q broj 62 ovajutim, nije odgovorio kako je rijeË tako er o javnom sektoru, veÊ je govorio o njihovom restrukturiranju. Iz ovoga se moæe zakljuËiti da se smanjenje broja zaposlenih

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNIgodina XVII. rujan 2012. bbrroojj 6622

LIST

IISSSSNN 11333311 11 11337799

PPoottppiissaann KKoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr zzaa ddrrææaavvnnee sslluuææbbeenniikkee iinnaammjjeeππtteenniikkee

SSmmaannjjeennjjee bbrroojjaa zzaappoosslleenniihh uu ddrrææaavvnnoojj uupprraavvii ii jjaavvnnoomm sseekkttoorruu

Izmeu otkaza i mirovine?

22

Vladina operacija smanjenja broja zaposle-nih u javnom sektoru doæivjela je pravi medij-ski fijasko ili, kako je to rekao prvi potpred-sjednik Vlade, RRaaddiimmiirr »»aaËËiiÊÊ, loπe je iskomuni-cirana.

Prvi potpredsjednik je tu sasvim u pravu, aliza to sam snosi odgovornost jednako kao idrugi vladini „komunikatori“, prije svega mi-nistar financija SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ, ministar rada i mi-rovinskoga sustava MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ i, u ovomsluËaju pomalo samozatajni, AArrsseenn BBaauukk, amediji su samo iskoristili dobaËenu „kost“ .

No, pogledajmo kakav je doprinos medij-skoj zbrci, u kojoj se ne zna tko, gdje i zaπ-to treba dobiti otkaz, mirovinu ili „kompen-zaciju“ umanjene mirovine, dao svatko po-naosob, ukljuËujuÊi i „profesionalne i objek-tivne“ medije.

Ministar financija Slavko LiniÊ u DnevnikuHRT-a najavio je smanjenje broja zaposlenihu dræavnoj upravi javnom sektoru za20.000, a na pitanje voditelja Dnevnika po-jasnio da se radi o dræavnoj upravi i javnomsektoru , dodavπi „dakle, zdravstvu i obrazo-vanju“. Na pitanje voditelja Zorana ©prajcaπto Êe biti s dræavnim poduzeÊima, LiniÊ, me-utim, nije odgovorio kako je rijeË takoer ojavnom sektoru, veÊ je govorio o njihovomrestrukturiranju.

Iz ovoga se moæe zakljuËiti da se smanjenjebroja zaposlenih od 20.000 „duπa“ odnosi na63.500 dræavnih sluæbenika i namjeπtenika i170.000 njihovih kolega u javnim sluæbama,ali moæda ne i na 67.000 zaposlenih u dræav-nim poduzeÊima.

Iako je LiniÊ govorio o smanjenju broja za-poslenih, mediji su zakljuËili da se radi o otka-zima, premda „smanjenje“ i „otkazi“ nisu si-nonimi, a buduÊi da on nije pojasnio πto se kri-je iza tog pojma i sam je suodgovoran zaovakvu medijsku prezentaciju.

Tako su se odmah nakon njegovog nastupapojavili naslovi o 20.000 otkaza u dræavnojupravi i javnom sektoru, a rijeËca „smanjenje“nestala je, valjda kao medijski nedovoljnoatraktivna, iz uporabe.

Prvi potpredsjednik Vlade Radimir »aËiÊzbog toga je nervozno, kako to uvijek Ëini, re-agirao na ove medijske interpretacije izjavaministra LiniÊa i „smirio“ situaciju rekavπi kakonitko neÊe dobiti otkaz, veÊ Êe 20.000 ljudiotiÊi u starosnu mirovinu ili prijevremenu sta-rosnu mirovinu uz kompenzaciju, tj. kao daodlaze u punu starosnu mirovinu.

SliËno je za Hinu zborio i ministar rada i mi-rovinskoga sustava Mirando MrsiÊ rekavπi ka-ko Êe oni koji Êe iÊi u mirovinu dobiti otprem-nine i dodatke potrebne da kompenziraju onoπto im nedostaje za punu mirovinu.

Ministar uprave Arsen Bauk je pak sindika-tima dræavnih sluæbenika uputio prijedlog iz-mjena i dopuna Zakona o dræavnim sluæbeni-cima kojim se mijenjaju uvjeti prestanka sluæ-be po sili zakona, na naËin da se viπe ne go-vori o prestanku sluæbe po navrπetku 65 go-dina æivota i 15 godina staæa osiguranja veÊsamo o ispunjenju uvjeta za starosnu mirovi-nu.

Ovim zakonskim izmjenama dobna bi segranica prestanka sluæbe po sili zakona za æe-ne u 2012. godini spustila sa 65 na 60 godinai πest mjeseci æivota, buduÊi da prijelazni reæ-im odlaska u mirovinu æenama pruæa moguÊ-nost ranijeg odlaska u starosnu mirovinu svedo 2030. godine kada Êe i æene i muπkarcimoÊi iÊi u starosnu mirovinu sa 65 godina æi-vota.

No, Ëinjenica da æene imaju moguÊnost ra-nijeg odlaska u mirovinu ne znaËi da zbog to-ga ne mogu raditi do 65 godine, a ekonom-ske (ne)prilike i Ëinjenica da se u tim godina-ma Ëesto nalaze na vrhuncu profesionalne ka-rijere za mnoge od njih je razlog zbog kojegne koriste moguÊnost ranijeg odlaska u miro-vinu.

Stoga je Sindikat zatraæio povlaËenje ovogzakonskog prijedloga ocijenivπi ga diskrimina-tornim, neustavnim i nezakonitim, ali je sada,nakon priËe o 20.000 „otkaza“ u javnom sek-toru jasno da svatko u „kukuriku“ koaliciji nasvoj naËin æeli odraditi „partijski“ zadatak na

temu smanjenja broja zaposlenih, a ministarBauk je rijeË „otkaz“ lukavo pokuπao izbjeÊispuπtanjem granice za prestanak sluæbe po si-li zakona za æene i, ispostavilo se, policijskesluæbenike koji takoer mogu, ali ne moraju,u starosnu mirovinu prije 65 godine æivota.

Cijelo to vrijeme ministar Bauk ili netko dru-gi iz Vlade tko ima pristup podacima o zapos-lenima u javnom sektoru „filao“ je medije sbrojËanim pokazateljima onih koji imaju uvje-te za starosnu ili prijevremenu starosnu miro-vinu.

Mediji su u cijeloj „priËi“ iskoristili nepreciz-nost, nekoordiniranost i kontradikciju u jav-nim istupima ministara LiniÊa, MrsiÊa i pot-predsjednika »aËiÊa, kao i medijsku suzdræa-nost ministra Bauka, i od sindikata zatraæili ko-mentar priËe o „otkazima“.

Njihov se doprinos rasvjetljavanju situacijesveo na dolijevanje ulja na vatru u obliku pret-varanja „smanjenja“ broja zaposlenih u „otka-ze“ i prenoπenja ili potenciranja samo onih iz-java sindikalnih Ëelnika koji su apriori odbaci-vali moguÊnost smanjenja broja zaposlenih iliotkaza tako velikog broja zaposlenih u njiho-vom „resoru“, odnosno izrezivanja onih dijelo-va njihovih komentara u kojima stvari nisu pri-kazivali tako jednostavnima i jednostranima,odnosno nisu nasjeli na priËu o „otkazima“.

Kad se k tome zna da je dio sindikata javnihsluæbi ovoga trenutka s Vladom u kolektiv-nom radnom sporu, jasno je da su oni cijelupriËu doæivjeli kao dodatan motivacijski faktorza raspirivanje neraspoloæenja zaposlenih uobrazovanju i zdravstvu spram Vlade kao pos-lodavca.

Na kraju, nitko u ovom trenutku ne moæesa sigurnoπÊu reÊi hoÊe li se smanjenje brojazaposlenih u dræavnoj upravi i javnom sektorudogoditi bez otkaza, prirodnim odljevom tj.odlaskom u mirovinu, odnosno hoÊe li Vladakao poslodavac zaposlene potaknuti da odu uprijevremenu starosnu mirovinu uz kompen-zaciju financijskog gubitka u obliku dokupamirovine.

I baπ kad je ova posljednja reËenica trebalaznaËiti i zavrπetak ovog uvodnika, mediji suobjavili izjavu ministra Slavka LiniÊa kako pri-jevremenog umirovljavanja neÊe biti.

Stoga mi na pamet pada ideja da se svi na-πi vrli ministri i prvi potpredsjednici Vlade za-jedno nau na nekoj kavi i dogovore πto mis-le pod pojmom „smanjenja dræavne uprave ijavnog sektora“, kao i tko Êe i πto o tome jav-no govoriti. Ili je to ipak previπe za oËekivati udræavi poput Hrvatske - maloj zemlji za velikiodmor, u kojoj ima sve viπe radnika koji se na-laze na trajnom kolektivnom godiπnjem od-moru.

Medijski fijasko smanjenjabroja zaposlenih u javnomsektoruPPiiππee:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

Na pamet mi pada ideja dase svi naπi vrli ministrii prvi potpredsjednici

Vlade zajedno nau na ne-koj kavi i dogovore πtomisle pod pojmom „smanje-nja dræavne uprave i jav-nog sektora“, kao i tko

Êe i πto o tome javno go-voriti. Ili je to ipakpreviπe za oËekivati udræavi poput Hrvatske -maloj zemlji za velikiodmor, u kojoj ima sveviπe radnika koji se na-laze na trajnom kolektiv-nom godiπnjem odmoru...

Uvodnik

Smanjenje broja zaposlenih...

33

(HRT, 22. rujna 2012.) Prvi potpredsjednik Vlade i minis-tar gospodarstva RRaaddiimmiirr »»aaËËiiÊÊ,, otklonio je strah javnosti odnajava 20.000 otkaza u javnom sektoru. Mi imamo

250.000 ljudi zaposlenih u dræavnoj upravi. Plan je da16.000 ljudi u javnom sektoru koji imaju uvjete za punu mi-rovinu odmah ode u mirovinu, a uz to raËunamo kako Êebarem jedna Ëetvrtina od joπ 17.000 ljudi u javnim sluæba-ma koji mogu otiÊi u izvanrednu mirovinu, takoer to uËini-ti, izjavio je »aËiÊ sudjelujuÊi u programu Regija 3.0 ovogo-diπnjeg Weekend Media Festivala u Rovinju.

Ustvrdio je kako su dræavne tvrtke rak-rana hrvatskog dru-πtva, te najavio da Êe broj zaposlenih u dræavnim tvrtkama,kojih je u Hrvatskoj 60 posto viπe od europskih standarda,padati i zahvaljujuÊi uvoenju Gaussove krivulje ocjenjivanjazaposlenika.

»»aaËËiiÊÊ::

Nema strahaod 20.000otkaza

44

Smanjenje broja zaposlenih...

55

(SDLSN, 19. rujna 2012.) VladaRepublike Hrvatske namjerava pro-blem viπka zaposlenih u dræavnojupravi rijeπiti - diskriminacijom æe-na.

Tako, naime, proizlazi iz prijedlo-ga izmjena i dopuna Zakona o dræ-avnim sluæbenicima koji je Ministar-stvo uprave uputilo na oËitovanjesindikatima dræavnih sluæbi.

U njemu se kao razlog za presta-nak sluæbe po sili zakona navodi is-punjenje uvjeta za starosnu mirovi-nu, koji su, kada su u pitanju æene,sukladno prijelaznim odredbamaZakona o mirovinskom osiguranju,u 2012. godini 60 godina i πest mje-

seci æivota te najmanje 15 godinamirovinskog staæa.

To znaËi da æene viπe ne moguraditi u sluæbi nakon πto navrπe 60godina i πest mjeseci æivota, dokmuπkarci mogu nastaviti s radom do65 godine, odnosno do dana stjeca-nja prava na starosnu mirovinu.

Ovakvim su diskriminatornim rje-πenjem æene zakinute ne samo zamoguÊnost rada do 65 godine æivo-ta u dræavnoj sluæbi i zadræavanjepostojeÊe razine novËanih primanjai egzistencije kao i njihovi kolegemuπkarci, nego im se ranije od njihprekida i profesionalna karijera irazvoj u zreloj æivotnoj dobi.

Tako je nakon Ministarstva obrane,koje je sliËnom diskriminacijskom logi-kom æenama koje po prijelaznimodredbama Zakona o mirovinskomosiguranju ispunjavaju uvjete za sta-rosnu mirovinu onemoguÊilo isplatupoticajnih otpremnina premda im po-zitivni propisi omoguÊavaju rad do 65godine æivota, i Ministarstvo upravemanjak proraËunskih sredstava i vi-πak zaposlenih odluËilo rijeπiti ozako-njenjem diskriminacije osoba æen-skog spola.

ZvuËi nevjerojatno, ali politiËkaopcija koja se æestoko protivilaHDZ-ovom konceptu majke odgaj-ateljice, sada æene pretvara u prisil-ne kuÊanice.

Sindikat stoga poziva sve koji misleda æena nema πto raditi u dræavnojsluæbi nakon 60 godine æivota, da po-dræe ovakav prijedlog izmjena i dopu-na Zakona o dræavnim sluæbenicimate moguÊe joπ i razmotre da se um-irovljenim dræavnim sluæbenicamaoduzme biraËko pravo ili ograniËi sa-mostalno raspolaganje mirovinomostvarenom u dræavnoj sluæbi, suklad-no logici da tako “stare” viπe nisu umoguÊnosti obavljati dræavnu sluæbujednako kvalitetno kao njihovi starijimuπki kolege, a nada se i da Êe PuË-ki pravobranitelj i Pravobraniteljica zaravnopravnost spolova meu prvimapoduprijeti ovaj zakonski prijedlog.

SDLSN Êe, pak, sa svoje strane,uËiniti sve da meunarodne sindikal-ne udruge obavijesti o razini civiliza-cijskih steËevina na podruËju ravno-pravnosti spolova u Republici Hrvat-skoj.

SS.. KKuuhhaarr

ZvuËi nevjerojatno,

ali politiËka opcija

koja se æestoko pro-

tivila HDZ-ovom kon-

ceptu majke odgajate-

ljice, sada æene

pretvara u prisilne

kuÊanice

Diskriminacija æena udræavnoj sluæbiPrijedlog Ministarstva uprave: æenama prestanak dræavnesluæbe sa 60 godina æivota, muπkarcima sa 65

66

VVrrhhuunnsskkii cciinniizzaamm mmiinniissttrraa KKoottrroommaannoovviiÊÊaa uu MMOORRHH--uu::

LLiijjeeppoo mmee zzaammoolliittee ddaavvaamm uukkiinneemm pprraavvaa

(Index.hr, 13. rujna 2012.)SLUÆBENICIMA i namjeπteni-cima u Ministarstvu obrane iOruæanim snagama ovih jedana podijeljen obrazac podnazivom „prijava promjeneËinjenica i uvjeta za ostvariva-

nje prava na naknadu”. Kako sedoznaje od Sindikata dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenikaRepublike Hrvatske, u njemu se odzaposlenika traæi prijava oblikanaknada koje dobivaju te eventualnih novonastalih okolnosti zbogkojih viπe nemaju pravo na takvu naknadu.

NNaaËËiinn jjee ddvvoojjbbeenn ii cciinniiËËaann“Logika poslodavca je jasna i legitimna - utvrditi imaju li zapos-

leni i nadalje pravo na naknadu koju su dosad primali, jer su sepromijenili uvjeti po kojima se ona ostvaruje (kolektivni ugovor), amoguÊe i prilike samih zaposlenika (stanuju ili rade na novoj adre-si, viπe ne moraju putovati na nekoj relaciji i sl.), ali je naËin na ko-ji to æeli provesti u najmanju ruku dvojben i ciniËan”, napominjuSindikati dodajuÊi da je dvojbeno to πto je poslodavac uz ovajobrazac zaposlenima podijelio i vlastito restriktivno tumaËenjeËlanka 59. Kolektivnog ugovora za dræavne sluæbenike i namjeπte-nike kojim je regulirana naknada troπkova prijevoza na posao i sposla, kojim mjesni javni prijevoz u Gradu Zagrebu putem ZET-aproglaπava prijevozom organiziranim od strane poslodavca teshodno takvom stajaliπtu tvrdi da sluæbenici i namjeπtenici koji suu moguÊnosti koristiti „ugovoreni organizirani javni prijevoz” ZET-om, nemaju pravo na naknadu troπkova prijevoza u novËanom iz-nosu vrijednosti mjeseËne karte umanjene za 25 posto, kako jepropisano stavkom 2. citiranog Ëlanka.

Naime, Ëinjenica da MORH ima ugovor sa ZET-om o povlaπtenojcijeni karte za svoje zaposlenike, tj. popust na veliki broj korisnikausluga ZET-a, ne znaËi da se radi o prijevozu organiziranom odstrane poslodavca, jer se oni voze postojeÊim ZET-ovim linijama ivozilima (tramvajima i autobusima) namijenjenim svim korisnicimajavnog prijevoza u Gradu Zagrebu, napominju Sindikati

MMoolliimm ddaa mmii ssee uukkiinnee pprraavvoo......Takoer je ciniËno to πto se od sluæbenika i namjeπtenika traæi

da sami zamole poslodavca da im ukine pravo na novËanu nakna-du troπkova prijevoza na posao i s posla, tj. formulaciju koja glasi:„Na temelju naprijed navedenog, molim da mi se ukine pravo,...”.

“Smanjena prava dræavnih sluæbenika i namjeπtenika ugovore-na Kolektivnim ugovorom, do kojih je doπlo zbog teπkih gospodar-skih okolnosti, nitko ne smije dodatno jednostrano smanjivati, ajoπ manje ih poniæavati tako da za to moraju moliti poslodavca.Takoer, prava iz kolektivnog ugovora ostvaruju se temeljem ispu-njenja uvjeta propisanih tim aktom, a ne temeljem zamolbe upu-Êene poslodavcu”, stoji u priopÊenju Sindikata u kojem se nagla-πava kako je traæenje od zaposlenika da mole poslodavca kako biostvarili pravo koje im pripada po kolektivnom ugovoru predstav-lja njegovu povredu zbog koje Sindikat traæi hitno povlaËenje tak-vog obrasca i zaustavljanje ponaπanja odgovornih u MORH-u pouzoru na “bondage and domination”, jer za takvo πto ne postojikonsenzus socijalnih partnera.

MORHSmanjenje broja zaposlenih...

NNaakknnaaddaa zzaapprriijjeevvoozz kkaaoo ii uu ddrruuggiimm mmiinniissttaarrssttvviimmaaNaknada troπkova prijevo-za za kolovoz, sluæbenici-ma i namjeπtenicima u in-gerenciji Ministarstva pra-vosua, bit Êe isplaÊenakao i u drugim ministar-stvima, potvrdio je Hiniglasnogovornik Ministar-stva pravosua Sergej Ab-ramov

(Poslovni dnevnik, 8. kolovoza2012.) Isplata naknade oËekuje se ti-jekom kolovoza. Kako se doznaje,kaπnjenje u isplati naknade nastaloje jer se Ministarstvo pravosua na-kon sklapanja novog kolektivnogugovora za dræavne sluæbe, o isplatiprijevoza dodatno konzultiralo s Mi-nistarstvom rada i mirovinskog sus-tava.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbe-nika i namjeπtenika upozorio je da-nas da sluæbenicima i namjeπtenici-ma u pravosuu za razliku od njiho-vih kolega u drugim dræavnim tijeli-ma, joπ nije isplaÊena naknada troπ-kova prijevoza za kolovoz.

