RAST FLOTE POMORSKE KOMPANIJE TROGIR MARITIME …Gradnja brodova planirana je tijekom ove 2015. godine, 2016., 2017., kao i dijelom 2018. godine. Intenzivan je i rad na drugim mogućim

Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebiGodina XII // broj 68 // Trogir, srpanj 2015.

RAST FLOTE POMORSKE KOMPANIJE TROGIR MARITIME

NOVOGRADNJA 325 NA DOKOVANJU U VIKTORU LENCU

POTPISAN UGOVOR O ZAJEDNIČKOM ULAGANJU √ TEKOL √ TROGIR d.o.o.

GUŽVA U REMONTU

MARINA TROGIR √ SEZONA U PUNOM JEKU

RASPRAVA O BRODOTROGIRU U SKLOPU MIPRO-a 201520 / ŠKVERSKA BESIDA

Kad se vozači taksija, inače mirni i staloženi ljudi koji u normalnodoba godine na stajankama igraju šah, domino i čovječe ne ljuti se,počnu iznenadno i turbulentno pojavljivat u retro vizorima našihprometala, kesit zube i striljat očima, a posebno kad na televizijskimprogramima zavladaju vječne reprizode, to je pouzdan znak da jenastupila sezona pohanih tikvica. A s tikvicama ili bez njih, uvik se nekako dokotrljaju i turisti. Domaćestanovništvo, oduševljeno još jednom seobom naroda prematoplom jugu, svojim gostima priredi dobrodošlicu na tradicionalninačin – masovnim sviranjem trube. One auto mo bilske dakako. E, dane bi koko pomislija da je naš Bruno jedini koji zna svirat trubu. Inšoma, dok po krkljancima i uličnim gužvama odzvanjaju fanfare učast naših dragih fureštih, turistički se neimari trude osmislit životu malome mistu veselim događanjima kojima je glavni cilj proiz -vodnja šušura. Šušur u zadnje vrime postaje magičan pojam, bezšušura nema ni šušta ni gušta, šušur je cilj kojemu svi stremimo, a označava umjerenu količinu buke koja je još uvik podnošljiva za juske možjane.

Solidan šušur može se proizvest na koncertima, predstavama, izlož -bama, a posebno se cijeni onaj koji nastaje spontano u kaletama ipjacetama kad se blagoglagolanje, ćakulanje, ushićenje i ronjanjeudruže u jedan zajednički zvuk.Ipak, šušur vrhunske kvalitete i zaštićenog geografskog po rijeklamože se stvorit samo za vrime velikih događanja, a takvih u našemumalomen gradu jednostavno – nema. Trogiru bolno nedostaje manifestacija po kojoj će bit prepo znatljiv,nekakav događaj za koji će svaki čitatelj oli gledatelj iz bilo kojegadila Hrvatske pa i šire, odma na prvu reć – aha, ovo je Trogir! Eto naprimjer, Sinj ima Alku, Omiš festival klapa, čak i Kambelovac imafeštu od boba, a u nas sve nešto šuć-muć pa proli. Srednjovjekovni sajam je dekapoto originalna manifestacija kakvunema niti jedno drugo misto, moš mislit. Sajmoglavci se maškarajuu maštovite kostime, poneki zataknu pero od ja rebice u španćeru,razvuku banke po kojima rasplastidu srednjovjekovnu pancetu,fritule i kobasice. Odma do njih šire se mirisi kadulje, lavande iaromatičnog bilja. Dalje se nizaju banci sa srednjovjekovnim sire -vima, rakijama, melemima, balzamima, zjogatulima, a ponuda sezaokruži sa srednjo vjekovnim plastičnim mačevima i punjačima zamobitele na kojima sitinin slovima piše MADE IN CHINA. Ako ti se neus kokuja u trbuju od srednjovjekovnih vonji, okusi i koluri, imašpriliku sve ponovit za petnajstak dan. Tad se organizira novi sajam

na kojemu je sve u cencu isto samo se više ne zove “Srednjo vje -kovni sajam” vengo “Vridne ruke obale, zagore i škoja”. Dobro ajde, bude tu živosti i šušura, ali isto nije to to. Eto, mi smo grad brodogradnje a nemamo njanci jednu ma nife -staciju vezanu za brodove. Je li to sramota? Naravski da je! Ko nanje kriv šta nan je glava u balunu.A kad smo već kod baluna, imamo Batariju, jedinstveno igra lištezbijeno između mora i dvi veličanstvene kule na kojemu se već višeod sto godin igra nogomet. Uglavnom neuspješno. Ali to sad nemaveze. Osim toga, tu je i Marmontov spomenik koji se u to vrime,kad se tek počinja kendavat napunpani mijur po Batariji, nalazijadeboto nasrid terena. Spomenik nije staja ka drvena Marija, negoje bija aktivan sudionik svake utakmice, igra je malo za jednu maloza drugu ekipu. Pravi rasni vezni igrač. Tadašnji pametnjakovići iz UEFE, FIFE i FRFE zaključili da se takone može igrat ozbiljan balun i naredili neka se Marmontov spo -menik makne sa strane da ne smeta. Danas, sto godin kasnije, tiisti pametnjakovići iz UEFE, FIFE i FRFE prigovaraju da nam je igra -lište conkulasto, vanka škvare i ka takvo, nepo godno za suvre -menu nogometnu igru. A mi bi baš tribali opalit kontru. Vratit spomenik tamo di je i bija,nasrid igrališta, igrat s njime ka od šponde, otkačit UEFU, FIFU iFRFU s grbače i proglasit novi sport – Trogirski nogomet! Oliskraćeno – TROGOMET. Ustanovit pravila, makar i conku lasta,organizirat natjecanja, posebno litnje turnire za domaće i furešte.Ma ko ne bi poželija igrat, oli barenko gledat takvi sport? Siguransam da bi dolazili gledatelji iz ciloga svita, igrači bi se itali sbalunon, sponzori sa pinezima i to sve na samo jednom i jedinommistu na svitu – trogirskoj Batariji.

2 / ŠKVERSKA BESIDA 68-2015. / 3Nakladnik: Brodotrogir d.d. / Realizacija: AXIS-DESIGN d.o.o. / 07_2015

Poštovane kolegice i kolege,

dragi škverani,

Iza nas je više od dvije godine od privatizacije, a isto toliko

vremena da smo započeli restrukturiranje. Kad usporedimo

planiranu dinamiku restrukturiranja koja obuhvaća sve

aspekte restrukturiranja i investicije sa realiziranom dina-

mikom, tada možemo zaključiti da kasnimo otprilike pola go-

dine. Razlozi jesu objektivni i na njih nije jednostavno

utjecati.

Usprkos svemu, bez obzira na to, trebamo biti zadovoljni

jer su već do sada napravljene velike stvari za Brodotrogir, a

ujedno i za grad Trogir.

Trenutno je direktno u Brodotrogiru zaposleno oko 1000 rad-

nika, sve planirane aktivnosti i poslovi se odvijaju. Po prvi put

u povijesti uskoro će postati aktivna trogirska brodarska

kompanija kojoj će biti isporučen prvi chemical tanker.

Fizionomija i izgled grada Trogira i okolice mijenjamo be-

spovratno nabolje i sa ponosom možemo reći da pored

onoga što postoji u gradu Trogiru i uključivo naše projekte

u nautičku djelatnost, da će Trogir definitivno postati jedna

od najjačih nautičkih destinacija na Jadranu.

Novim tehnologijama stvaramo dodanu vrijednost našim

proizvodima, ali da bi ono na tržištu bilo i konkurentno po -

trebno je poštivati i provoditi načela efikasnosti, ekonomski

koncept kojim se postavljeni ciljevi postižu uz minimalne

troškove. Slijedom toga nastojimo provoditi koncept Lean

menadžmenta kojemu je glavni cilj odstraniti sve što je

nepotrebno i omogućiti izradu kvalitetnog i cjenovno pri h-

vatljivog proizvoda u što kraćem roku.

