Raunovodstvo trokova prua informacije o visini troka po
poslovnoj aktivnosti i omoguava utvrivanje profitabilnosti po
proizvodu, po sektoru, pogonu, vremenu...Forenziko raunovodstvo
predstavlja primjenu raunovodstvenih znanja i vjetina u
razrjeavanju finansijskih odnosa, injenica i transakcija koje mogu
da budu ili ve jesu, predmet sudskog postupka.Imovina predstavlja
sredstva koja su vlasnitvo preduzea i od kojih se oekuju budue
ekonomske koristi. Javlja se u obliku stvari, prava i novca. Moe da
bude poslovna i neposlovna, stalna i obrtna imovina.Raunovodstvena
naela su pravila razvijena od strane raunovodstvene teorije i
prakse s ciljem da se jasno definiu raunovodstvene kategorije,
prikupljaju i obrauju podaci i prezentuju informacije.Osnovna
raunovodstvena naela su:Naelo dvostranog obuhvatanja poslovne
promjene polazi od toga da svaka ekonomska promjena utie na dva
imovinska dijela preduzea zbog ega se i dva puta biljei.Naelo
poslovne jedinice zahtijeva da se imovina uloena u poslovanje
obuhvata odvojeno od ostale imovine vlasnika i povjerilaca. U
okviru jednog preduzea mogu se formirati i ue raunovodstvene
cjeline, kao to su mjesto troka, profitni ili investicioni
centri.Naelo kontinuiteta poslovanja, odnosno neodreenog trajanja
djelatnosti znai da trajanje djelatnosti koja je predmet
obuhvatanja nije po pravilu unaprijed utvreno.Naelo novanog mjerila
podrazumijeva izraavanje poslovnih promjena u novanim
jedinicama.Naelo istorijskog (stvarnog) troka znai da se imovina
vodi i iskazuje u visini stvarnog izdatka uinjenog radi njenog
sticanja.Naelo uzronosti zahtijeva da u obraunskom periodu za koji
se utvruje rezultat budu ukljueni svi prihodi i rashodi koji su u
njemu nastali, nezavisno od toga kada su prihodi naplaeni, a
rashodi plaeni.Naelo opreznosti zahtijeva da se imovina preduzea i
rezultat precizno odmjere, bez precjenjivanja ili
potcjenjivanja.Naelo zaokruene cjeline znai da je jedinica
raunovodstvenog obuhvatanja uvijek posebna zaokruena cjelina.Naelo
cjelokupnosti znai da raunovodstvo obuhvata cjelinu sredstava i
obaveza prema izvorima sredstava, prihoda i rashoda, kao i iz njih
izvedenih kategorija u skladu sa njihovom materijalnom
sadrinom.Naelo jedinstvenosti i svodnosti zahtijeva iskazivanje
ekonomskih kategorija na njihovom jednoobraznom sadraju, to olakava
uporedivost.Naelo dokumentarnosti zahtijeva da se ekonomske
promjene obuhvataju na osnovu pravovaljanog i na propisani nain
sastavljenog i provjerenog dokumenta.Naelo bruto iskazivanja
ekonomskih kategorija zahtijeva iskazivanje poslovnih promjena u
bruto iznosima (bez kompenzacija).Naelo objektivnosti zahtijeva da
podaci i informacije budu objektivni, tj zasnovani na mjerilima, na
injenicama, sa to manje subjektivnosti.Naelo preglednosti zahtijeva
da podaci i informacije treba da su na shodan nain sistematizovani,
saeti i usklaeni sa namjenom korienja i da su to razumljiviji
korisnicima.Naelo blagovremenosti zahtijeva da se podaci obrauju
aurno, a informacije podnose u roku koji omoguava blagovremeno
donoenje poslovnih odluka.
Naelo ekonominosti zahtijeva da prikupljanje podataka i njihovo
pretvaranje u informacije treba da bude obavljeno sa to manje
trokova za traeni kvalitet.Osnovne raunovodstvene katetornje:
imovina, sredstva, aktiva, izvori, pasiva, obaveze, kapital,
prihodi i rashodi.
Raupovodstvena jednaina: sredstva = obaveze + kapitalAktiva - je
imovina po obliku - skup stvari prava i novca preduzea. To su
sredstva preduzea. Moe da bude stalna ili fiksna (zemljite,
graevinski objekt, oprema, i obrtna (sirovine, materijal, gotovi
proizvodi) u funkciji i van funkcije.Pasiva - je imovina po
vlasnitvu - imovina preduzea posmatrana sa stanovita izvora
finansiranja. Izvori sredstava mogu da budu sopstveni i pozajmljeni
(kapital i obaveze, vlastit i tui)Izvori sredstava - pasiva -
(sopstveni ili tui) su subjekti od kojih se pribavljaju
sredstva.Osnovna sredstva - stvari, prava i novac kao sredstva koja
uestvujui u poslovnim procesima postepeno prenose svoju vrijednost
na poslovne uinke i vraaju se u prvobitno pojavni oblik, po pravilu
u periodu duem od jedne godine.Obrtna sredstva - stvari, prava i
novac kao sredstva koja se jednokratnom upotrebom troe u poslovnim
procesima, prenosei odjednom svoju cjelokupnu vrijednost na
poslovni uinak (proizvod ili uslugu)Prihodi su svako poveanje
sredstava proistekli iz realizovanih uinaka, finansijskih plasmana
i sluajnih okolnosti za koje ne postoji obaveza vraanja.Rashodi su
u novcu izraeni utroci prodatih uinaka, ukljuujui iznose svih
oblika datih nekalkulativnih naknada, kao i iznosi svakog smanjenja
sredstava i poveanja obaveza prema izvorima sredstava kojima se
terete prihodi u odreenom periodu.Trokovn su cjenovni izraz utroaka
resursa i nisu identini rashodima.