To znaËi da 7.459 zaposlenih upravosudnim tijelima, 2.604 u Upraviza zatvorski sustav i 582 sluæbenika inamjeπtenika Ministarstva pravosuajoπ uvijek nije primilo naknadu zaputne troπkove, premda je posloda-vac troπkove bio obvezan isplatiti pokolektivnom ugovoru koji je vrijediodo 1. kolovoza i to u obliku akontaci-je na plaÊi za srpanj, kaæu u sindika-tu. (Hina/pd)

PPrrooËËiittaajjttee jjooππ......

77

Naknada za prijevoz

88

NNAAKKNNAADDEEZAGREB - Sluæbenicima i na-

mjeπtenicima u pravosuu zarazliku od njihovih kolega u dru-gim dræavnim tijelima, joπ uvijeknije isplaÊena naknada troπko-va prijevoza za kolovoz, tvrde uSindikatu dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika

(SEE. biz, 8. kolovoza 2012.) To zna-Ëi da 7.459 zaposlenih u pravosudnimtijelima, 2.604 u Upravi za zatvorskisustav i 582 sluæbenika i namjeπtenikaMinistarstva pravosua joπ uvijek nijeprimilo naknadu za putne troπkove,premda je poslodavac troπkove bio ob-vezan isplatiti po kolektivnom ugovorukoji je vrijedio do 1. kolovoza i to uobliku akontacije na plaÊi za mjesec sr-panj, kaæu u sindikatu.

Ujedno, sindikat je izvijestio o odgovo-ru Ministarstva pravosua, prema kojemÊe isplate naknada za prijevoz za kolo-voz na razini razdjela Ministarstva pravo-

sua biti isplaÊene sukladno vaæeÊimpropisima i ugovoru koji su na snazi.

Razlog neisplate je, prema saznanji-ma sindikata, godiπnji odmor zaduæe-nih za davanje naloga za isplatu nak-nade za prijevoz, posebice stoga πto jezadnja pisana uputa ministra pravosu-a OOrrssaattaa MMiilljjeenniiÊÊaa glasila da se u mje-secu kolovozu prijevoz ne isplaÊuje.Sindikat traæi dosljednu provedbupravnih pravila utvrenih kolektivnimugovorima za dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike, kako onog koji je vrijediodo 1., tako i onog koji je na snazi od2. kolovoza ove godine.

PPrriijjeevvoozz zzaa kkoolloovvoozziippaakk ppoo ssttaarroomm kkoolleekkttiivvnnoomm uuggoovvoorruu

(Poslovni dnevnik, 3. kolovoza 2012.) Naknada za pri-jevoz dræavnim sluæbenicima i namjeπtenicima za ko-lovoz bit Êe isplaÊena po starom kolektivnom ugovo-ru, izvijestio je poslijepodne Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika (SDLSN), prenoseÊi od-govor pomoÊnika ministra rada i mirovinskoga susta-va MMaarrkkaa KKrriiππttooffaa.

Kriπtof je odgovorio na upozorenje SDLSN zbograzliËite prakse obraËuna i isplate naknade troπkova prije-voza za kolovoz u dræavnim tijelima, oËitovanjem premakojem se odredbe novog kolektivnog ugovora primjenjujuod poËetka rujna, Ëime je razrijeπena situacija oko nakna-de troπkova prijevoza za tekuÊi mjesec, navodi se u priop-Êenju sindikata. Odgovor pomoÊnika ministra potvruje

opravdanost naπeg prigovora, koji je oËito bio utemeljen,rekao je za Hinu glavni tajnik SDLSN-a SSiinniiππaa KKuuhhaarr. Iz sin-dikata prenose i e-mail s odgovorom pomoÊnika ministrana dvojbe oko tumaËenja primjene odredbi o prijevozu.“BuduÊi da se stari kolektivni ugovor primjenjivao do pot-pisa novog, naπ je stav da se obveza isplate akontacije pri-jevoza za kolovoz nije mogla izbjeÊi. BuduÊi da veÊina za-poslenika godiπnji odmor koristi u kolovozu, smatramo daje praktiËnije prijevoz po novom isplatiti od rujna, odnos-no za rujan poËetkom listopada, πto Êe svim zaposlenici-ma i institucijama ostaviti dovoljno vremena za tranzicijuna novi sustav”, navodi Kriπtof u odgovoru. SDLSN je da-nas upozorio da bi primjena juËer potpisanog Kolektivnogugovora za dræavne sluæbenike mogla izazvati sudske spo-rove zbog razliËitog tumaËenja trenutka primjene novihpravila obraËuna i isplate naknade troπkova prijevoza.

Iz sindikata su, naime, naveli kako je Ministarstvo upravejuËer poslijepodne uputilo naputak o obraËunu i isplati tro-πkova prijevoza svim uredima dræavne uprave, prema kojemse naknada za prijevoz ne obraËunava i ne isplaÊuje uz pla-Êu za srpanj te da Êe se isplatiti po odredbama novog Ko-lektivnog ugovora uz plaÊu za kolovoz.

Naknada za prijevoz

99

Meutim, prema odredbama starog kolektivnog ugovo-ra, koji je vrijedio do 31. srpnja, naknada troπkova prijevo-za isplaÊivala se unaprijed i to na plaÊi za prethodni mjesec,πto znaËi da za kolovoz treba biti isplaÊena na plaÊi za sr-panj, naveli su iz SDLSN-a uz napomenu kako se kolektivniugovor koji je istekao primjenjivao i 1. kolovoza, na temeljuinstituta produljene primjene pravnih pravila. Upozorili sutakoer da bi predmet moguÊeg spora s poslodavcem bilarazlika izmeu visine naknade troπkova prijevoza koju bidræavni sluæbenici ostvarili po odredbama starog kolektiv-nog ugovora za kolovoz i one koja Êe im biti isplaÊena od-nosno neisplaÊena po novom kolektivnom ugovoru za tajmjesec. Prema novom kolektivnom ugovoru za dræavnesluæbenike, potpisanom juËer, ukida se naknada za prijevozzaposlenima koji su na udaljenosti manjoj od dva kilometraod radnog mjesta, a svima koji ne koriste javni prijevoz nak-nada se smanjuje za 25 posto. Osim toga, zaposlenicimakoji koriste osobni automobil nadoknauje se 75 lipa po ki-lometru, a ako su udaljeni viπe od 100 kilometara od rad-nog mjesta 65 lipa po kilometru. (Hina/pd)

SSDDLLSSNN::

SSppoorrnnaa pprriimmjjeennaa nnoovvoogg KKUU -- rraazzlliiËËiittoo oottrreennuuttkkuu pprriimmjjeennee nnoo--vviihh pprraavviillaa zzaa pprriijjeevvoozz

ZAGREB, 3. kolovoza 2012. (Hina) - Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika (SDLSN) upozorio je danas da biprimjena juËer potpisanog Kolektivnog ugovora za dræavnesluæbenike mogla veÊ danas izazvati prve sudske sporove, azbog razliËitog tumaËenja trenutka primjene novih pravilaobraËuna i isplate naknade troπkova prijevoza.

Naime, Ministarstvo uprave je juËer poslijepodne uputilo na-putak o obraËunu i isplati troπkova prijevoza svim uredima dræ-avne uprave, a prema kojem se “naknada za prijevoz ne obra-Ëunava i ne isplaÊuje uz plaÊu za srpanj”, tj. “ista Êe se isplati-ti po propisanim odredbama novog Kolektivnog ugovora uzplaÊu za mjesec kolovoz”, navodi se u priopÊenju sindikata.

Meutim, prema odredbama starog kolektivnog ugovo-ra, koji je vrijedio do 31. srpnja, naknada troπkova prijevo-za isplaÊivala se unaprijed i to na plaÊi za prethodni mjesec,πto znaËi da je za mjesec kolovoz trebala biti isplaÊena naplaÊi za mjesec srpanj, istiËu iz sindikata.

Pri tom nije nevaæna Ëinjenica da se kolektivni ugovor ko-ji je istekao primjenjivao i 1. kolovoza, temeljem institutaproduljene primjene pravnih pravila, πto dodatno uËvrπÊujestajaliπte obveznosti primjene odredaba o naknadi troπkovaprijevoza na naËin kako je to regulirano njegovim odredba-ma, smatraju u SDLSN-u. Predmet moguÊeg spora s poslo-davcem bila bi razlika izmeu visine naknade troπkova prije-voza koju bi dræavni sluæbenici i namjeπtenici ostvarili poodredbama starog kolektivnog ugovora za mjesec kolovoz

i one koja Êe im biti isplaÊena odnosno neisplaÊena po no-vom kolektivnom ugovoru za isti mjesec.

Konkretno, sudski spor mogli bi pokrenuti svi zaposlenikoji stanuju do dva kilometra od mjesta rada, koji po novojregulaciji troπkova prijevoza nemaju pravo na naknadu, kaoi svi oni koji imaju pravo na naknadu, ali umjesto javnog pri-jevoza koriste automobile, a po novom kolektivnom ugovo-ru primat Êe zbog toga umanjenu naknadu. Tako, npr. sluæ-benik koji po starom naËinu obraËuna ima pravo na troπko-ve pokaza ZET-a, a po novom obraËunu ne, moæe sudskimputem traæiti isplatu 360 kuna za mjesec kolovoz, objaπnja-vaju iz SDLSN-a.

Sindikat stoga “upozorava Vladu da bi je æurba s uπteda-ma mogla skupo stajati”.

SSDDLLSSNN::

VVllaaddaa vveeÊÊ pprroovvooddii nneeppoottppiissaannii kkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr??

ZAGREB, 31. srpnja 2012. (Hina) - Sindikat dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika RH izvijestio je danas kakose od zaposlenika u dræavnim tijelima veÊ traæi potpisivanjeizjave oko provedbe Ëlanka buduÊeg kolektivnog ugovorakoji regulira naknadu troπkova prijevoza, premda novi ko-lektivni ugovor joπ nije potpisan, te traæi obustavu tog izjaπ-njavanja.

Iako je potpisivanje novog kolektivnog ugovora za dræav-ne sluæbenike i namjeπtenike predvieno za Ëetvrtak, 2. ko-lovoza, u dræavnim se tijelima od zaposlenih veÊ traæi potpi-sivanje izjave kojom se regulira provedba odredbe Ëlanka59. buduÊeg kolektivnog ugovora koja se odnosi na nakna-du troπkova prijevoza, navode iz tog sindikata.

Napominju kako se od sluæbenika traæi da “sukladno Ëlan-ku 59. prijedloga novog kolektivnog ugovora za dræavnesluæbenike i namjeπtenike” potpiπu izjavu o tome æele li daim poslodavac kupi mjeseËnu kartu ili isplati naknadu troπ-kova prijevoza po kilometru, premda se Ëlanak o prijevozujoπ uvijek “pegla” na relaciji Ministarstvo rada i mirovinsko-ga sustava - sindikati dræavnih sluæbi pa, shodno tome joπnitko ne zna kako Êe na kraju stvarno glasiti.

Time Vlada, kao poslodavac, dræavne sluæbenike i namjeπ-tenike prisiljava na izjaπnjavanje o neËemu πto joπ nema ka-rakter ni pravnu snagu propisa kojim se ugovorno regulira-ju prava iz rada i po osnovi rada, zanemarujuÊi pri tome ob-veze koje ima po Kolektivnom ugovoru koji istjeËe 31. srp-nja 2012. godine, a kojim je predviena isplata naknadetroπkova prijevoza unaprijed i to na plaÊi za prethodni mje-sec, navode iz sindikata.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika sto-ga “traæi obustavu izjaπnjavanja zaposlenika dræavnih tijelao nepostojeÊem kolektivnom ugovoru te Êe o svemu obavi-jestiti PuËkog pravobranitelja i Predsjednika Republike kakobi se zaustavila ova opasna praksa, a postupanje dræavnihtijela vratilo u okvire pravnog poretka”.

1100

Autor: Sabina Tandara KnezoviÊ(Dnevnik.hr, 6. rujna 2012.) Ukoli-

ko je sluæbenik neprofesionalan, ne-ljubazan ili traæi mito, graani Êe gamoÊi prijaviti na licu mjesta. Znat Êei kako se zove, jer po novom noseoznake s imenom i prezimenom.

Ukoliko se dokaæe da su prituæbeutemeljene, sluæbenik moæe izgubitii radno mjesto. Æaliti se moæete i da-

nas. No veÊina ne zna kako. Sve Êekroz akciju koja kreÊe u listopaduobjasniti ministarstvo uprave.

“Jednostavno mislimo da na ovajnaËin malo ipak osvjeæimo sjeÊanje ipotaknemo sluæbenike na joπ boljiodnos sa graanima. Kazne su i sa-da propisane zakonom, a o njimaoduËuje Ëelnik tijela”, kazao je AArr--sseenn BBaauukk,, ministar uprave.

U HZZO-u su apsolutno za! “To naneki naËin omoguÊuje i naπim osigu-

ranicima da budu zadovoljniji naπimuslugama, ali je to i povratna infor-macija i nama. Imamo ideju da na-pravimo jedan pristupaËniji lik, a osi-guranik prvo naleti na sluæbenika naπalteru”, kazao je NNeennaadd KKoorrkkuutt,glasnogovornik HZZO-a.

Nije uvijek, upozoravaju sindikalis-ti, sve tako crno na bijelo. “Zakonepredlaæe Vlada, donosi ih Sabor onimogu biti loπi u svojoj provedbi, aliljudi onda sav svoj bijes iskale upra-vo na onome tko je za to najmanjeodgovoran, a to je dræavni sluæbe-nik”, kazao je BBoorriiss PPlleeππaa, iz Sindika-ta dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika.

Jednako kako se uvodi sustav kaæ-njavanja, tvrdi Pleπa, treba uvesti isustav nagraivanja, a djelatnikamjeseca za osmjeh i ljubaznost na-graditi stimulacijom.

Biste li prijavili neprofesionalnog ineljubaznog dræavnog sluæbenika?

UbuduÊe Êe svaki

dræavni sluæbenik

nositi ploËicu s

imenom kako bi ih

graani, ako su ne-

zadovoljni njihovim

radom, mogli prijavi-

ti. Od sada Êe se

neprofesionalno i

neljubazno ponaπanje

ili pokuπaj uzimanja

mita kaænjavati

i otkazom

ZbunjujuÊa kampanja

1111

(Poslovni.hr, 6. rujna 2012.) Ponu-kan inicijativom ministra uprave AArr--sseennaa BBaauukkaa da dræavni sluæbeniciubuduÊe budu “oznaËeni” ime-nom i prezimenom, kako bi ih gra-

ani lakπe prijavili u sluËaju da nisu zado-voljni njihovim radom, Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH(SDLSN) od prvog kadrovika dræavneuprave traæi otvaranje posebnog poπtan-skog pretinca za prituæbe dræavnih sluæbe-nika protiv πefova i dræavnih duænosnikakoji od njih traæe nezakonito, neprofesio-nalno i neetiËno postupanje u obavljanju

dræavne sluæbe. SDLSN predlaæe da pri-tuæbe na rad rukovoditelja i duænosnikarazmatra posebna komisija, u Ëijem sas-tavu trebaju biti i predstavnici zaposle-nika i njihovih sindikata, koja Êe podno-siteljima prituæbi - zviædaËima iz redovasluæbenika garantirati anonimnost i zaπ-titu od progona nadreenih, stoji u pri-opÊenju Sindikata. Takoer, SDLSN upriopÊenju upozorava ministra Baukada graane ËeπÊe od eventualnog ne-korektnog, neprofesionalnog i nezako-nitog obnaπanja sluæbe iritira loπa orga-nizacija rada, koja njihovu frustraciju

zbog (pre)dugog stajanja u redovima iliËinjenice da moraju ishoditi potvrdu ostanju koje je poznato dræavnom tijeluod kojeg je traæe ili je dræavno tijelomoæe samo pribaviti, moæe usmjeritiprema sluæbenicima koji za to nisu od-govorni.

“Zato ovu mjeru smatramo nedovol-jno promiπljenom, koja odgovornostza rad i uËinkovitost dræavne upraveprebacuje s organizacijske razine narazinu izvrπitelja”, zakljuËuje se u pri-opÊenju koje potpisuje SSiinniiππaa KKuuhhaarr,glavni tajnik Sindikata.

Sindikat od Bauka traæi da i sluæbenicimaomoguÊi prijavljivanje πefova

1122

Kolektivni pregovori

1133

(www.vlada.hr, 2. kolovoza 2012.) Potpredsjednik Vlade NNeevveenn MMiimmii--

ccaa je nakon potpisivanja izjavio: Vla-da i sindikati dræavnih sluæbenika inamjeπtenika potpisali su danas Ko-lektivni ugovor koji vrijedi naredneËetiri godine i dva dodatka; jedan onaËinu isplata izuzetnih rjeπenja u is-platama odreenih materijalnih pra-va u 2012. i 2013. i drugi, sporazumo naËinu poveÊanja osnovice za pla-Êe ovisno o ostvarivanju gospodar-skog rasta.

Ovaj Kolektivni ugovor i ovo danaπ-nje potpisivanje izraz je, rekao bihproraËunske, gospodarske i financij-ske nuæde, naglasio je Mimica, ali je

istovremeno i iskaz odgovornosti, is-kaz razumijevanja i zajedniËkog ra-cionalnog pristupa Vlade kao poslo-davca i sindikata kao predstavnikazaposlenih u dræavnim sluæbama, ra-zumijevanja za gospodarsku situacijuu kojoj se nalazimo ove godine, idu-Êe godine i nadam se, da Êe se na-kon iduÊe godine, aktivirati i onajsporazum o poveÊanju osnovica zaplaÊe. Ovakav Kolektivni ugovor pot-vruje sve ono πto regulira samu os-novnu plaÊu, naËin reguliranja osnov-ne plaÊe i visinu osnovne plaÊe u po-gledu osnovice za plaÊu, u pogledukoeficijenata i u pogledu dodatakana koeficijente za ostvareni radni

staæ, a u ovoj i narednoj godini stva-ra uvjete za odræavanje proraËunskihuπteda te proraËunskih stavki naukupnim izdacima za plaÊe smanjiva-njem odreenih materijalnih prava,jednokratnih materijalnih dodatakakoji su predvieni u Kolektivnomugovoru.

Sa strane vlade joπ jednom izraæa-vamo zahvalnost za zajedniËku pot-vrdu socijalnog dijaloga, socijalnogpartnerstva, koji, pokazalo se, moæefunkcionirati i u teπkim proraËunskimi financijskim vremenima.

