Rad i Zaposljavanje Analiza Politika u Sklopu Procesa Pristupanja Eu

Graani za Europu

Graani za Europu

Analiza politika u oblasti rada i zapoljavanja u

Bosni i Hercegovini u sklopu procesa pristupanja Europskoj Uniji

April 2011

Graani za Europu - Analiza politika u oblasti rada i zapoljavanja u Bosni i Hercegovini u sklopu procesa pristupanja Europskoj Uniji

April, 2011.

Grupa tematskih strunjaka u okviru inicijative Graani za Europu

Elma Demir, Asocijacija za demokratske inicijative, ADI Sarajevo

Ranko Marku, Vision, Sarajevo

Goran Dosti, Centar za politike i upravljanje, Sarajevo

Amil Kamenica, ACIPS, Sarajevo

Dokument ''Analiza politika u oblasti rada i zapoljavanja u Bosni i Hercegovini u sklopu procesa pristupanja Europskoj Uniji'' sainjen je u okviru inicijative ''Graani za Europu 2011'' . Prezentirana stajalita su rezultat konsultacija odabranih strunjaka sa civilnim drutvom u Bosni i Hercegovini.

Sadraj:

5Uvod

61. Razvoj institucionalne strukture za rad i zapoljavanje na dravnom nivou

61.1. Postojee stanje

91.2. eljeno stanje

91.3. Aktivnosti koje je potrebno provesti/Put koji BiH mora prei

91.4. Koristi za graane BiH

102. Racionalizacija i konsolidovanje slube zapoljavanja u Federaciji BiH


112.2. eljeno stanje

122.3. Aktivnosti koje je potrebno provesti


133. Harmonizacija zakonskih odredbi u oblasti rada i zap. izmeu entiteta


143.2. Opis eljene situacije


194. Harmonizacija stopa doprinosa

194.1. Trenutna situacija

204.2. eljena situacija

204.3. Aktivnosti koje je potrebno preduzeti

204.4. Korist za graane BiH

215. Ukidanje administracije zdravstvenog osiguranja preko slubi za zapoljavanje

215.1. Postojece stanje




246. Reforma politike zapoljavanja kroz razdvajanje aktivnih i pasivnih trailaca zaposlenja





Skraenice i akronimi:

NVO

Nevladina organizacija

BiH

Bosna i Hercegovina

EU

Europska Unija

EUSR

Kancelarija Specijalnog predstavnika Europske Unije

SIDA

vedska Agencija za meunarodni razvoj

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

RS

Republika Srpska

PIO/MIOPenziono/mirovinsko invalidsko osiguranje

NHS

National Health Service/ Dravna zdravstvena zatita

LFS

Labour Force Survey/Istraivanje radne snage

BHAS

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

Uvod

U 2010. godini je mrea nevladinih organizacija (NVO) i drugih aktera civilnog sektora iz cijele Bosne i Hercegovine (BiH) vodila direktan dijalog sa domaim politikim strankama, sa ciljem poveanja nivoa i kvalitete javne rasprave o kljunim mjerama koje treba ispuniti kako bi se poboljao ivotni standard graana i kako bi se BiH pribliila Europskoj Uniji (EU). Inicijativa je nazvana ''Graani za Europu''. Inicijativa je obuhvatala tri glavne tematske oblasti: poljoprivredu i ruralni razvoj; energiju, energetsku efikasnost i ivotnu okolinu; rad i zapoljavanje.

Zbog primjetnog uticaja inicijative, Kancelarija Specijalnog predstavnika Europske Unije (EUSR) i vedska Agencija za meunarodni razvoj (SIDA) su podrale nastavak aktivnosti - realizaciju druge faze inicijative ''Graani za Europu'', koju provodi NVO Vesta iz Tuzle.

Druga faza inicijative ''Graani za Europu e do septembra 2011. okupiti niz strunjaka iz civilnog drutva u istim tematskim oblastima kao i u prvoj fazi, koji e zajedno sa interesnim grupama nastojati inicirati veu posveenost vlasti implementaciji obaveza Bosne i Hercegovine u sklopu procesa europskih integracija.

Svrha ovog dokumenta je da predstavi zahtjeve civilnog drustva prema vladinim institucijama i tijelima nadlenim za rad i zapoljavanje, te da saini pregled pomaka koji su napravljeni u oblasti rad i zapoljavanje u odnosu na preporuke koje su date u sklopu prve faze projekta Graani za Europu u 2010. godini. Dokument se kao takav direktno naslanja na analizu i preporuke date u prvom dokumentu Graani za Europu - Analiza politika u oblasti rada i zapoljavanja u cilju stvaranja fleksibilijeg trita rada i olakavanja ispunjavanja uslova u oblasti rada i zapoljavanja u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine u Europsku Uniju, te se osobama koje nisu strunjaci u oblasti preporuuje da se upoznaju sa sadrajem oba dokumenta, kako bi to bolje shvatili kontekst preporuka. Struktura dokumenta je prilagoena preporukama svako od poglavlja elaborira jednu od preporuka prvog dokumenta:

Razvoj institucionalne strukture za rad i zapoljavanje na dravnom nivou (Poglavlje 1)

Racionalizacija i konsolidovanje slube zapoljavanja u Federaciji BiH (Poglavlje 2)

Harmonizacija zakonskih odredbi u oblasti rada i zapoljavanja izmeu entiteta (Poglavlje 3)

Harmonizacija stope doprinosa izmeu entiteta (Poglavlje 4)

Ukidanje administracije zdravstvenog osiguranja preko slubi za zapoljavanje (Poglavlje 5)

Reforma politike zapoljavanja kroz razdvajanje aktivnih i pasivnih trailaca zaposlenja (Poglavlje 6).

1. Razvoj institucionalne strukture za rad i zapoljavanje na dravnom nivou


Institucionalna infrastruktura za oblast rad i zapoljavanje u Bosni i Hercegovini (BiH) je izrazito komplikovana i iscjepkana s obzirom da postoji vie nivoa nadlenosti za provedbu politika s veoma malo koordinacije na horizontalnom i vertikalnom nivou. Odreeni broj funkcija i nadlenosti se preklapaju. Prema tome, planiranje i provedba javnih politika zapoljavanja u BiH nije usaglaena niti efikasna.

Istovremeno, obaveze u oblasti rada i zapoljavanja prema Evropskoj Uniji (EU) koje je BiH preuzela, nisu ispunjene. U Izvjetaju o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, naglaava se da Problem i dalje ostaje nedostatak koordinacije izmeu velikog broja institucija za rad i zapoljavanje sa dravnog, enitetskog i kantonalnog nivoa., te: Preduzeti su osnovni koraci za uspostavljanje Ekonomsko-socijalnog vijea za cijelu dravu. Meutim, nije postignut dogovor o kriterijima za lanstvo socijalnih partnera. Nepriznavanje sindikata na dravnom nivou ostaje nerijeeno pitanje.

Posljedice nerazvijene i neusklaene institucionalne infrastrukture kao i neprovoenja obaveza prema EU u oblasti rada i zapoljavanja, ogledaju se, izmeu ostalog, u sljedeem: institucije djeluju reaktivno a ne proaktivno; zakoni se ne provode u praksi; ne postoji jedinstveno trite rada; standardi se ne potuju a esto niti postavljaju; i ne vode se evidencije niti se objedinjuju, te planiranje politika se ne razvija na osnovu injeninog stanja i potreba. Sve navedeno moe se povezati sa trenutnim stanjem na tritu rada, odnosno visokom stopom nezaposlenosti i razvijenom neformalnom ekonomijom, te posebice rada na crno.

1.2. eljeno stanje

Kada je u pitanju institucionalna struktura za rad i zapoljavanje na dravnom nivou, eljeno stanje moe se definisati u okviru obaveza koje BiH ima prema EU. Navedene obaveze mogu se podijeliti u dvije grupe: 1) kratkorone koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju i Sporazuma o evropskom partnerstvu, i 2) dugorone obaveze koje su definisane Evropskom strategijom zapoljavanja, iji je cilj koordinacija politika zapoljavanja u svim zemljama lanicama, a prema kojoj sve zemlje kandidati moraju prilagoditi svoje institucije i politike kako bi mogle ispuniti dio Ugovora o pristupanju koji se odnosi na zapoljavanje.

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, kao i Sporazum o partnerstvu izmeu BiH i zemalja lanica EU koji je sastavni dio SAP-a, definiu obaveze i prioritete koje BiH treba da ispuni kako bi se pripremila za lanstvo u EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju sadri vei broj mjera koje BiH mora da realizuje u okviru sljedeih oblasti:

Promoviranje slobode kretanja roba,

Stvaranje efikasnih institucija,

Razvoj trine ekonomije,

Smanjenje kriminala i korupcije,

Promoviranje reforme visokog obrazovanja,

Razvoj demokracije, ljudskih prava i nezavisnih medija, i

Unapreenje transportne infrastrukture u regiji.