Osnovna sredstva po oblicima:
U obliku stvari - zemljite, graevine, oprema, ume, zasadi i
osnovno stado. Mogu biti: u pripremi, u upotrebi, i van upotrebe.U
obliku prava - materijalna prava (pravo na patent, licencu, model,
uzorak..), osnivaka ulaganja (patenti, licence, franize, softveri,
gudvil), potraivanja u vezi sa izgradnjom osnovnih sredstava.U
obliku novca - izdvojena novana sredstva za investicije.Nabavna
vrijednost osnovnog sredstva - ulaganje potrebno za njegovo
pribavljanje i uvoenje u upotrebu.
Vrijednost osnoanih sredstava:Ispravka vrijednosti osnovnih
sredstava je onaj dio nabavne vrijednosti koji je ve napustio
prvobitan oblik i prenesen na uinak.Likvidaciona vrijednost
osnovnog sredstva je trina vrijednost rashodovanog sredstva
umanjena za eventualne trokove njegovog rashodovanja.Revalorizacija
osnovnih sredstava je usklaivanje originalne vrijednosti sa
kretanjem cijena u periodu korienja.Obrtna sredstva po oblicima:U
obliku stvari - materijal, sitan inventar, nedovrena proizvodnja i
poluproizvodi, gotovi proizvodi i roba. Mogu biti: na zalihi,
pripremi, u upotrebi, doradi ili na putu.U obliku prava -
kratkorone hartije od vrijednosti, tekua potraivanja od kupaca,
neukalkulisani trokovi i nedospjeli rashodi.Razlika izmeu eka,
mjenice i obveznice: ek je instrument plaanja, mjenica je
instrument obezbjeenja plaanja, a obveznica je instrument
prikupljanja (obezbjeenja) kapitala.Sumnjiva potraivanja su ona
potraivanja za koja ne postoji vjerovatnoa naplate u odgovarajuem
roku. Poseban vid sumnjivih potraivanja su sporna potraivanja za
koja je ve zapoeo sudski postupak.Sredstva u obliku novca (novana
sredstva) su; novac na tekuem, deviznom ili prolaznom raunu,
otvoreni akreditivi, novac u blagajni.Gudvil preduzea je ugled
preduzea, tj. njegova unutranja vrijednost. U bilansu stanja
pojavljuje se kao nematerijalna imovina. To je razlika izmeu cijene
koja je plaena za kupljenu kompaniju i neto vrijednosti imovine
koju kupac zapravo dobija.Trajni kapital (sopstveni izvori)
predstavlja obaveze prema izvorima sredstava koje se ne vraaju dok
preduzee posluje, kao i osnivaki ulozi na neodreeni rok. Trajni
kapital ine: nominirani kapital (dravni, dioniki, inokosni kapital
i trajni ulozi) i nenominirani kanital - rezerve (zakonske,
statutarne, slobodne, nerasporeena dobit).Bruto dobit - razlika
izmeu ukupnog prihoda i ukupnog rashoda.Neto dobit - razlika izmeu
brugo dobiti i poreza.
Raspodjela neto dobiti se vri na poveanje uloga, dividende,
rezerve i plateGubitak - nastaje ako je ukupan prihod nedovoljan da
pokrije ukupne rashode.Pokrie gubitka - se vri dotacijom, otpisom
potraivanja povjerilaca, smanjenjem rezervi i smanjenjem sopstvenog
kapitala.Nepokriveni gubitak predstavlja ispravku vrednosti trajnog
kapitala.Inventar je sistematski pregled cjelokupne imovine
preduzea na odreeni dan. Treba razlikovati inventar od
inventarisanja - inventar je popis cjelokupne imovine ili njenih
dijelova, dok je inventarisanje prebrojavanje, premjeravanje
odgovarajuih imovinskih dijelova preduzea.Bilans stanja je sumaran
prikaz cjelokupnog imovinskog stanja preduzea na odreen dan. Ima
dva dijela - aktivu i pasivu koje moraju biti u ravnotei (A=P). On
je vrsta krae i preglednije slike inventara. Razlika: Inventar je
detaljan pregled svih pojedinanih imovinskih dijelova (detaljan i
po vrijednostima i po koliinama) i prikazuje se tabelarno u vidu
jednostranog rauna (imovinski dijelovi se niu jedan ispod drugog po
odreenom redu). Bilans je sumaran pregled stanja pojedinih
sredstava preduzea, kao i sumaran pregled njihovih izvora (prikaz
imovinskog stanja preduzea je sumaran po vrijednostima) i tabelarno
se prikazuje u obliku dvostranog rauna, tj. rauna sa dvije strane
(aktivnom i pasivnom)Razvrstavanje sredstava po principu
likvidnosti znai da se sredstva svrstavaju u aktivi zavisno od
stepena mogunosti njihovog pretvaranja u novac Postoji princip
rastue i princip opadajue likvidnosti sredstava.Bilans uspjeha je
zbirni prikaz prihoda i rashoda iz poslovanja preduzea u odreenom
periodu. On je usmjeren na provjeru rezultata poslovanja -
profitabilnosti. To je sumarni izvjetaj koji pokazuje poslovni
uspjeh preduzeaVrste bilansa: osnivaki ili poetni - sastavlja se
pri osnivanju preduzea; zavrni ili zakljuni - pri redovnom godinjem
zakljuenju knjiga; likvidacioni - prilikom dobrovoljne ili prinudne
likvidacije preduzea; fuzioni bilans - prilikom spajanja jednog
preduzea sa drugim i poreski bilans - sastavlja se na zahtjev
poreskih organa
etiri osnovne bilansne promjene:Promjene koje izazivaju poveanje
aktive i pasive za isti iznos npr. nabavka materijala na kredit,
primanje osnovnog sredstva bez nadoknade itd.Promjene koje
izazivaju smanjenje aktive i pasive za isti iznos - npr. dobavljau
je isplaen dut u gotovu, ustupljeno je osnovno sredstvo bez
nadoknade, itd.Promjene koje izazivaju izmjene u strukturi aktive -
poveavaju jednu poziciju aktive, a smanjuju drugu, npr: predaja
materijala u proizvodnju, kupovina materijala za gotovinu,
itd.Promjene koje izazivaju izmjeneu strukturi pasive npr. isplata
obaveza prema dobavljaima iz odobrenog kredita, pretvaranje
kratkoronog u dugoroni kredit, itd.Promjene u vezi sa prihodima i
rashodima: poveanje aktive i pasive usljed prihoda; izmjene u
strukturi aktive usljed prihoda; smanjenje aktive i pasive usljed
rashoda; izmjene u strukturi pasive usljed rashoda.Izvjetaj o
tokovima gotovine je prikaz gotovinskih novanih tokova u preduzeu u
odreenom periodu, odnosno gotovine ostvarene iz poslovanja
preduzea. To je provjera ostvarivanja cilja likvidnosti preduzea.
