30. januar 2019. godine Ranka Savić: "Uskoro posao za 320 radnika Krušika" "Ugovor na neodređeno vreme u narednom periodu dobiće 320 radnika Krušika, koji su trenutno angažovani na određeno vreme", najavila je juče predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) Ranka Savić nakon posete valjevskoj vojnoj fabrici i razgovora sa generalnim direktorom Vladanom Lukićem. Dodala je da je dogovor o zapošljavanju radnika za stalno postignut "posle brojnih razgovora, ali i pritisaka na poslodavca, Minsitarstvo odbrane i ministra Aleksandra Vulina". Savić nije precizirala kada će radnici koji rade na određeno vreme biti primljeni u stalni radni odnos, rekavši da se "nada da će to biti vrlo brzo, najverovatnije u naredna dva meseca". Objašnjava da je Nadzorni odbor Krušika doneo odluku o primanju u stalni radni odnos 320 radnika, sledeća faza je utvrđivanje kriterijuma, o čemu je bilo reči i na jučerašnjem sastanku, koji treba da budu pošteni i to će se raditi uz učešće sindikata. "Želeli smo da predupredimo sve zloupotrebe i partijske kadrove, kumovske i rodbinske veze. Tu smo načelno postigli dogovor, ne mogu sada o tome konkretno da govorim zbog toga što taj dogovor nije definitivan, ali ćemo u svakom slučaju preduzeti sve da stalan posao dobije 320 radnika koji su potrebni Krušiku, koji su stručni, dobri radnici i koji u dužem periodu rade na određeno vreme. Jedan od ključnih kriterijuma, na čemu smo insistirali, biće upravo godine radnog staža. Prednost će, naravno uz zadovoljavanje ostalih kriterijuma, imati oni koji rade, recimo, devet godina, a takvih ima u fabrici", objasnila je Ranka Savić. Na pitanje novinara kako se sindikalci u Krušiku bore protiv partijskog zapošljavanja, predsednik ASNS valjevske fabrike Miroslav Biberčić kaže da se "stalno bore, da će se uvek boriti, a da li će se i kako izbriti ostaje da se vidi". "Mislim da toga više ne bi trebalo da bude. Trudimo se da ne bude. Mislim da to ne bi trebalo tako da ide kao što je išlo do sada. Tražiće se prvenstveno majstorski kadar, da se oni zapošljavaju i da rade", rekao je Biberčić.
9
Embed
Ranka Savić: Uskoro posao za 320 radnika Krušikaasns.rs/wp-content/uploads/2019/01/30-01-2019.pdf · kriterijuma, o čemu je bilo reči i na jučerašnjem sastanku, koji treba da
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
30. januar 2019. godine
Ranka Savić: "Uskoro posao za 320 radnika Krušika"
"Ugovor na neodređeno vreme u narednom periodu dobiće 320 radnika Krušika, koji su trenutno angažovani
na određeno vreme", najavila je juče predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS)
Ranka Savić nakon posete valjevskoj vojnoj fabrici i razgovora sa generalnim direktorom Vladanom
Lukićem.
Dodala je da je dogovor o zapošljavanju
radnika za stalno postignut "posle brojnih
razgovora, ali i pritisaka na poslodavca,
Minsitarstvo odbrane i ministra Aleksandra
Vulina".
Savić nije precizirala kada će radnici koji
rade na određeno vreme biti primljeni u stalni
radni odnos, rekavši da se "nada da će to biti
vrlo brzo, najverovatnije u naredna dva
meseca".
Objašnjava da je Nadzorni odbor Krušika
doneo odluku o primanju u stalni radni odnos
320 radnika, sledeća faza je utvrđivanje
kriterijuma, o čemu je bilo reči i na jučerašnjem sastanku, koji treba da budu pošteni i to će se raditi uz
učešće sindikata.
"Želeli smo da predupredimo sve zloupotrebe i partijske kadrove, kumovske i rodbinske veze. Tu smo
načelno postigli dogovor, ne mogu sada o tome konkretno da govorim zbog toga što taj dogovor nije
definitivan, ali ćemo u svakom slučaju preduzeti sve da stalan posao dobije 320 radnika koji su potrebni
Krušiku, koji su stručni, dobri radnici i koji u dužem periodu rade na određeno vreme. Jedan od ključnih
kriterijuma, na čemu smo insistirali, biće upravo godine radnog staža. Prednost će, naravno uz
zadovoljavanje ostalih kriterijuma, imati oni koji rade, recimo, devet godina, a takvih ima u fabrici",
objasnila je Ranka Savić.
Na pitanje novinara kako se sindikalci u Krušiku bore protiv partijskog zapošljavanja, predsednik ASNS
valjevske fabrike Miroslav Biberčić kaže da se "stalno bore, da će se uvek boriti, a da li će se i kako izbriti
ostaje da se vidi".
"Mislim da toga više ne bi trebalo da bude. Trudimo se da ne bude. Mislim da to ne bi trebalo tako da ide
kao što je išlo do sada. Tražiće se prvenstveno majstorski kadar, da se oni zapošljavaju i da rade", rekao je
Biberčić.