Navedena podruja i mjere koje se definisane unutar oba Sporazuma, direktno ili indikretno utiu na oblast rada i zapoljavanja, a odnose se na uspostavljanje zakonskih, institucionalnih, kadrovskih i finansijskih kapaciteta u BiH za modernizaciju, razvoj i jaanje privatnog sektora; stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, koji e podrati slobodu kretanja roba, kapitala, usluga i lica; unapreenje transportne infrastrukture; pravno-materijalnu zatitu radnika i nezaposlenih; refomu socijalne politike; evidentiranje i statistiko praenje svih ekonomskih trendova; razvoj politika zapoljavanja; unapreenje obrazovanja i usklaivanja ovog sistema sa potrebama trita rada; informatizaciju drutva; kreiranje adekvatnog okvira za finansijsku pomo EU; i reformu javne uprave.

Evropska strategija zapoljavanja je strateki dokument EU koji koordinira EU politike u oblasti zapoljavanja u cilju kreiranja vie, ali i kvalitetnijih, radnih mjesta. Kada su u pitanju zemlje kandidati, one imaju obavezu da postepeno prilagoavaju svoje institucije i politike navedenoj Strategiji, kako bi se omoguila puna implementacija dijela Ugovora koji se odnosi na zapoljavanje od samog prijema u EU. Ciljeve koje postavlja Evropska strategija zapoljavanja su puna zaposlenost odnosno smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti; unapreenje kvalitete i produktivnosti na radu; i jaanje socijalne i teritorijalne kohezije kako odreene ugroene drutvene grupe (mladi, ene, manjine, itd.) ne bi bili iskljueni sa trita rada, te kako bi se smanjili regionalni dispartiteti u stepenu nezaposlenosti i produktivnosti.

Prema tome, kada je u pitanju ispunjavanje obaveza BiH prema EU u oblasti rada i zapoljavanja, eljeno stanje je realizacija velikog broja mjera u nekoliko sektora: rad i zapoljavanje, obrazovanje i nauka, privreda i finansije, poljoprivreda i ruralni razvoj, i socijalna politika. Istovremeno, EU strateki dokumenti zahtjevaju razvoj i uspostavljanje institucionalne strukture na svim nivoima vlasti koje e odgovoriti na date obaveze. Posebice je vano postojanje institucija na dravnom nivou ija je uloga da osiguraju jedinstven pristup politikama u oblasti rada i zapoljavanja na cijelom teritoriju BiH kroz strateko planiranje i praenje implementacije politika i zakona, te djeluju kao centralni kontakt BiH u datoj oblasti prema EU. Na osnovu ovog zahtjeva formirane su (ili su u procesu formiranja) sljedea dravna tijela: Agencija za rad i zapoljavanje BiH, Institut za standardizaciju BiH, Agencija za nadzor nad tritem BiH, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Fiskalno vijee BiH, Institut za intelektualno vlasnitvo BiH, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Ured za veterinarstvo BiH, Uprava za zatitu zdravlja bilja BiH, Agencija za statistiku BiH i druge. Sve ove institucije imaju zadatak da odgovore na odreene EU obaveze, ije se djelovanje, direktno ili indirektno, odnosi i na problematiku rada i zapoljavanja, te time utie i na samo trite rada u BiH.

Pored navedenih institucija, kada je u pitanju oblast rada i zapoljavanja na dravnom nivou, bitno je naglasiti da pri Ministrastvu civilnih poslova BiH postoji Sektor za rad, zapoljavanje, socijalnu zatitu i penzije koji ima odreene nadlenosti za koordinaciju, strateko planiranje i harmoniziran pristup javnim politikama u oblasti rada i zapoljavanja na teritoriju cijele BiH.

Meutim, zahtjevi koje EU prema BiH u pogledu osnivanja institucija na dravnom nivou, a koji se odnose na oblast rada i zapoljavanja, nisu ispunjeni datom listom. Naime, pomenuti strateki dokumenti partnerstva sa EU propisuju uspostavljanje jo nekoliko institucija: Ekonomsko-socijalnog vijea na nivou BiH, Agencije za mala i srednja preduzea, Agencije za informacijsko drutvo BiH i Savjetodavnog vijea za poljoprivredu BiH. Sve ove institucije trebale bi imati ulogu koja e im omoguiti da direktno ili indirektno utiu na stanje trita rada u BiH.

Pored navedenog, vano je naglasiti da EU propisuje i mjeru Razviti vertikalne kapacitete institucionalnih struktura Vijee Ministara/Vlada u kljunim sektorima politike na zakonodavnom i tehnikom nivou, te u tom pogledu zahtjeva jaanje vertikalne komunikacije i poboljanje koordinacije politika izmeu entitetskih vlada i dravnih institucija u oblasti rada i zapoljavanja.

1.3. Put koji BiH mora prei na putu prema EU

Na osnovu eljenog stanja kada je u pitanju institucionalna struktura za rad i zapoljavanje na dravnom nivou, a definisanog na osnovu BiH obaveza prema EU, oigledna je potreba za realizacijom sljedeih mjera:

a) osiguranje kadrovskih i finansijskih kapaciteta za efikasno funkcionisanje novoosnovanih dravnih tijela ije djelovanje direktno ili indirektno utie na trite rada. Iako je vei broj neophodnih dravnih tijela osnovan, preduslovi za njihov rad nisu sasvim osigurani.

b) osnivanje dodatnih institucija na dravnom nivou koje su definisane obavezama prema EU, posebice Ekonomsko-socijalnog vijea na nivou BiH, Agencije za mala i srednja preduzea, Agencije za informacijsko drutvo BiH i Savjetodavnog vijea za poljoprivredu BiH, te osiguranje kadrovskih i finansijskih kapaciteta za njihovo efikasno funkcionisanje. Kada je u pitanju ova mjera, posebice je vano osnivanje Ekonomsko-socijalnog vijea na nivou BiH, za to postoji konsenzus, ali ije kreiranje je usporeno nedostatkom konsenzusa o partnerima koji e biti ukljueni u rad ovog tijela. Naime, u posljednjim godinama dolo je do formiranja novih socijalnih partnera u Republici Srpskoj (Savez sindikata RS i Unija udruenja poslodavaca RS) i imenovanje ovih partnera u Ekonomsko-socijalno vijee RS umjesto prethodnih partnera (Konfederacija sindikata RS i Savez poslodavaca RS), te je ispred ovog entiteta upuen zahtjev da novoformirane organizacije djeluju kao predstavnici RS u Ekonomsko-socijalnom vijeu na nivou BiH. Meutim, predstavnici iz FBiH kao i prijanji socijalni partneri Vlade RS dovode u pitanje reprezentativnost novoosnovanih socijalnih partnera u RS. Istovremeno, Vlada Republike Srpske upuuje sline kritike na raun reprezentativnosti postojeih socijalnih partnera na niovu BiH u ijem su osnivanju uestvovali stariji socijalni partneri u RS: Konfederacija sindikata BiH nije registrovano tijelo jer eka na finalizaciju registracije ve pet godina u Ministarstvu pravde BiH, dok Asocijacija poslodavaca BiH ne ukljuuje u lanstvo novog socijalnog partnera Uniju udruenja poslodavaca RS.

c) Kreiranje mehanizma koji e omoguiti vertikalnu komunikaciju i koordinaciju izmeu ministarstava rada i zapoljavanja na entitetskom i kantonalnom nivoima sa nadlenim institucijama na dravnom niovu. Prijedlozi za uspostavljanje ovakvog mehanizma sadre sljedee opcije: poveanje nadlenosti postojeih institucija (Agencije za rad i zapoljavanje BiH, i/ili Ministrastvu civilnih poslova BiH); osnivanje dravnog ministarstva za rad i zapoljavanje; ili osnivanje Konferencije ministara rada, zapoljavanja i socijalne politike na dravnom nivou. Trenutno ne postoji jedinstven konsenzus kako bi se navedena mjera mogla provesti odnosno koji prijedlog je prihvatljiv svim zainteresiranim stranama. Prijedlozi iz FBiH zalau se za uspostavu novog dravnog ministarstva, dok iz RS ovakav prijedlog je neprihvatljiv. Odreenu ulogu vertiklane koordinacije moglo bi preuzeti i Koordinacioni odbor za praenje implementacije Strategije zapoljavanja BiH ije formiranje se oekuje.

1.4. Koristi za bh graane BiH od puta ka EU integracijama

Osnovna korist za graane BiH kada je u pitanju provoenje mjera koje se odnose na institucionalnu strukturu za rad i zapoljavanje na dravnom nivou, kao i ispunjavanje EU obaveza, jeste bolja ureenost i usklaenost javnih politika u oblasti rada i zapoljavanja na nivou cijele drave i stvaranje preduslova za:

Kreiranje jedinstvenog trita rada;

Kreiranje novih radnih mjesta: poveano zapoljavanje;

Efikasniju zatitu pravno-materijalnih prava radnika;

Ukljuivanje na trite rada socijalno iskuljuenih socijalnih grupa.

Prema tome, provoenjem predloenih mjera koje proizilaze iz obaveza EU, graani e imati bolje anse ne samo da nau zaposljenje, nego e taj posao adekvatnije odgovarati njihovim znanjima, obrazovanju i potrebama, te e lake moi zatiti svoja prava koja proizilaze iz radnih odnosa.