Ovaj izvjetaj je vezan za ostale izvjetaje.Izvjetaj o promjenama na
kapitalu je prikaz promjena na kapitalu preduzea u odreenom
periodu. On pokazuje ukupna poveanja i smanjenja neto imovine
preduzea.Raun ili konto je grafiki prikaz mjesta za biljeenje
poetnog stanja odreenog imovinskog dijela i svih promjena na tom
imovinskom dijelu.Pojam duguje znai knjienje na lijevu (zaduujemo,
teretimo), a potrauje na desnu stranu rauna (priznajemo,
odobravamo). Obino se koriste termini dugovna i potrana
strana.Saldo je ostatak stanja jednog imovinskog dijela, cifarski
izraenog na njegovom raunu, poslije evidentiranja svih nastalih
promjena na tom imovinskom dijelu.Vrste rauna:Rauni stanja (stalni
ili realni rauni)a)Aktivni - pokazuju stanje i kretanje sredstava.
Na lijevoj strani knjii se poetno stanje i sva poveanja, a na
desnoj smanjenja (npr. osnovna i obrtna sredstva).
b)Pasivni - stanje i kretanje izvora sredstava. Na desnoj strani
knjii se poetno stanje izvora sredstava i sva poveanja, a na
lijevoj smanjenja (npr. dioniarski kapital, rezervni fond,
krediti...).v)Aktivno-pasivni rauni - mogu imati kako aktivan tako
i pasivan saldo (npr. dobavljai dunici i kupci povjerioci).Rauni
ispravki vrijednosti (korektivni) njihova funkcija se ne
manifestuje u iskazivanju stanja i kretanja sredstava i njihovih
izvora, ve u ispravljanju njihovih vrijednosti prikazanih na
odgovarajuim raunima (npr. Ispravka vrijednosti postrojenja i
opreme).Rauni uspjeha (obraunski ili nominalni rauni)a)Rauni
rashoda - gdje se na lijevu stranu biljee promjene koje
predstavljaju smanjenje aktive, odnosno obrnuto.b)Rauni prihoda -
gdje se na desnu stranu biljee promjene koje predstavljaju poveanje
aktive, odnosno obrnuto.Mjeoviti rauni - na kojima se iskazuje kako
stanje odreenog aktivnog ili pasivnog imovinskog dijela, tako isto
i ostvaren uspjeh na njima (npr. hartije od vrijednosti, valuta,
devize, gotovi proizvodi. .).Sintetiki rauni - zbirni ili
kolektivni rauni, oni koji u svom saldu predstavljaju bilansnu
poziciju.Analitiki rauni - pojedinani rauni do kojih se dolazi
ralanjivanjemBilansii rauni - oni na kojima se evidentiraju
sredstva i njihovi izvoriVanbilansni rauni - oni na kojima se
evidentiraju sredstva drugih preduzea koja su data u vidu
garancija, ili na uvanje i kao takva nemaju neposredan uticaj na
veinu sredstava i izvora sredstava preduzea.Kontni okvir -
sistematizovani popis konta (rauna) sa nazivima i brojevima
(iframa) koji omoguava lako i jednostavno snalaenje u poslovnim
knjigama,Opti kontni okvir - odnosi se na itavu zemlju i prema
njemu sva preduzea vode svoje knjigovodstvo.Posebni kontni okvir -
odnosi se na pojedine djelatnosti (banke, osiguranje.. ).Klase u
kontnom okviru - ukupno ima 10 klasa: klasa 0 - upisani neuplaeni
kapital i stalna sredstva, klasa 1 - zalihe, klasa 2 - kratkorona
potraivanja, kratkoroni plasmani i gotovina, klasa 3 - kapital,
klasa 4 - dugorona rezervisanja i obaveze, klasa 5 - rashodi, klasa
6 - prihodi, klasa 7 - otvaranje i zakljuak rauna stanja i uspjeha,
klasa 8 - vanbilansna evidencija, klasa 9 -
obraun trokova i uinaka. Klase su razvrstane na grupe, grupe na
sintetika konta koja se prema potrebama razvrstavaju na analitika
konta.Osnovne knjigovodstvene evidencije:Dnevnik - hronoloka
evidencija - biljeenje poslovnih promjena prema redu
nastanaka-sadri sve informacije o transakciji na jednom
mjestu.Glavna knjiga - je knjiga povezanih rauna na koja se unosi
evidencija kao u dnevniku, samo je ovdje razvrstana po pozicijama,
za svaku stavku u bilansu.Pomone knjngovodstvene evidencije:Knjiga
blagajne - u kojoj se vode promjene u kretanju i stanju
gotovine.Knjige materijala - evidentiranje materijala u
knjigovodstvu i u magacinima. Knjiga kupaca - evidencija odnosa sa
kupcima po svakom kupcu.Knjiga dobavljaa - evidencija odnosa sa
dobavljaima po svakom dobavljau. Knjige osnovnih sredstava -
evidencija osnovnih sredstava po svakom sredstvu, mjestu,
vrijednosno i naturalno.