Predsednica ASNS Ranka Savić je dodala da je i partijsko zapošljavanje bilo tema razgovora sa direktorom
Vladanom Lukićem. "Ono što je dobro jeste da su i u Krušiku svi postali svesni da se preteralo sa partijskim
zapošljavanjem i da će u narednom periodu biti pokrenuti određeni postupci koji će početi da dovode u red
trenutno stanje u Krušiku", rekla je Ranka Savić.
U HK Krušik trenutno je zaposleno 3.186 radnika, a od tog broja njih 2000 radi na određeno vreme. Ranka
Savić kaže da polovina od tog broja zaposlenih radi na ugovor na određeno vreme manje od dve godine.
Podsećam da je predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) Ranka Savić posetila
Krušik i prošle godine u avgustu. Ona je tada najavila da će radnici Krušika koji rade na ugovor na određeno
vreme biti primljeni u stalni radni odnos do Nove godine.
Posao za stalno dobiće 320 radnika „Krušika“
U vojnoj fabrici „Krušik“ vrlo brzo će 320 radnika, koji rade na određeno vreme, dobiti stalan posao. To je
najavila predsednica ASNS Ranka Savić nakon razgovora sa generalnim sirektorom „Krušika“ Vladanom
Lukućem. Ona kaže da pregovori sa Ministartstvom odbrane o stalnom zaposlenju ljudi koji najduže rade na
određeno vreme u „Krušiku“ trajali nekoliko
mesece, te da je postignut dogovor da posao na
neodređeno vreme dobije 320 radnika, a među
njima ima i onih koji u vojnoj fabrici rade po
nekoliko godina.
„ Zakon kaže da se na određeno vreme radi dve
godine, maksimum tri godine. Sada nakon
razgovora i pritisaka u Ministarstvu odbrane došli
smo do toga da će u narednom periodu, ja se nadam
za mesec-dva, 10 odsto od ukupnog broja
zaposlenih u ’Krušiku’ dobiti ugovore za stalni
radni odnos. To je uspeh , ali još uvek nismo
preterano zadovoljni, jer ostaje jedan veliki broj radnika koji će i dalje raditi na određeno vreme“, rekla je
predsednica ASNS.
Na sastanku kod generalnog direktora „Krušika“ je dogovoreno da se odrede jasni kriterijumi za prijem
radnika na neodređeno vreme. Kako je najavila Ranka Savić, prioritet će imati, prvenstveno, radnici sa
najdužim stažom na neodređeno vreme.
„Cilj sastanka sa rukovodstvom ’Krušika’ je bio da insistiramo da tome da se postave kriterijumi za prijem
radnika, jer smo želeli smo da predupredimo sve zloupotrebe, partijske kadrove, kumovske i rodbinske
kadrove i tu smo načelno postigli dogovor, tako da ćemo preduzeti sve da bude primljeno 320 radnika koji
su zaista potrebni, stručni i dobri radnici, koji rade duži vremenski period“, rekla je Savić.
U vojnoj fabrici u Valjevu na neodređeno vreme je zaposleno oko 1.200 radnika, dok na određeno vreme
radi čak njih 2.000.
Država nastavlja da daje poslove na tenderu firmi koja uporno ne plaća svoje zaposlene
Radnici MBA „Miljković“ šest meseci bez plata
Deo radnika MBA „Ratko Mitrović Niskogradnja“ nije primio šest plata i osam naknada za prevoz za prošlu
godinu, tvrde radnici ove firme za Danas, a od rukovodstva preduzeća poznatog po sličnim problemima iz
prošlosti na pitanje kada će im biti isplaćena dugovanja nisu dobili ništa osim „lažnog obećanja“.
Plate za decembar 2017, januar, februar i mart prošle
su bile umanjene, a plate za april, avgust, septembar,
oktobar, novembar i decembar prošle godine uopšte
nismo primili. Zadnja primanja bila su pre tri-četiri
meseca. Nemamo para ni za doručak ni za prevoz –
ističu radnici Niskogradnje.
Ovo nije novost za firmu koja je pre dve godine radila
rekonstrukciju Trga Slavija koja ni do danas nije
završena kako treba. Dugovanja radnicima su svakodnevica, ali je poslednjih meseci, kako oni tvrde, sve
postalo još gore. Iz firme su otišli i direktori, ali i šefovi gradilišta, inženjeri.
Međutim, nekom čudnom logikom, ova, kao i ostale firme u direktnom ili indirektnom vlasništvu Branka
Miljkovića i dalje dobijaju poslove koji se delom ili u potpunosti plaćaju novcem iz budžeta. Zašto je i kako
MBA „Ratko Mitrović Niskogradnja“ kao nesavesni poslodavac koji radnicima duguje plate mesecima i
dalje na visoko kotiranom 22. mestu liste poslodavaca koje objavljuje Ministarstvo građevinarstva, a ne na
„crnoj“ listi poslodavaca gde bi trebalo da bude? Na ovo pitanje nismo juče dobili odgovor iz Ministarstva
koje vodi Zorana Mihajlović, dok nam iz Ministarstva rada nisu odgovorili na to da li je inspekcija rada bila
u poseti ovom preduzeću. Ni menadžment firme nije se oglasio povodom pitanja zašto radnicima nisu
isplaćene zarade i kada će to biti učinjeno.