Na dobrom smo putu da nam ovi proizvodno/ekonomski

koncepti postanu dio svakodnevnog poslovanja, a isporu -

kom kvalitetno napravljenog nadgrađa za jack up platformu

Perenco i pravovremena isporuka ukazuje nam da smo do-

rasli izazovima koje off shore tržište stavlja pred nas, ali nas

isto tako upozorava da moramo biti vrlo pažljivi jer tržište je

neumitno, ono se na svim poljima svakodnevno mijenja i

postavlja nove zahtjeve. Za postizanje poslovnog uspjeha i

osobnog zadovoljstva potrebno ga je pažljivo osluškivati, a

na postavljene zahtjeve promptno odgovarati.

Dakle, preostaje nam i dalje vrijedno raditi, vjerovati u sebe

i slijediti zacrtanu strategiju jer to je jedini siguran put koji

vodi prema kolektivnom, ali i individualnom napretku i

uspjehu.

Uprava Brodotrogira d.d.

Predsjednik uprave – dr.sc. Nenad Končar, dipl. ing.

Član uprave – dr.sc. Danko Končar, dipl. ing.

Član uprave – Mateo Tramontana, dipl. ing.

GRADNJA / INVESTICIJE / NOVI POSLOVIRIJEČ UPRAVE

Novogradnja 325 u završnoj je fazi opremanja. Isplovila je iztrogirskog škvera sa devedesetak radnika i nalazi se nadokovanju u riječkom brodogradilištu Viktor Lenac.

Da bi se dokovanje obavilo u planiranom roku, u škveru suobavljene sve potrebne predradnje, detaljno se testiralaraznovrsna oprema i predali sustavi za plovidbu do Rijeke inatrag u Trogir, te za pokusnu plovidbu nakon povratka sdoka.

U riječkom doku na tankeru se obavlja antikorozivna zaštitapodvodnog i nadvodnog dijela trupa, uklanjaju se uške,

Dokovanje u Viktoru Lencu

prednja i zadnja kolijevka te svi privareni dijelovi ostali odporinuća, kako bi brod tijekom pokusne plovidbe bio spreman zamjerenje brzine i potrošnju goriva. Osim toga testira se ugrađenaoprema i predaju sustavi klasifikacijskom društvu koje nadziregradnju broda.

Nakon dokovanja, brod će isploviti na pokusnu plovidbu koja seplanira obaviti u devet dana. Za vrijeme trajanja plovidbe usplitskom i makarskom akvatoriju na tankeru će se obaviti svamjerenja i testirat će se manevarske sposobnosti broda.

Po povratku u matičnu luku, pozavršavat će se svi poslovi i obavitipreostala testiranja nakon čega bi trebala uslijediti primopredajabroda.

Pored Novogradnji 325, 326 i 329, planovi brodogradilišta o ugo-

varanju novih poslova ovih dana koncentrirani su na realiza-

ciju ugovora za seriju od šest offshore brodova nosivosti 10,500

metričkih tona, duljine 128,26 m i 17,80 m širine, za koje su gla-

vni dokumenti potpisani u prosincu prošle godine s partnerom

iz Nizozemske kao zajednički projekt.

Pored popunjenosti kapaciteta brodogradišta u narednim go-

dinama, gradnjom i isporukom ovih brodova rast će i flota po-

morske kompanije Trogir Maritime, što je jedan od ciljeva

diversifikacije grupe, odnosno proširenje njezine djelatnosti

na pomorsko tržište.

Brodovi su namijenjeni za prijevoz teških cijevi za offshore

industriju, prijevoz sipkog tereta, kontejnera te drugih teških

tereta.

Jedinstveni projekt brodova uključuje nekoliko prednosti:

kapitalizira predviđene promjene u potražnji za fleksibilnijom

tonažom, hrabri i inovativni dizajn zasniva se na svijesti o po-

trebi održivih prometnih rješenja i rezultat je više godina istra-

živanja i iskustva u offshore industriji.

Brodovi su također jedinstveni s obzirom na energetsku učin-

kovitost, odnosno potrošnju goriva. Relativno su male težine,

vrhunskih pomorskih performansi s glavnim pogonskim stro-

jem od 4000 kW. Pri brzini krstarenja od 14 čvorova, potrošnja

goriva je 20 do 30 posto niža u odnosu na druge usporedive

brodove.

Ukupna vrijednost posla procjenjuje se na oko US$ 270 mili-

juna.

Odnosi stranaka uključenih u gradnju brodova definirani su,

a ugovori koji se odnose na projekt brodova, kao i gradnju tru-

pova prvih dvaju brodova su zaključeni.

Gradnja brodova planirana je tijekom ove 2015. godine, 2016.,

2017., kao i dijelom 2018. godine.

Intenzivan je i rad na drugim mogućim poslovima. Više proje-

kata je u radu, kao što su brodovi za polarno krstarenje, opre-

manje još jednog tankera od 45,000 metričkih tona, gradnja

specijalnih tankera na LNG pogon, nekoliko vrsta ribarskih

brodova, RoRo brodova te drugih specijalnih objekata.

Rast flote pomorske kompanije Trogir Maritime

4 / ŠKVERSKA BESIDA 68-2015. / 5

NOVOGRADNJA 329

1. Masa kormilarnice je 40-ak tona, a nijedna gatovska dizalica našeg brodogradilišta nema

nosivost ni za podizanje takvog tereta. Mogućnosti za montažu kormilarnice bile su: ili

izrezati je u nekoliko manjih komada ili pokušati je montirati u jednom komadu plovnom

dizalicom Fumija.

2. S obzirom na znatno veće troškove rezanja, ponovnog zavarivanja i pogotovo kasnijeg

toplinskog ravnanja strukture pokušali smo drugim načinom. No potrebna visina podizanja

kormilarnice na vrh nadgrađa Nov. 329 je veća nego što je naša Fumija ikada podizala neki

teški teret.

3. Nadalje i sami dohvat Fumije iznad točno sredine tankera je bio poprilično tijesan

s obzirom na njen kran.

4. Operacija podizanja je isplanirana neuobičajenom kombinacijom dva 15 tonska i jednim

35-tonskim “mačkom” (nesimetrično opterećenje)

5. Naša inžinjerka Mira Jakus je za ovu svrhu izradila posebnu tehnološku uputu za transport

sekcije. Nužni cilj je bio postići “visinski rekord” Fumije za teret 40 t na točki 29,97 m donje

točke kormilarnice iznad mora.

6. Takvu visinu nije moguće postići redovitim načinom dizanja. Da bi dobili dodatna 3 m

visine, izrezana je rupa u krovu nadgrađa kako bi se najjači mačak uhvatio, ne za krov

kormilarnice, već za njeno dno.

Male tajne velikih meštaraMada su pripremni radovi na Novogradnji 329 već ranije bili vidljiviji, simbolički se početak dogodio 16. lipnja prebacivanjem kormilarnice sa palube tankera na njeno mjesto na nadgrađu. 7. Taj dobitak nije bio dovoljan. Trebalo je od Fumije izvući još. Zato je

Mira naložila dodatno krcanje 26 tona krutog balasta na krmu pored

potpuno nakrcanih balastnih tankova na krmi naše plovne dizalice.

8. I pored toga smo znali da je visina granična i da “prebacivanje” neće ići

glatko.

9. Pod punim opterećenjem dizalice lijeva strana kormilarnice nije imala

potrebnu visinu.

10. 35-tonski mačak je postavljen na maksimalnu visinu.

Desna strana kormilarnice je lako prešla lijevi bok nadgrađa.

11. Od ove točke nadalje potrebna je bila odvažnost iskusnih

meštara.

12. Počeo je prihvat kormilarnice.

13. Uz škripu čelika Fumija je dostavila dokle je mogla sama.

No, do mjesta montaže ima još 3 m.

14. I kao u priči “Povuci - potegni” pa do cilja.

15. Kada su brodomonteri na kraju radnog dana ušli u kormi larnicu

trebalo je još odvojiti mačak plovne dizalice. Dva dana poslije je

uz malu pomoć gatovske dizalice kormilarnica dovedena na svoj

točan položaj za zavarivanje.

1 2 3 4 5 6

7

8

9

101112131415

Potpisan Ugovor o zajedničkom ulaganju između Brodotrogira d.d. i Tekol – Teri d.o.o.