Dugoronn kreditn - krediti (obaveze), prema finansijskim
institucijama, iji je rok otplate dui od jedne godineKratkoroni
krediti - krediti (obaveze) sa rokom vraanja do jedne
godine.Sredstva od emisije obveznica - obaveze preduzea po osnovu
emitovanih obveznica nakon uplate za prodate obveznice.Ulaganja u
druga preduzea predstavljaju ulaganja koja su izvrena u cilju
ostvarenja dugoronog uticaja na poslovnu politiku drugih preduzea,
a radi poboljanja sopstvenog poslovanja ulagaa.Dugoroni plasmani
predstavljaju ugovorne novane pozajmice date na rok dui od jedne
godine.Knjigovodstveno obuhvatanje osnovnih sredstava:Osnovna
sredstva se dijele na: osnovna sredstva u pripremi, osnovna
sredstva u funkciji; osnovna sredstva van funkcije.Ulaganja u
osnovna sredstva:Kupovina osnovnih sredstva - novih ili
upotrebljivanihIzgradnja osnovnih sredstava - izgradnja od strane
izvoaa radova; izgradnjau sopstvenoj reiji i izgradnja zajedinkih
osnovnih sredstavaKnjngovodstveno obuhvatanje materijala:Materijal
- predmeti rada, pomoni, neproizvodni materijal, goriva (tehnoloka,
energetska i goriva za ogrev), mazivo, sitan inventar, ambalaa,
auto-gume i otpaci.
Evidentiranje materijala se vri u:finansijskom knjigovodstvu
sintetiko evidentiranje materijala kao dijela obrtnih sredstava po
vrijednosti;materijalnom knjigovodstvu - analitiko evidentiranje
materijala po vrsti, koliini i vrijednosti;magacinskom
knjigovodstvu - analitiko evidentiranje - naturalnoNabavka
materijala - poveanje zaliha s jedne, a smanjenje novanih sredstava
ili poveanje obaveza sa druge strane.Nabavka materijala po stvarnoj
nabavnoj vrijednosti - stvarna nabavna vrijednost predstavlja zbir
fakturne vrijednosti i stvarnih zavisnih trokova nabavke.Nabavka
materijala po kombinovanoj nabavnoj vrijednosti - nabavna cijena se
sastoji od fakturne cijene i planiranih zavisnih trokova
nabavke.Nabavka materijala po planskoj nabavnoj vrijednosti -
planska nabavna cijena se sastoji od planske fakturne cijene i
planskih zavisnih trokova nabavke.Razlika izmeu planske i stvarne
nabavne vrijednosti se obuhvata na raunuodstupanja od planskih
nabavnih cijena materijala.Materijal moe da se javi u
oblicima:Nefakturisani materijal - kada je materijal stigao u
magacin, a faktura oddobavljaa jo nije stigla.Materijal na putu-
kada je faktura stigla prije materijala koji je poslat.Materijal na
obradi i doradi - kada se isti nalazi na doradiPojam i podjela
trokova i rashoda:Trokovi su novani izraz utroenog rada, sredstava
i dobara u ciljuproizvodnje novih proizvoda ili pruanja odreenih
usluga.Sa aspekta knjigovodstva znaajna je podjela trokova prema:
Njihovoj prirodi trokovi materijala, otpisa osnovnih sredstava,
proizvodnih usluga, neproizvodnih usluga i plate (lini dohoci)
Nainu kalkulisanja u cijenu kotanja gotovih proizvoda i usluga;
Direktni - oni koji se neposredno kalkuliu u cijenu kotanja,
Indirektni - koji se ne kalkuliu direktno u cijenu kotanja, jer su
uslovljeni proizvodnjom veet broja proizvoda, kapacitetom,
prodajnom funkcijom, itd Zbog toga se oni kalkuliu preko kljua za
raspodjelu; Funkcionalnom podruju; trokovi nabavke, proizvodnje,
prodaje, upravljanja i trokovi finansiranja;
Stepenu reagovanja na promjene obima proizvodnje:Varijabilni -
mijenjaju se sa promjenom obima proizvodnje,Fiksni- ne mijenjaju se
sa promjenom obima proizvodnje, ostaju stalni nezavisno od
proizvodnje.Trokovi amortizacije predstavljaju vrijednost otpisa
osnovnih sredstava. Osnovica za obraun visine otpisa je nabavna
vrijednost osnovnih sredstava. Za utvrivanje visine otpisa koristi
se: metod vremenskog otpisivanja i metod funkcionalnog
otpisivanja.Metod vremenskog otpisivanja sredstava - nabavna
vrijednost osnovnog sredstva se raspodjeljuje na ekonomski vijek
njegove upotrebe Kod ovog metoda visina otpisa osnovnog sredstva se
moe obraunati na osnovu:a)Linearnog (konstantnog) otpisa -
pretpostavlja da se osnovna sredstva troe ravnomjerno u toku itavog
procijenjenog vijeka trajanja, a visina otpisa se utvruje kao odnos
nabavne vrijednosti osnovnog sredstva i procijenjenog vijeka
njihovog trajanja.b)Progresivnog otpisa - visina otpisa se poveava
iz godine u godinu, jer to odgovara prirodi osnovnih sredstava koja
se u poetku neznatno troe.v)Degresivnog otpisa - najvei dio nabavne
vrijednosti osnovnog sredstva otpisuje se u prvim godinama
korienja, odnosno, visina otpisa se vremenom smanjuje.Funkcionalni
metod otpisa - visina otpisa se utvruje zavisno od oekivanih
efekata koje osnovno sredstvo moe da prui.Sadanja vrijednost
osnovnog sredstva je razlika izmeu nabavne i otpisane vrijednosti,
a utvruje se kada se od salda rauna Osnovna sredstva odbije saldo
rauna Ispravka vrijednosti osnovnih sredstava.Trokovi materijala
predstavljaju novani izraz utroka materijala u proizvodnji uinaka.