Najpoznatiji izvršilac državnih poslova u građevinskom sektoru i dalje radi „na veliko“. Trenutno se
državnim novcem gradi, kako kažu radnici, obilaznica na Petlovom brdu, pruga od Inđije do Novog Sada,
pruga u Čortanovcima. MBA je verovatno privatna firma kojoj je poslednjih deceniju i više povereno da radi
najviše „državnih poslova“, pre svega puteva po Srbiji i na severu Kosova. U Srbiji su radili i rekonstrukciju
gerontoloških centara, ali i gradili više od 300 socijalnih stanova, benzinske pumpe.
Radnici, kako kažu, ni sami ne znaju kome se sve i koliko duguje jer se zaposleni u MBA RMN prebacuju iz
„jedne u drugu Miljkovićevu firmu“. A njih nije malo. Samo prema podacima APR-a i kompanije za
poslovnu analitiku Bisnode Branko Miljković je osim pomenute „centralne“ MBA Miljković Merošina koja
je 100 odsto vlasnik MBA RMN, povezan sa još desetinom firmi u Srbiji. Tako je indirektno povezan sa
firmom Magistrala, koja je akcijski kapital, odnedavno je i vlasnik Kruševacputa (firma se vodi na njegovog
sina), osam godina u vlasništvu je i dve firme iz Malog Zvornika – fabrike kamenih agregata Ravnaja, ali i
Ravnaja trade – firme koja se bavi na veliko trgovinom drva i građevinskog materijala. Uz Branka
Miljkovića vezuju se i firme Asfalt, kamenolom Kijevo, Orbita komunikacije, Sremput, Bg-Termokot,
MSM kompani, Ratko Mitrović-Montenegro, ali i preduzeće Jugoterm nekada iz Gnjilana, sada iz Merošine
koje je u stečaju.
Naš list je u nekoliko navrata pisao o kompaniji u vlasništvu Miljkovića, najpre u julu 2017. kada su radnici
zaposleni na rekonstrukciji Slavije i Ruzveltove u Beogradu štrajkovali zbog neisplaćenih plata. Štrajk se
ponovio u septembru iste godine, a radnici su ponovo obustavili rad i pred doček 2018. godine. Tada su
tražili isplatu zaostalih zarada, kao i uplatu zdravstvenog osiguranja. U februaru 2018. dvojicu radnika je
otpustio zato što nisu želeli da potpišu aneks ugovora kojim im se retroaktivno plate smanjuju na minimalac.
Miljković je tada telefonom tužbama pretio i radnicima, ali i novinarki Danasa.
Možda i najupečatljiviji slučaj bahatog ophođenja ovog poslodavca prema radnicima je Ravnaja iz Malog
Zvornika, koje je Branko Miljković kupio 2011. Dnevni list Danas se u nekoliko navrata bavio odnosom
direktora u ovom preduzeću Aleksandra Savanovića prema radnicima, a najdrastičniji primer je Danka
Simić, koja je samo zbog toga što je žena otpuštenog predsednika sindikata trpela diskriminaciju, što je
potvrdila i poverenica za rodnu ravnopravnost, te je prošlu zimu dane provodila radeći u kamenolomu gde je
uprkos tome što su za to zadužene mašine, kamen istovarala golim šakama.
Epilog priče, koja je u jednom trenutku poprimila i oblik međunarodnog skandala, međutim nije bio srećan.
Danka i njen suprug Milenko ostali su bez posla.
Tu, međutim, nije kraj priče o radnicima Branka Miljkovića. Novembra prošle godine radnici Kruševacputa
potpuno su obustavili rad jer, kako su tada rekli Danasu, „ne žele da ugrožavaju ni svoj, ni život drugih
radeći na neispravnim građevinskim mašinama“. U tom trenutku nije im bio isplaćen deo septembarske kao
ni oktobarska zarada, a nisu plaćeni ni doprinosi za 276 radnika koji rade na neodređeno.
Tada je predsednik Samostalnog sindikata u ovom preduzeću Srđan Živanović rekao za naš list da su radnici
u jako teškoj materijalnoj situaciji, te da rade sa mašinama od kojih je 90 odsto tehnički neispravno.
Plaćamo trgovcu, pa ga kesom reklamiramo
Za razliku od velikog broja zemalja, u našoj državi je još dozvoljena prodaja kesa sa logotipom firme.
Udruženja potrošača tvrde da je to promocija prodavca, a inspektori da je naplata po zakonu
DOK se kese sa žigom firme u pojedinim
zemljama regiona tretiraju kao reklamni materijal
i ne smeju se prodavati, u Srbiji je dozvoljeno da