2. Racionalizacija i konsolidovanje slube zapoljavanja u Federaciji BiH


Javni sistem slubi za zapoljavanje u FBiH je visoko decentralizovan osim entitetskog zavoda za zapoljavanje Federalnog Zavoda za zapoljavanje, postoji i 10 kantonalnih/upanijskih zavoda za zapoljavanje. Prema Ustavu BiH, oblast rada i zapoljavanja spada u entitetske nadlenosti, pa se propisi i politike u ovoj oblasti donose na entitetskom nivou. U konkretnom sluaju, cjelokupna legislativa, kao i Strategija zapoljavanja FBiH je definisana na nivou FBiH. Meutim, provoenje politika na terenu spada u nadlenosti kantonalnih/upanijskih slubi.

Iako se na entitetskom nivou definiu mjere, provoenje ovih mjera na terenu je uslovljeno pojedinanim situacijama kantonalnih/upanijskih slubi. Kao rezultat takve situacije, prava koja ostvaruju korisnici i nivo usluge koji se prua na teritoriju FBiH se znaajno razlikuje. Provoenje aktivnih i pasivnih mjera se usklauje sa raspoloivim budetima, pa tako kantoni/upanije sa veim fiskalnim prihodima ulau vea sredstva u provoenje mjera.

Dodatni problem je da je sluba zapoljavanja u FBiH optereena nepotrebnim trokovima administracije. Za entitetski zavod, te za svaki od 10 kantonalnih zavoda postoji nezavisan sistem upravljanja, to znai da poreski obveznici finansiraju 11 upravnih odbora, 11 uprava i 11 administrativnih aparata.

Poreenja radi, Federalni Zavod za Penziono/Mirovinsko osiguranje (PIO/MIO) je takoe decentralizovan, te ima 10 kantonalnih/upanijskih slubi, ali te slube ne djeluju kao zasebne organizacione jedinice. Slube Zavoda za PIO/MIO imaju funkcije direktora i zamjenika direktora, ali je administracija centralizovana, postoji jedinstvena baza podataka korisnika, i prava koja ostvaruju korisnici su ujednaena na cijelom teritoriju zavoda. Kao rezultat takvog ureenja, Zavod za PIO/MIO troi 2,4% sredstava od doprinosa na administraciju, u poreenju sa 21% koje troe slube zapoljavanja u FBiH.

Problem javnog sistema za zapoljavanje je dodatno pogoran nepostojanjem jedinstvene baze korisnika (nezaposlenih osoba i poslodavaca), ime se otvara mogunost zloupotreba (viestrukih korisnika poticaja za zapoljavanje i pasivnih mjera zapoljavanja, prijavljivanja mjesta boravka u kantonima/upanijama u kojima su ostvarena prava vea i sl). Postoji i nedostatak koordinacije izmeu kantonalnih/upanijskih slubi, te se mogunost zajednikih centara za prekvalifikaciju, razmjene podataka i osoblja izmeu kantonalnih/upanijskih zavoda koristi rijetko ili nikada.

2.2. eljeno stanje

Kako je objanjeno iznad, postojei organizacioni model oteava provoenje politika, stvara poremeaje na tritu rada, onemoguava mobilnost radne snage i stvara nepotrebne visoke trokove administracije. Rjeenje problema je konsolidacija kantonalnih/upanijskih zavoda za zapoljavanje, racionalizacija nepotrebne administracije koje je posljedica trenutne organizacije, te poveanje broja savjetnika za zapoljavanje i stepena provoenja aktivnih i pasivnih mjera kroz ostvarene utede. Racionalizacija i konsolidacija pri tome ne znae ukidanje regionalnih jedinica, ve smanjivanje nepotrebne administracije i veu koordinaciju u provoenju politika, na nain kako je to rijeeno u Zavodu za PIO/MIO FBiH.

Federalni Zavod za zapoljavanje i kantonalne/upanijske zavode za zapoljavanje je potrebno konsolidovati na nivou FBiH. Pri tome ne bi dolo do ukidanja kantonalnih/upanijskih zavoda, ve bi se samo ukinuli upravni odbori i konsolidovao administrativni aparat. Konkretno provoenje ove preporuke znai da ne bi postojalo 11 upravnih odbora zavoda, ve 1, te da bi sistem obrauna plate zaposlenih, prikupljanja doprinosa za nezaposlenost, finansijskih transakcija i finansijskog poslovanja zavoda bio centralizovan, dok bi kantonalni/upanijski zavodi zadrali funkcije direktora i zamjenika direktora, kao i teritorijalnu organizaciju.

Provoenje ove mjere bi rijeilo brojne probleme (navedene iznad), ali e vjerovatno izazvati velike politike otpore. Primarni otpor i argumentacija protiv provoenja ove mjere e se odnositi na aktuelni politiki trenutak u FBiH, i ova mjera e vjerovatno biti protumaena kao centralizacija i oduzimanje prava na lokalnu samoupravu. Kao kontra-argumentacija moe posluiti analiza navedenih problema i utede koje e se ostvariti ovom mjerom. Drugi dio otpora ovoj mjeri moe doi od ujedinjenih politikih stranaka, bez obzira na politiku platformu, jer ugroava temelje politikog djelovanja u BiH politike pozicije u upravnim i nadzornim odborima, upravi, savjetnikim pozicijama i komisijama. Provoenje ove mjere bi ukinulo 10 upravnih i nadzornih odbora, te veliki broj komisija za provoenje mjera u koji se imenuju vanjska lica. Kao takva mjera, ukinula bi i naknade za 70-100 lanova upravnih i nadzornih odbora, te veliki broj lanova komisija.

Provoenje ove predloene mjere nema direktnih implikacija na ispunjavanje uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu BiH i EU, ali stvara bitne preduslove za provoenje odredbi Direktive EU o zapoljavanju (EU Employment Directive, 2000), koja nalae zemljama lanicama promovisanje zapoljavanja, socijalnog dijaloga i zapoljavanja marginalizovanih drutvenih grupa. Konsolidacija zavoda stvara pretpostavke za efikasnije funkcionisanje i provoenje ovih odredbi.


Primarni preduslov za provoenje ove preporuke je politiki konsenzus. Nakon ostvarivanja politikog konsenzusa, tehnike mjere ukljuuju izmjenu zakonskog okvira i organizacione promjene zavoda.

Civilno drutvo predlae izmjenu sljedeih zakonskih propisa:

Zakon o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba FBiH prilagoditi zakon na novonastale okolnosti;

Ukinuti i staviti van snage kantonalne/upanijske zakone o posredovanju u zapoljavanju;

Ukinuti i staviti van snage postojee pravilnike o radu i sistematizacije kantonalnih/upanijskih slubi, i donijeti novu sistematizaciju i pravilnik o radu za konsolidovanu slubu;

Izvriti izmjenu ostalih vezanih zakonskih propisa.

Osim navedenih mjera, potrebno je konsolidovati postojee baze u jedinstvenu bazu podataka nezaposlenih osoba u FBiH. Nakon provoenja mjera, potrebno je napraviti analizu ostvarenih uteda, i ostvarene utede usmjeriti u provoenje aktivnih mjera zapoljavanja.

2.4. Koristi za graane

Osnovna korist za graane BiH koji ive u entitetu FBiH, kada je u pitanju konsolidacija slubi za zapoljavanje u FBiH, je:

Kreiranje jedinstvenog trita rada unutar FBiH i olakavanje kreiranje jedinstvenog trita rada unutar BiH, to omoguava veu mobilnost radne snage i poveava konkurentnost BiH;

Utede u nepotrebnim administrativnim trokovima e omoguiti efikasnije i efektivnije provoenje politika zapoljavanja;

Na ovaj nain se doprinosi i transparenijem upravljanju javnim sredstvima i poticajima za zapoljavanje javnost e moi dobiti podatke o korisnicima sredstava i mjera na jednom mjestu;

Konsolidacijom slube zapoljavanja se otvara mogunost objedinjavanja resursa za prekvalifikacije i struno obrazovanje odraslih, te druge sline aktivne mjere;

Eliminisanje poremeaja na tritu rada, smanjenje optereenja finansijski stabilnijih zavoda i omoguavanje ujednaenog razvoja unutar BiH.

3. Harmonizacija zakonskih odredbi u oblasti rada i zapoljavanja izmeu entiteta


Razlike u postojeem regulatornom pravnom okviru u oblasti rada i zapoljavanja onemoguavaju konsolidaciju i efikasno funkcionisanje jedinstvenog trita rada, koje je neophodno kako bi se poveala stopa zaposlenosti u BiH. Regulatorni okvir je bitan element koji odreuje nivo fleksibilnosti trita rada kroz regulisanje individualnih radnih odnosa, regulisanje kolektivnog zastupanja i podsticanja novih zapoljavanja.

Problem se u praksi moe posmatrati iz dva ugla ugla poslodavaca i ugla (ne)zaposlenih. Poslodavci, domai i strani investitori, komplikovanim pravnim okvirom nisu ohrabreni za dodatna ulaganja, a sama investiciona klima je u ovakvim uslovima nepovoljna i nesigurna, to dovodi do manjih ulaganja i otvaranja radnih mjesta. Sa druge strane zaposleni ne uivaju ista prava na cijeloj teritoriji drave, a u nekim sluajevima ih preseljenje iz jednog kraja drave u drugi, potpuno diskvalifikuje od mogunosti ostvarivanja prava.