Zavisno od naina organizacije magacinske i analitike evidencije
materijala, utroak se moe obraunavati po partijama (nabavkama) i po
vrstama materijala.Metodi obrauna trokova materijala: metod
prosjene nabavne cijene metod prva ulazna = prvoj izlaznoj cijeni
(FIFO metod) metod posljednja ulazna = prvoj izlaznoj cijeni (LIFO
metod)Planski trokovi materijala se dobijaju kada se utroene
koliine materijala pomnoe sa planskim nabavnim jedininim
cijenama.Nabavna vrijednost realizovanog materijala predstavlja
ukupnu vrijednost nabavljenog materijala za proizvodnju koju ine
fakturna vrijednost i zavisni trokovi nabavke. Knjigovodstveno se
moe voditi po stvarnoj nabavnoj
vrijednosti i planskoj nabavnoj vrijednosti. Ako se vodi po
planskoj nabavnoj vrijednosti javljaju se odstupanja od planskih
vrijednosti.Nabavna vrijednost realizovane robe predstavlja redovan
rashod trgovinskog preduzea Knjigovodstveno obuhvatanje nabavne
vrijednosti realizovane robe moe se vriti po nabavnoj cijeni, po
prodajnoj cijeni i po prodajnoj cijeni sa porezom na dodatu
vrijednost.Trokovi sitnog inventaraSitan inventar i ambalaa su
sredstva koja ine veliki broj razliitih predmeta sa kratkim vijekom
trajanja. U zavisnosti od vijeka trajanja i vrijednosti, trokovi
sitnog inventara i ambalae se obuhvataju na sljedee naine:
optisivanje u potpunosti prilikom stavljanja u upotrebu (troe se
jednokratno) otpisivanje 50% prilikom stavljanja u upotrebu (stvari
za koje se vijek trajanja moe pouzdano utvrditi) otpisivanje
kalkulativnim otpisom (stvari koje imaju dui vijek trajanja)Trokove
proizvodnih usluga obino ine trokovi: usluga na doradi robe,
transportnih usluga, telefona, taksi usluga, prevoza robe,
potanskih usluga, zakupnina, sajmova, reklame i propagande.Trokovi
neproizvodnih usluga podrazumijevaju dnevnice za slubena putovanja,
kirije, zakupnine, bankarske usluge, advokatske usluge, premije
osiguranja, komunalne usluge, reprezentacija i sl.Trokovi zarada
(plata, linih dohodaka) ine trokovi neto zarada uveani za poreze,
doprinose i naknade po osnovu zarada.Rashod je dio trokova koji
treba da bude pokriven iz prihoda (utroeni materijal u prodatim
proizvodima je rashod, a materijal u proizvodima na zalihi nije).
Pojam rashoda je iri od pojma troka, jer pored troka obuhvata i
troenja koja nisu nuna za poslovanje preduzea.Podjela rashoda prema
redovnosti njihovog nastanka:Redovni rashodi - nastaju u vezi sa
poslovanjem preduzea i mogu biti: poslovni (nastali u vezi sa
obavljanjem osnovne djelatnosti preduzea) i finansijski - nastaju
po osnovu koritenja finansijskih izvora.Ostali rashodi - nastaju
usljed sluajnih, nepredvienih okolnosti i predstavljaju sva
smanjenja sredstava ili poveanja obaveza, po osnovu kojih se ne
oekuje nastanak bilo kakve protivvrijednosti.Finansijski rashodi su
rashodi na osnovu korienja tuih izvora (kamate, kursne razlike,
zatezne kamate, isplate prije roka dospjea obaveze).
Prihodi predstavljaju svako poveanje sredstava proistekle iz
realizovanih uinaka, finansijskih plasmana i sluajnih okolnosti za
koje ne postoji obaveza vraanja.Prihodi i rashodi nisu prilivi i
odlivi. Za obraun rezultata je bitno da je prihod nastao u datom
obraunskom periodu, a ne da li je u tom periodu i
naplaen.Vrednovanje prihoda je iskazivanje i vremenska alokacija
prihoda u bilansu uspjeha. Dva su bitna pitanja: kada je prihod
ostvaren i kako se utvruje visina prihoda: Vrednovanja prihoda na
bazi proizvedenih uinaka - pretpostavlja da su u trenutku
proizvodnje poznati prihodi; Vrednovanja prihoda na bazi naplate
prodatih uinaka - podrazumijeva da se u prihode uzima samo naplaena
realizacija. Fakturisanje i isporuka proizvoda nisu dovoljni za
priznavanje prihoda, Vrednovanja prihoda na bazi prodatih uinaka -
polazi od toga da je za vrednovanje i alociranje prihoda na
obraunske periode dovoljno da su uinci fakturisani i
isporueniKlasifikacija prihoda: redovni (nastaju iz osnova redovne
djelatnosti preduzea), finansijski (dividende, kamate, pozitivne
kursne razlike) i ostali prihodi (nastaju usljed specifinih
uzroka).Poslovni prihodi su: prihodi od prodaje robe, proizvoda i
usluga; prihodi od aktiviranja uinaka, prihodi od subvencija,
dotacija, kompenzacija i povraaja dabina; promjena vrijednosti
zaliha uinaka; ostali poslovni prihodi koji su obraunati nezavisno
od vremena naplate.Prodaja uinaka (proizvoda, usluga i sl.) se
knjigovodstveno obuhvata zaduivanjem rauna kupca, poslovnog rauna
ili blagajne, za prodajnu vrijednost i poveanjem prihoda na raunu
realizacija proizvoda, usluga, materijala ili robeFinansijski i
vanredni prihodi se obuhvataju zaduivanjem tekueg rauna ili
blagajne i odobravanjem odgovarajueg rauna prihoda.Kalkulacija
predstavlja skup postupaka pomou kojih se dolazi do cijene po
jedinici proizvoda ili artikla u skladu sa ciljevima za koje se
koristi, a moe da bude: stvarna (naknadna), planska (prethodna),
pojedinana i zbirna.Radni nalog je dokument kojim se prate radovi
koje obavlja pojedino lice ili organizaciona jedinica poslovnog
subjekta u izradi odreenog proizvoda.
Porezi su obavezna davanja za koje nema direktne protivusluge.