Nakon jednogodišnjih pregovora, poslovnih aktivnosti i dogo -

vora, tvrtke Brodotrogir d.d. i Tekol – Teri d.o.o. iz Rijeke potpisale

su Ugovor o zajedničkom ulaganju. Razlog ulaganja je sinergija u

zajedničkom obavljanju djelatnosti antikorozivne zaštite na

osnovi uložene imovine i imovinskih prava, novih poslova,

stečenog znanja i iskustva na poslovima antikorozivne zaštite i

razvoja novih tehnologija u toj djelatnosti.

Zajedničko ulaganje i poslovna suradnja ostvaruje se kroz tvrtku

Tekol-Trogir d.o.o. Trogir u kojoj Brodotrogir d.d. ima većinsko

vlasništvo. Vlasnici, sukladno uloženom kapitalu sudjeluju u

vlasničkoj i upravljačkoj strukturi .

Tvrtka Tekol – Teri d.o.o. privatna je tvrtka sa sjedištem u Rijeci, a

utemeljena je 1991. koristeći stečeno znanje i iskustvo ex Tekol-

a iz Slovenije iz vremena bivše Jugoslavije. Osnovna djelatnost je

pružanje usluge antikorozivne zaštite kao i zaštita svih vrsta

metalnih površina i konstrukcija. Poslovanje tvrtke usmjereno je

na kvalitetu izvedenih radova i pravovremene rokove. Takva

poslovna politika omogućila joj je da postane regionalni lider na

području antikorozivne zaštite u brodogradnji, industriji i

graditeljstvu.

Kako bi tvrtka Tekol-Trogir d.o.o. mogla nesmetano obavljati

djelatnost antikorozivne zaštite, Brodotrogir d.d. ju je doka -

pitalizirao, stavio joj na raspolaganje nekoliko specijaliziranih

hala u krugu brodogradilišta, raznovrsnu opremu, prenio pravo

na izvođenje poslova antikorozivne zaštite po tržišnim cijenama

unutar Brodotrogira d.d. i njegovih ovisnih društava u vrijeme

izvršenja posla. Tekol – Teri d.o.o. u novu tvrtku je unio sve ugo -

vorene poslove vezane za antikorozivnu zaštitu, cjelokupnu

materijalnu imovinu namijenjenu obavljanju poslova antikoro -

zivne zaštite, kompletnu nematerijalnu imovinu, sve certifikate

i licence koje posjeduje i koji su vezani za obavljanje djelatnosti

AKZ, reference, procedure, tehnologiju, softvere i dokumentaciju

(know how) kao i sve svoje radnike i njihovo znanje.

Tvrtka Tekol-Trogir d.o.o. ima cilj biti pokretač i nositelj razvoja

novih tehnologija u sektoru antikorozivne zaštite primjenjujući

najviše standarde kvalitete, sigurnosti na radu i zaštite okoliša.

Koristeći postojeće procedure, tehnologiju i način rada Bro do -

trogira d.d. u sinergiji s novim tehnologijama u području AKZ-a

koje primjenjuje Tekol-Trogir d.o.o. omogućava se suživot brodo -

gradilišta i Marine Trogir na jedinstvenoj lokaciji u ne po srednoj

blizini UNESCO-vog grada Trogira koji svojom lje potom i oču -

vanom kulturnom baštinom već stoljećima impresionira brojne

posjetitelje iz cijelog svijeta.

Održana 13. sjednica Nadzornog odbora BrodotrogiraNa 13. sjednici Nadzornog odbora održanoj 12. lipnja, veri -ficirani su zapisnici sa prethodnih sjednica.

Sva izvješća su prihvaćena, od revizorskih do godišnjih fi -nan cijskih za 2014.g., a odnose se na Brodotrogir d.d. i tvrtkekćeri.

Uprava Društva je izvijestila o postojećoj knjizi narudžbi,novim poslovima i investicijskim projektima.

Nadzorni odbor je izvijestio o obavljenom nadzoru nad po -slo vanjem Društva za 2014.g. te je usaglašen i dnevni redpredsto jeće Redovne Glavne Skupštine koja će se održati 28. kolovoza 2015.g. s početkom u 11:00 sati:

1. Otvaranje Redovne Glavne Skupštine, utvrđivanje broja pri sutnih dioničara i opunomoćenika dioničara, utvrđivanje kvo ruma.

2. Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva za 2014. god.

3. Informacija o utvrđenim financijskim izvješćima Društva za 2014. god. i Revizorskom izvješću Društva za 2014. god.

4. Donošenje Odluke o raspodjeli dobiti Društva za 2014.god.

5. Izvješće Nadzornog odbora Društva o nadzoru poslovanja Brodotrogir d.d. za 2014. god.

6. Donošenje Odluke o davanju razrješnice (odobrenja za rad) Upravi Društva za 2014. god.

7. Donošenje Odluke o davanju razrješnice (odobrenja za rad) Nadzornom odboru Društva za 2014. god.

8. Donošenje Odluke o imenovanju revizora Društva za 2015. god.


Novogradnja 326 na navozuIzgradnja trupa na Novogradnji 326 ideprema planu, a u skladu s raspoloživimkapacitetima i odvijanju poslova na dvijedruge novogradnje.

Do sada je ukupno obrađeno 7131 t što jeoko 74 posto ukupnog ugradbenog čelika.Predmontirane su 73 sekcije, odnosno 4744t čelika, a ukupno montirano 65 sek -cija odnosno 4002 t.

U tijeku je izrada opremnih detalja: cijevi,komunikacija, temelja strojeva i uređajai strukturne ventilacije u strojarnici.

68-2015. / 98 / ŠKVERSKA BESIDA

REMONT

DOK 4Veliki broj uplovljavanja odnosio se na jahte koje su u Dok 4 pristiglenakon zimskog mirovanja. Tako su u zadnje vrijeme u njemu svojeprobleme riješile i jahte Hitech Racing, Speedy T i Novela kao ivodonosac Kapetan Mrs.

Na jahti Hitech Racing očistila se i servisirala propelerna osovina,hidraulične platforme, usisi morske vode, pramčani propeler, krmenii podvodni flapovi, a izmijenila su se i podvodna svjetla. Osim togakonzervirao se podvodni dio trupa, očistili propeleri i zamijenili cinkprotektori.

Hitech Racing je jahta koja plovi pod zastavom Češke republike.Izgrađena je 2007. u talijanskom brodogradilištu Dominator. Jahtudužine 23,95 m i širine 6,56m, pokreću dva dizelska motora markeCaterpillar. Radi zaštite podvodnog dijela trupa na jahti Speedy Tstavio se novi sloj zaštitne boje i zamijenili cink protektori.

Speedy T je luksuzna jahta, duga 24,4 m i pripada modelu Mangusta80 otvorenog tipa. Izgrađena je u Italiji u brodo gradilištu Overmarine,a njezin sofisticirani eksterijer potpi suje Stefano Righini. U triluksuzno uređene kabine može uživati šest gostiju, a na raspolaganjusu im tri člana posade.

U vrijeme krstarenja razvija brzinu do 28 čvorova, a za vrijemeslobodne vožnje i do 33 čvora. U dizelski spremnik može natočiti do6000 l dizelskog goriva, a u vodene tankove može pohraniti do 2000 lsvježe vode.

Jahta Novela, koja plovi pod malteškom zastavom, u doku se zadržalanešto malo duže od mjesec dana, a sve kako bi se ugradila dva novastabilizatora koji će putnicima omogućiti mnogo ugodniji boravak nabrodu tijekom plovidbe, ali i tijekom boravka u luci. Očistio se i obojaopodvodni dio trupa i ugradila se podvodna rasvjetna tijela. Tako jepotpuno oprem ljena Novela zaplovila u nove morske avanture.

Novela je izgrađena 2000. god. u talijanskom brodogradilištu CBI Navi.Duga je 30.6 m i široka 7.2 m. Pokreću je dva motora marke Caterpillar,svaki od 783 KW koji postižu maksimalnu brzinu do 15 čvorovaodnosno 12 čvorova pri krstarenju.