Sa strane Vlade ponavljamo i onoπto smo i ranije govorili, da Êe ovajkolektivni ugovor, ovakav model ko-

Potpisan Kolektivni ugovor sasindikatima dræavnih sluæbiNa danaπnjem sastanku pregovaraËkih odboraVlade Republike Hrvatske i sindikata dræavnihsluæbi u Banskim dvorima, potpisan je Kolektivniugovor za dræavne sluæbenike i namjeπtenike zasljedeÊe Ëetiri godine, Sporazum o izmjenama idopunama Dodatka Sporazumu o osnovici zaplaÊe u dræavnim sluæbama od 23. oæujka 2009.godine te Dodatak I. Kolektivnom ugovoru zadræavne sluæbenike i namjeπtenike

1144

Kolektivni pregovori

lektivnog ugovora, Ëetverogodiπ-njeg kao temeljnog rjeπenja i izuze-taka za ovu i iduÊu godinu, biti po-nuen i za ponovno pregovaranjejavnim sluæbama, jednako kao πtoÊe takav model biti osnova i za pre-govore u javnim poduzeÊima, od-nosno uprava javnih poduzeÊa sasindikatima. Naπa je namjera dakroz ove dvije godine imamo ujed-naËeni sustav plaÊa i materijalnihdodataka na pet razina, onih kojidobivaju plaÊe iz dræavnog proraËu-na ili lokalnih proraËuna, a to je iz-jednaËavanje materijalnih uvjeta udræavnoj upravi, u javnim sluæbama,u javnim poduzeÊima, u agencijamai u institucijama lokalne samoupra-ve. To je posao koji Êe Vlada do kra-ja godine ozbiljno odraditi, a ovimdanaπnjim potpisivanjem krenulismo na taj put.

BBoorriiss PPlleeππaa, predsjednik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika, u ime PregovaraËkogodbora sindikata dræavnih sluæbeni-ka i namjeπtenika izrazio je ponaj-prije zadovoljstvo Ëinjenicom da jedanas potpisan Kolektivni ugovorza period od Ëetiri godine smatraizuzetno vaænim. „Posebno naglaπa-vam Ëinjenicu da je Kolektivni ugo-vor ostao isti u svom tekstualnomdijelu, osim Ëlanka 59. koji reguliraprijevoz. Sva ostala prava koja sudogovorena, kroz dodatak sporazu-mu, neÊe se realizirati tijekom2012. i 2013. godine, ali je bitnonaglasiti da ta prava u Kolektivnomugovoru ostaju, i to je ono πto jeizuzetno vaæno. Ono πto izaziva ne-zadovoljstvo i razliËita razmiπljanjajest Ëinjenica da su odreena mate-rijalna prava smanjena i nikome nijeugodno ni pregovarati o tome, akamoli potpisivati sporazume tak-vog tipa. Naæalost, situacija je takvai mi smo se naπli u poziciji da brani-mo plaÊe i radna mjesta s jednestrane i da se privremeno reducira-ju neka prava kao πto je predloæenoovim Dodatkom sporazuma. Prematome, izmeu ta dva zla trebalo jeizabrati ono koje po miπljenju mno-gih je i manje zlo, dakle, oËuvanje

radnih mjesta i plaÊa. Nadam se daÊe u narednom periodu i razina so-cijalnog dijaloga s Vladom doÊi naonu potrebnu razinu jer mislim da uove pregovore nismo uπli na naËinkako smo trebali uÊi, i to moramjavno reÊi, o ovim problemima smotrebali razgovarati u drugom mjese-cu, kad se donosio proraËun, ovakosmo na odreeni naËin ipak dove-deni u poziciju da se branimo i dapokuπamo kroz pregovore zadræationa prava koja smo imali godina-ma. Nadam se, i to sam rekao napregovorima, da Êe i ova godinakad se bude donosio proraËun, isljedeÊa godina, da Êemo se naÊi irazgovarati o svim onim pravimakoja su regulirana kolektivnim ugo-vorima, jer Êemo jedino na taj naËinmoÊi dokazati da zaista jedni drugecijenimo, prije svega Vladina stranasindikalnu stranu, a Ëinjenica dasmo se danas dogovorili, znaËi da imi, dræavni sluæbenici percipiramosituaciju u kojoj se nalazimo. Istotako æelim posebno naglasiti Ëinje-nicu da zaposlenici u dræavnim sluæ-bama jako dobro razumiju situacijuu kojoj se dræava nalazi i da nisu au-tistiËni, da se ne bore samo za svo-je interese, bez obzira na to kako jedrugima. UnatoË materijalnom po-loæaju, za koji svi znate da nije do-bar. Ovim putem to poruËujem,znaËi, dræavni sluæbenici razumiju si-tuaciju, odrekli su se odreenih ma-terijalnih prava u 2012. i 2013. go-dini i nadam se da od danas viπe ne-Êemo biti pod odreenim medijskimpritiskom oko toga da dræavni sluæ-benici æive na odreeni naËin, u ne-kakvom privilegiranom poloæaju. Si-tuacija je potpuno drugaËija i moliobih da se i to percipira ovim danaπ-njim potpisom. Isto tako æelim za-hvaliti svim kolegicama i kolegamau PregovaraËkom odboru na kon-struktivnom radu i doprinosu i bezobzira πto moæda naπe sjednice i ni-su bile tako æestoke, moram vamreÊi da su rasprave tekle u konstruk-tivnoj atmosferi, pokuπavali smodogovoriti ono πto je najbolje za na-πe Ëlanstvo, u svemu tome naæalost

1155

ZAGREB, 1. kolovoza 2012. (Hina) -Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske(SDLSN), uoËi sutraπnjeg potpisivanjaKolektivnog ugovora za dræavne sluæ-benike i namjeπtenike, upozorava Vla-du i od nje traæi da vodi raËuna o tomeda ni dræavne ni javne sluæbenike i na-mjeπtenike ne dovede u neravnopra-van poloæaj, u situaciji kada dio sindika-ta javnih sluæbi blokira izmjene Temelj-nog kolektivnog ugovora za javne sluæ-be.

Iz SDLSN-a upozoravaju da bi to mo-glo proizvesti situaciju u kojoj Êe radni-ci kod istog poslodavca - Vlade RH,imati razliËita materijalna prava i nak-nade.

Pored relativnog uspjeha u oËuvanjumaterijalnih prava u kolektivnom pre-govaranju, sindikati i zaposleni u dræav-nim sluæbama, napominju iz SDLSN-a,mogli bi se zbog ovog postignuÊa soci-jalnog dijaloga i partnerstva uskoro na-Êi u situaciji da im se njihova “razbori-tost” i razumijevanje za financijske po-teπkoÊe dræave kojoj sluæe obije o gla-vu.

Razlog je, objaπnjavaju, “tvrdogla-vost” dijela sindikata javnih sluæbi, kojiblokiraju istovremeno ugovaranje jed-

nakog paketa “prava i odricanja” u jav-nim sluæbama, koja bi mogla proizvestisituaciju u kojoj Êe radnici kod istogposlodavca - Vlade RH, imati razliËitamaterijalna prava i naknade.

One koji su se dogovorili s Vladom,Vlada Êe “nagraditi” smanjenom nak-nadom za prijevoz, neisplatom punogiznosa jubilarne nagrade i dnevnica, us-kratom boæiÊnice i regresa, a onima ko-ji to nisu, ukoliko im otkaæe TKU, nas-tavit Êe joπ tri mjeseca po otkazivanjuisplaÊivati prava kao i dosad u punomiznosu.

Ako im pak ne otkaæe TKU, nego“samo” smanji plaÊe “korekcijom” koe-ficijenata sloæenosti poslova radnihmjesta naruπit Êe naËelo jednake plaÊeza jednaki rad, jer Êe radnici u javnomsektoru, Ëije se plaÊe isplaÊuju iz dræav-nog proraËuna i koji rade iste namjeπ-teniËke i sluæbeniËke poslove (ËistaËice,vozaËi, administrativni i raËunovodstve-ni referenti) biti razliËito plaÊeni, upo-zoravaju iz tog sindikata.

SDLSN stoga Vladu upozorava i odnje traæi da u traæenju rjeπenja i podu-zimanju akcija koje joj stoje na raspola-ganju vodi raËuna o tome da ni dræav-ne ni javne sluæbenike i namjeπtenikene dovede u neravnopravan poloæaj.

SSDDLLSSNN::

Vlada ne smije dræavne sluæbenike i namjeπtenike dovesti u neravnopravan poloæaj

se ne moæe uvijek ostvariti stopos-totni uËinak, jer kad bi bilo tako,onda bi to bio zapravo monolog, ane razgovori i pregovori“, dovrπio jeBoris Pleπa.

DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ, predsjednik Sindi-kata policije Hrvatske zahvalio je svimËlanovima sindikata dræavnih sluæbiπto su dali potporu i podrπku kolega-ma iz PregovaraËkog odbora, a zahva-lio je i pregovaraËkom timu Vlade Re-publike Hrvatske. Bilo je odricanja i sjedne i s druge strane, nastavio je Ja-

giÊ, pregovori nisu tekli tako glatkokako se to misli, ali to je normalnastvar. Izrazio je zadovoljstvo πto Êe do-govoreno trajati Ëetiri godine, a kru-nom zajedniËkog rada i kompromisasmatra potpisivanje danaπnjeg Kolek-tivnog ugovora.

ZZddrraavvkkoo LLoonnËËaarr, predsjednik Ne-zavisnog sindikata MUP-a dodao jeda od Vlade oËekuju da Ëim prije is-puni uvjete i poveÊa plaÊe za πestposto. Hrvatska Vlada nema pravona promaπaj, zakljuËio je.

SSDDLLSSNN ÊÊee 22.. kkoolloovvoozzaappoottppiissaattii nnoovviikkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr

(SDLSN, 27. srpnja 2012.) Glavno pov-jereniπtvo Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika Republike Hr-vatske na danaπnjoj izvanrednoj sjedni-ci jednoglasno je prihvatilo usuglaπenitekst novog Kolektivnog ugovora za dræ-avne sluæbenike i namjeπtenike, Dodat-ka I. Kolektivnom ugovoru za dræavnesluæbenike i namjeπtenike i DodatkaSporazumu o osnovici za plaÊe te timeovlastilo predsjednika Sindikata BBoorriissaaPPlleeππuu da u ime SDLSN 2. kolovoza potpi-πe ove dokumente.

Iako je odluka o prihvaÊanju Kolektiv-nog ugovora, njegovog dodatka i do-datka Sporazumu bila jednoglasna, uraspravi koja je prethodila njezinu dono-πenju ukazano je na diskriminirajuÊe as-pekte pojedinih rjeπenja u Ëlanku Kolek-tivnog ugovora kojim se regulira nakna-da za prijevoz.

U svezi s time Glavno povjereniπtvo jeSindikat obvezalo da, zajedno s ostalimsindikatima dræavnih sluæbi, pokuπa os-misliti rjeπenje reguliranja naknade zaprijevoz kojim Êe ovu naknadu urediti nanaËin koji Êe biti financijski racionalan iodræiv, ali istovremeno neÊe zaposlenikedræavnih sluæbi stavljati u nepovoljniji po-loæaj ovisno o udaljenosti radnog mjesta

od mjesta u kojem æive. Naime, razliËi-tim reguliranjem naknade za prijevoz,ovisno o udaljenosti sluæbenika od rad-nog mjesta, dovodi se u pitanje UstavnonaËelo prema kojem svaki graanin Re-publike Hrvatske ima pravo, pod jedna-kim uvjetima, sudjelovati u obavljanjujavnih poslova i biti primljen u javne sluæ-be.

Takoer, Sindikat Êe zatraæiti od Za-jedniËke komisije za tumaËenje Kolektiv-nog ugovora, da po njezinom formira-nju odmah odræi tematsku sjednicu ve-zanu za naknadu za prijevoz, kako bise uskladila stajaliπta vezana uz primje-nu ove naknade, koja je i dosad izaziva-la najviπe prijepora u praksi. SS.. KKuuhhaarr

SSDDLLSSNN ÊÊee 22.. kkoolloovvoozzaappoottppiissaattii nnoovviikkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr

(SLOBODNA DALMACIJA, 27.srpnja 2012.) Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRepublike Hrvatske (SDLSN) naja-vio je danas da Êe poËetkom kolo-

voza s Vladom potpisati novi Kolektivniugovor (KU) za dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike te dodatak tom kolektivnomugovoru.

Glavno povjereniπtvo SDLSN-a na da-naπnjoj izvanrednoj sjednici jednoglasnoje prihvatilo usuglaπeni tekst novog Ko-

lektivnog ugovora za dræavne sluæbeni-ke i namjeπtenike, dodatka I. Kolektiv-nom ugovoru i dodatka Sporazumu oosnovici za plaÊe te time ovlastilo pred-sjednika Sindikata BBoorriissaa PPlleeππuu da u imeSDLSN-a 2. kolovoza potpiπe ove doku-mente, priopÊeno je iz tog sindikata.

Pritom se napominje da je, iako je od-luka o prihvaÊanju tih dokumenta bilajednoglasna, u raspravi upozoreno nadiskriminirajuÊe aspekte pojedinih rjeπe-nja u Ëlanku Kolektivnog ugovora kojimse regulira naknada za prijevoz.

U vezi s time Glavno povjereniπtvo jeSindikat obvezalo da, zajedno s ostalimsindikatima dræavnih sluæbi, pokuπa os-misliti rjeπenje reguliranja naknade zaprijevoz kojim Êe ovu naknadu urediti nanaËin koji Êe biti financijski racionalan iodræiv, ali istovremeno neÊe zaposlenikedræavnih sluæbi stavljati u nepovoljniji po-loæaj ovisno o udaljenosti radnog mjestaod mjesta u kojem æive.

Naime, razliËitim reguliranjem nakna-de za prijevoz, ovisno o udaljenosti sluæ-benika od radnog mjesta, dovodi se upitanje ustavno naËelo prema kojemsvaki graanin Hrvatske ima pravo, podjednakim uvjetima, sudjelovati u obavlja-nju javnih poslova i biti primljen u javnesluæbe, navodi se u priopÊenju.

Takoer se najavljuje da Êe SDLSN za-traæiti od zajedniËke komisije za tuma-Ëenje Kolektivnog ugovora, da se od-mah nakon njena formiranja, odræi te-matska sjednica vezanu za naknadu zaprijevoz, kako bi se uskladila stajaliπtavezana uz primjenu ove naknade, kojaje i dosad izazivala najviπe prijepora upraksi.

1166

Kolektivni pregovori

(SDLSN, 26. srpnja 2012.) Tijekom ju-Ëeraπnjih pregovora izmeu Vlade Repu-blike Hrvatske i sindikata dræavnih sluæbiusuglaπeni su prijedlozi novog Kolektiv-nog ugovora za dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike, Dodatka I. Kolektivnomugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπ-tenike i Sporazuma o izmjenama i dopu-nama Dodatka Sporazumu o osnovici zaplaÊe u dræavnim sluæbama od 23. oæuj-ka 2009. godine.

Njihovo potpisivanje dogovoreno je za2. kolovoza 2012. godine, kako bi seomoguÊilo prethodno izjaπnjavanje tijelai Ëlanova sindikata o ispregovaranim rje-πenjima.

©to smo dogovorili?Dogovoren je novi Kolektivni ugovor

na razdoblje od Ëetiri godine, kojim je,izuzev u dijelu koji se odnosi na nakna-du za prijevoz, razina materijalnih pravaostala na razini vaæeÊeg kolektivnog

ugovora, a izvrπena su i neka poboljπa-nja, odnosno korekcije postojeÊih odred-bi. Dogovoren je Dodatak I. Kolektiv-nom ugovoru kojim se ureuje proble-matika materijalnih prava koja Vladakao poslodavac nije u moguÊnosti ispla-titi u cijelosti ili djelomiËno, zbog gospo-darskih okolnosti, na naËin da se njihovaneisplata ili djelomiËna isplata ureujekao privremeno rjeπenje, koje obuhvaÊadio ove i 2013. godinu.

Dodatkom Kolektivnom ugovoru do-govoreno je i da Êe Vlada osigurati us-klaivanje plaÊa zaposlenih u dræavnim ijavnim sluæbama, agencijama i ustano-vama s propisima kojima se ureuje ras-pon i visina koeficijenata sloæenosti pos-lova radnih mjesta, πto dosad, barem ka-da su u pitanju agencije i neke javne us-tanove, nije bio sluËaj.

Sporazumom o izmjenama DodatkaSporazumu o osnovici za plaÊe u dræav-nim sluæbama od 23. oæujka 2009. godi-

ne, reguliran je automatski povrat na os-novicu od 5.415,37 kuna bruto, po ispu-njenju pretpostavke rasta BDP-a za dvauzastopna tromjeseËja od 2 i viπe posto,od 1. sijeËnja iduÊe godine.

Prava u Kolektivnom ugovoru su„saËuvana”, a zatim umanjena ili„privremeno” ukinuta u Dodatku -nije πija nego vrat?

OËuvanje Kolektivnog ugovora i nje-govo zakljuËenje na Ëetverogodiπnje raz-doblje, kao i zadræavanje prava u izvor-nom obliku u Kolektivnom ugovoru vaæ-na je poruka Vlade kao poslodavca soci-jalnim partnerima da je njezino opredje-ljenje ostanak u sustavu kolektivnog pre-govaranja, a ne jednostranog ureivanjaprava iz radnog odnosa. Vaæna porukaje i ta da se na loπu ekonomsku situaci-ju gleda kao na privremeno stanje, tije-kom kojeg se neka prava suspendiraju ilidjelomiËno primjenjuju, a po izlasku izkrize nastavit Êe se s punom primjenomKolektivnog ugovora u izvornom obliku.

Dakle, privremene poteπkoÊe ne koris-te se kao alibi za trajno smanjenje i ero-ziju prava iz Kolektivnog ugovora.

Zato se pristupilo dvostrukom uree-nju pojedinih materijalnih prava pa suona u punom opsegu regulirana Kolek-tivnim ugovorom, a privremeno Dodat-kom Kolektivnom ugovoru.

Je li moglo bolje?Pregovori su voeni u okolnostima u

kojima Vlada kao politiËka i izvrπna vlasti poslodavac vodi fiskalnu politiku u kojojsu nuæne proraËunske uπtede. Za ovakvupolitiku dobila je mandat na demokrat-skim politiËkim izborima, izmeu ostalih,i voljom brojnih Ëlanova sindikata.

No, istovremeno se postavlja pitanje ukojoj je mjeri ekonomska politika bilo ko-je Vlade i vlasti odraz politiËkih uvjerenjai stavova, a koliko vladajuÊe globalneekonomske doktrine „kresanja” troπko-va. »injenica da se traæenih dvije milijar-de kuna uπteda na kraju provodi uskra-Êivanjem materijalnih prava sluæbenika inamjeπtenika, premda se tijekom izgla-savanja proraËuna govorilo kako Êe seuπtede ostvariti racionalizacijom troπko-va poslovanja, poput ne produæavanjaugovora na odreeno vrijeme, ugovorao djelu, smanjenja broja prekovremenihsati i sliËnim mjerama, sigurno budi gor-Ëinu kod onih koji su „predmetom” tak-vih mjera.

1177

©to smo dogovorili ipripremili za potpis?

