R AA SS PP O RR EE DD SS VV E TT IHH MM I SS AA ŽUPA ...zupa-sveti-rok.hr/hr_HR/preuzimanje/2248/DVADESET+I... · zajednička molitva, u kojoj se svaki posjetitelj bogoslužja ima

1

N e d j e l j n i l i t u r g i j s k i l i s t i ć

ŽUPA SVETOG ROKA- DRAŠKOVEC

Godina X - B Broj 36. 066.09.2015. DVADESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU

Godina I Broj 15 15.lipanj 2003.

Pon.- 07.09.2015.

Sv.Marko Kriţevčanin

1.

Ut. -08.09.

RoĊenje BDM

Mala Gospa

Proštenje u

Hemuševcu

1.Ivica i Stjepan Matjačić i rod. u 7,30(Hemuševec)

2.Za početak Školske godine u 9,00(Draškovec)

3.Na čast BDMarije u 10,30(Hemuševec)

4.Večernjica u 15,00(Hemuševec) PROŠTENJE-MALA SUBOTICA

Sr.-09.09.

Petar Claver

1.Franca Mihaljac 8.d. u 7,30(Oporovec)

2.Pavao Balent g. i Katarina u 19,00(Draškovec)

Ĉet. –10.09.

Nikola Tolentinski

1.Josip BaĎari 8.d. u 7,30(Oporovec)

2.Mijo Slaviček g. u 19,00(Čukovec)

Pet. -11.09. Adelfo,Bonaventura

1. pok.iz ob.Gosarić,Zrna i Rodi u 19,00(Donji Kraljevec)

Sub.–12.09. Ime Marijino

1. PODTUREN-Klanjanje 2.Jasna Sokač i Stjepan Zadravec u 19,00(Draškovec)

NED. 13.09.2015. DVADESET I ĈETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU

1.Ivan Sinković g. u 7,30(Draškovec)

2.Đuro Iskra;kćeri Nevenka i Sabina i rod.Ivan i Marija u 9,00(Donji Kraljevec)

3. ŢUPNA sv. MISA u 10,30-(Draškovec)

(Za sve župljane žive i mrtve)

RRR AAA SSS PPP OOO RRR EEE DDD SSS VVV EEE TTT III HHH MMM III SSS AAA

Evanđelje: Mk 7, 31-37

Gluhima daje čuti, nijemima govoriti.

Čitanje svetog EvanĎelja po

Marku U ono vrijeme: Vrati se Isus

iz krajeva tirskih pa preko

Sidona doĎe Galilejskom moru, u krajeve

dekapolske. Donesu mu nekoga gluhog

mucavca pa ga zamole da stavi na nj ruku. On ga

uzme nasamo od mnoštva, utisne svoje prste u

njegove uši, zatim pljune i dotakne se njegova jezika.

Upravi pogled u nebo, uzdahne i kaţe mu:

»Effata!« — to će reći: »Otvori se!« I odmah mu se

otvoriše uši i razdriješi

spona jezika te stade govoriti razgovijetno.

Riječ Gospodnja

O

t

i

š

Zborna molitva

Bože, od tebe nam je

spasenje i posinjenje. Pogledaj svoje sinove

i kćeri koji u Krista vjeruju.

Udijeli im pravu slobodu i vjeĉnu

baštinu. Po Gospodinu.

Nedjeljni liturgijski Listić župe sv.Rok, Draškovec (za internu upotrebu) IZDAJE:Župa sv.Rok, Draškovićeva 45.; tel.643007

e-mail; [email protected] Web stranica župe; zupa-sveti-rok.hr/hr_HR/

IBAN: PBZ HR8223400091116008876 /za donacije/

2

U NAŠIM POŠTANSKIM SANDUĈIĆIMA

Tko su Baptisti?Baptisti su obitelj kršćanskih

slobodnih evanĎeoskih crkava. Njihova posebna značajka je

krštenje na temelju osobne vjere u Isusa Krista. Bogoslužje

dijeli na uvodni dio, kojeg oblikuju članovi crkve i/ili grupe

te na dio propovijedanja. Propovijed svakako može biti

držana i od laika, iako se u danas radije pribjegava

školovanim pastorima. Glazba je često moderna. Mnoge su

zajednice karizmatske. Važan je element bogoslužja

zajednička molitva, u kojoj se svaki posjetitelj bogoslužja

ima mogućnost uključiti. U rijetkim se zajednicama

prakticira molitva u jezicima. Za djecu se paralelno uz

bogoslužje organizira nedjeljna škola.Krštenje se vrši

potpunim uranjanjem. Za krštenje postoji u većini

baptističkih crkava krstionica. Mnoge crkve rado vrše

krštenje i u rijekama, jezerima i morima. Uglavnom se

jedino krštenjem na temelju osobne vjere može postati

članom baptističke crkve, meĎutim ono ne mora nužno biti

izvršeno od neke baptističke crkve.Večera Gospodnja

naglašava zajedništvo vjernih, meĎusobno i s Isusom

Kristom. Pozvani su svi koji su s Bogom i ljudima po Isusu

Kristu izmireni. Vrijedi biblijsko upozorenje: "Neka svatko

ispita samog sebe te onda jede od kruha i pije iz kaleža." (1.

poslanica Korinćanima 11). Najčešće se tanjuri s lomljenim

kruhom te kaleži s vinom šalju kroz redove. Često se iz

obzira prema ovisnicima koristi sok od grožĎa umjesto vina.