Uz kuhanje je bilo potrebno odraditi i remont

Neko vrijeme u škveru smo često viđali poznatog kuhara RobertaŽmiru, pa smo pomislili da je i sam postao škverski zaposlenik, ali nasje na upit o tome demantirao. Naime, razlog njegovih čestih dolazakau škver bila je jahta Novela u remontu, na kojoj tijekom ljetne sezoneradi kao kuhar. Da bi rad u kuhinji tijekom sezone bio što kreativnijivaljalo je pre gledati i urediti svu kuhinjsku opremu i uređaje.

Žmire je široj publici postao poznat još 2011. godine kada se u pro -dukciji Nove TV pojavio kao natjecatelj u gastro show-u Masterchef iiz njega ispao samo korak pred osvajanje prestižne gastro titule. Kakoi sam kaže stečena znanja i vještine poslužila su mu kao platforma zadaljni razvoj i uspješnost u gastro karijeri. Iako je nakon izlaska iz

Iz mjeseca u mjesec sve više brodova uplovljava u dokove. U njima se istovremeno servisira i po nekoliko brodovarazličitih namjena od jahti, krstaša, katamarana, trajekata i brodova za prijevoz generalnog tereta. Ovako veliki brojuplovljavanja brodova ukazuje na to da su domaći i strani brodari zadovoljni dobivenim uslugama.

S obzirom na raspoloživu opremu i otkad je remontna ponuda upotpunjena stavljanjem još jednog doka u funkciju(DOK 4), naše servisne usluge postaju sve prepoznatljivije, a time i konkurentnije na remontnom tržištu.

Masterchef Žmireu trogirskoj luci

Masterchefa imao želju otvoriti vlastitu konobu, Robert je evoveć četvrtu sezonu „zapeo“ na jahti No vela na kojoj mu jeomogućeno da radi u potpunoj kreativnoj slobodi .

Raznoraznim delicijama, okusima i namirnicama sladi nepcasvojim gostima jer njegova je specijalnost spajati i posluživatinamirnice sljubljene tradicionalnim dalmatinskim okusima.Najdraže mu je pripremati kulinarske delicije od ribe i to onejeftinije koja je sinonim tradicionalne dalmatinske prehrane, alimu ni pripremanje specijaliteta od mesa nije strano. Riba ilimeso u kombinaciji s bajamama, suhim smokvama, lavandom,prošekom i rogačem pod njegovom kulinarskom palicom po -prima božanstven mediteranski okus koji provjereno zadivljujei najizbirljivije goste.

Ideje crpi iz domaćih, autohtonih jela koja su pripremali našistari, a kada im on kao mlad i talentiran kuhar udahne i dašakmodernizma eto čarolija okusa na tanjuru.

Vodonosac Kapetan Mrs boravio je u DOK-u 4 oko tjedan dana.Na njemu su se obavili radovi antikorozivne zaštite podvodnogdijela trupa, servisirala se glavčina propelera, zaporni ventili iusisne košare.

Kapetan Mrs ima dužinu preko svega 44,25m, širinu 7,90m i uvlasništvu je tvrtke Karaman d.o.o. Izgrađen je kao vojni tanker1953. godine u Splitu, a trenutno se koristi kao tanker vodono -sac koji vodom opskrbljuje dalmatinske otoke.

VELIKI DOK / JAHTEOsim u mali (DOK 4), jahte su uplovljavale i u veliki dok gdje su seservisirale I Nova, Katina i Choo Choo.

Na superjahti I Nova, uz čišćenje i bojanje podvodnog dijelatrupa obavila se i zamjena cjevovoda morske vode za auto -matsko terećenje generatora.

Superluksuzna motorna jahta I Nova izgrađena je 2013. god. ugrčkom brodogradilištu Cosmo Explorer prema nacrtu kojegpotpisuje talijanski dizajner Cristiano Gatto. Duga je 49.75 m,široka 9.50 m i ima gaz od 3.15 m. Pokreću je dva dizelska MTUmotora koji u slobodnoj vožnji dostižu brzinu do 15 čvorova, a tijekom krstarenja do 12 čvorova. Plovi pod zastavom Kaj man -skih otoka.

Jahta Katina izgrađena je u Brodosplitu d.d. za vlastitu flotu.Nakratko se smjestila i u naš dok gdje se obavilo rezanje krme -nog pakiranja, štita, uški veza saonica, navarivanje i brušenjekao i zaštita mjesta rezanja i varenja, a obojao se i podvodni diotrupa.

Jahta od 60 m namijenjena je za krstarenje Mediteranom iKaripskim otocima, ali sukladno dobivenim certifikatima Hrvat -skog registra brodova i kodu LY2 Katina se može otisnuti i naoceansko krstarenje.

U šest VIP kabina može primiti 12 putnika koji će tijekom krsta -renja moći uživati u brojnim zabavnim sadržajima, sauni, jacu -zzi-u, teretani te koristiti opremu za ronjenje, kajakarenje,jed renje na dasci kao i još niz drugih dodataka za zabavu i sport.O gostima će se brinuti 10 članova posade.

Dva pogonska motora snage 1000 kW omogućava joj plovidbubrzinom većom od 14 čvorova, a udobno krstarenje omogu -

ćavaju i dva para ugrađenih stabilizatora ‘zero speed’.

Na motornoj jahti Choo Choo obavila se zaštita podvodnogdijela trupa, bojanje i izmjena cink protektora. Očistila seosovina i tri propelera kao i pramčani i krmeni traster, aservisirali su se i podvodni ventili.

Choo Choo je motorna jahta koja pripada tipu broda Pleasureyacht. Izgrađena je 2010. godine u talijanskom brodgradilištuNew Versilcraft. Duga je 31,93 m, široka 7,10 m i pokreću je 3motora marke Caterpillar koji razvijaju brzinu i do 35 čvorova.

Hitech Racing

Speedy T

Kapetan Mrs

Katina

Choo Choo


REMONT

BRODOVI ZA KRSTARENJEVlasnicima, Mendule, Presidenta i La Perle, početak turističkesezone sa sobom donosi i nove obveze, a kako bi one bile štojednostavnije svoje su brodove na vrijeme smjestili u dok gdjesu obavljeni pregledi strojeva i uređaja i zaštita oplate.

Tijekom remonta na Presidentu su ugrađeni stabilizatori i dvijenove ljuljne kobilice koje će ublažavati ljuljanje broda na va -lovitom moru. Tako će gosti usprkos lošim vremenskim uvjeti -ma moći ugodno krstariti.

President je vrlo luksuzno opremljen brod za kružna puto va -nja po Jadranu koji tijekom ljeta sa svojim gostima plovi na rutiod Splita do Dubrovnika.

Na 47 metarskom brodu nalazi se 20 luksuznih kabina, zajed -nička blagovaonica, salon na gornjoj palubi i sunčalište s jacu -zzi kadom. O gostima se stalno brine 7 članova posade.

Cruiser La Perla stari je znanac trogirskog škvera. Iz godine ugodinu njegovo održavanje i servisiranje povjerava se djelat -nicima remonta, a čuvanje tijekom zimske sezone djelatnici -ma Marine Trogir.

Na luksuznom cruiseru La Perla obavio se pregled propelerneosovine i propelera, čišćenje, pregled i mjerenje osovine i ležajakao i bojanje podvodnog i nadvodnog dijela trupa.

La Perla je duga 39,7 m, široka 7,6m i gaza od 3,4m. Tijekomkrstarenja Jadranskim morem postiže brzinu do 11 čvorova imax brzinu do 13 čvorova u slobodnoj vožnji.

U svojih 13 luksuzno uređenih kabina može primiti 26 gostiju okojima brine 9 članova posade.

Cruiser Mendula izgrađen je 2012. godine, dužine 36 m i širine7,75 m. Brod u 16 kabina može primiti 32 gosta koji tijekom ljetakrstare duž Jadranske obale, od Splita do Dubrovnika. O go -stima se brine 6 članova posade.

Na Adriji, najstarijem jedrenjaku s tri jarbola na Jadranu, obavilisu se radovi na podvodnom dijelu broda, servisirali se kingstonventili i kormilo te pregledala propelerna osovina.