Najee se dijele na direktne (poreze na dohodak, porez na dobit,
porez na imovinu, takse) i indirektne (carine, akcize, porez na
dodatu vrijednost, porezi vezani za uvoz).Indirektni porezi su:
uvozne i izvozne dabine, akcize, porez na dodatu vrijednost, porez
na promet, putarine kao i drugi porezi koji se zaraunavaju na
proizvode i usluge.Administriranje poreza u Srpskoj vre: Poreska
uprava Republike Srpske za direktne poreze i Uprava za indirektno
oporezivanje Bosne i Hercegovine za indirektne poreze.Poreska
evidencija sadri sve podatke potrebne za utvrivanje i plaanje
poreza, zatim podatke o obveznicima, vrijeme nastanka obaveze, te
iznos osnovice i poreza. Ona je obavezna i mora da se organizuje
tako da omogui laku kontrolu. Vodi se po naelima: stalnosti,
dosljednosti, razumljivosti, relevantnosti, pouzdanosti,
vjerodostojnosti, neutralnosti, kompletnosti, opreznosti.Posebne
evidencije su duni da vode obveznici poreza na dodatu vrijednost
kroz knjige ulaznih i knjige izlaznih faktura, te raune na kojima
se obavezno iskazuje: izlazni i ulazni porez na dodatu vrijednost,
uplate poreza, uvozni porez na dodatu vrijednost i izvoz, porez na
avanse i porez isplaen poljoprivrednim proizvoaima.Porez na dodatu
vrijednost je svefazni porez u prometu robe i usluga To je porez na
potronju. Preduzea su obavezna da ustroje posebnu evidenciju poreza
na dodatu vrijednost.Poreski obveznikza PDV je lice kojeje prema
odredbama zakona dunoda plati porez.Poreska osnovica za obraun PDV
je oporezivi iznos naknade koju obveznik primi ili treba da primi
za isporuena dobra ili pruene usluge, ukljuujui subvencije koje su
neposredno povezane s cijenom tih dobara. Ona ukljuuje i akcize,
carinske dabine, kao i pratee trokove (provizije, trokovi
pakovanja, prevoza, osiguranja, trokovi povratne ambalae).Stopa
PDV-a u BiH je 17%, jedinstvena stopa Obraunava se na cijenu koja
ne sadri PDV. Preraunata stopa PDV-a je 14,53%.
100 x stopa PDV 100 x 17
== 14 53%100 + stopa PDV 100 + 17Period obrauna PDV je jedan
kalendarski mjesec. Obveznici PDV-a su duni da podnesu prijavu i
plate PDV od 01 do 10 u mjesecu po isteku poreskog perioda. Iznos
obaveze za uplatu PDV-a ili iznos povrata PDV-a koji potrauje
poreski obveznik za obraunski period predstavlja razliku izmeu
ukupnog izlaznog i ulaznog PDV-a obraunatog u toku poreskog
perioda.Faktura je dokument koji obavezno ispostavlja prodavac
prilikom isporuke robe. To je prvi nosivi stub poreza na dodatu
vrijednost i osnov za utvrivanje poreske obaveze Osnovni elementi
su: naziv, adresa, identifikacioni broj poreskog obveznika -
isporuioca, broj, mjesto i datum izdavanja, datum isporuke dobra
ili usluge, naziv, adresa, identifikacioni broj poreskog obveznika
- kupca, trgovaki naziv, vrstu, koliiiu i cijenu isporuenih dobara
ili usluga, pojedinanu vrijednost bez poreza, ukupan iznos bez
poreza i sa porezom, stopu i iznos poreza na dodatu
vrijednost.Potraivanja mogu da budu: likvidna - naplativa u punom
iznosu i u ugovorenom roku; nenaplativa - zbog zastarjelosti i
smatraju se vanrednim rashodom; ugroena, sporna, sumnjiva -
nesigurna sredstva, mogunost njihove naplate zavisi od odluke suda
ili od visine likvidacione mase dunika.Dekomponovanje salda
aktivno-pasivnih rauna znai podvajanje (razvijanje) ranije
kompenzovanih salda na sintetikim aktivno-pasivnim raunima i to na
aktivnu i pasivnu komponentu, tj. na dugovni i potrani saldo
odnosnih rauna.Vremensko razgranienje (periodizovanje) rashoda i
prihoda znai utvrivanje rashoda i prihoda koji se odnose na odreeni
obraunski period. Do vremenskog razgranienja moe doi ako neki od
nastalih rashoda ili prihoda u obraunskom periodu nisu
knjigovodstveno obuhvaeni zbog nedostatka dokumenata, kao i kada
postoje unaprijed isplaeni trokovi ili rashodi i unaprijed naplaeni
prihodi.Revalorizacija osnovnih sredstava i zaliha (realne aktive)
je postupak utvrivanja realne (tekue, trine) vrijednosti sredstava
u bilansu stanja. Revalorizacija ima za posljedicu pojavu
revalorizacione razlike ili rezultata
revalorizacije.Vanknjigovodstveni postupci neutralisanja uticaja
inflacije imaju za cilj eliminisanje uticaja inflacije na pozicije
bilansa stanja i bilansa uspjeha kroz konvertovanje pozicija u
novane jedinice iste kupovne snage. Radi se o postupku
aktuelizacije ili revalorizacije elemenata realne aktive u bilansu
stanja i rashoda u bilansu uspjeha u realne vrijednosti.Koeficijent
revalorizacije je indeks koji pokazuje odnos nabavne vrijednosti
sredstva i njegove vrijednosti na dan bilansiranja. Kao
koeficijenti revalorizacije obino se koriste:Opti indeks cijena -
pokazuje prosjean rast ili snienje cijena svih dobara i usluga u
jednoj ekonomiji u posmatranom periodu,
- Grupni indeksi cijena pokazuju prosjean rast ili snienje
cijena pojedinih grupa dobara u ekonomiji u odreenom periodu,-
Pojedinani indeksi cijena pokazuju rast ili snienje cijena
pojedinih vrsta dobara u ekonomiji u posmatranom periodu.
Revalorizacija rashoda se odnosi na aktuelizaciju trokova
amortizacije i utroenih i prodatih zaliha na tekue trokove ili
trokove zamjene utroenih ili prodatih zaliha na osnovu indeksa
cijena.Rashodovanje (likvidacija) osnovnih sredstava predstavlja
postupak eliminisanja osnovnih sredstava iz upotrebe. Ovo se vri
kada su osnovna sredstva u stanju u kome se vie ne mogu ni
koristiti, ni prodati. Do rashodovanja osnovnih sredstava koja su
potpuno amortizovana dolazi kada istekne vijek njihovog trajanja.