1188

U pregovorima je Vlada pokazala od-luËnost provedbe zadanih uπteda, nakoje su sindikati razliËito odgovorili patako trenutno imamo situaciju u kojojsu sindikati javnih sluæbi taoci pat pozi-cije zbog raskola unutar pregovaraË-kog odbora sindikata javnih sluæbi, uz-rokovanog legitimnim razliËitim stajaliπ-tima i reakcijama na sadræaj i tijek pre-govora.

Takve okolnosti zasigurno su u odre-enoj mjeri omoguÊile sindikatima dræ-avnih sluæbi veÊi manevarski prostor upregovorima s Vladom, koji je rezulti-rao ugovaranjem odreenih poboljπa-nja u odnosu na rjeπenja koja je s Vla-dom potpisao dio sindikata javnih sluæ-bi u Dodatku TKU za sluæbenike i na-mjeπtenike u javnim sluæbama.

Istovremeno, rjeπenja koja su ugovo-rili sindikati dræavnih sluæbi predstavlja-ju bolju (novu) pregovaraËku poziciju usluËaju nastavka kolektivnih pregovoraza javne sluæbe. Sindikati koji sudjelujuu pregovorima su se nalazili i joπ se na-laze u poziciji odgovornosti za oËuvanjeradnih mjesta, plaÊa i materijalnih pra-va svojih Ëlanova.

Svako rjeπenje koje je rezultat njihovihakcija i pregovaraËkih stajaliπta ima oz-biljne i dalekoseæne posljedice, bilo upogledu kvalitete dogovorenih rjeπenja,bilo na naËin da eventualna nepopustlji-vost u pregovorima dovede do poduzi-manja jednostranih mjera koje su naraspolaganju poslodavcu, a pri donoπe-nju kojih sindikati viπe nisu subjekt pre-govora, veÊ samo zainteresirana stranakoja pri donoπenju takvih mjera trebabiti konzultirana.

U takvoj situaciji sindikati dræavnihsluæbi dogovorili su to πto su dogovori-li, a njihova tijela odluËit Êe o tome ho-Êe li se dogovoreno i potpisati, pri Ëe-mu treba dobro odvagati dobre i loπestrane ne samo dogovorenih rjeπenja,nego i posljedice eventualnog nepotpi-sivanja usuglaπenih dokumenata.

O tome treba donijeti promiπljenu irazboritu odluku, na koju ne bi smjeloutjecati opÊe (ne)raspoloæenje i frustri-ranost gospodarskom, politiËkom ilisindikalno-politiËkom situacijom.

©to u sluËaju nepotpisivanja dogovorenog?

Eventualnim nepotpisivanjem Kolek-tivnog ugovora, Dodatka i Sporazumasadaπnji kolektivni ugovor, koji istiËe

31. srpnja, prestao bi vrijediti protekom trimjeseca produljene primjene, reguliraneZakonom o reprezentativnosti.

Nepotpisivanje Kolektivnog ugovoraznaËilo bi i poruku drugoj pregovaraËkojstrani - Vladi RH, da bi i eventualni novipregovori mogli zavrπiti na naËin da se„sindikalna baza” o rezultatima pregovoraoËituje negativno te kako je upitno moæeli se kolektivnim pregovorima uopÊe rijeπi-ti situacija u kojoj jedna strana smatra ka-ko ne moæe ispoπtovati odredbe kolektiv-nog ugovora. To bi za posljedicu moglo

imati uzdræavanje Vlade od novih kolektiv-nih pregovora, a nakon proteka roka pro-duæene primjene sadaπnjeg Kolektivnogugovora, stanje u kojem bi se na dræavnesluæbenike i namjeπtenike, u pogledu ma-terijalnih i drugih prava, primjenjivala mini-malna razina prava propisana Zakonom oradu i sluæbeniËkim propisima.

Pred svima nama je, stoga, teπka odlu-ka, koja Êe odrediti hoÊe li se pregovori idalje odvijati za pregovaraËkim stolom ilidrugim oblicima pritiska.

SS.. KKuuhhaarr

ZAGREB, 26. srpnja 2012. (Hina) -Hrvatska je Vlada na danaπnjoj sjed-nici prihvatila nacrt kolektivnog ugo-vora za dræavne sluæbenike i namjeπ-tenika i dodatak tom kolektivnom

ugovoru, πto bi, nakon procedure i na sin-dikalnim tijelima, trebalo omoguÊiti da senovi kolektivni ugovor za dræavne sluæbepotpiπe iduÊi tjedan.

Vlada i sindikati dræavnih sluæbi su u Ëe-tiri kruga pregovora dogovorili tekst no-vog kolektivnog ugovora, koji bi vrijedioiduÊe Ëetiri godine, i tekst dodatka kojimsu regulirani izuzeci, odnosno praktiËnaneprimjena u ovoj i iduÊoj godini nekihjednokratnih materijalnih prava, kazao jepotpredsjednik Vlade NNeevveenn MMiimmiiccaa.

IstiËe kako su i u novom kolektivnomugovoru za dræavne sluæbe zadræana svapostojeÊa prava, vezano za primjerice os-novicu, koeficijente, postotak dodatka nakoeficijente ovisno o godinama staæa. Iz-mjene su dogovorene u dijelu naknade zaprijevoz, a kako bi se, kaæe Mimica, osigu-rala ta naknada za one koji stvarno koris-te javni prijevoz ili osobni automobil.

Dodatkom novom kolektivnom ugovo-ru regulirana je neisplata nekih materijal-nih prava u ovoj i iduÊoj godini - neisplataregresa za 2013. godinu, neisplata boæiÊ-nice u 2012. i 2013. godini, smanjenjednevnice za sluæbena putovanja u Hrvat-skoj sa 170 na 150 kuna u ovoj i iduÊoj

godini, smanjenje osnovice za jubilarnenagrade u 2013. godini (sa 1.800 na 900kuna za radnike koji napune 10, 20, 30 i40 godina staæa). Dogovorene su, a su-glasnost Vlade dobile su i izmjene dodat-ka sporazumu o osnovici za plaÊe u dræav-nim sluæbama.

Taj je sporazum predviao rast osnoviceza plaÊe dræavnih sluæbi nakon πto dva tro-mjeseËja za redom bude zabiljeæen rastBDP-a veÊi od 2 posto i to automatski, od-mah u sljedeÊem tromjeseËju, a sada jedogovoreno da to ne bude odmah po is-teku drugog kvartala za redom, nego odpoËetka iduÊe godine.

To, objaπnjava Mimica, znaËi da se pri-mjerice nakon rasta BDP-a u prvom i dru-gom tromjeseËju jedne godine za viπe od 2posto, osnovica automatski ne bi mijenjalau treÊem kvartalu te godine, nego poËet-kom sljedeÊe godine. PostojeÊi Kolektivniugovor za dræavne sluæbenike istjeËe zadnjidan ovog mjeseca, 31. srpnja. Mimica jepodsjetio kako za tri dana na snagu stupanovi Zakon o reprezentativnosti kojim je uzostalo regulirano i da se produljena primje-na tog, kao i svih drugih kolektivnih ugovo-ra ograniËava na tri mjeseca.

Vladino prihvaÊanje novog kolektivnogugovora omoguÊava da se, nakon proce-dure i u tijelima sindikata dræavnih sluæbi,taj dokument i sluæbeno potpiπe iduÊitjedna, kazao je.

Kolektivni pregovori

VVllaaddaa::

Suglasnost novomkolektivnom ugovorui njegovu dodatku

1199

2200

VVllaaddaa ii ssiinnddiikkaattii ddrrææaavvnniihhsslluuææbbii ppoossttiiggllii nnaaËËeellaannddooggoovvoorrPregovaraËki odbori Vlade Republike Hrvatskei sindikata dræavnih sluæbi postigli su danas, uËetvrtom krugu pregovora, naËelan dogovoro sadræaju novog Kolektivnog ugovora za dræ-avne sluæbenike i namjeπtenike, koji Êe vrijedi-ti sljedeÊe Ëetiri godine te o tekstu dodatkakoji Êe regulirati iznimke u ovoj i iduÊoj godi-ni. Dogovor joπ trebaju potvrditi nadleæna tije-la sindikata, a potpisivanje novog Kolektivnogugovora oËekuje se 2. kolovoza ove godine

(www.vlada.hr, 25. srpnja 2012.) „Najvaænije izmjene uodnosu na dosadaπnji Kolektivni ugovor su vezane na sustav-no ureivanje podruËja naknada za prijevoz“, pojasnio jepotpredsjednik Vlade NNeevveenn MMiimmiiccaa. Dogovorene su odred-be koje Êe, za Ëetverogodiπnje razdoblje, regulirati pravo nanaknadu za prijevoz, kako u organiziranom javnom prijevo-zu, tako i u koriπtenju osobnog prijevoza, na naËin koji one-moguÊava zlouporabu toga prava. Potpredsjednik Mimica is-taknuo je da Vlada ocjenjuje da se primjenom Kolektivnogugovora i dodatka mogu ostvariti predviene uπtede na izda-cima za plaÊe od 2 milijarde kuna, uz potpunu primjenu do-govorenih odredbi Kolektivnog ugovora i uz poduzimanjedodatnih mjera od strane Vlade, koje se odnose na prekovre-mene sate i ugovore o djelu. „OËekujemo, uz potporu nad-leænih sindikalnih tijela, potpisivanje Kolektivnog ugovora idodatka 2. kolovoza“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Ministar MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ istaknuo je da je sporazum postig-nut u dobroj vjeri s kompetentnim pregovaraËima i s jedne is druge strane. Najavio je isplatu regresa za ovu godinu u po-nedjeljak, 30. srpnja. „Vlada Êe ispuniti svoja obeÊanja. Sveono πto je zakonito i πto Vlada treba isplatiti, isplatit Êe se navrijeme“, kazao je ministar MrsiÊ. Izrazio je i nadu da Êe se uovakvom dobrom ozraËju nastaviti i pregovori s javnim sluæ-bama, jer je potrebno omoguÊiti da proraËun bude odræiv,da se plaÊe isplaÊuju i da se saËuvaju radna mjesta. „Bez ob-zira na teπke rijeËi od strane nekih sindikata, ja sam optimisti nadam se da Êemo zajedniËki krenuti u jedan novi Kolektiv-ni ugovor i za javne sluæbe. Ovo je kompromis koji Êe omo-guÊiti sigurna radna mjesta i isplatu plaÊa, a Vladi odræava-nje proraËuna i rejtinga Republike Hrvatske“, zakljuËio je mi-nistar MrsiÊ.

U ime PregovaraËkog odbora sindikata dræavnih sluæbi,predsjednik Sindikata policije Hrvatske DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ rekaoje da su se sindikati odluËili za potpisivanje Kolektivnog ugo-vora, cijeneÊi financijsku situaciju u kojoj se dræava nalazi.„Smatramo da je dobro πto Êe novi Kolektivni ugovor vrijedi-ti Ëetiri godine, a nekih smo se prava odrekli privremeno, ane trajno“, naglasio je.

Kolektivni pregovori

22112211

2222

Blizu smo dogovora, treba namjoπ kratko vrijeme da sve stvarioko prijevoza utanaËimo, a da uaneksu u KU definiramo da seprava na isplatu boæiÊnica za ovui sljedeÊu godinu ne primjenjuju,da se za sljedeÊu godinu ne is-plaÊuje regres i da se redefiniraisplata jubilarnih nagrada za slje-deÊu godinu, kazao je ministarMrsiÊ

(Novilist.hr, 23. srpnja 2012.) ZA-GREB - Vlada i sindikati dræavnihsluæbi zavrπili su danas treÊi krugpregovora o novom Kolektivnomugovoru (KU) za 60.000 dræavnihsluæbenika, blizu su dogovora, a

novi krug na kojem treba utanaËiti svevezano uz prijevoz najavljen je za srijedu.

Ministar rada i mirovinskog sustavaMMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ kazao je da je u danaπ-njem, treÊem krugu pregovora, postig-nuta platforma koja Êe omoguÊiti da sepregovori zavrπe uspjeπno, a dogovore-

no je da se u kolektivnom ugovoru rede-finira Ëlanak 59. koji govori o prijevozu.

“Blizu smo dogovora, treba nam joπkratko vrijeme da sve stvari oko prijevo-za utanaËimo, a da u aneksu u KU defi-niramo da se prava na isplatu boæiÊnicaza ovu i sljedeÊu godinu ne primjenjuju,da se za sljedeÊu godinu ne isplaÊuje re-gres i da se redefinira isplata jubilarnihnagrada za sljedeÊu godinu”, kazao jeministar.

Vlada je, kaæe, predloæila da se jubilar-ne nagrade rijeπe aneksom u kojem bidefinirali da bi se isplaÊivale za 10, 20,30 i 40 godina radnog staæa. No, pritombi se osnovica za izraËun jubilarne na-grade se 1.800 kuna u sljedeÊoj godinismanjila na 900 kuna, rekao je MrsiÊ.

Najavio je da Êe za ovu godinu regressvima biti isplaÊen. ©to se tiËe regresa zaovu godinu, vlada Êe isplatiti sve zakon-ske obveze, svima, kazao je. PriËekat Êe-mo joπ izjaπnjavanje tijela sindikata, alimislim da smo platformu uspjeli dogovo-riti, kazao je ministar napominjuÊi kakoÊe se sljedeÊe godine pregovarati o svimstvarima koje su u aneksu Kolektivnog

ugovora te kako se nada da Êe situacijabiti bolja pa da Êe moÊi razgovarati i odrugaËijim naËinima.

Predsjednik Nezavisnog sindikata dje-latnika MUP-a ZZddrraavvkkoo LLoonnËËaarr nakonsastanka je izjavio kako su kroz pregovo-re doπli do odreenih pozicija, kako nemoæe reÊi da je presretan, ali ponudit Êeih ljudima na razmatranje.

©to se tiËe prijevoza, predstoji joπ je-dan krug pregovora oko njega i vidjetÊemo πto Êe iz toga izaÊi, rekao je.

“Dobili smo kolektivni ugovor u izvor-nom obliku kakav je, dodatkom su rije-πena pitanja o kojima smo pregovarali inadamo se da Êe u listopadu iduÊe godi-ne biti bolja situacija, da neÊemo morativiπe razgovarati o ovako muËnim tema-ma”, rekao je LonËar.

Kolektivni pregovori

TTRREE∆∆II KKRRUUGG PPRREEGGOOVVOORRAA

Vlada i sindikati dræavnih sluæbi blizu dogovora, nova runda pregovora u srijedu

2233

VVllaaddaa ii ssiinnddiikkaattii ddrrææaavvnniihhsslluuææbbii ooddrrææaallii ddrruuggii kkrruuggpprreeggoovvoorraa

(www.vlada.hr, 18. srpnja 2012.) PregovaraËki odboriVlade Republike Hrvatske i sindikata dræavnih sluæbi odræalisu danas drugi krug pregovora o prijedlogu novog Kolektiv-nog ugovora za dræavne sluæbenike i namjeπtenike. Dogo-vorili su se da Êe pitanje privremene neisplate jednokratnihmaterijalnih prava, kao πto su regres i boæiÊnica za ovu i idu-Êu godinu, biti rijeπeno dodatkom novom Kolektivnom ugo-voru, koji bi trebao vrijediti Ëetiri godine, dok bi pitanje ju-bilarnih nagrada i prijevoza trebalo biti rijeπeno u samomKolektivnom ugovoru.

„Vlada je predloæila tekst novog kolektivnog ugovora, bu-duÊi da sadaπnji istjeËe 31. srpnja ove godine“, izvijestio jenakon sastanka potpredsjednik Vlade NNeevveenn MMiimmiiccaa. „Pred-loæili smo kolektivni ugovor u kojem bi sve ono πto se odno-si na osnovnu plaÊu, znaËi osnovice, koeficijenti, postotnidodatak na godine staæa, ostalo isto. Takoer, predlaæemoprivremeno neisplaÊivanje nekih jednokratnih materijalnihdodataka, kao πto su boæiÊnice i regresi.“, pojasnio je pot-predsjednik. Istaknuo je i da Êe se nastaviti raditi na osnov-nom tekstu novog kolektivnog ugovora, koji bi vrijedio zanaredne Ëetiri godine, a u njemu Êe se posebna pozornostposvetiti ureivanju Ëlanka koji govori o naknadama za pri-jevoz. „Formirali smo posebnu radnu skupinu koja bi do po-nedjeljka trebala ponuditi zajedniËki prijedlog kako sustav-no na najbolji naËin u osnovnom kolektivnom ugovoru re-gulirati naknadu za prijevoz“, kazao je potpredsjednik Mi-mica. Takoer, dogovoreno je da se sve ono πto je privre-mena neisplata odreenih prava, koja bi vrijedila u 2012. i2013. godini, uredi u posebnom dodatku kolektivnom ugo-voru.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando MrsiÊ nagla-sio je da Êe se voditi intenzivni pregovori radne grupe Vla-de i sindikata oko Ëlanka koji regulira prijevoz i da se nadadogovoru sa sindikatima.„Svima nam je cilj reguliranje pita-nja prijevoza i uπtede na tom podruËju. Obje strane uvaæa-

vaju problem, a to je da imamo 21,6 milijardi kuna za pla-Êe, pa moramo napraviti uπtede i svi zajedniËki podmetnutilea“, kazao je ministar MrsiÊ.

Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenikaBoris Pleπa istaknuo je da se danaπnjim razgovo-rima pokuπalo doÊi do jedne platforme koju Êe sindikati svo-jim tijelima ponuditi na krajnje usvajanje odnosno verifikaci-ju. „Za nas je vaæno πto Êe sve πto se dogovori o neisplatiodreenih jednokratnih materijalnih prava u 2012. i 2013.godini biti dio jednog posebnog dodatka, a ne samog ko-lektivnog ugovora“, kazao je i posebno naglasio da se radio privremenoj neisplati odreenih prava o kojima Êe se po-novno razgovarati kada se stvore uvjeti za to.

2244

DDrruuggii kkrruugg pprreeggoovvoorraaddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa ssVVllaaddoomm

(HRT, 18. srpnja 2012.) Zavrπeni su pregovori Vlade i sin-dikata dræavnih sluæbi o prijedlogu novog Kolektivnog ugo-vora (KU), koji istjeËe potkraj srpnja, za dræavne sluæbenikei namjeπtenike. Novi sastanak najavljen je za ponedjeljak,kad se oËekuje konaËan dogovor o novom kolektivnomugovoru.

Doznaje se da Vlada predlaæe smanjenje materijalnih pra-va za 60.000 dræavnih sluæbenika, sliËno kao πto je predlo-æila i sindikatima javnih sluæbi. Ne bi se isplatile jednokrat-ne naknade - regres u iduÊoj, a boæiÊnica u ovoj i iduÊoj go-dini - πto bi se reguliralo aneksom. Pitanje jubilarnih nagra-da i smanjenja dnevnica sa 170 na 150 kuna, o Ëemu Êe sejoπ pregovarati, trebalo bi biti rijeπeno u samom KU-u.

Osnovana je radna skupina koja bi trebala izraditi prijed-log naËina smanjenja naknade za prijevoz, o kojem bi setrebalo raspravljati na iduÊem sastanku u Banskim dvori-ma, u ponedjeljak.