Adria je duga 44 m i široka 8,5 m. Tijekom ljeta sa 35 gostijukrstari Jadranom i obilazi najatraktivnija mjesta od Splita doDubrovnika, a tijekom vožnje gosti mogu uživati na jednoj oddvije prostrane palube ili u klimatiziranoj blagavaonici.

I brodovi Astral i Mistika mirno su uplovili u ljetnu sezonu.Obnovljeni i servisirani prevoze svoje goste do najljepšihjadranskih uvala gdje uživaju u čistom moru i nezaobilaznojdegustaciji ribe i vina.

Na oba broda se očistio i obojao trup i postavili cink protektoridok su se na Astralu pregledali i podvodni ventili, propelernaosovina i sidreni lanci, a napravio se i megatest električneinstalacije.

President

La Perla Mate Balota

Cres

Hrvat

Krilo Carbo

Broč

KATAMARANIKatamaran Broč u vlasništvu je privatne brodarske tvrtke Linijska nacionalnaplovidba d.d. koja obavlja prijevoz putnika i robe duž cijelog hrvatskog Jadrana.Remont katamarana povjeren je našim stručnjacima koji su obavili radove naaluminijskoj oplati (bokoštitnicima) te su očistili i adekvatnim premazima zaštitilipodvodni i nadvodni dio trupa i zamijenili cink protektore.

Katamaran Krilo Carbo, izgrađen je 2012. god. i nalazi se u vlasništvu domaćetvrtke koja svoje poslovanje temelji na uslugama kružnog putovanja i prijevozuputnika brzim brodovima.

Na katamaranu se obavila godišnja zaštita trupa, čišćenje i bojanje kao i izmjenacink protektora.

Krilo Carbo jedan je od katamarana u brzobrodskoj floti i pripada tipu Semi Wave -piercing Catamaran. Dug je 40.8m, širok 10.8 m, gaza 3m.

TRAJEKTITrajekt Grbalj doplovio je u naš dok iz Crne Gore. Na njemu se obavila antikoro -zivna zaštita tj. čišćenje oplate, bojanje nadvodnog i podvodnog dijela trupa uzzamjenu cink protektora. Pregledali su se podvodni king ston ventili, servisiraliglavni motori i propelerne osovine. Po za vršetku remonta Grbalj je uređenzaplovio prema bokokotorskom zaljevu gdje je nastavio sa svojim svakodnevnimaktivnostima, prijevozom putnika i robe.

Tijekom proteklog perioda u dok su na remont uplovila još tri Jadrolinijina broda,trajekti Hrvat, Cres i Mate Balota. Trajekt Hrvat najprije se privezao uz dok gdje seobavio remont strojeva i uređaja smještenih u unu traš njosti broda, nakon čegasu se u doku obavili radovi u čeliku, pregledali podvodni ventili, očistila se i obojalapodvodna i nadvodna oplata i zamijenili cink protektori.

Trajekt Hrvat izgrađen je 2007. god. u Kraljevici u sklopu nacionalnog Programaobnove Jadrolinijine putničke flote za razdoblje od 2004. do 2008. godine. Dug je87,60 m i širok 17,50 m, kapaciteta 1.200 putnika i 138 automobila. Pokreću ga 4diesel motora, svaki po 537 kW koji postižu brzinu do 13 čvorova. Opremljen jehidrauličnim rampama za ukrcaj i iskrcaj vozila te pokretnim stepenicama zaputnike.

Na trajektu Cres obavila se zaštita trupa, servisirali su se propeleri, propulzori,glavni motori, stroj za vakum sistem i klimatizacija, a radi potpune sigurnostitijekom plovidbe pregledale su se i mlaznice, ograde, rampe i vrata na palubi, kaoi sigurnosna i navigacijska oprema. Provedeni su elektro radovi kao i radovi usalonu za putnike.

Trajekt Cres je izgrađen 2005. godine u splitskom brodogradilištu. Tijekom godinaplovidbe najčešće održava linije riječkog okruženja. Odjednom može prevesti 600putnika i 100 automobila.

I trajekt Mate Balota je servisiran i uređen otplovio prema svome odre dištu. Nanjemu su se obavili radovi na glavnim i pomoćnim motorima, podvodnimventilima, sidrenim priteznim vitlima, vratima, bokoštit nici ma i bokobranima,propulzorima, na klima sistemu, svi potrebni elektro radovi, uredili su se tankovislatke vode, otpadnih voda, goriva i balasta te se radi zaštite očistila i obojalaoplata trupa i postavili cink protektori.

Trajekt Mate Balota prometuje na liniji Zadar – Preko – Zadar i odjednom možeprevesti 440 osoba i 50 automobila.

Adria

Astral

Mistika


REMONT

SPECIFIČNI PROPULZIJSKI SUSTAVI NA ŽIGLJENU I ADRIATIKUGodišnji remont obavio se i na trajektu Žigljen koji je namijenjen prijevozu put -nika i robe.

Žigljen je protočni trajekt koji ima ukrcajnu i iskrcajnu rampu i mogućnost obo -strane vožnje. Plovi u području 6 tj. u zoni Nacionalne obalne plovidbe i u vlas -ništvu je hrvatske tvrtke Vijadukt d.o.o.

Na njemu su se obavili radovi na propulziji koje je zbog specifičnosti sustavaobavio ovlašteni serviser u aranžmanu brodara. Naime, propulzor uz brodski trupi pogonski stroj čini propulzijski sustav koji brodovima osigurava poriv u savla -davanju otpora.

Na Žigljenu je ugrađen vrlo specifičan propulzijski sustav, nema konvencionalnokormilo i ima dva Voith-Schneiderova propelera. Propeler ima oblik kružne pločena kojoj su vertikalno postavljene lopatice koje rotiraju oko vlastite osi sinkronosa kružnom pločom. Relativnim zakretanjem lopatica u odnosu na ploču mijenjase smjer poriva u bilo kojem smjeru, radi čega trajekt nema kormilo. Smjer potiskaVoith-Schneiderovim propelerom, pa tako i kretanje plovila može se promijenitigotovo trenutno, pa je u pogledu manevriranja najučinkovitiji sustav propulzije,izuzetno pogodan za trajekte i tegljače koji ne rade u plitkoj vodi.

Zajedno sa Žigljenom u doku su se našla i dva tegljača, Iliria i Adriatic u vlasništvupomorske kompanije Anijet e Sherbimit Detar iz Drača u Albaniji.

Tegljači su u dok uplovili radi redovitog godišnjeg održavanja tj. zaštite oplate upodvodnom dijelu trupa i izmjenu cink protektora. Osim toga na Iliriji se izmjeniolim, demontirale su se i pregledale sapnice, izvukla se propelerna osovina i obaviliradovi na simpleks šupernici i glavčini.

Specifičan propulzijski sustav ima i tegljač Adriatic što je vidljivo prema dva Z-pogonjena propelera u Kortovoj sapnici koju je moguće zakretati oko vertikalneosi i tako brzo mijenjati smjer potiska, kao i sam smjer plovidbe radi čega tegljačnema konvencionalno kormilo. Z-pogon smješten je bliže pramcu radi čega tegljačima dublji gaz u odnosu na tegljače sa konvencionalnom vijčanom propulzijom ikormilom.

BRODOVI ZA PRIJEVOZ GENERALNOG TERETAVirginiadiep – brod za prijevoz generalnog tereta

Na remont se između pristajanja u dvije luke, Bejaia u Alžiru i Kopra u Sloveniji,privezao i nizozemski brod Virginiadiep, registriran za prijevoz generalnog tereta.Na njemu se obavila intervencija na cijevnom sistemu uz adaptaciju jednog tankai dijela cjevovoda iz heavy fuel oil sistema (HFO) u dizel sistem radi čega se očistioi degazirao desni bunker tanka goriva kao što se servisirao i ostatak cijevnogsistema. Izmijenio se i ležaj za sidreno vitlo.

Brod za prijevoz generalnog tereta Virginiadiep, izgrađen je 2008. godine. Dug je118,55m, širok 15,20m, gaza od 4,80m i nosivosti od 7778 DWT. Plovi pod nizo -zemskom zastavom. Na brodu je stalno ukrcano 10 članova posade.