Ako se govori o primarnim normativnim tekstovima (zakoni u radu i kolektivni ugovori) u RS, FBiH i Brko Distriktu, zakoni su slini i poivaju na slinim principima i standardima. Nezaobilazna je i injenica da postoji prostor da se zakoni unaprijede u skladu sa evropskim normama. Ni preostali zakonodavni i regulatorni okvir koji definie oblast rada i zapoljavanja nije harmonizovan. Zaposleni su nejednako tretirani zavisno od toga gdje su prijavljeni da ive i u kojem dijelu BiH je kompanija registrovana. U praksi, za isti posao, u istoj kompaniji dvije osobe koje ive na dva razliita mjesta u BiH (u dva entiteta ili ak u istom entitetu, a razliitim kantonima) i ije su bruto plate jednake, imaju razliite neto plate zbog razliite poreske politike, imaju razliite naknade za prevoz, godinje odmore ili imaju razliite uslove za vrijeme porodiljskog odsustva. Neharmonizovani propisi na razliitim nivoima (Republika Srpska, Federacija BiH, Distrikt Brko, kantoni) utiu veoma negativno na mobilnost radne snage, ije je podsticanje pri visokim stopama nezaposlenosti jedna od bitnih politika vlada. U BiH zakonodavstvu nisu harmonizovani raunovodstveni principi, ali i naknade za gotovo sva prava koja podstiu zaposlenima iz radnog odnosa (uz ranije pomenute plate): Naknada za godinje odmore

Naknada za prevoz Naknada za vrijeme bolovanja Naknada za porodiljsko odsustvo Povrat sredstava poslodavca za bolovanje i trudniko odsustvo Otpremnine za otputene i penzionisane. Kao rezultat razliito regulisanih naknada, metoda raunanja, te praksi primjene, kompanije su suoene sa praktinim problemima u procesu svoga funkcionisanja, a dovode se u poziciju da istrauju naine i mjesta gdje e primjenjivati povoljnije zakonske odredbe unutar iste drave. Ta pitanja su prepoznata kao problematina i u BiH izvjetaju o napretku za 2010.godinu. Interesantno je da je civilno drutvo gotovo nezainteresovano za pitanja koja proizilaze iz zakona o radu, dok je zainteresovanost pitanjima zatite prava (ne)zaposlenih koja proizilaze iz drugih zakona mnogo vea.

Nadlenosti za politike zapoljavanja se nalaze na vie nivoa vlasti u BiH. Takva situacija zahtjeva horizontalnu i vertikalnu koordinaciju. Trenutno je i jedna i druga koordinacija nedovoljna. To se odnosi i na podruje informisanja i istraivanja trita rada, praenja, kreiranja i implementacije politika zapoljavanja.Civilno drutvo je posebno zainteresovano za zapoljavanje teko zapoljivih grupa (npr. Romi ili ene) kroz aktivne mjere zapoljavanja, posredovanje u zapoljavanju, programe obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije i programe kreiranja radnih mjesta (subvencionisanje zapoljavanja, javne radove i pomo u samozapoljavanju). Ipak, naglaava se da iako neke od ovih politika postoje, one se sprovode stihijski i selektivno, sa veoma ogranienim sredstvima i slabim metodima evaluacije. U ovoj analizi definisano je 12 kljunih nekonzistentnosti regulatornog okvira u oblasti rada i zapoljavanja. Sva ova pitanja uzrokuju neatraktivnu poslovnu klimu, stvaraju imid nesigurnog prostora za ulaganja, koja dugorono ne podstie otvaranje novih radnih mjesta. Sa druge strane velike stope dugorone nezaposlenosti utiu na sve vei broj obeshrabrenih nezaposlenih ljudi, to je posebno pogubno za svako drutvo.

3.2. Opis eljene situacije

I pored disperzije nadlenosti, pravni okvir treba da podstie investicije i omoguava rast nivoa zaposlenosti, a zavodi za zapoljavanje treba da imaju aktivnu ulogu u tom procesu. Upravljanje radnim odnosima treba biti u potpunosti transparentno, posebno iz ugla procedura odabira i zapoljavanja. Mobilnost radne snage, posebno meuentitetska, treba biti omoguena i podstaknuta. Aktivne mjere treba da efikasno ciljaju posebno ugroene grupe stanovnitva.

Prava radnika moraju biti zagarantovana zakonima i ugovorima, a trebala bi biti ista irom drave. Posebna panja treba da se pridaje jednakosti mukaraca i ena na tritu rada.

U definisanju i harmonizaciji politika zapoljavanja treba koristiti sisteme koje koristi EU, odnosno pravne instrumente smjernice za politike zapoljavanja i ekonomske politike. Smjernice se razvijaju svake godine, ali u principu strateki ciljevi ostaju nepromjenjeni u osmogodinjim periodima finansijskih perspektiva, odnosno planiranja budeta. U kontaktima sa civilnim drutvom, sindikatima i poslodavcima dolo se do seta osnovnih konkretnih preporuka, odnosno koraka, koje bi trebalo uraditi kako bi se zakoni harmonizovali, prava radnika ostvarila, a zapoljavanje i ekonomski rast podstakli.

PREPORUKA 1: Zakonska rjeenja iz oblasti rada i zapoljavanja se moraju donositi u koordinaciji nadlenih tijela.

OBRAZLOENJE: Kljune institucije za bavljenje ovim pitanjima jesu ministarstva rada i druge nadlene institucije (ministarstva zdravlja, poreske uprave, sindikati...), uz koordinaciju Ministarstva civilnih poslova BiH, a rjeavanju pitanja mogu pristupiti kroz redovne koordinacione sastanke ili kroz formiranje posebne stalne radne grupe koja bi se bavila ovim pitanjima. ak i ako bi se trenutno usaglasili zakoni, bez redovne koordinacije, oni bi vremenom kroz amandmansku proceduru opet postali razliiti i nepovoljni za razvoj privrednih aktivnosti, kao i za socijalnu inkluziju. Donoenje zakona o radu na dravnom nivou ne bi donio eljeni rezultat, jer su pitanje rada i zapoljavanja definisana i u nizu drugih zakona poput poreskih, zakona o zdravstvenom osiguranju, itd.

PREPORUKA 2: Harmonizovati plaanje prekovremenog rada na teritoriji cijele BiH.

OBRAZLOENJE: Prema kolektivnim ugovorima zaposleni imaju pravo na poveanje plate za prekovremeni rad (u RS 35%, u FBiH 30%), za noni rad (u RS 35%, u FBiH 30%), a u FBiH imaju pravo na 20% dodatka ako rade u toku vikenda. U praksi se ova plaanja gotovo nikada ne realizuju, a ako se kompenzuju to je najee putem dodatnog slobodnog vremena. (lan 12 Opteg kolektivnog ugovora FBiH i lan 28 Opteg kolektivnog ugovora RS.)PREPORUKA 3: Harmonizovati nain raunanja minimalne plate. OBRAZLOENJE: Minimalne plate su definisane na razliit nain na razliitim nivoima. Najnia bruto plata u FBiH se utvruje kolektivnim ugovorima za podruje djelatnosti, s tim da bruto satnica sa doprinosima 2,96 KM, najnia neto satnica ne moe biti manja od 1,75 KM, u izuzetnim sluajevima ne moe biti nia od 1,25 KM neto.Njniu pltu u Republici Srpskoj utvruju uesnici kolektivnog ugovor, n njviem nivou, u posljednjem kvrtlu tekue godine z nrednu godinu. (lan 8 Opteg kolektivnog ugovora za FBiH, lan 29 Opteg kolektivnog ugovora RS)

PREPORUKA 4: Harmonizovati nain najave prestanka radnog odnosa.

OBRAZLOENJE: Prestanak radnog odnosa u sluaju povrede radne dunosti moraju se najaviti u razliitim najkraim rokovima (u RS 30 dana, u FBiH 15). Najava prestanka radnog odnosa u sluaju prekida ugovora od strane poslodavca u RS ne moe biti krai od 15 dana, u FBiH 7 dana. Najava prestanka radnog odnosa od nezaposlenog u RS ne moe biti krae od 30 dana, u FBiH 14 dana. (lan 135 Zakona o radu RS i lan 95. Zakona o radu FBiH)PREPORUKA 5: Ujednaiti nain regulisanja radno-pravnog statusa direktora-stranaca.OBRAZLOENJE: Radno-pravni status direktora, prema kojim u RS direktor moe, ali i ne mora biti u radnom odnosu, odnosno moe zakljuiti poseban ugovor sa poslodavcem bez zasnivanja radnog odnosa kojim bi se regulisala njihova meusobna prava i obaveze. Za razliku od RS u FBiH, direktori moraju biti u radnom odnosu sa poslodavcem. Ovo pitanje je u praksi naroito znaajno kada strani investitori otvaraju svoja predstavnitva u BiH i kada za direktora ele postaviti stranca, zbog pribavljanja radnih i boravinih dozvola. Naime, u RS, u sluaju kada se zakljui poseban ugovor bez zasnivanja radnog odnosa direktora stranca, za direktora nisu potrebne ni radna, a ni boravina dozvola. Ovo u znaajnoj mjeri olakava osnivanje i poslovanje predstavnitava stranih investitora u RS. U FBiH direktori-stranci moraju pribaviti radne i boravine dozvole i svake godine ih produzavati. (lan 39 Zakona o radu RS u FBiH nije regulisano)PREPORUKA 6: Ugovori na teritoriji cijele BiH trebaju biti zakljuivani na isti nain.