Za odricanje od veÊeg dijela materijalnih prava tijekom

iduÊih godinu i pol dana Vlada zaposlenima u dræavnimsluæbama nudi oËuvanje plaÊa i radnih mjesta, a pristala jei na sindikalni zahtjev da se novi KU sklopi na Ëetiri godine,iako je prvobitno predlagala da vrijedi samo godinu dana.

Glavni Vladini pregovaraËi, potpredsjednik Vlade NNeevveennMMiimmiiccaa i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mr-siÊ, izrazili su nakon sastanka zadovoljstvo i optimizamzbog konstruktivne atmosfere, razumijevanja i odgovornos-ti, a u Vladi nesluæbeno oËekuju da bi novi KU za dræavnesluæbenike mogao biti potpisan do kraja iduÊeg tjedna.

Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika Hrvatske BBoorriiss PPlleeππaa rekao je kako Êe sindikalnipregovaraËi kroz pregovore s Vladom doÊi do platformekoju moraju ponuditi svojim tijelima na usvajanje. Nije is-kljuËio ni moguÊnost da neki od sindikata prijedlog KU-astave na referendum meu Ëlanstvom, istaknuvπi kako Êesvaki sindikat autonomno odluËiti je li mu novi KU prihvat-ljiv.

Naglasio je da su se sindikalni pregovaraËi sloæili s privre-menim, a ne trajnim ukidanjem isplate regresa i boæiÊnice,a o povratu tih prava razgovaralo bi se kada se stvore uv-jeti za to, odnosno kada Hrvatska izae iz krize.

Istodobno, Ëetiri sindikata javnih sluæbi odbijaju arbi-traæu. Smatraju da za arbitraæu nema pravnih temelja i in-teresa. Ustraju na provoenju referenduma meu Ëlanovi-ma sindikata i traæe od Vlade da priËeka sa svim odlukama.

Kolektivni pregovori

2255

SSDDLLSSNN ttrraaææii ppooddaattkkee oo uuππtteeddaammaa VVllaaddee

(SDLSN, 13. srpnja 2012.) Dok se u javnosti veÊ zbrajaju financijski rezultati smanje-nja materijalnih prava iz kolektivnih ugovora u javnim i dræavnim sluæbama, Sindikat dræ-avnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH od Vlade traæi podatke o uπtedama ostva-renim smanjenjem prekovremenog rada, rada na odreeno vrijeme i ugovora o djelu udræavnim tijelima.

Logika je jasna. Svaka uπteena kuna na strani poslodavca, znaËi kunu manje potreb-nih uπteda na strani materijalnih prava sluæbenika i namjeπtenika.

BuduÊi da se Sindikatu ovih dana sa svih strana javljaju dræavni sluæbenici, od kojih suneki u dræavnoj sluæbi proveli po pet i viπe godina radeÊi na zamjenama postojeÊih sluæ-benika, odnosno zbog „privremenog” poveÊanja opsega posla, kojima sluæba na odre-eno vrijeme nije produljena, te da je u tijeku rasporeivanje na sluæbeniËka radna mjes-ta sukladno novim pravilnicima o unutarnjem redu u dræavnim tijelima tijekom kojeg zasve postojeÊe sluæbenike nisu predviene „prazne kuÊice” u sistematizaciji, SDLSN je odMinistarstva uprave zatraæio podatke o trenutnom stanju broja zaposlenih u dræavnimtijelima, odnosno podatke o broju sluæbenika i namjeπtenika koji u dræavnoj upravi ra-de na odreeno vrijeme i temeljem ugovora o djelu, ali i podatke o novozaposlenima uduænosniËkim kabinetima, odnosno dræavnim sluæbenicima koji su to postali premjeπta-jem iz jedinica lokalne samouprave i javnih sluæbi.

Poznato je, npr. da su potpredsjednici Vlade BBrraannkkoo GGrrËËiiÊÊ i MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ na raspo-laganje Vladi “poslali” 15 sluæbenika, ali nije poznato koliko su ih istovremeno zaposliliu svojim kabinetima ili posudili iz javnih sluæbi i lokalne samouprave, odnosno koliko susluæbenika na odreeno vrijeme prestali trebati u sustavu pravosua i Poreznoj upravi.

Eventualni znaËajniji uËinak na podruËju uπteda omoguÊio bi i Vladi kao poslodavcuveÊi manevarski prostor u pregovorima sa sindikatima, uz smanjenje socijalnih tenzijakoje uvijek prate ovaj vid socijalnog dijaloga pa joj Sindikat na ovaj naËin æeli pomoÊi.

PPoottppiissaann pprroottookkooll oo KKoolleekkttiivvnniimmpprreeggoovvoorriimmaa iizzmmeeuu VVllaaddee ii ssiinnddiikkaattaa ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii

(www.vlada.hr, 12. srpnja2012.) Na danaπnjem sastankuPregovaraËkih odbora Vlade Repu-blike Hrvatske i sindikata dræavnihsluæbi o novom Kolektivnom ugo-voru za dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike, s obzirom da postojeÊiistjeËe 31. srpnja 2012., utvren jepredmet i potpisan protokol pre-govora.

Nakon sastanka, ministar rada imirovinskog sustava MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ izjavio je da su predstavnici vlade izvijestili sindika-te o ekonomskoj situaciji i razlozima zbog kojih vlada pregovara o uskraÊivanju dijelamaterijalnih prava. Vlada Êe sutra sindikatima dræavnih sluæbi uputiti prijedlog novogKolektivnog ugovora, kako bi veÊ na sljedeÊem sastanku dogovorenom za srijedu ima-li iskristalizirane stavove sindikata te se nada da Êe veÊ tada, u dobroj vjeri, uspjeti pos-tiÊi zajedniËku platformu i u konaËnici i dogovor te, u duhu socijalnog partnerstva, pot-pisati novi Kolektivni ugovor.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ vjeruje da Êe to biti uËinjenona zadovoljstvo svih Ëlanova sindikata dræavnih sluæbi, kao i svih strana u pregovorima.

2266

UU©©TTEEDDEE NNAA MMAATTEERRIIJJAALLNNIIMM PPRRAAVVIIMMAA

PPooËËeellii pprreeggoovvoorriiVVllaaddee ii ssiinnddiikkaattaaddrrææaavvnniihh sslluuææbbii oonnoovvoomm kkoolleekkttiivv--nnoomm uuggoovvoorruuPredloæit Êemo uπtede na materi-jalnim pravima, jer æelimo saËu-vati radna mjesta i sadaπnju razi-nu plaÊa, rekao je MrsiÊ

(Novilist.hr, 12. srpnja 2012.) ZAGREB -Vlada i sindikati dræavnih sluæbi poËelisu danas pregovore o novom kolektiv-nom ugovoru (KU) za dræavne sluæbeni-ke, buduÊi da sadaπnji KU istjeËe 31.srpnja. Vlada Êe predstavnicima sindika-ta iduÊih dana dostaviti svoj prijedlog

novog kolektivnog ugovora, a iduÊi sastanakzakazan je za srijedu, 18. srpnja.

Ministar rada i mirovinskog sustava MMiirraann--ddoo MMrrssiiÊÊ izjavio je da okvir za pregovore sasindikatima dræavnih sluæbi ostaje isti kao i zasindikate javnih sluæbi, a to je 21,6 milijardikuna koliko je u dræavnom proraËunu ove go-dine predvieno za 240 tisuÊa dræavnih i jav-nih sluæbenika.

Taj iznos ne moæemo probiti, niti se moæe-mo viπe zaduæivati. Predloæit Êemo uπtede namaterijalnim pravima, jer æelimo saËuvati rad-na mjesta i sadaπnju razinu plaÊa, rekao jeMrsiÊ novinarima nakon danaπnjeg sastanka.

Iako MrsiÊ nije æelio otkriti kakav prijedlogkolektivnog ugovora Êe uputiti sindikatimapretpostavlja se da bi i dræavni sluæbenici mo-gli ostati bez boæiÊnice za ovu, kao i regresa iboæiÊnice za iduÊu godinu, da Êe im biti sma-njena dnevnica sa 170 na 150 kuna te sma-njena naknada za prijevoz, osim onima kojiimaju opravdane troπkove prijevoza. NakonjuËeraπnje propasti pregovora sa sindikatimajavnih sluæbi, jer je dio njih odbio Vladin prijed-log, MrsiÊ je danas ipak bio optimistiËan okomoguÊnosti postizanja dogovora sa sindikati-ma dræavnih sluæbi jer je “po tonu sastanka”zakljuËio da su oni konstruktivni pregovaraËi.

Sindikalni predstavnik, DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ izSindikata policije Hrvatske, nije æelio niπta reÊio moguÊem stajaliπtu sindikata o Vladinomprijedlogu uπteda dok ne dobije sluæbeni Vla-din prijedlog. Istaknuo je ipak da su javnesluæbe jedno, a dræavne sluæbe drugo, pa nji-hovi pregovori nemaju veze jedni s drugima.

MMIINNIISSTTAARR MMIIRRAANNDDOO MMRRSSII∆∆

IIllii ddooggoovvoorr iilliiuukkiiddaannjjee ssvviihhpprraavvaa

(GLAS SLAVONIJE, 7. srpnja 2012.)Pregovori Vlade i sindikata javnih sluæbinastavljeni su i ovoga tjedna, proæetitenzijama i suprotstavljanjima. Zaπtotreba rezati materijalna prava u javnomsektoru i kakve su prognoze gospodar-skog oporavka, govori ministar rada imirovinskog sustava MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ.

Pregovori sa sindikatima javnih sluæbiprotegli su se kroz nekoliko tjedana sneizvjesnim ishodom. Zaπto je Vlada bi-la toliko uporna u rezanju materijalnihprava u tom sektoru i hoÊe li uskoro us-lijediti pregovori sa sindikatima koji zas-tupaju zaposlene u dræavnoj upravi?

- Temeljni kolektivni ugovor za dræ-avne sluæbenike i namjeπtenike istiËe31. srpnja. Vlada je formirala pregova-raËki odbor prije dva mjeseca, ali je za-pelo kod formiranja pregovaraËkogodbora sindikata. Zbog prigovora jed-nog sindikata i nemoguÊnosti dogovo-ra sindikata oko pregovaraËkog odbo-ra morali smo iÊi na prebrojavanje ko-je je zavrπilo prije nekoliko dana. JuËerje na temelju odluke GSV-a formiranpregovaraËki odbor, te se nadam daÊemo sljedeÊi tjedan poËeti pregovoreo novom TKU. ©to se tiËe materijalnihprava, u proraËunu za masu plaÊaimamo 21,6 milijardi kuna i ne moæe-mo potroπiti ni lipu viπe. Ne moæemoisplatiti viπe, a da se ne zaduæimo, ta-da dolazi u pitanje proraËun, rejtingHrvatske, a nakon toga idemo nuænoprema grËkom scenariju. Vlada to ne-Êe dopustiti.

BDP NE MOÆE PODRÆATI OVAKOSKUPU DRÆAVU

JJee llii TTeemmeelljjnnii kkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr bbiioo uuggrrooææeenn??- Samo ako pregovori propadnu.

Tad nam je plan otkazivanje TKU-a, ko-ji u javnom sektoru ionako traje joπ trimjeseca. Nakon isteka TKU-a poËeo bise primjenjivati samo Zakon o radu izaposleni u javnom sektoru izgubili bisva dodatna prava, pa i ona koja sadne bismo dirali. Mi, dakle, nismo htjeli

lomiti stvari preko koljena, ali æelimoukazati na probleme koji muËe zemlju.BDP ne moæe podræati ovako skupudræavu.

SSiinnddiikkaattii nnaajjaavvlljjuujjuu ddaa ÊÊee uujjeesseenn oorrggaanniizziirraattii ππttrraajjkkoovvee.. BBrriinnee llii vvaass ttoo??- To je legitiman naËin borbe, ali uvi-

jek se vraÊamo na isti problem, a to jeda novca nema. Ne krivim sindikateπto su potpisali kolektivne ugovore ukojima je niz materijalnih prava za lju-de koje zastupaju, ali neodgovorno jeod bivπe vlade πto je to prihvatila i os-tavila nam ovakav teret. Od 1. srpnjaove godine na temelju potpisanogsporazuma bivπe vlade moramo po-dignuti plaÊe za 2,4 posto, a od 1. si-jeËnja 2013. plaÊe u Ëitavom javnomsektoru moraju porasti za joπ 1,6 mili-jardi kuna. Otkud? Neka mi to kaæusindikati. Æele li da se dræava nastavizaduæivati? Mi ne æelimo i ne moæe-mo. Vlada je preuzela zadatak da opo-ravi Hrvatsku i neÊemo se povuÊi podnikakvim pritiscima.

PREMIJEROVA JE ZADNJAOOppiissuujjuu vvaass ii kkaaoo mmiinniissttrraa zzaadduuææeennoogg zzaa ssllaammaannjjee ssiinnddiikkaallnnoogg oottppoorraa.. JJee llii ttoo ttaakkoo??- Ne bih to baπ tako rekao, nego je

Vlada uvela novi naËin rada. Imamo re-sornog ministra i logiËno je da on raz-govara sa sindikatima. Ranije su sindi-kalisti navikli razgovarati s Vladom iUredom za socijalno partnerstvo.

SSiinnddiikkaattiimmaa jjaakkoo ssmmeettaa ππttoo nnee mmoogguurraazzggoovvaarraattii ss pprreemmiijjeerroomm MMiillaannoovviiÊÊeemm- Vlada je jedinstvena, odluke donosi

jedinstveno, a premijer u svemu imazadnju rijeË. Sve o Ëemu mi kao minis-tri razgovaramo sa sindikatima, ide nastol premijeru i kad razgovaraju s na-ma isto im je kao da razgovaraju snjim. Nema razloga svaki tjedan sas-tanËiti s premijerom, kao πto je bilo ra-nije.

Kolektivni pregovori

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH RUJAN 2012.

(SDLSN, 18. rujna 2012.) U poplavi medijskih napisa o dræavnojupravi i njezinim sluæbenicima kao druπtvenim nametnicima i“æderaËima” proraËunskog novca, Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske odluËio je o tomeπto i kako rade dræavni sluæbenici i namjeπtenici progovoriti izperspektive zaposlenika dræavne uprave.Kako naπ diskurs ne bi bio pristran i subjektivan pomoglanam je dugogodiπnja novinarka Vjesnika MMaarriijjaannaa MMaattkkoovviiÊÊ,koja Êe u novootvorenoj rubrici “Dræavna sluæba iz pera Mari-jane MatkoviÊ” pisati o dræavnoj sluæbi vienoj “oËima” dræav-nih sluæbenika i namjeπtenika, a æelja nam je da se krozove “ispovijedi” zaposlenika rasporeenih na razliËitim rad-nim mjestima u dræavnim tijelima javnosti pruæi moguÊnost

uvida u rad dræavne uprave bez unaprijed zadanih negativnihkonotacija.Æelja nam je da svakoga mjeseca o poslovima svoga radnog mjesta,profesionalnim iskustvima i sebi samima “progovore” dræavni sluæ-benici i namjeπtenici s podruËja cijele dræavne uprave te da tako po-kaæemo Ëitav spektar poslova i radnih mjesta u dræavnoj sluæbi.Za poËetak domaÊin nam je bilo Ministarstvo uprave i Ured dræ-avne uprave u ZagrebaËkoj æupaniji, Ispostava Samobor, u kojemsu svoje vienje dræavne sluæbe iznijeli dræavni sluæbanici KKrriissttiinnaaRRaattkkoovviiÊÊ, ZZoorraann PPeerroovviiÊÊ i namjeπtenica LLjjuubbiiccaa JJaakklliinn, a nadamose da Êe nam svoja vrata otvoriti i druga dræavna tijela, kako bi injihovi zaposlenici mogli iznijeti svoja profesionalna iskustva udræavnoj sluæbi.

KKrriissttiinnaa RRaattkkoovviiÊÊvvooddiitteelljjiiccaa sslluuææbbeezzaa pprraavvnnaa ppiittaannjjaasslluuææbbeenniiËËkkoogg ssuussttaa--vvaa ii ssuurraaddnnjjuu ssaassiinnddiikkaattiimmaa

NNee mmoorraa mmeenniiππeeff rreeÊÊii ππttoo ddaarraaddiimm,, jjaa ttooËËeessttoo zznnaammuunnaapprriijjeedd

“Ne mora meni πef reÊi da pripremimneko miπljenje ili dopis za Vladu, nakontoliko godina iskustva to znam i sama inajËeπÊe dokument pripremim ranije. Vo-lim se pripremiti za posao i Ëesto isplani-ram radni dan unaprijed, zacrtam sve πtobih trebala napraviti i ima dana kada us-pijem odraditi i 90 posto planiranog pos-la. No, ima dana kada uspijem odraditijedva 20 posto planiranog”, kaæe KKrriissttiinnaaRRaattkkoovviiÊÊ, voditeljica Sluæbe za pravna pi-tanja sluæbeniËkog sustava i suradnju sasindikatima pri Ministarstvu Uprave.

“Suprotno uvrijeæenom miπljenju da seu dræavnoj upravi samo piju kave i lakira-ju nokti, dogodi se da ulete nepredvienisastanci, da hitno moram dati miπljenjeza neku novu izmjenu zakona, ili hitnopripremiti nacrt nekog propisa i tada veÊidio posla koji sam planirala ostane za su-tra dan. No, iskustvo mi pomaæe da seprilagodim i da odradim sve na vrijeme”,kaæe naπa sugovornica. U ministarstvu se

zaposlila joπ 1996. godine, kao mlada di-plomirana pravnica u potrazi za mjestomgdje Êe odraditi vjeæbeniËki staæ, i s odbi-jenicama nekoliko privatnih poslodavaca.Od 12 godine, naime, ima teπko oπteÊe-nje sluha i Ëim bi privatni poslodavac saz-nao za to, nije niti dobila priliku. I tu do-lazimo do jedne prednosti dræavne upra-ve u odnosu na privatnog poslodavca: UMinistarstvu uprave, naime, proπla je‘otprve’ i dobila πansu za dokazivanje inapredovanje, pa su iza nje i godine radau sluæbama koje su se bavile raznim pita-njima iz podruËja sluæbeniËkog sustava

(dræavni struËni ispiti, planiranje i uprav-ljanje ljudskim potencijalima, ujedno i taj-niËki poslovi za SluæbeniËki sud u Zagre-bu od 1997. te za Viπi sluæbeniËki sud od2006. godine), πto je bila stepenica pre-ma sluæbi koju danas vodi. U meuvre-menu je zavrπila i postdiplomski studij, pamnogi pitaju zaπto ne pokuπa traæiti boljeplaÊeno radno mjesto. No, kaæe kako ni-ti ne razmiπlja o tome jer je svoje radnomjesto i ljude s kojima radi zavoljela.

“Uvijek sam imala podrπku svih nadree-nih, bez izuzetka, kao i podrπku veÊine ko-lega. Nikada nisam imala problema zbogoπteÊenja sluha, pa je vjerojatno i to presu-dilo. S druge strane, radeÊi s ljudima kojiimaju razumijevanja tako sam se dobro iz-vjeπtila u Ëitanju s usana, da sam godinamaradila bez sluπnog “aparatiÊa”, kaæe naπasugovornica. Tako je, zapravo, pomicala ivlastite granice. Jedini bi problem ponekadbili sastanci u velikim dvoranama, na kojimai osobe sa zdravim sluhom ponekad ne Ëu-ju dobro neko izlaganje (a ponekad je i bo-lje da se ne Ëuje baπ sve, zakljuËujemo u πa-li), ili telefonski razgovori u sobi u kojoj pu-no ljudi razgovara, zbog Ëega naπa sugo-vornica malu prednost ipak daje komunika-ciji putem elektronske poπte.