Frojdi III

Frojdi III – brod za prijevoz generalnog tereta u dok je uplovio radi redovitogodržavanja što je uključivalo čišćenje i bojanje podvodnog dijela trupa i izmjenucink anoda, radove varenja na trupu broda kao i ultrazvučno mjerenje debljinelimova.

Frojdi III izgrađen je 1990. god u njemačkom brodogradilištu Arminus Werke-Bodenwerder. Dug je 77,83 m, širok 11,30 m, pokreće ga motor Krupp Mak kojipostiže brzinu do 10 čvorova. Brod plovi pod albanskom zastavom i u vlasništvuje ALB Transport Vital shipping. Frojdi III

Virginiadiep

Adriatic

Iliria

Žigljen

I na luksuznoj jahti Gladiator obavljen je godišnji remont kojim je obuhvaćeno čišćenje i bojanje podvodnog dijela trupa,izmjena cink protektora, pregled propelerne osovine, mjerenje zračnosti statvene cijevi i ležajeva kormila, megatestelektrične instalacije, radovi na stabilizatoru, čišćenje tankova te radovi na pumpama za klima jedinice.

Motorna jahta Gladiator (ex Sirius) izgrađena je 2010. u brodogradilištu Feadship – Royal Van Lent Shipyard u Nizozemskoj.Duga je 38.50 m i široka 8.80 m. Pokreću je dva MTU motora koji postižu brzinu od 14 čvorova.

U pet kabina smještenih na glavnoj palubi može boraviti deset gostiju. U nekoliko moderno uređenih blagavaonica i dnevnihsalona gosti tijekom krstarenja uživaju i u brojnim zabavnim sadržajima. Za ovako luksuzan i decentan izgled jahte zaslužnisu dizajneri De Voogt naval Architects i Sinot Design Associates.

Superjahta Gladiator uplovila u Dok 4


Tijekom jednogodišnjeg razdoblja otkad je MarinaTrogir otvorila svoja vrata, kontinuirano se radilo napopunjavanju kapaciteta i podizanju kvalitete uslu -ga što su prepoznali vlasnici brodova kao i charteragencije. Tako je već na samom početku godine bilojasno da će ovo biti sezona s mnogo obaveza iaktivnosti za sve djelatnike Marine.

Nautička sezona počela je s prvim isplovljavanjimaveć za Uskrs, a bolji vremenski uvjeti i ljetni ugođaj izdana u dan na more mami sve veći broj nautičara štoje tijekom dana vidljivo i po slobodnim vezovima umarini. Zato u večernjim satima u marini postaje vrloživo, uplovljavaju brojni brodovi, različitih veličina iprivezuju se za pontone. Pristigli gosti uživaju ugastro ponudi novootvorenog restorana, baru, a nausluzi su im i frizerski salon, praonica rublja, mo -derno i funkcionalno uređeni sanitarni čvorovi i trgo -vina nautičke opreme.

Osim što ih privlači dobra lokacija marine i kvali tet -na usluga gosti su oduševljeni i UNESCO-vim gradomTrogirom tako da cjelokupna ponuda utječe i nanjihov ostanak u marini u kojoj ne borave na vezusamo preko jedne noći već se zadržavaju i duže.

Pored usluga servisiranja jahti u dokovima, počelo sesa servisima manjih jahti u marini. Raznovrsna opre -ma i alati stalno se upotpu njavaju tako da će se dokraja godine uz dokove (7300t i 800 t), dizalice (5-100t), transportna kolica (60 t) i sl. postaviti i još dva travellifta od 100 t i 600 t i transportna kolica od 300 t.

Nedavno je Marina Trogir postala bogatija za još jedan ugosti -teljski sadržaj. U gornjem, sjevernom dijelu glavne zgrade, upredivnom ambijentu s pogledom na trogirski zaljev i starugradsku jezgru, otvoren je restoran – Bocel.

Otvorenje Bocel-a samo je nastavak uspješne ugostiteljskepriče njegovog vlasnika Petra Čatlaka koji se tijekom godinasvoga rada, u restoranu Frankie u Segetu Donjem, specijalizi -rao za dalmatinsku kuhinju i uspješno je uz svoj tim kuhara ikonobara prezentira domaćim i stranim gostima.

Delicije od ribe i mesa, nadahnute tradicionalnim jelima našegpodneblja, glavni su aduti novootvorenog restorana , a lijepogastro iskustvo za sve one koji ih i samo jednom isprobaju, što

Sezona u punom jeku Bogata gastro ponuda u novootvorenom restoranu Bocel

MARINA TROGIR

je prava rijetkost, jer gosti se redovito vraćaju, dugo pamte iprepričavaju. Živi jastozi, ribe i školjke čuvaju se u akvariju kojije smješten uz glavni šank i prema želji gosta vade se iz njegai pripremaju na buzaru ili žaru.

Moderno uređena unutrašnjost restorana u skladu je s ugo -đajem koji vlada u marini i već na prvi pogled plijeni pozornostsvakog gosta. Za lijepo dekoriranim stolovima i na stolicamamože se smjestiti sedamdesetak gostiju, a isto toliki broj možeuživati i na prostranoj terasi odakle „puca“ prekrasan pogledna cijeli grad Trogir što je posebno dojmljivo u večernjim sa -tima kada se riva kupa u zrakama noćne svjetlosti, a ljetnišušur izbija iz svake ulice.

Brodotrogir d.d. je, uz nekoliko drugih brodograđevnih tvrtki, au organizaciji Hrvatske gospodarske komore, sudjelovao nasajmu brodograđevne industrije NOR-SHIPPING 2015. koji seodržavao u Oslu (Norveška) od 2.- 5. lipnja ove godine. Na sajmusu sudjelovali i Brodograđevna industrija Split d.d., Brodogra -dilište Viktor Lenac d. d. iz Rijeke te proizvođači brodske opre -me: Data Link d.o.o. iz Bjelovara i Tvornica turbina Karlovacd.o.o. iz Karlovaca, a kao samostalni izlagači svoje su proizvo -de predstavile i tvrtke Adria Winch d.o.o. iz Splita i Inelteh d.o.o.iz Rijeke.

NOR-Shipping važi za jedan od najvažnijih sajmova pomorstvai brodogradnje u svijetu, a namijenjen je onima koji se baveproizvodnjom i uslugama u brodogradnji i pomorstvu. Da seradi o uistinu prestižnom sajmu potvrđuje i činjenica da ga jeveć prvog dana po otvorenju posjetio i Nj.E., norveški kralj Ha -rald V koji je tom prigodom posjetio i štand hrvatskih izla gača.O gospodarskim potencijalima Hrvatske s naglaskom na bro -do građevnu industriju pobliže ga je upoznao Velepo slanik


SAJMOVI /SIMPOZIJISKUPOVI

U sklopu znanstveno stručnog skupa MIPRO 2015 održana jerasprava na temu „Brodotrogir d.d. – primjer uspješne reindus -tri jalizacije“.

Dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing. – predsjednik Uprave Brodo -trogira, prisutnim je kolegama iz branše predstavio društvoBrodotrogir d.d. u čijem sastavu posluju tvrtke koje se bavebrodogradnjom, brodoremontom, brodarstvom i nautičkimturizmom s 994 uposlena radnika, koje je od 2013. u vlasništvuKermas Energije d.o.o. Prisutne kolege najviše su se zanimaleza strategiju Brodotrogira d.d. što im je g. Končar iscrpno iobjasnio. Naime, prema preuzetim obvezama iz BruxellesaBrodotrogir d.d. je morao smanjiti svoje kapacitete za jedannavoz, a kapacitete za izgradnju oko 2,4 broda godišnje teukupnu površinu brodogradilišta smanjiti za 60 posto. Ogra ni -čenje kapaciteta na 2,4 broda godišnje trajat će do krajarestrukturiranja tj. još oko tri godine što Brodotrogiru nepredstavlja problem jer se Hrvatska u pregovorima s EU uspjelaizboriti da kapaciteti budu prihvatljivi. Tako Brodotrogir d.dpreuzimanjem i provođenjem obveza predstavlja uspješanprimjer reindustrijalizacije, a g. Končar je nadodao kako je zadobar poslovni rezultat uz tehnologiju potrebna i efikasnost.