OBRAZLOENJE: U RS ugovori mogu biti iskljuivo u pisanoj formi, dok se u FBiH mogu i usmeno dogovoriti. U praksi nema usmenih ugovora, a poslodavci su se najee pozivali na njih u vrijeme aktivne kontrole neprijavljenih radnika u FBiH. (lan 21 Zakona o radu FBiH i lan 19 Zakona o radu RS.)PREPORUKE 7-13: Neophodno je harmonizovati raunovodstvene principe i naknade u cijeloj BiH i to: 7. Naknade za godinje odmore, 8. Naknade za prevoz, 9. Naknade za vrijeme bolovanja, 10. Naknade za porodiljsko odsustvo, 11. Povrat sredstava poslodavcima, 12. Otpremnine za otputene i penzionisane, 13. Aktivne i pasivne mjere na tritu rada.

OBRAZLOENJE:7: Naknade za godinje odmore. U RS i Brko Distriktu je naknada za godinji odmor oporezovani prihod i predmet je plaanja dopinosa, dok u FBiH postoji posebna odluka prema kojoj do odreenog iznosa ovo neoporezovan prihod (prosjena plata u FiH ili 70% prosjeka tri posljednje plate zaposlenog).

8: U FBiH i RS naknade za prevoz do zakonski definisanih limita nisu oporezive, dok u Distriktu Brko nema naknada za prevoz, te se u sluaju isplaivanja smatraju dohotkom na koje se plaaju porezi i doprinosi.9: Naknade za vrijeme bolovanja trebaju biti na isti nain definisane u cijeloj dravi. FBiH Zakon o zdravstvenom osiguranju je primjenjen razliito na kantonalnim nivima, dok zakoni RS i Brko Distrikta takoer nisu harmonizovani. U FBiH u veini kantona i Brkom trokove bolovanja do 42 dana (u RS do 30 dana) plaa poslodavac u iznosu od 80% plate (u RS do 70%). Za bolovanja preko 42 dana plaa Fond zdravstvenog osiguranja. (lan 56. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH i lan 31 Zakona o zdravstvenom osiguranju RS)10: Naknade za porodiljsko odsustvo trebaju biti harmonizovane u FBiH sa RS i Brko odredbama, a u sluaju promjene adrese stanovanja majka mora imati mogunost da ostvaruje to pravo. Obaveza plaanja porodiljskog odsustva je u FBiH obaveza kantonalnih centara za socijalni rad. Neki kantoni ne plaaju ovu obavezu i ostavljaju majke bez mogunosti da ostvare ova prava. Kantoni koji isplauju ovo pravo su ograniili iznose na 50% plate zaposlenog ili prosjeka plate u FBiH. U RS i Brkom su zakoni harmonizovani i daju pravo majkama na 100% prosjene neto plate u zadnja tri mjeseca, dok poslodavac mora da plati doprinose na taj iznos. Ukoliko majka promjeni prebivalite iz kantona u kanton godinu dana prije roenja djeteta, nee moi ostvariti pravo niti u jednom kantonu (ni u onom odakle je dola, ni u onom u koji je dola), to je mjera zatite da se majke ne bi fiktivno preseljavale u kantone sa povoljnijim pravima za porodilje. 11: Povrat sredstava poslodavcima za bolovanje i meterinsko odsustvo treba biti harmonizovan u cijeloj BiH (osnove za raunanje iznosa povrata, definisati jedinstveni koeficijent povrata, definisati jedinstveni broj dana bolovanja za ostvarivanje povrata), kako bi se poslodavcima omoguili minimalni gubici u toku odsustva radnika. Da bi se odrale stope zaposlenosti, te da bi se one poveavale, moraju biti zatieni i poslodavci, jednako kao i nezaposleni. FBiH ima neharmonizovane praksu i nejednak nivo povrata sredstava za bolovanja preko 42 dana na kantonalnom nivou i one varirarju od 50% do 80% prosjene neto plate u FBiH. Kako je neto prosjena plata u FBiH u veini sluajeva manja od plate zaposlenog, to znai da poslodavac povrati manje trokova nego to ih zapravo ima. U idealnim uslovima, na istu platu zaposlenog, poslodavci imaju razliite trokove u tri analizirana nivoa (na neto platu od 1000 KM, trokovi poslodavca poslije refundacije su u FBiH 647 KM, u RS 348 KM, a u Brkom 630 KM). Kod porodiljskog odsustva poslodavac ne plaa trokove direktno. Sa praktine strane bi se ovo moglo ostvariti uspostavljanjem mehanizma koji e omoguiti povrat sredstava poslodavcima na svim nivoima.

12: Otpremnine za otputene i penzionisane u Brko distriktu trebaju biti harmonizovani sa entitetskim zakonima. Zakonodavstvo RS i FBiH sadre identina rjeenja po pitanju otpremnine za otputene ili penzionisane radnike. U Brkom je prema Zakonu o oporezovanju linih prihoda ovaj prihod oporezovan, pa je predmet i drugih plaanja, to utie na iznose i prakticiranje ovoga prava. (lan 100 Zakona o radu FBiH, lan 141 Zakona o radu RS i lan 135 Zakona o radu Brko Distrikta BiH)13: Aktivne i pasivne mjere na tritu rada sprovode Zavodi za zapoljavanje. Pravni okvir za aktivne politike zapoljavanja je neusaglaen, ali ne postoje ni dovoljna finansijska sredstva za njihovu implementaciju. Sprovode se od onog iznosa koji ostane nakon pokrivanja trokova za administraciju i materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih koja podrazumijeva pravo na osiguranje od nezaposlenosti, zdravstveno osiguranje i penziono osiguranje. U RS 2,2%, a u FBiH 1,5% registrovanih nezaposlenih lica primaju naknade. Sistem materijalne i socijalne sigurnosti ne osigurava minimum socijalne sigurnosti nezaposlenih lica. I beneficije po osnovu nezaposlenosti su razliito regulisane u entitetima (pravo na naknadu od nezaposlenosti imaju maksimalno 24 mjeseca u FBiH, dok u RS-u 12 mjeseci). U FBiH visinu novane naknade ini 40% prosjene neto plate u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa i ostvaruju ga lica koja su neprekidno radila minimum 8 mjeseci, a novanu naknadu dobija u trajanju od 3 mjeseca. U RS-u visinu novane naknade ini izmeu 30% i 40% prosjene plate lica u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlenog lica za lica s uplaenim doprinosima preko 10 godina.3.3. Aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi BIH pristupila EU, a kada je u pitanju sektor rada i zapoljavanja

U ovoj oblasti je teko definisati konkretne aktivnosti koje bi BiH trebala prei u procesu pridruivanja jer EU ima 27 lanica, sa gotovo 27 razliitih modela. Kako bi rjeila to pitanje EU je 26.marta 2010.godine donijela odluku da objavi novu Strategiju za posao i razvoj u Evropi 2020. Ova strategija je bazirana na koordinaciji ekonomskih politika koje se fokusiraju na kljune oblasti gdje su aktivnosti potrebne da se ubrza evropski potencijal za odriv rast i konkurentnost. EU je objavila glavne ciljeve i smjernice za zemlje lanice, a na osnovu toga su zemlje lanice postavile svoje nacionalne ciljeve. EU je u svojim izvjetajima o napretku prepoznala harmonizaciju zakona o radu izmeu entiteta i kantona kao kljuno pitanje. Pored toga i ostvarivanja prava trudnica i porodilja, kao i problema sa ostvarivanjem socijalnih prava, ali i pitanja samozapoljavanja.

U svijetlu ovoga, civilno drutvo prije svega predlae da se pojaa uloga kolektivnog ugovaranja, koje iako obavezno, ne predstavlja adekvatan i nezavisan alat, a u potpunosti je zavisan od zakona o radu. U mnogim zemljama EU, kolektivni ugovori imaju znaajniju ulogu nego zakoni o radu, Znaaj kolektivnih ugovora daje znaaj radnicima, sindikatima i drutvenom pokretu uopte.

Ostali mogui koraci ka tehnikom ispunjavanju gore opisanih preporuka su sljedei:

Agencija za rad i zapoljavanje BiH ili Ministarstvo civilnih poslova BiH treba da formira ministarsku grupu za harmonizaciju zakona vezanih za rad, radne odnose i zapoljavanje sainjenu od predstavnika zavoda za zapoljavanje, ministara rada i drugih relevantnih institucija,

Grupa za harmonizaciju zakona vezanih za rad, radne odnose i zapoljavanje treba da napravi prijedloge izmjena postojeih zakona, kako bi se trite rada konsolidovalo i postalo efikasnije,

Smjernice u BiH bi se trebale na godinjam nivou usklaivati sa primjenjivim smjernicama o zapoljavanju koje daje EU,

Predlaganje izmjena regulative nadlenim institucijama je trei korak,

Usvajanje izmjena,

Redovni sastanci kako bi se pratili rezultati doneenih mjera, ali kako bi se usaglaavale sve budue mjere i izmjene zakona.