Sluæbu koju vodi opisuje kao ‘krovnuinstituciju’ koja se bavi zakonitoπÊu kodzapoπljavanja, odnosno premjeπtaja, koe-ficijenata i plaÊa te svih sliËnih odluka ve-zano uz dræavne sluæbenike i namjeπteni-ke u svim ministarstvima, jedinicama lo-kalne uprave, a odnedavno i drugim dræ-avnim tijelima s pravom javnosti, odnos-no brojnim agencijama koje su u zadnjevrijeme pod poveÊalom dræavnog nadzo-ra i javnosti. Iz prve ruke, tako, doznaje-mo kako je revizija plaÊa po radnim mjes-

2288

tima, koja je u agencijama provedena ti-jekom ljeta doista pokazala dosta odstu-panja u odnosu na plaÊe za ista radnamjesta u ministarstvima. Zadatak je njenesluæbe sada uskladiti te razlike s propisi-ma i Vladinom Uredbom o plaÊama. RijeËje o vrlo obimnom i sloæenom poslu kojipodrazumijeva i veliku odgovornost, jerse odluke odnose na konkretne ljude. Ka-ko se Ëovjek nosi s tim?

“O tome, zapravo, ne razmiπljam. Nemoæete razmiπljati o pojedincu, jer je rijeËo radnom mjestu i svako to radno mjestotreba uskladiti po propisima - na temeljuopsega i sloæenosti posla koji Ëovjek oba-vlja u odnosu na ono πto je propisanouredbom. Dakle, sve mora biti u skladusa zakonom i nema mjesta za razmiπlja-nje o pojedincu”, kaæe naπa sugovornica.No, mnoge ljude koje Êe ‘dotaknuti’ nje-zina odluka poznaje i osobno, kada je ra-dila kao tajnica sluæbeniËkog suda. “Tadasam radila na pripremi predmeta i odlu-ka, nisam sama donosila odluke. No, zna-la sam Ëesto pitati suce kako se nose s ti-me da odluËuju o ljudskim sudbinama,pogotovo zato πto je bilo jako tuænih pri-Ëa, ljudi s troje, Ëetvero djece, problemi-ma... No, ako netko prekrπi pravila veza-na uz duænost koju obavlja, jednostavnone smijete razmiπljati o tome”, kaæe.

To je ujedno i dio odgovora na pitanjekako gleda na procjene da u dræavnojupravi ima oko 10.000 zaposlenih viπka,πto bi s vremenom takoer moglo doÊina njen stol, radi ocjene zakonitosti even-tualnih otkaza. Dodaje kako vjeruje da ÊeveÊi dio ljudi biti rijeπen prirodnim odlje-vom - odlaskom u starosnu mirovinu, ilidokupom mirovine, ako je rijeË o onimakoji imaju uvjete za prijevremenu. Nitkose ne bi trebao naÊi na ulici.

“Mi neÊemo donositi ocjenu o tome gdjetaj viπak postoji i tko je konkretno viπak, to

Êe odraditi ministarstva pojedinaËno. Mo-guÊe je da se pokaæe da negdje ima viπka,no ima i institucija u kojima sigurno ima imanjka. I to Êe biti prilika da se dio ljudizbrine”, kaæe naπa sugovornica i otkriva de-talj zbog kojega su je u Sindikatu dræavnihsluæbenika i namjeπtenika predstavili kaodragocjenu suradnicu. Naime, kada se unekom ministarstvu pojavi viπak zaposlenih,naπa sugovornica u suradnji sa sindikatimaπalje popis tih ljudi u druga ministarstva, naprovjeru imaju li moæda radno mjesto zanjih i na taj je naËin veÊ u nekoliko navratapomogla da ljudi zadræe posao.

Ona sama, pak, kaæe kako sa sindikati-ma joπ uvijek najviπe surauje na nefor-malnoj razini te kako ‘sluæbenu’ suradnjutek uspostavlja, no Ëesto je u prilici da -kod donoπenja novih propisa, izmjena sta-rih, ili kod donoπenja odluka o premjeπta-ju ljudi na druga radna mjesta - kontaktirasindikate i traæi njihovo miπljenje. I ta su-radnja, ponosna je, odliËno funkcionira.

ZZoorraann PPeerroovviiÊÊmmaattiiËËaarr uu MMaattiiËËnnoommuurreedduu SSaammoobboorr

NNiissuu pprroobblleemmmmaattiiËËaarrii,, nneeggoonneekkuullttuurraa uupprraavvnnoomm pprroommeettuu

“©to znate o poslu matiËara?”, pita nasZZoorraann PPeerroovviiÊÊ,, matiËar u samoborskommatiËnom uredu sa 33 godine staæa. Snekim tko tako dugo radi taj posao nijese za πaliti. Naime, karikiranje priËe koju

smo nedavno proËitali u Jutarnjem listu,a ide otprilike ovako: “znam da ste tu sa-mo da nam izdajete nepotrebne papire ida na to Ëekamo u redu i plaÊamo skupebiljege”, zavrπilo je oπtrim, prodornim po-gledom i uzdahom. “Sjednite”, kaæe naπsugovornik, “da krenemo ispoËetka”.

MatiËni ured je glavna evidencija poda-taka o graanima i baza svih drugih evi-dencija. Bez podataka koje vodi matiËniured ne bi bilo πkolskih ili vojnih evidenci-ja, na primjer, evidencija u HZMO-u ili Za-vodu za zdravstveno osiguranje i brojnihdrugih, jer sve one poËivaju na OIB-u, od-nosno JMBG-u, na kojem su se donedav-no temeljile evidencije.

“Aj dobro, osim πto izdajete nepotreb-ne papire, jednom u æivotu odredite mi ineki broj”, pomislim. Ali nije baπ sve takojednostavno - matiËar uz taj OIB povezu-je sve podatke o graaninu, od prebiva-liπta, adrese, nacionalnosti nadalje, πto jetemelj za stvaranje i usklaivanje svih dru-gih baza podataka o graanima. ZoranPeroviÊ upozorava kako ne postoji niti je-dan upis koji nije specifiËan i niti jedan sene moæe odraditi bez truda, pa tome netreba pristupati olako. MatiËar, osim to-ga, odrauje sve poslove od prijema stra-naka radi upisa podataka do arhiviranjadokumenata, odnosno njihovog izdava-nja. Zbog toga su matiËni uredi meu

Bikica koja uæiva u vrtuKako je u razgovoru istaknula da voli unaprijed isplanirati dan na poslu, a rad-

no mjesto za koje kaæe da je u velikom neredu takoer izgleda vrlo organizira-no, nije bilo puno dileme: naπa sugovornica roena je u znaku Bika. Kristina obo-æava svoj vrt, uæiva u radu na zemlji i ponosna je na 30-ak vrsta povrÊa koje jeovo ljeto imala u njemu. Dovoljno je samo malo skrenuti s razgovora o poslu dase veselo nasmije dok govori o toj svojoj strasti. No, za to, kaæe, na poslu nemavremena: “Iako svi misle kako mi po uredima gubimo vrijeme u razgovoru o pri-vatnim stvarima, doista se ne sjeÊam kad sam zadnji put s kolegicama popila ka-vu. Ovo ljeto smo, recimo, povremeno imali vremena za to, no i tada najËeπÊerazgovaramo o poslu i rijeπimo neke stvari koje inaËe preko dana ne bismo sti-gli”, kaæe Kristina RatkoviÊ.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ

uredima dræavne uprave koji primaju naj-veÊi broj stranaka, odnosno - uz poreznuupravu i odjel MUP-a za izdavanje doku-menata - rade s najveÊim brojem strana-ka.

E, sad, to πto mi, i pored dokumena-ta koje smo dobili upravo na temelju po-dataka iz matiËnog ureda, svako maloopet moramo u matiËni ured po doku-ment koji sadræi iste te podatke, nijeproblem matiËara nego “pravne nepis-menosti i nekulture u pravnom prome-tu”, odgovara naπ sugovornik na pitanjezaπto, na primjer, pored vaæeÊe osobneiskaznice moramo u matiËni ured porodni list ili Domovnicu. “Isprave koje iz-daju matiËari po zakonu imaju trajni ka-rakter, osim u iznimnim sluËajevima, ka-da su se dogodile neke bitne promjene.I ne postoji razlog zbog kojega biste uzosobnu iskaznicu u neko tijelo moralidonositi rodni list, pogotovo ne za to davas traæe da on ne smije biti stariji odπest mjeseci, no u mnogim se institucija-ma ponaπaju kao da to ne znaju”, kaæenaπ sugovornik.

“Izvan je svake pameti da od graani-na koji da na uvid osobnu iskaznicu unekim uredima traæe i izvadak iz maticeroenih, ali to je jednostavno tako”,kaæe PeroviÊ. MatiËari, dodaje, vrlo Ëes-to upozoravaju na taj problem i Ëesto

nastoje postiÊi dogovor s institucijamana lokalnoj razini da jedni drugima ola-kπaju posao. Tako je, na primjer, samo-borski matiËni ured sa osnovnom πko-lom dogovorio da djeca ne moraju do-nositi rodni list koji je izdan u posljednjihπest mjeseci, jer onaj “stari”, koji dobijupo roenju vrijedi. No, takvi su dogovo-ri kap u moru. Problem je i u tome πtone postoji organizirana matiËarska udru-ga, koja bi mogla zastupati struku kodizrade zakona i drugih propisa, odnosnopomoÊi da se neki problemi u praksi bo-lje rijeπe, smatra naπ sugovornik. Takose poneπto uspije rijeπiti tek preko sindi-kata, ili u rijetkim prilikama da se mati-Ëari oËituju na propise, no oni najËeπÊenisu usklaeni s praksom. Nedostaje isustavna edukacija matiËara, jer je rijeËo poslu u kojemu trajno treba pratiti iz-mjene brojnih zakona.

Dodatni je problem Ëinjenica da joπ ni-je ustrojena srediπnja e-uprava, koja bigraanima, ali i zaposlenima u instituci-jama, bitno olakπala pristup podacima.“U ovom trenutku, naime,matiËni urediu Zagrebu, Velikoj Gorici, ZapreπiÊu i Sa-moboru rade u jednom, a svi ostali urediu drugom operativnom sustavu, pa nji-hovo povezivanje joπ nije do kraja mogu-Êe. No, u onim sustavima koji rade u za-jedniËkom sustavu danas veÊ moæete ujednom gradu zatraæiti potvrdu iz dru-gog, πto bitno olakπava stvari”, kaæe Pe-roviÊ. Tako, na primjer, mladenka roe-na u Osijeku u Samoboru ne moæe izva-diti izvadak iz matice roenih (moæe sa-mo rodni list), ali to moæe uËiniti u pet ki-lometara udaljenoj Svetoj Nedelji. A πtose tiËe komunikacije meu matiËnim ure-dima, ona se obavlja joπ uvijek klasiËnompoπtom, πto je i sporo i skupo, a zapravopostoji e-alternativa.

“Kada jednom u potpunosti preemona e-upravu, putovanje dokumenata bitÊe bitno olakπano. Za to, rekao bih, Ëaki ne treba puno vremena i novca i Ëini mise da bismo se trebali usmjeriti prema to-me, a ne inzistirati na πtednji na plaÊamai pravima zaposlenika”, kaæe. E-uprava,naime, u potpunosti bi zamijenila matiË-ne knjige u fiziËkom obliku, dakle papi-rologiju.

S druge strane, joπ uvijek postoji pros-tor da se poboljπaju uvjeti rada i vredno-vanje rada. Tako, na primjer, iako je za-konom propisano pravo matiËara na do-datak za rad subotom, na dan kada sesklapaju brakovi, u Samoboru pravo na

80 kuna po satu joπ ne mogu koristiti jeru praksi nije zaæivjelo. No, zapoËeli surazgovori o tome i nadaju se da Êe to us-koro rijeπiti.

Dugogodiπnji sindikalac PeroviÊ upozo-rava kako “prostora” za unapreenje sus-tava ima joπ. Jedan od problema kojimana koje nastoji ukazati je i nesrazmjer uvisini plaÊa s obzirom na radno mjesto istruËnu spremu. Naime, razlika u visiniplaÊa sluæbenika sa srednjom struËnomspremom manja je od polovice koeficijen-ta (0,4), dok razlika u plaÊama dræavnihsluæbenika s visokom struËnom spremommoæe premaπiti i 10.000 kuna.

LLjjuubbiiccaa JJaakklliinnsspprreemmËËiiccaa uu MMiinniissttaarrssttvvuu uupprraavvee

HHooddaajjttee zzaammnnoomm ssaammoo jjeeddaann ddaann,, ppaa ddaa vviiddiimmoo hhooÊÊeettee llii iizzddrrææaattii

Rukavice, kante za smeÊe, krpa, kan-ta s vodom, metla, usisavaË. Æurba izjedne u drugu dvoranu, trËanje stepe-nicama gore-dole, ribanje stepenica,pranje prozora, ËiÊenje toaleta... pasve ispoËetka, najprije poslijepodnedoma, pa sutradan opet na poslu. Toje otprilike opis posla LLjjuubbiiccee JJaakklliinn,namjeπtenice u Ministarstvu uprave, Ëi-je se radno mjesto u katalogu poslovastruËno zove: spremaËica.

»im ujutro doe na posao, izmeu7.30 i 8.30 sati, obiËno ju doËeka damora pripremiti jednu od tri dvoranaza sastanke. Kada zavrπi, Ëeka ju Ëestopriprema druge dvorane, u meuvre-menu se ona prva isprazni, pa trebapospremiti i oËistiti za ljudima. U pauzise, u dogovoru s ljudima koji sjede nasastanku, zaleti po uredima, da obriπepodove, stolove, ili prozore, dok su lju-di na sastanku. A ako sluËajno nije iz-meu ureda i dvorane, moæete je naÊiu - toaletu.

“U velikim zgradama kao πto je ovaima nekoliko sanitarnih Ëvorova, a ka-

2299

πtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbe

MatiËar i - pjesnik

Moæe li matiËar sa 33-godiπnjim is-kustvom procijeniti koliko bi brak kojisklapa mogao trajati, pitamo ZoranaPeroviÊa u πali. “Mogu, iskustvo po-maæe da vidite koji su brakovi sklepa-ni, i bez onog preduvjeta da ljudi ula-ze u zajednicu da bi nadopunjavalijedno drugo”, kaæe struËno matiËar-sko oko. Dodaje kako je po Obitelj-skom zakonu obavezan uputiti mla-dence da imaju pravo na obiteljskosavjetovaliπte prije braka, no na prsteruke mogu se nabrojati oni koji tosavjetovaliπte stvarno i prou. A po-nekad se veÊ na vjenËanju vidi da bibilo bolje da jesu.

InaËe, naπ sugovornik prisutan je ujavnom æivotu Samobora i kao tajnikogranka Matice Hrvatske te predsjed-nik gradskog kulturnog vijeÊa, a u slo-bodno vrijeme piπe pjesme.

ko je veliki protok ljudi, u svaki trebauÊi barem tri, Ëetiri puta dnevno da bibili uredni”, kaæe naπa sugovornica. Izato razgovor poËinjemo s onim s Ëi-me je zapravo trebalo zapoËeti i ovupriËu: nevjerica i ljutna zbog reËeniceo ËitaËicama koju je nedavno, u kon-tekstu razgovora o izmjenama Zakonao radu, izrekao ministar rada i miro-vinskog sustava MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ.

“Uæasno sam ljuta zbog one reËeni-ce da ËistaËice nemaju πto raditi osamsati dnevno, veÊ da bi kod jednogposlodavca mogle raditi samo Ëetirisata, a za preostalo radno vrijeme ra-diti kod drugog poslodavca”, kaæeLjubica Jaklin, inaËe majka troje dje-ce. “Osam sati moæe biti puno moædajedino onim ËistaËicama koje rade uinstituciji sa 3 sobe, no tamo gdje imaviπe prostorija i viπe ljudi, viπak vreme-na ni izbliza ne postoji. To moæe reÊisamo netko tko ne razumije taj po-sao”, kaæe. U velikoj zgradi Ministar-stva uprave u Maksimirskoj ulici u Za-grebu ona je jedna od Ëetiri spremaËi-ce i jedna od dvije ËistaËice koje radeprije podne. Druge dvije rade u posli-jepodnevnoj smjeni i Ëiste i priprema-ju prostorije za jutarnju.

“I nas Ëetiri je premalo za ovaj pros-tor, a sad nam je kolegica na ËuvanjutrudnoÊe, pa su nam obeÊali rijeπiti tajproblem i osigurati ispomoÊ”, kaæe.Stoga se pita kako je to ministar uspiovidjeti da ËistaËice imaju Ëak pola rad-nog vremena viπka i kako uopÊe mislida bi se rad na dvije lokacije u gradu,kod dva poslodavca, mogao organizi-rati.

“Razmiπlja li on o tome kako jeodræavati ovakav prostor kada padajukiπe, ili zimi, kad padne snijeg i pret-vori se u bljuzgu, pa svako malo mo-rate deæurati na ulazu, da ljudi na no-gama ne raznesu blato, na primjer? Irazmiπlja li uopÊe da æene ujutro mo-raju doÊi do svog radnog mjesta,presvuÊi se, izvuÊi kante i krpe i dobrose oznojiti dok rade. I onda bi se tre-bale presvuÊi, izaÊi na ulicu tako znoj-ne, u tramvaj, pa za sat vremena neg-dje sve to ispoËetka?”, pita se naπasugovornica.

Raziπlja li itko o tome da bi se æenakoja znojna izlazi na ulicu i juri na dru-go radno mjesto tako lako razboljela?I koliko bi trajao, recimo, put od nje-nog Ministarstva, do Kockice na Pri-

savlju, do koje treba i pjeπaËiti dobarkomad puta, ili do Ministarstva rada uVukovarskoj ulici? I koliko bi s takvimputovanje, zapravo, trajao radni danjedne ËistaËice?

I dok niæemo sva ta pitanja za minis-tra i sve druge muπkarce koji nisu opi-som posla ËistaËice razbijali glavu,Ljubica daje i prijedlog ‘rjeπenja’: “Ne-ka ministar samo jedan dan hoda zamnom, pa da vidimo hoÊe li izdræati ihoÊe li tada tvrditi da nemam πto ra-diti osam sati”, kaæe. OdliËan prijed-log, no gotovo da unaprijed znamoodgovor.

InaËe, na dan kada smo razgovara-le, Ljubica je na poslu bila u brizi, jerje kÊi izostala iz πkole i ostala domapod temperaturom. “Ona viπe nijemala, moæe se brinuti za sebe, noipak mi je teπko. A ne mogu si priuπti-ti da ostanem s njom doma. Moglabih uzeti slobodan dan, no ne æelimzbog kolegica - premalo nas je, pa bimoj posao pao njima na lea”, kaæe.