Općenito o Brodotrogiru i njegovoj transformaciji, poslovnomkonceptu Lean i što je sve napravljeno u posljednje dvije go -dine, govorio je mr. sc. Mario Rovan, dipl. ing. – voditelj Projektau Službi razvitka i investicija u Brodotrogiru.

„Lean odstranjuje sve što je nepotrebno“, istaknuo je Rovan.Poslovni koncept Lean (vitka proizvodnja) dokazuje da imaodgovor kako izraditi proizvod u kratkom roku, a da je kva -litetan i cjenovno prihvatljiv. Lean proizvodnjom omogu ćeno

MIPRO 2015 – 38. Međunarodni skup za informacijsku komunikacijsku tehnologiju,elektroniku i mikroelektorniku

NAJAVA SORTA 2016.

XXII. simpozij Teorija i praksa brodogradnje SORTA 2016, u organizaciji brodogradilišta Brodotrogir d.d. i suorganizaciji Fakulteta strojarstva i brodogradnje – Zagreb,održat će se od 6. do 8. listopada 2016. u Hotelu Medena.

Simpozij se organizira svake dvije godine i jedini u Hrvatskoj okuplja znanstvenike i praktičare iz zemlje i inozemstva čiji raduvelike pridonosi razvoju brodograđevne djelatnosti.

Ovaj Simpozij predstavlja svojevrsno svjedočanstvo kontinuiranog razvoja brodograđevne struke i znanosti na ovim prosto -rima. Osnovni i glavni cilj Simpozija je pokazati kako brodograđevna stručna i znanstvena komponenta mogu pomoćibrodograđevnoj praksi i obrnuto. Ostvarenju ovog cilja doprinijet će se međunarodnim pozvanim predavanjima, odabiromodgovarajućih znanstvenih i stručnih radova te međunarodnom suradnjom simpozija.

Za detaljnije informacije o pozivu na pisanje referata, prijavama, rokovima, potražite na www.sorta.hr

je postizanje veće učinkovitosti, nižih troškova i kvali tetnijegproizvoda.

Tom prigodom opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić održao jesvečani prijem za članove Programskog odbora i goste 38. me -đunarodnog ICT skupa MIPRO, najvećeg i najstarijeg znan stve -no stručnog skupa o informacijsko-komunikacijskoj tehno- logiji, elektronici i mikroelektronici u ovome dijele Europe nakojem su bili prisutni i predstavnici iz Brodotrogira.

MIPRO je ove godine okupio više od 1200 ICT stručnjaka iz 40zemalja svijeta.

Hrvatski štand brodogradnje na sajmu NOR Shipping u Oslu posjetio je i norveški kralj, NJ.E. Harald V .

Brodotrogir d.d. na sajmu brodograđevne industrije NOR-SHIPPING u Oslu Re publike Hrvatske u Norveškoj g. Mario Horvatić. Kralj Harald V iskazao je veliki interes i zadovoljstvo nastupomhrvatskih proizvođača.

Veleposlanik Horvatić i savjetnik ministra g. Zvonimir Sviben,podržali su naše izlagače u njihovim nastojanjima da svojeposlove prošire i na norveško tržište. G. Horvatić izlagače jeupoznao s funkcioniranjem tog tržišta i ponudio pomoć uostvarivanju poslovnih kontakata i realizaciji poslova.

Sajam NOR-Shipping organizira se svake druge godine, a ovegodine održao se po 25. put. Na sajmu je sudjelovalo više od1050 izlagača iz 80 zemalja i zakupljeno je oko 22.500 četvornihmetara prostora.

Sajam NOR-SHIPPING je mjesto gdje se okuplja vrh svjetskepomorske i brodograđevne industrije omogućavajući sudio -nicima kvalitetno povezivanje i širenje poslovnih kontakata.Seminari, forumi i konferencije u sklopu sajma na najvišoj sustručnoj razini i predstavljaju najmodernije inovativne proiz -vo de i tehnološka rješenja.

DOGAĐANJA POSJETE


Francuskim gimnazijalcima iz Blois-a i njemačkim studentima iz Reutlingen-aova posjeta je predstavljala pravi doživljaj jer im je proširila vidike i potaknulaih na razmišljanje kako i u ovoj branši organizirati optimalnu proizvodnju kojaje u fokusu njihovog stručnog usavršavanja.

Boravak grupe francuskih gimnazijalaca i njihovih profesora organiziran je uokviru nastavnog programa kojeg pohađaju u gimnaziji Dessaignes à Blois,smjer upravljanje i mar keting.

Grad Blois iz kojeg učenici dolaze smješten je u centralnom dijelu Francuske,udaljen 500 km južno od Pariza.

Posjeta studenata uz Reutlingen-a organizirana je u sklopu njihovog boravkana splitskom Fakultetu elektrotehnike, stro jarstva i brodogradnje s kojimsurađuju na projektu Net work Innovation Learning Factories (NIL). Cilj togprojekta je stu dente upoznati s industrijskom praksom, uspostaviti inova tivneobrazovne programe, pospješiti njihovo obrazovanje u području logistike iLean menadžmenta koji podrazumijeva dobivanje kvalitetnog proizvoda u štokraćem roku uz pri hvatljivu cijenu, a kao krajnji rezultat veću učinkovitost ibolju konkurentnost na tržištu.

Kako Brodotrogir već provodi Lean menadžment studenti su iz prve ruke mogliupoznati kako takav sustav upravljanja, osim u automobilskoj i zrakoplovnojindustriji s kojom su se do sada susretali, funkcionira i u brodogradnji.

Dvadesetak studenata – brodostrojara, sa treće godine splitskog Pomorskogfakulteta u našem se brodogradilištu upoznalo sa sustavom prekrcaja tereta

Dvjestotinjak mladih posjetilo škver

kod chemical tankera čiju tematiku studiraju usklopu kolegija ”Brodski prekrcajni sustavi”. Za tuprigodu domaćini su im organizirali prezenta cijuu Tehničkom uredu i obilazak Novogradnje 325gdje su na licu mjesta mogli i vidjeti sve ono štoim je prethodno ispre zentirano. Zadovoljni sunapustili škver jer su se upoznali s novom po -morskom građom koja će im itekako koristiti u bu -du ćem zvanju.

Naši mali sumještani izDječjeg vrtića „Vrabac“,u dobi od 4-6 godina,svakodnevno dok šetajusa svojom tetom trogir -skom rivom, gledaju ve -like brodove i visokedizalice. Svi ti brodovi,dizalice i priče koje imteta Nataša Matijaš pri -ča u sklopu programaPlovila u njima budi ra -doznalost i raspiruje ma -š tu. Kako bi bar doneklerazriješili svoje nedo -umi ce i dobili odgovorena pitanja teta im je organizirala boravak i šetnju škverom.

Po dolasku su najprije posjetili Tehnički ured gdje im je iz gradnja brodademonstrirana putem lego kockica, a barba Mišo im je pokazao nacrte ipokušao dočarati izgradnju broda po fazama.

Tijekom obilaska škvera u njihovim malim glavicama rađala su se mnogapitanja od toga koliko ima radnika u škveru, koliko dugo se grade brodovi,kako se zovu i imaju li oni svoju kumu, a bilo je i tehničkih pitanja vezanih zakoličinu boje koja je potrebna da se oboja jedan brod i za to potrebno vrijeme. Po završetku su kazali da su ih se najviše dojmila ona dva „velika broda“(tankera), a nekima se toliko svidjelo da su poželjeli i raditi u škveru kadnarastu.

I učenici srednjih škola iz Šibenika koji tijekom svog na -stavnog programa obrađuju brodograđevne teme posjetilisu Brodo trogir. Njihovi profesori iz godine u godinu orga -niziraju ovakve posjete jer već iz iskustva znaju da će se dioznanja iz struke najbolje usvojiti na mjestu izgradnje broda.

Učenici 2., 3. i 4. razreda brodostrojarskog smjera iz šibenskeTehničke škole, imali su priliku vidjeti halu gdje se režu li -movi za izradu sekcija, navoz gdje se sekcije spa jaju, aposjetili su i remontni dio gdje se brodovi u dva doka stalnoizmjenjuju.