Prakticiraju se i druge forme Večere Gospodnje.Baptistima

vanjska forma bogoslužja nije toliko važna kao intenzivno

zajedništvo s drugim članovima zajednice i Isusom. Stoga je

u mnogim crkvama zajednička kava poslije bogoslužja ili

čak zajednički ručak postala gotovo obligacija.Gosti su,

isključujući Godišnju skupštinu crkve gdje se odlučuje o

svim važnim pitanjima života crkve, dobrodošli na sva

dogaĎanja u crkvi.

Kao mjesta osobnih susreta postoje kućne grupe.

Cvijeće na prozorima Ţupnik Matija Vonić iz Ţupe Draškovec dao si je

truda i pobrojio posudice s cvijećem na

prozorima kuća u Draškovcu, Donjem Kraljevcu,

Prelogu i drugim mjestima donjeg MeĎimurja.

Prebrojavanje kuća koje na prozorima s ulične

strane imaju cvijeće pokazalo se gotovo

poraznim, svega nekoliko obitelji u svakom

pojedinom naselju stavlja cvijeće na

prozore.Riječ je, dakako, o uljepšavanju ulica i

naselja na osobit način kako se to nekad

radilo, kad je gotovo svaki prozor s ulične

strane bio ukrašen cvijećem. Moţda se i zbog

toga uz ureĎena polja dugo za naš kraj pamtio

naziv Cvijetnjak Hrvatske iliti Hortus

Croatiae.Zbog čega danas domaćice i graĎani ne

stavljaju cvijeće na prozore ili ga stavljaju samo

rijetki? Cvijeće, za razliku od zastava, nema

nikakvu posebnu političku konotaciju, već samo

uljepšava mjesto i sredinu u kojoj ţivimo.

Premalo je i zastava kao simbola uz blagdane,

no za tako nešto treba dugotrajan odgoj prema

samosvijesti graĎana.

Tako ispada da ne cijenimo ni svoju prošlost

ni kulturu naših baka koje su se natjecale na

kojemu će se prozoru naći ljepše cvijeće, a ni

budućnost jer nam zastava kao simbol slobode i

drţavnosti i nije toliko vaţna da bi bila na

prozoru.

Cvijeće na prozoru kao jedan od simbola stare

meĎimurske kulture, ali i znak da u kući ţivi

netko tko cijeni lijepo i uredno, oduvijek je

privlačio i moderne turiste i namjernike.

U današnje vrijeme, kad se lako moţe nabaviti

cvijeće po volji, treba samo malo truda i

moţda poticaja turističkih, ali i općinskih,

djelatnika da se cvijeće uistinu naĎe na prozo-

rima kuća i stanova, kao znak dobrodošlice i

pitomosti našeg kraja, ali i kao znak kulture

naših baka.

Josip Šimunko („MeĎimurske novine“ - 21.kolovoz 2015)

IZ ŽIVOTA NAŠE ŽUPE Redovni godišnji doprinos za župne potrebe 2015

1.ob.Mihoci,Čukovec 59 2.Eduard Bermanec,Draškovićeva 40,Draškovec 3.ob.Pavlic,Cvjetna 1,Draškovec 4.Franjo Tota,A.Šenoe 5,Donji Kraljevvec 5.ob.Kramar,Čakovečka 3,Donji Kraljevec 6.Tomo Hranjec,Murska 44,,Donj Kraljevec 7.Franciska Kalšan,T.M.Gospe 22,Hemuševec 8.Zlatko Kočiš,B.Jelačića 2,Hemuševec 9.Bolto Mikec,T.M.Gospe 27,Hemuševec 10.Rok Naranđa,Australia 11.Stepan Jeđud,Australia 12.Anđela Sinković,Prvomajska 4,Draškoveec 13.ob.Vadas,J.Slavenskog 12,Draškovec 14.ob.Dukarić,Oporovec99 15.Stjepan Kočiš,Oporovec 38

Hvala svima koji svoje obaveze prema Crkvi ispunjavaju. ---------------------------------------------------------------

DIŠEČA STARINA“ po cijeni od 100 kuna -------------------------------------------------------------- Ludbreg

Uz svima intrigantna i običnom čovjeku ponekad teško

razumljiv misterij ozdravljenja bolesnih koji su u nevolji traţili Boţju pomoć, Ludbreško proštenište jedinstveno je i u javnosti poznato po zavjetu Hrvatskog Sabora da će u Ludbregu izgraditi kapelu u čast Presvetoj Krvi Isusovoj. Zavjet je uĉinjen 15.12.1739. godine u vrijeme dok je u Moslavini

oko Volodera punih 7 mjeseci harala strašna epidemija kuge. Kako su u to vrijeme opustjela mnoga ognjišta hrvatski staleţi i redovi na saboru u Varaţdinu učinili su zavjet. ---------------------------------------------------------------- Biciklijada- Rasinja-13.09. Planiramo krenuti u

14,00 i na par mjesta stati.