UnatoË svemu, u πali kaæe kako jeposao ËistaËice u Ministarstvu njoj -olakπanje. Naime, u dræavnu instituci-ju doπla je prije πest godina iz teksti-lne industrije. “Cijeli radni dan stajalasam na jednom mjestu i poËela sam

imati velikih problema sa cirkulacijom,pa mi ove ‘πetnje’ zapravo puno zna-Ëe. A i ljudi su korektni, imaju strplje-nja. Recimo, kad nas zovu da poËisti-mo neki ured, uvijek prvo pitaju jesamli sjela jesti - i uvijek mogu pojesti umiru”, kaæe naπa sugovornica dokkratko obilazimo hodnike Ministar-stva, odnosno njeno radno mjesto.Brojnim stepenicama spuπtamo se doprizemlja, dijela zgrade u bivπem Mi-nistarstvu obrane u kojemu su bilevojne uËionice, pa hodnicima nazaddo prvog i drugog kata gdje su uredii dvorane. Ukratko, jedno 30-ak putadnevno gore-dole. No, najteæi dio nje-nog posla nije to ‘gore-dole’, nego Ëi-njenica da svoje “rekvizite” - kante,krpe i sredstva za ËiπÊenje - moraju vu-Êi iz podruma. To je ono πto poslu da-je i ‘notu’ teπkog fiziËkog rada, o Ëe-mu - vraÊamo se na bolnu toËku - mi-nistri rada, Ëini se, malo znaju.

“Dobro bi doπao jedan lift, baremza te stvari”, πalimo se. U odnosu narad u tekstilnoj industriji, rad u dræav-noj upravi, osim prilike da ne stoji najednom mjestu, za nju ima joπ jednuprednost - klizno radno vrijeme. Takomajka kad je potrebno ujutro do po-laska na posao stigne skuhati, ilimoæe doÊi ranije, pa ranije otiÊi kuÊida bi bila s obitelji. Vremena za pre-dah na radnom mjestu zapravo nema,ne sjeÊa se kad je u miru popila kavuna poslu, a doma ju onda, Ëekaju isteobaveze, gotovo istim redom kojimsmo ih nabrojali na poËetku teksta...

namjeπtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih

3311

Jedinstvenim zakonompropisat Êe se standardiponaπanja sluæbenika u ci-jelom javnom sektoru

(NOVI LIST, 25. kolovoza 2012.) ZA-GREB “ Prije dva mjeseca prava se bu-ra digla u javnosti zbog dviju hrvatskihnavijaËica koje su u poljskom Poznanjuna malo slobodniji naËin podræale hr-vatsku reprezentaciju na Euru.

Jedna od njih, zaposlenica Ministar-stva kulture, tada je zaradila i prijavuEtiËkom povjerenstvu Ministarstva na-kon πto su fotografije nje i njezine pri-jateljice obnaæenih grudi obiπle svijet.

Sankcija na kraju ipak nije bilo, no daje kojim sluËajem spomenuta djevojkabila zaposlenica lokalne ili javne, um-jesto dræavne sluæbe, vrlo je vjerojatnoda nikakvih prijava protiv nje ne bi mo-glo ni biti. Naime, lokalne vlasti i javnesluæbe trenutno nisu uopÊe duæne ima-ti etiËki kodeks koji bi propisivao kakose njihovi zaposlenici moraju ponaπati.Obveza donoπenja tog kodeksa propi-sana je samo za dræavne sluæbenike,ali Ministarstvo uprave to namjeravapromijeniti.

Kako istiËu u Ministarstvu, u Hrvat-skoj trenutno ne postoji jedinstven za-kon kojim bi bili propisani standardiponaπanja sluæbenika i etiËka naËela ucijelom javnom sektoru, odnosno -osim u tijelima dræavne uprave - i u op-

Êinama, gradovima i æupanijama tejavnim ustanovama i sluæbama, poputbolnica ili πkola. “Radi unaprjeenjaetiËkih standarda na svim razinama,odnosno i na dræavnoj i lokalnoj razinii u svim javnim ustanovama i sluæba-ma, Ministarstvo uprave namjeravapredloæiti Vladi usvajanje prijedloga za-kona kojim bi se na jedinstven naËinpropisali osnovni standardi ponaπanjasluæbenika i zaposlenika prema graa-nima i na kojima bi se temeljili etiËkikodeksi svakog javnog tijela”, potvrdilisu nam u resoru ministra AArrsseennaa BBaauu--kkaa. Osnovni standardi ponaπanjaobuhvatili bi, prema njihovim navodi-ma, osobno ponaπanje, sukob intere-sa, primanje darova i sliËno.

II.. FFRRLLAANN

NNoovvii ppookkrreett iillii nneemmaarr::

MMiinniissttaarr GGrrËËiiÊÊpprroommoovviirraa nnoovvuu vviizzuuaallnnuu eesstteettiikkuu ddrrææaavvnniihh iinnssttiittuucciijjaa??

(SDLSN, 17. kolovoza 2012.) - Stro-ge i pomalo pretenciozne arhitekton-ske linije bivπe zgrade Ministarstvaobrane, a danas sjediπta Ministarstvaregionalnog razvoja i fondova Europ-ske unije, viπe ne upotpunjuju vojniËki„obrijani” travnjaci, sterilno sivi Ëistinogostupi, sluæbeni parking na kojemse πepure skupi terenci, crveni tepisi, li-mena glazba i operetni prizori vojnikau sveËanim odorama postrojenih uËast stranih vojnih duænosnika.

Zamijenilo ih je prirodnim cikliËkimprocesima razbacano i razbaruπeno

suho liπÊe i samoniklo raslinje, koje jezgradu Ministarstva regionalnog raz-voja i fondova Europske unije konaËnoskladno povezalo s okoliπem obliænjegparka i djeËjeg igraliπta. Danas sluËaj-nim πetaËima i prolaznicima cipele viπene odjekuju vojniËkim nogostupom,veÊ im noge i misli umirujuÊe vrludajuutrtim puteljcima po sagu istkanom odzlatnoæutih listova, a proraËunski senovac ne baca na pranje sluæbenih dæ-

ipova, odnosno njihovih japanskih ina-Ëica.

Skromni sluæbeni automobili tu suparkirani samozatajno i dugotrajno,kao da im je ovo zadnje poËivaliπte pri-je odlaska u staro æeljezo i gotovo daprolaznicima πapuÊu kako je sve pro-lazno, a prljavπtina i oglasi za lihvarskekredite zataknuti za njihove brisaÊeupozoravaju na to da smo bili duæni iduæni Êemo i ostati...

BBAAUUKKOOVVAA UURREEDDBBAA PPRRAAVVIILLAA PPOONNAA©©AANNJJAA ZZAA SSVVEE ZZAAPPOOSSLLEENNIIKKEE KKOOJJII PPLLAA∆∆UU DDOOBBIIVVAANNJJUU IIZZ DDRRÆÆAAVVNNOOGG PPRROORRAA»»UUNNAA

MMiinniissttaarrssttvvoo uupprraavvee ddoonnoossii eettiiËËkkii kkooddeekkss

Dræavna uprava

3322

Netko bi pomislio kako je posrijeditek nemar, ali mi mislimo da se iza sve-ga krije pomno promiπljena nova esteti-

ka dræavnih ustanova s ciljem njihovogstapanja sa sveopÊim sivilom gospodar-ske situacije. Napuπteni industrijski po-

goni, neobraena zemlja i nedovrπenegraevine logiËno su vizualno upotpu-njene eskapistiËkom i futuristiËkom in-scenacijom upravnih palaËa, koje zajed-no s njima umiru u prostoru.

No, najveÊe iznenaenje krije se u Ëi-njenici da je ovakav hrabri estetski isko-rak, koji bi donedavno mogli oËekivatiod ministrice Holy, doπao iz resora suz-dræanog ministra GrËiÊa, koji je ovimenajavio svoj dosad neotkriveni potenci-jal. Ako veÊ sve ide k vragu, neka ba-rem ide sa stilom... SS..KKuuhhaarr

Dræavna uprava

3333

SSDDLLSSNN::

UU ddrrææaavvnnoojj uupprraavvii 770099 nnoovvoozzaappoosslleenniihhZAGREB, 13. kolovoza 2012. (Hina)

U dræavnoj upravi krajem u srpnju je bilo 63.838 zaposlenih,πto je 709 viπe zaposlenih nego u oæujku ove godine, objavilisu danas iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika (SDLSN) pozivajuÊi se na podatke Ministarstva uprave

Taj je sindikat zatraæio od Ministarstva uprave podatke o aktualnom stanju broja za-poslenih u dræavnoj upravi, broju otpuπtenih i novozaposlenih, onih koji rade na odre-eno vrijeme i temeljem ugovora o djelu, buduÊi da tijekom pregovora s Vladom sin-dikatima dræavnih sluæbi nisu bile prezentirane uπtede koje je Vlada kao poslodavac ost-varila smanjenjem broja prekovremenih sati, ugovora na odreeno vrijeme i ugovorao djelu. Dobiveni podaci, u usporedbi s onima koje je SDLSN na svoj zahtjev dobio 13.oæujka ove godine, ne pokazuju smanjenje broja zaposlenih u dræavnoj upravi, a trendsklapanja ugovora o djelu s vanjskim pruæateljima usluga za poslove koje u dræavnimtijelima mogu obavljati samo dræavni sluæbenici, nastavlja se, tvrde iz tog sindikata.

Kako navode, Ministarstvo uprave Sindikatu je 13. oæujka ove godine dostavilo po-datak o 63.129 dræavnih sluæbenika i namjeπtenika, koji je za 709 zaposlenih manji od63.838 zaposlenih u dræavnoj upravi na dan 27. srpnja, prema podacima istog dræav-nog tijela.

Od 63.838 dræavnih sluæbenika i namjeπtenika u tijelima dræavne uprave zaposlen je49.701 dræavni sluæbenik i 2.340 namjeπtenika, u pravosudnim tijelima 7.459 dræavnihsluæbenika i 788 namjeπtenika, u kaznenim tijelima 2.604 dræavna sluæbenika i 74 na-mjeπtenika. U Uredu Predsjednika Republike Hrvatske zaposleno je 49 sluæbenika i 76namjeπtenika, a u struËnim sluæbama i uredima Vlade, Ustavnog suda. PuËkog pravo-branitelja, pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Dræavnom uredu za reviziju i udrugim tijelima 521 sluæbenik i 226 namjeπtenika.

Sindikat u svom priopÊenju navodi podatke da je na odreeno vrijeme zaposlen1.451 dræavni sluæbenik i 67 namjeπtenika, od Ëega na zamjenama (privremeno odsut-nih) 648 sluæbenika i 49 namjeπtenika, a zbog privremenog poveÊanja opsega posla738 sluæbenika i 18 namjeπtenika. Status dræavnih sluæbenika temeljem premjeπtaja izlokalne i podruËne samouprave, odnosno javne sluæbe steklo je 69 osoba, a iz dræav-ne sluæbe u lokalnu samoupravu i javnu sluæbu premjeπtena su 32 sluæbenika.

Temeljem odredbe Zakona o dræavnim sluæbenicima koja omoguÊava prijam sluæbe-nika bez prethodne provedbe javnog natjeËaja na odreeno vrijeme u kabinete minis-tara i drugih duænosnika, zaposleno je 65 novih dræavnih sluæbenika (glasnogovornici isavjetnici ministara).

U 2012. prestalo je s radom, tako πto im sluæba na odreeno vrijeme (sluæbenici),odnosno ugovor o radu (namjeπtenici) nije produljen, 277 dræavnih sluæbenika i 15 na-mjeπtenika. Tijekom ove godine sklopljeno je 1.827 ugovora o djelu s vanjskim pruæa-teljima usluga. Pritom iz SDLSN-a navode da se kod 527 ugovora krπe odredbe Zako-na o dræavnim sluæbenicima koje reguliraju koji se poslovi mogu povjeriti vanjskim pruæ-ateljima usluga. PozivajuÊi se na podatke Ministarstva uprave, iz tog sindikata navodeda brojem zaposlenih temeljem ugovora o djelu na poslovima koji se ne mogu povje-riti vanjskim pruæateljima usluga prednjaËi Dræavni zavod za statistiku sa 360 takvihugovora, a slijede ministarstva poljoprivrede s 35 ugovora, vanjskih poslova s 24, zna-nosti, obrazovanja i sporta s 19 ugovora, Ured za opÊe poslove Hrvatskog sabora i Vla-de s 15 itd.

Uz to napominju i da sindikat ima saznanja da velik broj ugovora o djelu zakljuËe-nim izmeu dræavnih tijela i vanjskih pruæatelja po svojoj naravi zapravo predstavlja rad-ni odnos na odreeno vrijeme.

Svi ovi podaci, kaæu u Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika, objaπ-njavaju razloge zbog kojih je gotovo sav teret proraËunskih uπteda prebaËen s podru-Ëja racionalizacije organizacije rada dræavnih tijela na lea samih zaposlenika i to krozsmanjenje njihovih materijalnih prava.

3344

(T-Portal, 6. srpnja 2012.) Vlada Repu-blike Hrvatske na svojoj je juËeraπnjojsjednici usvojila Nacrt prijedloga zakonao izmjeni Zakona o dræavnim sluæbenici-ma, s Nacrtom konaËnog prijedloga za-kona, kojim je pravo na dodatak od 0,5posto za svaku navrπenu godinu danastaæa pretvorila u postotni dodatak o ko-jem se kolektivno pregovara, a u sluËajuda se dodatak za staæ ne utvrdi kroz pre-govore do donoπenja dræavnog proraËu-na ili pak ne postoji kolektivni ugovor ko-ji ga definira, utvrdit Êe ga Vlada.

SDLSN upozorava da Vlada gura uproceduru joπ jedan zakon po hitnompostupku, iako bi, smatraju u sindikatu,bilo fer da konaËno proglasi izvanrednostanje u Republici Hrvatskoj i poËnu do-nositi uredbe sa zakonskom snagom,kad se viπe niπta ne moæe donijeti u re-dovnoj proceduri.

“NeobiËno nije ni to πto ovim zakon-skim prijedlogom Vlada konaËno moæeodluËivati o svim sastavnicama plaÊe - vi-sini osnovice, vrijednosti koeficijenatasloæenosti poslova radnih mjesta i pos-totku dodatka za staæ u sluËaju insceni-ranja neuspjelih kolektivnih pregovora, aHrvatska ovih dana svjedoËi takvom sce-nariju u kojem se sindikatima u javnomsektoru nudi prilika “pregovarati” o to-

me hoÊe li dvije milijarde koje Vlada mo-ra, a ne zna uπtedjeti, dati na ovaj ili onajnaËin.

No kuriozitet je taj πto je zakon kojimse ureuje sluæbeniËki sustav i struktu-ra plaÊe zaposlenika dræavnih tijelapredloæilo Ministarstvo rada i mirovin-skoga sustava i ministar MMiirraannddoo MMrr--ssiiÊÊ, a ne Ministarstvo uprave i minis-tar AArrsseenn BBaauukk.

Sindikat se stoga pita hoÊemo li us-koro svjedoËiti situaciji u kojoj Êe pot-predsjednik »»aaËËiiÊÊ pisati Zakon o zaπtitiokoliπa, ministar Jakovina Zakon opredπkolskom odgoju i naobrazbi, mi-nistrica OpaËiÊ Zakon o dræavnoj pot-pori poljoprivredi, a prvi policajac Osto-jiÊ Zakon o prostornom ureenju igradnji?

Ministar MrsiÊ jednako je uËinio isa Zakonom o plaÊama u javnimsluæbama, a ovaj sluËaj pokazuje daMinistarstvo uprave nema svoj iden-titet ni integritet, dok je fotelja mi-nistra uprave tek poËasna funkcijakojoj se u zakonodavnoj æurbi ne pri-daje Ëak ni uloga fasade pri donoπe-nju propisa iz podruËja sluæbeniËkihodnosa, osim ako ministar Bauk nijezauzet pripremama izmjena i dopu-na Zakona o radu”, stoji u priopÊe-nju koje potpisuje SSiinniiππaa KKuuhhaarr.

(SDLSN, 6. srpnja 2012.) Vlada Repu-blike Hrvatske na svojoj je juËeraπnjojsjednici usvojila Nacrt prijedloga zako-na o izmjeni Zakona o dræavnim sluæ-benicima, s Nacrtom konaËnog prijed-loga zakona, kojim je pravo na doda-tak od 0,5% za svaku navrπenu godinu

Dræavna uprava

RREEAAKKCCIIJJAA SSIINNDDIIKKAATTAA

“Bauk nema svoje JA, pa MrsiÊ umjestonjega donosi zakone”

DDEELLEEGGAACCIIJJAA NNAADDLLEEÆÆNNOOSSTTII NNAA KKUUKKUURRIIKKUU NNAA»»IINN

MrsiÊ izmijenio Zakon o dræavnim sluæbenici-ma - hoÊe li Bauk mijenjati Zakon o radu?HoÊemo li uskoro svjedoËiti situaciji u kojoj Êe potpredsjed-nik »aËiÊ novelirati Zakon o zaπtiti okoliπa, ministar Jakovi-na Zakon o predπkolskom odgoju i naobrazbi, ministricaOpaËiÊ Zakon o dræavnoj potpori poljoprivredi, a prvi poli-cajac OstojiÊ Zakon o prostornom ureenju i gradnji?

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika(SDLSN) upozorava da je zakon kojim se ureuje sluæbe-niËki sustav i struktura plaÊe zaposlenika dræavnih tijelapredloæilo Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i mi-nistar Mirando MrsiÊ, a ne Ministarstvo uprave i ministarArsen Bauk

Tko je ovdje ministar uprave?

3355

dana staæa pretvorila u postotni doda-tak o kojem se kolektivno pregovara,a u sluËaju da se dodatak za staæ neutvrdi kroz pregovore do donoπenjadræavnog proraËuna ili pak ne postojikolektivni ugovor koji ga definira, utvr-dit Êe ga Vlada.

U svemu ovome nije neobiËna ni Ëi-njenica da aktualna Vlada joπ jedan za-kon u proceduru gura po hitnom pos-tupku, iako bi bilo fer da konaËno pro-glase izvanredno stanje u Republici Hr-vatskoj i poËnu donositi uredbe sa za-konskom snagom, kad se viπe niπta nemoæe donijeti u redovnoj proceduri.

NeobiËno nije ni to πto ovim zakon-skim prijedlogom Vlada konaËnomoæe odluËivati o svim sastavnicamaplaÊe - visini osnovice, vrijednosti koef-cijenata sloæenosti poslova radnihmjesta i postotku dodatka za staæ usluËaju insceniranja neuspjelih kolek-tivnih pregovora, a Hrvatska ovih da-na svjedoËi takvom scenariju u kojemse sindikatima u javnom sektoru nudiprilika „pregovarati” o tome hoÊe lidvije milijarde koje Vlada mora, a nezna uπtedjeti, dati na ovaj ili onaj na-Ëin.

No, kuriozitet je taj πto je zakon ko-jim se ureuje sluæbeniËki sustav istruktura plaÊe zaposlenika dræavnihtijela predloæilo Ministarstvo rada i mi-rovinskoga sustava i ministar MMiirraannddooMMrrssiiÊÊ, a ne Ministarstvo uprave i mi-nistar AArrsseenn BBaauukk.