Isti pristup imali su i učenici prvog i drugog razreda Pro -metno-tehničke škole iz Šibenika koji se u sklopu četvero -godišnjeg programa obrazuju za pomorske nautičare.Njihov posjet organizirao je profesor Jurica Pešo koji im jenastojao već naučeno gradivo iz predmeta Poznavanjebrodova objasniti na stvarnim primjerima iz prakse. U prat -nji je bila i profesorica Sandra Mihelčić.

Kako zanimanja brodostrojarski tehničar, računalni tehni -čar u strojarstvu i pomorski nautičar, za koje se učenici pri -premaju, iziskuju dobro poznavanje broda i njegovih dije - lo va, s velikim su interesom slušali objašnjenja vezana za

Mali vrtićarci, domaći i strani učenici i studenti učestalo posjećujuBrodotrogir, a sve kako bi pobliže upoznali tehnološke procese ubrodogradnji, upotpunili teorijsko znanje onim praktičnim te dobilibolji uvid u organizaciju poslovanja.

Mali „Vrapčići“ i veliki brodovi

More i brodovi njihov su pravi odabirizgradnju i funkcio niranje broda. Iako im je ostalo još mnogotoga za naučiti, već su sada sigurni da su more i brodovi njihovpravi odabir.

Francuski gimnazijalci

Studenti iz Reutlingena

Studenti splitskog Pomorskog fakulteta

2 x 365 DANA OD PRIVATIZACIJE BRODOTROGIRA

Druga godišnjica obilježena postavljanjem prigodne skulpture U travnju su se navršile dvije godine od privatizacije Brodo -trogira. Za tu prigodu, članovi Likovne udruge Trogir osmi -sli li su i idejno razradili prigodnu skulpturu, a naši radnici suje od ostataka brodograđevnog čelika izradili.

Trogirski likovnjaci nastojali su sjediniti elemente trogirskebaštine i tradicionalne brodograđevne djelatnosti. Tako ćeova skulptura trajno svjedočiti o pozitivnoj sinergiji kojustanovnici grada i djelatnici Brodotrogira d.d. stvaraju većdesetljećima.

„Iskreno se zahvaljujemo Brodotrogiru d.d. na ukazanompovjerenju jer nam ovaj uspjeh dokazuje da smo kao udrugaspremni i za najzahtjevniji kreativan rad i umjetničkostvaralaštvo. Nadam se da će biti još ovakvih prilika i daćemo zajedno osmisliti i realizirati još mnogo umjetničkihradova“, rekla je Karolina Miše, predsjednica Likovne udrugeTrogir povodom postavljanja ove skulpture.

20 / ŠKVERSKA BESIDA

Kad se vozači taksija, inače mirni i staloženi ljudi koji u normalnodoba godine na stajankama igraju šah, domino i čovječe ne ljuti se,počnu iznenadno i turbulentno pojavljivat u retro vizorima našihprometala, kesit zube i striljat očima, a posebno kad na televizijskimprogramima zavladaju vječne reprizode, to je pouzdan znak da jenastupila sezona pohanih tikvica. A s tikvicama ili bez njih, uvik se nekako dokotrljaju i turisti. Domaćestanovništvo, oduševljeno još jednom seobom naroda prematoplom jugu, svojim gostima priredi dobrodošlicu na tradicionalninačin – masovnim sviranjem trube. One auto mo bilske dakako. E, dane bi koko pomislija da je naš Bruno jedini koji zna svirat trubu. Inšoma, dok po krkljancima i uličnim gužvama odzvanjaju fanfare učast naših dragih fureštih, turistički se neimari trude osmislit životu malome mistu veselim događanjima kojima je glavni cilj proiz -vodnja šušura. Šušur u zadnje vrime postaje magičan pojam, bezšušura nema ni šušta ni gušta, šušur je cilj kojemu svi stremimo, a označava umjerenu količinu buke koja je još uvik podnošljiva za juske možjane.

Solidan šušur može se proizvest na koncertima, predstavama, izlož -bama, a posebno se cijeni onaj koji nastaje spontano u kaletama ipjacetama kad se blagoglagolanje, ćakulanje, ushićenje i ronjanjeudruže u jedan zajednički zvuk.Ipak, šušur vrhunske kvalitete i zaštićenog geografskog po rijeklamože se stvorit samo za vrime velikih događanja, a takvih u našemumalomen gradu jednostavno – nema. Trogiru bolno nedostaje manifestacija po kojoj će bit prepo znatljiv,nekakav događaj za koji će svaki čitatelj oli gledatelj iz bilo kojegadila Hrvatske pa i šire, odma na prvu reć – aha, ovo je Trogir! Eto naprimjer, Sinj ima Alku, Omiš festival klapa, čak i Kambelovac imafeštu od boba, a u nas sve nešto šuć-muć pa proli. Srednjovjekovni sajam je dekapoto originalna manifestacija kakvunema niti jedno drugo misto, moš mislit. Sajmoglavci se maškarajuu maštovite kostime, poneki zataknu pero od ja rebice u španćeru,razvuku banke po kojima rasplastidu srednjovjekovnu pancetu,fritule i kobasice. Odma do njih šire se mirisi kadulje, lavande iaromatičnog bilja. Dalje se nizaju banci sa srednjovjekovnim sire -vima, rakijama, melemima, balzamima, zjogatulima, a ponuda sezaokruži sa srednjo vjekovnim plastičnim mačevima i punjačima zamobitele na kojima sitinin slovima piše MADE IN CHINA. Ako ti se neus kokuja u trbuju od srednjovjekovnih vonji, okusi i koluri, imašpriliku sve ponovit za petnajstak dan. Tad se organizira novi sajam

na kojemu je sve u cencu isto samo se više ne zove “Srednjo vje -kovni sajam” vengo “Vridne ruke obale, zagore i škoja”. Dobro ajde, bude tu živosti i šušura, ali isto nije to to. Eto, mi smo grad brodogradnje a nemamo njanci jednu ma nife -staciju vezanu za brodove. Je li to sramota? Naravski da je! Ko nanje kriv šta nan je glava u balunu.A kad smo već kod baluna, imamo Batariju, jedinstveno igra lištezbijeno između mora i dvi veličanstvene kule na kojemu se već višeod sto godin igra nogomet. Uglavnom neuspješno. Ali to sad nemaveze. Osim toga, tu je i Marmontov spomenik koji se u to vrime,kad se tek počinja kendavat napunpani mijur po Batariji, nalazijadeboto nasrid terena. Spomenik nije staja ka drvena Marija, negoje bija aktivan sudionik svake utakmice, igra je malo za jednu maloza drugu ekipu. Pravi rasni vezni igrač. Tadašnji pametnjakovići iz UEFE, FIFE i FRFE zaključili da se takone može igrat ozbiljan balun i naredili neka se Marmontov spo -menik makne sa strane da ne smeta. Danas, sto godin kasnije, tiisti pametnjakovići iz UEFE, FIFE i FRFE prigovaraju da nam je igra -lište conkulasto, vanka škvare i ka takvo, nepo godno za suvre -menu nogometnu igru. A mi bi baš tribali opalit kontru. Vratit spomenik tamo di je i bija,nasrid igrališta, igrat s njime ka od šponde, otkačit UEFU, FIFU iFRFU s grbače i proglasit novi sport – Trogirski nogomet! Oliskraćeno – TROGOMET. Ustanovit pravila, makar i conku lasta,organizirat natjecanja, posebno litnje turnire za domaće i furešte.Ma ko ne bi poželija igrat, oli barenko gledat takvi sport? Siguransam da bi dolazili gledatelji iz ciloga svita, igrači bi se itali sbalunon, sponzori sa pinezima i to sve na samo jednom i jedinommistu na svitu – trogirskoj Batariji.

RAST FLOTE POMORSKE KOMPANIJE TROGIR MARITIME …Gradnja brodova planirana je tijekom ove 2015. godine, 2016., 2017., kao i dijelom 2018. godine. Intenzivan je i rad na drugim mogućim

Documents