Definicije zaposlenja u zakonoma trebaju biti fleksibilnije, te kao takve moraju jasnije praviti razlike izmeu, a time i omoguavati samozapoljavanje, te dodatne poslove. Zakoni bi trebali omoguavati i atipine oblike zapoljavanja, a kako je to predvieno EU smjernicama za zapoljavanje. 3.4. Korist za graane BiH

Konsolidacija zakonodavstva doprinijee efikasnom funkcionisanju jedinstvenog trita rada, poveanju mobilnosti radne snage, a time i smanjenju stope nezaposlenosti i ostvarenju prava radnika u skladu sa onim to im po zakonu pripada, kao i socijalnoj ukljuenosti ugroenih grupa. To je jedan od imperativa u procesu pridruivanja Evropskoj uniji.

Smanjivanje stope nezaposlenosti jeste kljuno za smanjenje siromatva, ali i za omoguavanje punog uea u drutvu i ekonomiji kroz poveanje mogunosti za uee u ekonomskom razvoju. Ispunjavanjem vodilja EU, zemlja postaje dio sistema, koji se fokusira na omoguavanje jednakih uslova, to direktno eliminie socijalnu iskljuenost, jaa pojedinca, promovie uee na tritu rada, sisteme socijalne zatite, itd. Sa pridruivanjem EU, BiH e postati dio zajednice koja planira dugotrajan razvoj, kreiranje vie i boljih poslova, to e deblokirati resurse za ostvarivanje ekonomskih, drutvenih i okolinih prioriteta, a samim tim poveati mogunosti zapoljavanja u BiH, ali i izvan nje.

4. Harmonizacija stopa doprinosa

4.1. Trenutna situacija U BiH

Struktura prihoda slubi za zapoljavanje u oba entiteta i u Brkom pokazuje da veina njih potiu iz doprinosa na plau. Rad Federalne agencije i kantonalne Slube za zapoljavanje finansira se iz doprinosa od plaa, prihoda od investicionih projekata i prihoda ostvarenog od pokretne i nepokretne imovine. U RS, sluba za zapoljavanje finansira se iz naknade na plau, kamatnim stopama na depozite, donacijama, sredstvima solidarnosti i drugim. U Distriktu Brko, sluba za zapoljavanje se u cijelosti finansira iz budeta Distrikta.

Meutim, poto se obraunavaju nivoi plaa na koje se plaaju doprinosi, a procenat doprinosa je razliit u entitetima, prihodi raspoloivi za pruanje usluga nezaposlenima znaajno su razliiti, s tim da je prihod najmanji u RS (oko 87 KM po registriranom nezaposlenom) a najvii u Kantonu Sarajevo (oko 560 KM po registriranom nezaposlenom) (ILO,2009). U prosjeku, raspoloivi finansijski resursi po registriranom nezaposlenom u BiH je 213 KM, etiri puta manji od iznosa koji se potroi u Hrvatskoj i Crnoj Gori (ILO, 2009).

Doprinose, koji se uplauju na osnovu bruto plae, plaaju i poslodavac i zaposlenik ali se te stope znaajno razlikuju meu entitetima.

Stope doprinosa u FBIH su: 17% za penzijsko osiguranje; 13% za zdravstveno osiguranje; 2% za osiguranje nezaposlenih; 5% poreza na neto plau; 0,50% poreza na zatitu od prirodnih katastrofa.

Stope doprinosa u RS su: 24% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 15% za zdravstveno osiguranje, 1% za osiguranje od nezaposlenosti, 2% za djeiju zatitu

Stope doprinosa u Distriktu Brko: 17% na bruto plau za penzijsko osiguranje za zaposlene iz FBiH te 24% na neto plau za zaposlene iz RS; 12% na bruto plau za zdravstveno osiguranje i 10% poreza na neto plau (ukupno: 29% na bruto plau plus 10% na neto plau za zaposlene iz FBiH te 34% na neto plau plus 12% na bruto plau za zaposlene iz RS).

Sadanji nain finansiranja, koji se gotovo potpuno bazira na doprinosima iz plaa zaposlenih osoba, kreira paradoks u finansiranju slubi zapoljavanja. Kad su stope nezaposlenosti visoke, sistem slubi zapoljavanja prima najmanje finansijskih sredstava, dok, ukoliko se nezaposlenost smanjuje, sistem e primati vie prihoda to je paradoksalno za opravdavanje njihove svrhe. Trenutno su stope doprinosa u BiH (oba entiteta) najvise u Regionu i Daleko iznad prosjeka EU, te je vise nego sigurno da bi priliv u budzetima bio veci kada bi se stopa doprinosa smanjila jer bi i siva ekonomija bila niza. Trenutno je nivo socijalnih doprinosa najveci u FBiH odnosno 42.5 od bruto plate. U RS je to 33%, prosjek OECD zemalja je 29.5%

4.2. eljena situacija na putu ka EU

Smanjenje stope doprinosa bi omoguilo manje optereenje privrede, te vee prihode u budzetima. Sistem socijalnih kontribucija u BiH vue korjenje iz socijalistikog sistema kada je stopa sive ekonomije bila znatno nia. Sada imamo situaciju da je odnos zaposlenih u formalnom sekotru prema broju ljudih kojima se plaa zdravstveno osiguranje 1 naprema 5 to je neodrivo u sistemu gdje je javno zdravstvo pokriveno u potpunosti od socijalnih doprinosa. To je prvo to treba izmjeniti, a posebno u FBiH buduci da je zdravstveni system u FBiH za razliku od RS finansiran od strane doprinosa u procentu od 96%. Ukupno od bruto plate 16.5% se odvaja za zdravstveno osiguranje te bi bilo neophodno tu stopu smanjiti na bar 13% ukoliko, kao i u RS dio sredstava umjesto od socijalnih doprinosa bude finansiran iz ostalih izvora.

Drugi razlog za ujednacavanje stope doprinosa izmedju entiteta je u objedinjavanju trzista odnosno jedinstvenog ekonomskog prostora i povecane mobilnosti uposlenika.4.3. Aktivnosti koje je potrebno preduzeti na putu ka EU

Razliite stope doprinosa stvaraju distorzije na tritu rada, onemoguavaju formiranje jedinstvenog ekonomskog prostora BiH i daju razliita prava radnicima entitea BiH. Potrebno je napraviti izmjene zakona o doprinosima i harmonizirati stope doprinosa (u pravcu sniavanja stopa u FBiH i konvergencije ka stopama u RS).

Potrebno je: Proiriti bazu za odakle se crpe socijalni doprinosi, kroz smanjene neformalne ekonomije; Eliminisati motivaciju za izbjegavanje prijavljivanja uposlenika; Smanjiti razlike izmedju stope doprinosa u Entitetima; Pruiti fiskalne olaksice kompanijama koje zaposljavaju radnike iz oba entiteta, te nastaviti sa implementacijom UCS (Unified Collection System - objedinjeni sistem prikupljanja podataka o porezu) Primjena UCS-a je poela krajem prole godine u Republici Srpskoj a poetkom ove godine i u FBiH.

4.4. Korist za graane BiH na putu ka EU

Konkretna korist za graane kroz harmonizaciju stope medju entitetima, smanjenje stope doprinosa i fiskalne stimulacije firmi koje imaju uposlenike iz oba entiteta bilo bi jaanje jedinstvenog ekonomskog prostora i bolja mogunost za mobilnost u poslu, manje optereenje za privredu, bolje anse za odrivost zdravstvenog sistema kao i biroa za zapoljavanje, te vei prihodi u budetima.5. Ukidanje administracije zdravstvenog osiguranja preko slubi za zapoljavanje

5.1. Postojece stanje

U oba entiteta se administracija zdravstvenog osiguranja za nezaposlene osobe vri preko slubi za zapoljavanje. U teoriji je model zamiljen tako da osobe koje su osigurane od nezaposlenosti, u sluaju gubitka posla, uz pravo na novanu nadoknadu za period nezaposlenosti ostvare i pravo na zdravstvenu zatitu za sebe i lanove svoje porodice.

U praksi se ova mjera socijalne zatite pretvorila u svoju suprotnost veliki broj lica koja nisu aktivni traioci zaposlenja, bilo da su dobrovoljno nezaposlene osobe, ili rade u neformalnoj ekonomiji, registruju se kod zavoda radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu (i drugih prava koje obezbjeuju zavodi na osnovu statusa nezaposlenosti). Ovo pravo uslovljeno je frekvencijom javljanja na zavod za zapoljavanje u odreenoj frekvenciji (30, 60 i 90 dana), te to stvara obavezu da lica koja ostvaruju ovo pravo dolaze kod savjetnika za zapoljavanje, iako nisu aktivni traioci zaposlenja. Krajnja rezultanta je da lokalne kancelarije zavoda posjeuje veliki broj osoba koje dolaze da ispune ovu administrativnu obavezu. Pojedinani savjetnici za zapoljavanje nemaju vremena za razgovor i savjetovanje sa pojedinanom osobom, to je njihova primarna funkcija, te se kontakt sa nezaposlenom osobom obino svodi na provjeru statusa i ovjeravanje kartona javljanja u zavod.