Do rashodovanja osnovnih sredstava koja nisu potpuno amortizovana
dolazi kada su ona neispravna, zastarjela, nepodobna ili je njihovo
korienje neracionalno.Predzakljuna knjienja predstavljaju postupak
svoenja knjigovodstvenog na stvarno stanje (do koga se dolazi
popisom ili inventurom) da bi se dobili tani i istiniti podaci za
sastavljanje bilansa stanja i bilansa uspjeha.Korekcija salda rauna
stanja podrazumijeva knjienja kojima se usklauje knjigovodstveno sa
stvarnim stanjem na raunima blagajne, materijala, sitnog inventara,
nedovrene proizvodnje, gotovih proizvoda, robe i potraivanja (npr.
ako je stvarno stanje manje od knjigovodstvenog, radi se o manjku
novca u blagajni; usklaivanje se vri zaduivanjem rauna potraivanja
i odobravanjem rauna blagajna za iznos razlike).Zakljuak knjiga je
razdvajanje poslovanja izmeu sukcesivnih obraunsknh perioda, i vri
se nakon to se zavre predzakljuna knienja. Preduzee sastavlja
zakljuni list, vri formalno zakljuivanje rauna rezultata i rauna
stanja, te sastavlja krajnji bilans uspjeha i bilans
stanja.Zakljuni list je spisak svih rauna glavne knjige sa prometom
i saldom To je Probni list plus bilans stanja i bilans uspjeha i
predstavlja pripremu za izradu bilansa stanja, bilansa usjeha i
zakljuivanje knjiga.Godinji obraun je kompletan izvjetaj o
poslovanju preduzea za obraunsku godinu i obino sadri: Bilans
stanja, Bilans uspjeha, Izvjetaj o novanim tokovima, Izvjetaj o
promjenama na kapitalu i Napomene - biljeke uz finansijske
izvjetaje.Metodi obrauna periodinog rezultata- Metod ukupnih
trokova - prema kome se periodini rezultat obraunava na osnovu
podataka o ukupnim prihodima, tekuim trokovima i zalihama datog
obraunskog perioda i pretpostavlja da
postoji evidencija o poetnim zalihama i trokovima po vrstama na
raunima glavne knjige; Metod prodatih uinaka (bilans prodatih
uinaka) prema kome se periodini rezultat utvruje sueljavanjem
ukupnih prihoda i rashoda datog perioda.Periodini rezultat je
razlika izmeu prihoda ostvarenih u datom obraunskom periodu i njima
odgovarajuih (korespondentnih) rashoda. Oblici periodinog
rezultata: Finansijski rezultat - utvruje se kao razlika ostvarenih
prihoda i trokova dobara i usluga koji su upotrijebljeni ili
utroeni u vezi sa ostvarenim prihodima Dohodak - zasniva se na
konceptu da obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prihoda po tom
osnovu pretpostavlja troenje prenesene vrijednosti, dok utroeni
tekui rad stvara novu vrijednost. Dohodak je razlika izmeu ukupnih
prihoda i rashoda koji ine materijalni trokovi i amortizacija. Moe
se rasporediti samo onaj dio dohotka koji preostane nakon isplate
linih dohodaka kao nadoknada za utroen tekui rad.Raspodjela
periodinog rezultata U inokosnom preduzeu se rezultat utvruje kao
razlika ukupnih prihoda i rashoda i on predstavlja dohodak
vlasnika, a ne preduzea i uveava sopstveni kapital. Kod drutva lica
raspodjela je ista kao kod inokosnog, ali se prije raspodjele mora
obraunati podjela dobiti ortacima prema kriterijumima utvrenim
ugovorom. Kod akcionarskog drutva prvo se podmiruju porezi, a potom
se vri raspodjela na rezerve i dividende.Upravljanje raunovodstvom
u preduzeu je dio ukupnog upravljanja preduzeem. To je kontinuirani
proces koji se svodi na usmjeravanje, regulaciju i praenje
poslovnih promjena, posmatranih sa finansijskog
aspekta.Knjigovodstveni dokumentje pisani dokaz o nastaloj
poslovnoj promjeni, on je podloga za unoenje podataka u poslovne
knjige i osnova za nadziranje ispravnosti poslovnog dogaaja.
Sastavlja se u mjestu i vremenu nastanka poslovnog dogaaja i treba
da je uredno ispostavljen, potpisan i kontrolisan.Organizacija
raunovodstvene funkcije predstavlja komponentu upravljanja
raunovodstvom. Njen zadatak je da obezbijedi to racionalnije
obavljanje svih raunovodstvenih procesa, a u okviru njih i svih
raunovodstvenih poslova i zadataka, kao i da prui adekvatne
raunovodstvene informacije. Nain organizovanja raunovodstvene
funkcije zavisi od veliine preduzea, vrste djelatnosti, tehnike
opremljenosti, kvalifikacione strukture zaposlenih, tehnologije i
sl.Raunovodstveno planiranje je jasna i razumljiva projekcija
poslovnih aktivnosti i rezultata za odreeni period i slui kao
osnovna poluga za konrolu svih aktivnosti i poslovanja preduzea.
Ono predstavlja skupljanje, sreivanje, obraivanje i prikazivanje
podataka o buduem poslovanju.Osnovni dijelovi raunovodstvenog
planiranja su: plan rezultata (bilans uspjeha) plan likvidnosti
plan kapitalnih ulaganja i plan finansijske strukture (bilans
stanja) plan materijalnih trokova plan amortizacije plan
zarada.Raunovodstveni nadzor je sistematski niz aktivnosti (skup
mjera i postupaka) sraunatih na uporeivanje unaprijed utvrenih
normi ili standarda sa ostvarenjem. Njime se utvruju uzorci i
posljedice odstupanja, te predlau mjere za prevazilaenje negativnih
i podsticanje pozitivnih tendencija u preduzeu.Eksterni nadzor -
obavlja se povremeno, od strane organa ili lica van preduzea, to je
provjera usklaenosti poslovanja sa zakonskim propisima.Interni
nadzor - obavlja se kontinuirano, od strane organa ili lica iz
preduzea koje je predmet nadzora, to je provjera potovanja internih
optih akata (interna kontrola, interna revizija).Revizija je
ispitivanje izvjetaja, knjiga ili dokumenata, pojedinaca ili
preduzea u skladu sa opteprihvaenim profesionalnim standardima sa
ciljem utvrivanja ispravnosti i prikladnosti raunovodstva i
pouzdanosti raunovodstvenih izvjetaja. Ona moe da bude: revizija
poslovanja preduzea- ocjena postupaka i metoda upravljanja
preduzeem, revizija potovanja normativne regulative - ispitivanje
usaglaenosti postupaka u poslovanju sa internim i eksternim
propisima, i revizija raunovodstvenih iskaza i izvjetaja -
ispitivanje istinitosti i zakonitosti sastavljanja raunovodstvenih
izvjetaja (raunovodstvena revizija).Raunovodstvena revizija je
najiri i najobuhvatniji oblik ispitivanja materijalnog i
finansijskog poslovanja preduzea, to je metod ispitivanja
raunovodstvenih izvjetaja ili iskaza, podataka o poslovanju
preduzea, poslovnih knjiga i drugih dokumenata u cilju dobijanja
pouzdanog miljenja o ekonomskom i finansijskom poloaju preduzea.
Ona znai: jo jednom vidjeti, ponovno gledanje ili pogledati unazad,
oznaava ili predstavlja ekspertizu zavrnog rauna ili cjelokupnog
poslovanja preduzeaForenzika revizija kao aktivnost novijeg datuma,
predstavlja primjenu raunovodstvenih metoda u prikupljanju,
verifikovanju, obradi, analizi i
izvjetavanju o podacima i informacijama sa ciljem prikupljanja
dokaza koji se koriste u sudsko finansijskim sporovima nastalim u
kriminalnim radnjama.Raunovodstvena analiza je ispitivanje
kvaliteta i formiranje podloga za poboljanje poslovnih procesa i
stanja koja se temelji na poreenju podataka u raunovodstvenim
obraunima i predraunima. Ona upotpunjuje informacionu podlogu za
donoenje poslovnih odluka kako sa podruja kontrole, kao upravljake
funkcije, tako i sa podruja planiranja, kao upravljake funkcije.
Raunovodstvenom analizom se objanjava odstupanje ostvarenih veliina
od planiranih i ostvarenih od standardnih, a odnosi sa na ostvareni
obim i strukturu djelatnosti. Najee se vre analize: prihoda,
trokova, linih zarada, bruto i neto dobiti, kalkulacije cijena,
investicija, sredstava i obaveza.Upravljake informacije:Informacije
za potrebe stratekog planiranja - omoguavaju odreivanje naina i
nivoa korienja pojedinih eksternih ogranienja i njihov uticaj na
budue poslovanjeInformacije za potrebe kontrole upravljanja - pomau
pri sagledavanju ostvarenih poslovnih rezultata i efekata u odnosu
na planirane i preduzimanje akcija koje su od interesa za
preduzeeInformacije za potrebe tekueg poslovanja - prate poslovanje
dan po dan, kontinuirano i pomau da zadaci i ciljevi budu ostvareni
to potpunije i kvalitetnijeGrupe informacija: informacije za
strateko odluivanje informacije za taktiko odluivanje informacije
za operativno odluivanjeKorisnici raunovodstvenih informacija:
interni (menadment i zaposleni), eksterni (dravni organi,
javnost, povjerioci, kupci, investitori).
Sedam smrtnih grijehova u raunovodstvu
U postupku analize posebnu panju treba obratiti na sljedee dvije
osnovne strategije manipulisanja raunovodstvom: strategija
hipertrofirane dobiti u tekuem periodu (precjenjivanjem prihoda i
podcjenjivanjem trokova), strategija iskazivanja nieg iznosa dobiti
u tekuem periodu (podcjenjivanjem prihoda i precjenjivanjem
trokova).Hauard ilit, jedan od najveih autoriteta u otkrivanju
raunovodstvenih trikova istie sedam najeih smicalica koje se
koriste za uljepavanje finansijskih izvjetaja: Ranije
knjigovodstveno obuhvatanje prihoda ili knjigovodstveno obuhvatanje
prihoda sumnjivog kvaliteta (prihod proknjien, a usluga jo nije
izvrena; prihod proknjien, a kupac nije potvrdio prijem robe;
prihod proknjien mada kupac nema obavezu plaanja; prodaja i
fakturisanje robe podrunici; kompenzacija neke vrijednosti sa
kupcem i knjienje kompenzacije kao prihoda). Knjienje lanog prihoda
(gotovina primljena iz kredita proknjiena kao prihod; prinos na
investiciju proknjien kao prihod; rabat dobavljaa vezan za budue
kupovine proknjien kao prihod), Poveanje prinosa jednokratnim
zaradama (poveanje profita prodajom potcijenjene imovine;
ukljuivanje prinosa ili zarade od investicije kao dijela prihoda;
prikazivanje prinosa ili zarade od investicije smanjenjem
sopstvenih trokova). Prikazivanje tekuih trokova u narednim ili u
prethodnom poslovnom periodu (razgranienje normalnih operativnih
trokova; promjena raunovodstvenih politika i iskaznvanje tekuih
trokova u prethodnom poslovnom periodu; veoma sporo amortizovanje
trokova; izbjegavanje da se smanji vrijednost ili da se otpie
oteena imovina ili imovina van upotrebe). Izbjegavanje knjienja
obaveza ili njihovog adekvatnog smanjenja (proputanje knjienja
trokova i obaveza koji se moraju pokriti odnosno izmiriti;
smanjenje obaveza promjenom raunovodstvenih politika; prikazivanje
sumnjivih rezervi kao prinosa; kreiranje lanih rabata; prihod
proknjien kada je primljena gotovina iako budue obaveze ostaju).
Prikazivanje tekueg prihoda u narednom poslovnom periodu (stvaranje
rezervi i njihovo prikazivanje kao prinosa u narednom poslovnom
periodu; nepravilno dranje prihoda pred zakljuivanjem preuzimanja).
Prikazivanje buduih trokova u tekui poslovni period (ubrzano
prebacivanje direktnih trokova u sadanji period, pripisivanje
amortizacije budueg perioda u sadanji period).