Osim onemoguavanja funkcije savjetovanje nezaposlenih lica i voenje kroz proces pronalaska posla, administracija zdravstvenog osiguranja stvara i znaajno finansijsko optereenje, pa zavodi (FBiH i RS) troe preko 30 miliona KM na godinjem nivou za finansiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba. Broj osoba koje koriste ovu pogodnost, kao i izdvajanja za ovu namjenu su porasla za 7% u 2010. godini u odnosu na 2009.

Trenutni nain finansiranja dodatno proizvodi i nepotrebne transakcione trokove. Slube zapoljavanja se finansiraju iz dva izvora sredstava prikupljenih po osnovu doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, koji su u 2010. godini iznosili 155 miliona KM za sve slube u BiH, i budetskih sredstava za provoenje aktivnih i pasivnih mjera (oko 40 miliona KM konsolidovano za sve zavode u 2010. godini). Od ukupnh sredstava, 15% (oko 30 miliona KM) se proslijeuje zavodima za zdravstveno osiguranje, a o visini sredstava odluuju kantonalne/upanijske i entitetske vlade na prijedlog zavoda za zdravstveno osiguranje. Time drava vlastita sredstva (doprinose za socijalno osiguranje i fiskalne prihode) proslijeuje jednom zavodu, koji po odluci vlade ova sredstva proslijeuje drugom. Na taj nain se stvaraju dugovi i potraivanje izmeu zavoda, neujednaeno finansiranje na cijelom teritoriju BiH i brojni drugi problemi. 5.2. eljeno stanje

Predlae se ukidanje administracije zdravstvenog osiguranja preko slubi za zapoljavanje. Pri tome je vano napomenuti da se ne predlae ukidanje zdravstvenog osiguranja za znaajan broj graana koji su registrovani kao nezaposlene osobe, ve rjeavanje pitanja zdravstvenog osiguranja na drugim osnovama.

Jedno od osnovnih prava svih graana EU je pravo na zdravstvenu zatitu. U velikom broju zemalja EU (Skandinavske zemlje, V. Britanija) je osnovni paket zdravstvenih usluga obezbjeen za sve graane, bez obzira na status, i finansira se iz budeta. Ovaj model se u teoriji naziva dravna zdravstvena zatita (National Health Service NHS).

Druga alternativa je ostvarivanje prava na zdravstvenu zatitu na osnovu statusa nezaposlenosti (status based) preko socijalnih slubi. U praksi bi ovo znailo da osobe koje su registrovane kao nezaposlene pravo na zdravstvenu zatitu ostvaruju preko centara za socijalni rad ili nadlenih optinskih slubi. Nezaposlene osobe bi ostvarivale ovo pravo kao dio prava koje su zasnovane na socijalnoj ugroenosti.

Trenutni model finansiranja stvara nepotrebne administrativne trokove. U oba navedena sluaja, drava bi preusmjerila vlastita sredstva (doprinose i fiskalne prihode) i napravila drugaiju alokaciju sredstava. Ovu transakciju je mogue provesti i na nain da bude fiskalno neutralna mogue je izvriti internu realokaciju doprinosa za nezaposlenost, penziono/mirovinsko i zdravstveno osiguranje, koji bi u ukupnom iznosu ostali isti, na nain da se doprinos za zdravstveno osiguranje povea a doprinos za nezaposlenost alikvotno smanji za iznos koji se izdvaja za zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba. Ovo bi omoguilo da slube zapoljavanja svoje ljudske i finansijske resurse posvete svojoj stvarnoj ulozi provoenju politike zapoljavanja. Ova mjera bi takoe uticala i na smanjenje stope registrovane nezaposlenosti, jer bi se izgubila motivacija osoba koje su zaposlene u neformalnom ekonomskom sektoru ili su dobrovoljno nezaposlene da budu registrovane kao nezaposlene osobe.

Direktve EU u oblasti zdravstvene zatite nalau jednak tretman svih graana zemalja lanica, kao i pruanje zdrastvene zatite na jednak nain graanima zemalja koje nisu lanice EU. Provoenje ove preporuke civilnog drutva stvara preduslove za jednak treman svih graana BiH u sistemu zdravstvene zatite, smanjenje iskljuenosti odreenih drutvenih grupa, i omoguava efikasniji rad slubi zapoljavanja. Kao takav, predstavlja korak dalje u potivanju ljudskih i graanskih prava i korak dalje u pribliavanju EU.


Primarni preduslov za provoenje ove preporuke je iroki politiki i drutveni konsenzus. Preporuuje se provoenje javne rasprave, uz ukljuivanje svih relevantnih faktora iz oblastisocijalnih slubi, zdravstva, rada i finansija. Nakon ostvarivanja politikog, tehnike mjere ukljuuju izmjenu zakonskog okvira. U prvoj alternativi (uvoenje dravne zdravstvene zatite) potrebna je radikalnija reforma zdrastva i bitne izmjene propisa. U drugoj alternativi (izmjetanje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba u socijalne slube i izmjena naina finansiranja) izmjene zakonskih propisa su manje zahtjevne i lake provodive.

Civilno drutvo predlae izmjenu sljedeih zakonskih propisa:

Zakona o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba Zakoni o radu Zakon o zdravstvenom osiguranju Zakoni o doprinosima

Odluke entitetskih i kantonalnih vlada o utvrivanju osnovice, naina obraunavanja i uplate doprinosa za nezaposlene osobe

Paket zakona o socijalnoj zatiti

Ostali relevantni propisi. 5.4. Koristi za graane BiH

Osnovna korist za graane BiH kada je u pitanju ukidanje administracije zdravstvenog osiguranja preko slubi za zapoljavanje, je:

Omoguavanje zavodima za zapoljavanje da obavljaju svoju primarnu funkciju, poboljaju pruanje usluga prema aktivnim traiocima posla i poslodavcima;

Smanjenje registrovane nezaposlenosti;

Utiocaj na smanjenje zaposlenosti u neformalnom ekonomskom sektoru;

Povean stepen potivanja ljudskih prava omoguavanje prava na zdravstvenu zatitu;

U sluaju uvoenja dravne zdravstvene zatite poveana socijalna inkluzija i omoguavanje poveanja stepena zdravstvene zatite za sve graane;

Ostale implikacije.

6. Reforma politike zapoljavanja kroz razdvajanje aktivnih i pasivnih trailaca zaposlenja


Postojea politika zapoljavanje je usmjerena na osobe koje su registrovane kao nezaposleni, bez obzira na njihov stvarni status. Status nezaposlene osobe sa sobom nosi niz beneficija, kao to su besplatno zdravstveno osiguranje, novana naknada za nezaposlenost, novana naknada za nezaposlene veterane u FBiH itd. Kao rezultat toga, znaajan broj lica koja nisu nezaposlena (zaposleni su u neformalnom ekonomskom sektoru) ili su dobrovoljno nezaposleni (nisu aktivni traioci posla) je registrovan kao nezaposlene osobe kod zavoda za zapoljavanje.

Ova pojava utine na poveanje broja registrovanih nezaposlenih, i onemoguava stvarnu analizu strukture i trendova nezaposlenosti. To onemoguava i provoenje adekvatnih ekonomskih politika i politika zapoljavanja. Pretpostavlja se da je realna nezaposlenost priblino jednaka stopi nezaposlenosti koja je izmjerena u Istraivanju radne snage (Labour Force Survey LFS) 24%, za razliku od zvanine stope registrovane nezaposlenosti koja iznosi 45%. Velika razlika izmeu ove dvije stope se primarno objanjava zaposlenou u neformalnom sektoru, te manjim dijelom i razliitim definicijama zaposlenosti (LFS u obzir uzima i privremene i povremene poslove). Zvanini statistiki podaci stvaraju pogrenu sliku opte ekonomske situacije u BiH i situacije na tritu rada. Ovi podaci slue i kao osnova za utvrivanje politika zapoljavanja, pa se na osnovu zvaninog broja i strukture nezaposlenih odreuju aktivne i pasivne mjere zapoljavanja i pripadajui budeti. Krajnji rezultat troenja velikog iznosa sredstava na aktivne i pasivne mjere zapoljavanja (200 miliona KM na godinjem nivou bez sredstava koja se plasiraju u investiciono-razvojne banke FBiH i RS) je konstantan rast nezaposlenosti i smanjenje zaposlenosti.

Postojei problem je identifikovan, definisana je politika i mjera rjeavanja istog, ali se preporuena mjera ne provodi. Pravilnik o evidencijama u oblasti zapoljavanja (lan 22, lan 23) definie da se osobe koje dva puta uzastopno odbiju posao trebaju brisati sa evidencije. Meutim, ova odredba pravilnika se ne provodi zbog nedostatka politike spremnosti da se veliki broj lica brie sa evidencije (jer bi time izgubili zdravstveno osiguranje, za to se pretpostavlja da bi izazvalo revolt).

6.2. eljeno stanje

Osnovna svrha zavoda za zapoljavanjeje rad sa aktivnim traiocima zaposlenja, savjetovanje i usmjeravanje, i podrka poslodavcima da pronau adekvatne zaposlene. Prevaljivanje socijalnih i drugih politika na zavod je to onemoguilo, i zavodi su pretvoreni u socijalne slube koji najvei dio vremena troe na administrativnu verifikaciju statusa.

Prethodna predloena mjera (ukidanje administracije zdravstvenog osiguranja za nezaposlene osobe preko zavoda vidjeti iznad) i mjera razdvajanja aktivnih i pasivnih trailaca zaposlenja bi omoguila zavodima da obavljaju svoju funkciju.

Ovu mjeru je mogue provesti na vie naina. Najjednostavniji nain je kako je i preporueno provoenje ve usvojenih mjera i brisanje iz eviencije osoba koje nisu aktivni traioci zaposlenja. Druga mogunost je odvajanje zavoda za aktivne i pasivne traioce. Ovo se moe izvesti na nain razdvajanja evidencija ili ak i razdvajanja zavoda, gdje bi zavod za pasivne nezaposlene osobe imao isti socijalni karakter, dok bi se zavod za aktivne traioce bavio zapoljavanjem. Ovo bi omoguilo efikasan rad zavoda obavljanje fukcije savjetovanja i prekvalifikacije, te provoenje drugih mjera usmjerenih na aktivne traioce zaposlenja. 6.3. Aktivnosti koje je potrebno provesti

Kao i za druge politiki osjetljive preporuke, i za ovu preporuku je potreban politiki konsenzus. Ova mjera bi kao posljedicu imala radikalno smanjenje registrovane nezaposlenosti, to bi stvorilo potpuno drugaiju sliku o makroekonomskoj situaciji i stanju na tritu rada. Ovo e povui niz drugih pitanja, kao to su status BiH u meunarodnim ekonomskim i finansijskim poreenjima i analizama i sl.

Tehnike aktivnosti na provoenju ove preporuke su jednostavne i svode se na primjenu odredbi iz postojeeg pravilnika o evidencijama u oblasti zapoljavanja. Primjenu ove mjere je potrebno kombinovati sa prethodnom preporukom (ukidanje zdravstvenog osiguranja preko zavoda za zapoljavanje, vidjeti iznad), ime bi se savjetnicima u zavodima otvorila mogunost da provode ove mjere i da se bave svojom primarnom aktivnosti savjetovanju aktivnih trailaca zaposlenja i podrkom u pronalaenju zaposlenja. Civilno drutvo u BiH predlae vlastima da se to prije iznae rjeenje koje omoguava zavodima da obavljaju svoj posao.


Osnovna korist za graane BiH kada je u pitanju razdvajanje aktivnih i pasivnih trailaca zaposlenja je:

Omoguavanje vee efikasnosti zavoda za zapoljavanje i fokus na aktivne traioce zaposlenja te na taj nain smanjenje realne nezaposlenosti;

Bolje usluge zavoda za zapoljavanje poslodavcima, te time i vea efikasnost koritenja drutvenih sredstava za zapoljavanje;

Stvaranje realne slika nezaposlenosti i stanja na tritu rada u BiH;

Otvaranje mogunosti zavodima za provoenje drugih aktivnih mjera zapoljavanje, te oslobaanje resursa koji mogu posluiti za programe kao to su centri za prekvalifikaciju i sl.

Tim za Rad i zapoljavanje, 13. april 2011. godine

Pripremljeno na osnovu pregleda relevantne literature, zakonske regulative, EU stratekih dokumenata i konsultacija sa relevantnim predstavnicima civilnog drutva u oblasti rada i zapoljavanja: Bejto Kaar, predsjednik Samostalnog sindikata saobraaja i veza BiH; Ismet Bajramovi, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH; Josip Mili, predsjednik Unije neovisnih sindikata; Mersiha Beirovi, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslunih djelatnosti BiH; Mladen Pandurevi, direktor Udruenja poslodavaca FBiH; Ranko Mili, predsjednik Unije udruenja poslodavaca RS; Remzo Baki, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH; Adnan Bukva, predsjednik Udruenja poslodavaca BPK; Svetlana Ceni, ekonomski analitiar iz Banja Luke; Zoran Gojkovi, predsjednik Samostalnog sindikata srednjih kola RS; Amer Toski, predsjednik Sindikata grafikih, izdavakih i medijskih radnika u BiH; Vesna Vukmirovi, direktorica UG 'Inicijativa i civilna akcija (ICVA..

Vidi: Rosas, Gianni i ostali. Pregled politika zapoljavanja: Bosna i Hercegovina. Meunarodni ured za rad/Vijee Evrope. 2009. ; Evropska komisija. Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu. 2010.; Strategija zapoljavanja u Bosni i Hercegovini 2010 2014. Vijee ministara BiH. 2010; Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI). Ko kri naa prava? Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine u potivanju i razvoju ekonomskih i socijalnih prava u 2007. godini u okviru procesa EU integracija sa preporukama. Gorade, 2008.; Inicijativa i civilna akcija (ICVA) Primjena Evropske socijalne povelje kroz zakone i praksu u BiH. Inicijativa i civilna akcija (ICVA). Sarajevo, 2009 i Brankovi, Nina, i Kamenica, Amil. Analiza politika u oblasti zapoljavanja. ACIPS. Sarajevo, 2010.

Evropska komisija. Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu. 2010.

Vidi: Rosas, Gianni i ostali. Pregled politika zapoljavanja: Bosna i Hercegovina. Meunarodni ured za rad/Vijee Evrope. 2009. ; i Strategija zapoljavanja u Bosni i Hercegovini 2010 2014.

Struktura sistema za rad i zapoljavanje na dravnom i niim nivoima vlasti je objanjena u poglavlju 1. Ovo poglavlje analizira sistem u federaciji BiH i kantonima/upanijama, na koji se preporuka racionalizacije i odnosi.

Naravno, 10 puta vee uee administrativnih trokova se dijelom moe objasniti i veom stopom doprinosa za PIO/MIO (24%), u poreenju sa stopom doprinosa za nezaposlenost (1.5%), ali je proporcionalno uee administracije u ukupnim trokovima zavoda za zapoljavanja nesrazmjerno prikupljenim sredstvima.

Preporuka je u skladu sa preporukama Funcionalnog pregleda sektora zapoljavanja, EU CARDS, 2005 i preporukama Strategije zapoljavanja FBiH, Vlada FBiH, 2008.

U svim kantonalnim/upanijskim zavodima se za provoenje mjera imenuju posebne komisije, koje ukljuuju vanjska lica. Te komisije odluuju o usmjeravanju sredstava poticaja za zapoljavanje i slinim pitanjima.

BOSNIA AND HERZEGOVINA 2010 PROGRESS REPORT accompanying the COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT AND THE COUNCIL Enlargement Strategy and Main Challenges 2010-2011 {COM(2010) 660}, str.20, 37

Bruto plaa ukljuuje neto plau zaraenu u redovnom radnom odnosu, plus doprinosi, porezi i uea.

Zakon o doprinosima (Slubene novine Federacije BiH br. 35/98) str.1,Zakon o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima (Slubene novine Federacije BiH br. 54/00) str. 7, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima (Slubene novine Federacije BiH br. 16/01) str.10, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima (Slubene novine Federacije BiH br. 37/01) str.12, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima (Slubene novine Federacije BiH br. 17/06) str.13

Zakon o doprinosima, Slubeni glasnik Republike Srpske broj:51/01,102/03

Cards,2006

I samo izdvajanje po zaposlenom se bitno razlikuje izmeu kantona/upanija i entiteta, pa se po nezaposlenom licu izdvaja od 6 do 14 KM, u zavisnosti od kantonaupanije i entiteta. U FBiH se osnovica i nain obrauna odreuje na osnovu odluke kantonalne/upanijske vlade, a na prijedlog kantonalnog/upanijskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Broj osoba koja koriste ovo pravo u oba entiteta u aprilu 2011. godine je oko 305.000 osoba (od ukupnog broja oko 520,000 registrovanih nezaposlenih osoba).

U ova sredstva nisu uraunati krediti za poticaje zapoljavanju koje vlade FBiH i RS doznauju investiciono razvojnim bankama, kao i direktni grantovi vlade za ovu namjenu, ve samo sredstva doznaena zavodima za zapoljavanje FBiH i RS, i kantonalnim/upanijskim zavodima za zapoljavanje, te zavodu u Brko Distriktu.

Anegdotalno je da ista institucija- Agencija za statistiku BiH (BHAS) objavljuje i zvaninu nezaposlenost i nezaposlenost po LFS-u.

Dio se ne slaze, ali ovo cemo raspraviti na sastanku u BL. Ovo je prvi draft. Clanice incijative se slazu sa svim, to je i prosli put bilo tako.

Ova preporuka nije direktno vezana za EU, ali stvara preduslove za ispunjavanje uslova SAA i postivanje Direktiva. Pojasnjeno ukratko u tekstu ispod.

PAGE 2

Rad i Zaposljavanje Analiza Politika u Sklopu Procesa Pristupanja Eu

Documents