Sindikat se stoga pita hoÊemo li us-koro svjedoËiti situaciji u kojoj Êe pot-predsjednik »aËiÊ pisati Zakon o zaπti-ti okoliπa, ministar Jakovina Zakon opredπkolskom odgoju i naobrazbi, mi-nistrica OpaËiÊ Zakon o dræavnoj pot-pori poljoprivredi, a prvi policajac Os-tojiÊ Zakon o prostornom ureenju igradnji?

Ministar MrsiÊ jednako je uËinio i saZakonom o plaÊama u javnim sluæba-ma, a ovaj sluËaj pokazuje da Ministar-stvo uprave nema svoj identitet ni in-tegritet, dok je fotelja ministra upravetek poËasna funkcija kojoj se u zako-nodavnoj æurbi ne pridaje Ëak ni ulogafasade pri donoπenju propisa iz podru-Ëja sluæbeniËkih odnosa, osim ako mi-nistar Bauk nije zauzet pripremama iz-mjena i dopuna Zakona o radu. U tomsluËaju povlaËimo sve πto smo njemu iVladi Ëiji je Ëlan zamjerili.

SS..KKuuhhaarr

3366

Za nakladnika:Boris Pleπa, predsjednik SindikataGlavni urednik:Siniπa KuharAdresa uredniπtva:Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: [email protected]Ëki urednik:Nenad PejuπkoviÊGrafiËka priprema: Mala kreativna grafiËka zadruga, ZagrebTisak: Tiskara PetraviÊ, Strmec

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

Nakladnik:Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske

Carinska sluæba

(SLOBODNA DALMACIJA, 31. kolo-voza 2012.) Ministar pravosua OOrrssaattMMiilljjeenniiÊÊ izjavio je danas kako misli da jeplan uπteda u proraËunu bio nerealan,barem kad je rijeË o Ministarstvu pravo-sua u kojemu, kako je rekao, imamnogo obveza koje “nisu bile vidljivekad je preuzimao taj resor”.

“Mislim da je plan uπteda bio nerea-lan, barem kad je rijeË o Ministarstvupravosua. Problem je u tome πto supostojale neprikazane obveze, koje ni-su bile vidljive kad smo preuzeli resor”,rekao je MiljeniÊ novinarima nakon da-naπnje sjednice vlade. Istaknuo je da jerijeË o sustavu koji je “godinama dola-zio u situaciju” u kojoj je sada te da niπ-ta nije moguÊe promijeniti preko noÊi.

“Neke promjene smo donijeli, i daljeradimo na promjenama”, dodao je Mil-jeniÊ.

Na pitanje moæe li kontrolirati stanjena sudovima i je li realno oËekivati daÊe oni “rezati troπkove”, πto oËekujeministar financija SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ, MiljeniÊ

je odgovorio da Êe “zasigurno biti reza-nja”, da nema potrebe za tolikim pre-kovremenim satima te da se moæe or-ganizirati smjenski rad.

“Sudovi su takoer bili u situaciji daim dolaze naslijeene obveze. Ove go-dine dospijevaju neke obveze za inte-lektualne usluge obavljene u prethod-nim godinama. To je sustav koji se nemoæe preko noÊi dovesti u odreenegabarite. Bitno je postaviti pravila kojaÊe naglasiti gdje idete i koliko troπiti”,rekao je ministar.

Na pitanje je li moguÊe na prekovre-menima i otkazima ugovora o djelu uπ-tedjeti novac koji tom ministarstvu ne-dostaje, MiljeniÊ je odgovorio kako seneke stvari mogu napraviti, a neke nemogu te da Êe to ministarstvo “napra-viti maksimum”.

“Zatraæio sam od svakog predsjedni-ka suda da analizira koji su od tih ljudizaista potrebni, a koji nisu. Ako govori-te o tisuÊu ugovora na neodreeno vri-jeme u sustavu, onda veÊ vidite o kojoj

se masi radi”, rekao je MiljeniÊ. Istak-nuo je da je do sada mnogo uËinjeno,da je broj ugovora na neodreeno vri-jeme znatno smanjen te da je potreb-no i dalje raditi na tome.

“»injenica je da su osnovani upravnisudovi, a po financijskim proraËunima,kad je donesen zakon, nije predvienaniti jedna kuna. U ovom trenutku za-poslili smo 100 ljudi na tim poslovima itrebamo zaposliti joπ nekoliko stotina.To nije bilo planirano. Zato se ne moæereÊi kolike su ukupne uπtede jer negdjeπtedimo, a na drugoj strani nam je neπ-to πto je izazvalo dodatne troπkove.Imamo obveze iz monitoringa, smanji-vati broj predmeta”, objasnio je.

Ministar financija Slavko LiniÊ potvr-dio je danas da su sva ministarstva za-jedno probila proraËunske stavke oko800 milijuna. Naglasio je kako vlada nenamjerava rebalansirati proraËun te daministarstva moraju uπtedjeti na dodat-cima na plaÊu, prekovremenim satima iugovorima o djelu, kako je dogovoreno.

3377

Pravosue

MMiinniissttaarr MMiilljjeenniiÊÊ::

Plan uπteda bio je nerealan

3388

Pravosue

(SDLSN, 1. kolovoza 2012.) U Ministarstvu pravosuaodræan je 26. srpnja 2012. god. sastanak predstavnika Sin-dikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH sministrom pravosua i njegovim suradnicima. Glavne teme

sastanka bile su rad dræavnih sluæbenika u pravosuu ukontekstu e-spisa i programa supra nova. PoËetkom oba-vljanja tih poslova, poveÊao se njihov obim pa je potrebani prekovremeni rad. Stoga je u OpÊinskom sudu u Bjelova-ru pokrenuto potpisivanje peticije,koja je naiπla na podrπkui u drugim sudovima, za dodatak na plaÊu za sluæbenikekoji rade na tim poslovima. Ovom prigodom, IIrreennaa VVaannjjaa,sluæbenica OpÊinskom suda u Bjelovaru i inicijatorica peti-cije, predala je ministru pravosua popis sluæbenika koji supotpisali peticiju.

DDaarrkkoo LLeessaarr, zamjenik predsjednika Sindikata i ZZddeennkkaaHHoorrvvaatt, povjerenica u TrgovaËkom sudu u Zagrebu, ukaza-li su na probleme u radu sudskih izvrπitelja kojima se nepriznaje izlazak na teren ukoliko stranku ne zateknu kodkuÊe. Joπ je veÊi problem πto postoji razliËita praksa u su-dovima i stoga je od ministra zatraæeno da se takve ano-malije na dogaaju, odnosno da se sudska praksa ujedna-Ëi.

JJaassnnaa SSttiilliinnoovviiÊÊ, povjerenica u zatvoru GospiÊ, govorila jeo problemima funkcioniranja zatvorskog sustava u cjelini.Posebno je naglasila prekapacitiranost zatvora i nedovoljanbroj zatvorskih sluæbenika, starost voznog parka πto svemoæe dovesti do “puknuÊa” sustava.

OOrrssaatt MMiilljjeenniiÊÊ, ministar pravosua, naglasio je da u ovomtrenutku nije realna opcija bilo kakva opcija poveÊanja pla-Êa zbog poveÊanog obima posla jer su sredstva za plaÊe imaterijalna prava iz kolektivnog ugovora utvrena. ©to setiËe sudskih izvrπitelja, ministarstvo Êe provjeriti razliËitostsudske prakse i to za izdræavanje se mora ujednaËiti.

Kada se govori o zatvorskom sustavu,zna se da je preka-pacitiran i u pravcu rjeπavanja tog problema, planira se iz-gradnja (napokon) zatvora u ©ibeniku gdje Êe trebati 600-800 novih ljudi u sustavu, kroz izmjene kaznenog zakonakazne izmeu 1-2 godine drukËije Êe se rjeπavati kako bi sestvorili bolji uvjeti za izdræavanje dugogodiπnjih kazni. Na-glasio je i da kreÊe djelomiËna obnova voznog parka.Predsjednik Sindikata BBoorriiss PPlleeππaa naglasio je znaËaj ovakvihsastanaka jer otvaraju moguÊnost isticanja problema kojise javljaju u sustavu pravosua s posebnim naglaskom nazatvorski sustav. Stoga Sindikat oËekuje da ministarstvopravosua u okviru svojih nadleænosti Ëini sve πto je potreb-no u ujednaËavanju postupaka sudskih ovrπitelja. Iskazaoje i uvjerenje u kontinuitet ovakvih sastanaka jer su oni naj-bolji naËin njihovog otkrivanja, ali i rjeπavanja.

Sastanku su bili nazoËni i DDaammiirr KKaauuffmmaann, tajnik minis-tarstva i IIvvaann ©©iimmaacc, pomoÊnik ministra i upravitelj Upraveza zatvorski sustav.

BB.. PPlleeππaa

MMIINNIISSTTAARRSSTTVVOO PPRRAAVVOOSSUU––AA

Ministar MiljeniÊ s predstavnicimaSDLSN o poloæaju sluæbenika i namjeπtenika u pravosuu

3399

MMiinniissttaarr uupprraavvee AArrsseenn BBaauukkppoossjjeettiioo SSDDLLSSNN

(SDLSN, 16. rujna 2012.) Ministaruprave AArrsseenn BBaauukk posjetio je u petakSindikat dræavnih i lokalnih sluæbenikai namjeπtenika RH, tijekom Ëega je obi-πao radne prostorije Sindikata, upoz-nao se sa zaposlenicima i zadræao ukraÊem razgovoru s predsjednikom iglavnim tajnikom SDLSN-a, BBoorriissoommPPlleeππoomm i SSiinniiππoomm KKuuhhaarroomm.

Ministar Bauk je ovim posjetom, zarazliku od svojih prethodnika , poka-zao da ne zazire od izravnih „bilateral-nih” razgovora sa socijalnim partneri-ma ukoliko se vode bez prednosti do-maÊeg terena, odnosno ministarskogkabineta.

Uostalom, SDLSN kao sindikat kojiokuplja Ëlanove na podruËju cijele jav-ne uprave, prirodni je partner dræav-nom tijelu koji je nadleæan za ovajupravni prostor.

Stoga nije ni Ëudno da se razgovornije vodio iskljuËivo u okvirima dræav-nih sluæbi i lokalne samouprave, veÊ jedotaknuta i aktualna problematika sta-nja u agencijama i javnim sluæbama.Predstavnici SDLSN izrazili su zadovolj-stvo posjetom ministra uprave, no idodali kako neposrednost i neformal-nost u komunikaciji imaju smisao sa-mo kada su upotpunjeni moguÊnoπÊurazmjene miπljenja u svim situacijama

u kojima Ministarstvo uprave zadire usluæbeniËki sustav.

Savjetovanje sa zainteresiranom jav-noπÊu u obliku objave prijedloga zako-na i propisa ne moæe zamijeniti obve-zu traæenja oËitovanja koju dræavna ti-jela i Vlada imaju prema sindikatimakao socijalnim partnerima, naglasila jesindikalna strana.

Na kraju, ministru uprave „palac go-re” zbog posjete Sindikatu koji za nje-ga i politiku Vlade ne bira uvijek samolijepe rijeËi, ali zbog toga nije bauk ko-jeg treba izbjegavati.

HHooÊÊee llii ppoommooÊÊii uukkiiddaannjjee aaggeenncciijjaa iiuujjeeddnnaaËËaavvaannjjee ppllaaÊÊaa??

HoÊe li pomoÊi najavljeno reza-nje viπka dræavnih agencija, aima ih Ëak 184 s 21.100 zapos-lenika?

(Radio 101, 6. kolovoza2012.) I zarauju tridesetakposto viπe od kolega koji is-ti posao obavljaju u nekom

ministarstvu. Agencije, zavodi i institu-ti prosjeËno plaÊaju skoro tri tisuÊe viπe- za naπe prilike bahatih 7.200 kuna!

Koje Êe se agencije ukinuti, u Vla-di joπ ne otkrivaju, jer ministri imajuzadatak obaviti nadzor u agencijama

iz svojih resora, ali plaÊe idu dolje.UjednaËit Êe se za sliËne poslove, aposao Êe biti lakπi, jer ove plaÊe nisuobuhvaÊene kolektivnim ugovorima,nego ureene pravilnicima, kaæe taj-nik Sindikata dræavnih sluæbenika SSiinnii--ππaa KKuuhhaarr. Sindikati su potez dogovori-li s Vladom proπli Ëetvrtak potpisujuÊidodatak Temeljnom kolektivnom ugo-voru.

“PlaÊe u agencijama nisu usklaenes Uredbom o koeficijentima sloæenostiposlova u javnim sluæbama. Dakle teagencije autonomno pravilnicima o ra-du odreuju visinu plaÊa kroz propisi-vanje koeficijenata koji nemaju uporiπ-te u pozitivnim propisima.”, rekao jeKuhar.

SSDDLLSSNN „„ËËeessttiittaaoo““ VVllaaddii nnaa iimmeennoovvaannjjuuLLuukkee ÆÆiivvaannoovviiÊÊaa zzaa ppoommooÊÊnniikkaa mmiinniissttrraa::

„„NNeezzaakkoonniittoo jjee bbiioottaajjnniikk““

(Index.hr, 28. lipnja 2012.) NAZATVORENOM dijelu juËeraπnjesjednice Vlade dosadaπnji glavnitajnik Ministarstva poljoprivre-de LLuukkaa ÆÆiivvaannoovviiÊÊ imenovan jepomoÊnikom ministra poljopriv-rede, povodom Ëega je Sindikat

dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH (SDLSN) uputio svoje“Ëestitke” uz podsjetnik da je, kakonavode iz SDLSN-a, do pozicije tajni-ka ÆivanoviÊ doπao bez javnog natje-Ëaja i bez odgovarajuÊe struËne spre-me (s viπom, umjesto visokom).

“»estitamo Vladi i Ministarstvu upra-ve na juËeraπnjem imenovanju Luke Æi-vanoviÊa, koji je dosad nezakonito(bez odgovarajuÊe struËne spreme -VSS) obavljao duænost tajnika dvajuministarstava, a u ovoj Vladi glavnogtajnika po ovlaπtenju, na mjesto po-moÊnika ministra”, poruËili su izSDLSN-a, osvrÊuÊi se pritom na Æivano-viÊevu dosadaπnju duænosniËku i sluæ-beniËku karijeru.

SDLSN je na nepravilnosti oko ime-novanja i zapoπljavanja ÆivanoviÊa po-Ëeo upozoravati joπ 2009. godine, kadsu sluËaj prijavili i inspekciji Ministar-stva uprave.

Vijesti

4400

NNOOVVIICCEE IIZZ DDEEÆÆEELLEE

RRaaddnniiËËkkaa pprraavvaa nnaauuddaarruuSlovenska vlada ukida plaÊenustanku za odmor (pauza za ga-blec), a dodatak za staæ isplaÊi-vat Êe se samo za staæ kodzadnjeg poslodavca

(SDLSN, 26. lipnja 2012.) Kako bi po-taknula novo zapoπljavanje slovenska vla-da novim Zakonom o radu predvia la-kπe otpuπtanje veÊ zaposlenih (zvuËi “lo-giËno”, zar ne) i istovremeno smanjujeneka postojeÊa radniËka prava.

Tako se stanka za dnevni odmor od30 minuta viπe neÊe plaÊati, πto ne zna-Ëi da radnik na nju viπe neÊe imati pra-vo, ali mu se njeno koriπtenje neÊe obra-Ëunavati u osam sati radnog vremena.

Dodatak za staæ Êe se pak obraËuna-vati samo za staæ proveden kod trenut-nog, posljednjeg poslodavca, πto znaËida Êe s promjenom poslodavca radnicigubiti dotad akumulirani radni staæ i po-Ëinjati od nule.

SSPPRREE»»AAVVAANNJJEE ©©IIRREE--NNJJAA BBJJEESSNNOO∆∆EE IILLII OOKKRRUUTTNNOOSSTT PPRREEMMAAZZDDRRAAVVIIMM ÆÆIIVVOOTTIINNJJAAMMAA??

SSlluuææbbeenniiccii UUpprraavveeVVeetteerriinnaarrssttvvaa ttrraaææeezzaaππttiittuu zzbboogg pprriijjeettnnjjiiUdruga Prijateljima æivotinja uutorak je zatraæila kaænjavanjeodgovornih zbog ubijanja 40-akzdravih pasa u skloniπtima ikod udomitelja

(Novilist.hr, 20. lipnja 2012.) ZA-GREB Dræavni sluæbenici Uprave veteri-narstva Ministarstva poljoprivrede za-traæili su u srijedu od svog sindikata daih zaπtiti od prijetnji udruga koje sebe

nazivaju “prijateljima æivotinja”, a kojesu u utorak zatraæili kaænjavanje odgo-vornih zbog ubijanja 40-ak zdravih pa-sa u skloniπtima i kod udomitelja.

Sluæbenici Uprave veterinarstva poz-vali su predstavkom Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika dapoduzme korake kako bi se ugroza æivo-ta, odnosno fiziËkog ali i moralnog inte-griteta dræavnih sluæbenika u obavljanjusluæbe od strane pojedinaca i udrugasvela na najmanju moguÊu mjeru, a jav-nost upoznala s moguÊim pogubnimposljedicama πirenja bjesnoÊe i neprovo-enja mjera za njezino suzbijanje. Dræ-avni sluæbenici tvrde da su u obavljanjuduænosti izloæeni prijetnjama.

Udruga Prijatelji æivotinja prosvjedo-vala je u utorak pred Ministarstvompoljoprivrede zbog, kako tvrde, ubija-nja zdravih æivotinja u skloniπtu za ne-zbrinute æivotinje u Dumovcu, skloniπ-tu udruge Noina arka i kod udomitelj,zahtjevajuÊi kaænjavanje odgovornih.

Ministar poljoprivrede TTiihhoommiirr JJaakkoovvii--nnaa rekao je u srijedu da je glavni cilj eu-tanazije bio sprjeËavanje moguÊnosti πi-renja zaraze bolesti na udomitelje, od-nosno njihove obitelji ali i napomenuoda Êe odgovorni snositi posljedice akose utvrdi da je bilo ikakvih propusta.

MMiinniissttrriiccaa oo oobbnnaaææeennoojj nnaavviijjaaËËiiccii::

““NNaaππaa ddjjeellaattnniiccaa bbiittÊÊee ffiinnaanncciijjsskkii kkaaæænnjjeennaa””

(Dnevnik.hr, 12. lipnja 2012.) Nijetrebalo puno vremena da fotografija

dviju obnaæenih hrvatskih navijaËica“osvoji” internet. NavijaËice su ubrzopostale internetska senzacija na Face-booku, kako u Hrvatskoj tako i u svije-tu. Fotografije su ubrzo preplavile dru-πtvene mreæe diljem Europe.

Ministarstvo kulture potvrdilo jeda je jedna od obnaæenih navijaËicanjihova djelatnica. EtiËko povjeren-stvo sada istraæuje πto se toËno do-godilo te Êe naknadno odluËiti osankcijama.

Ministrica AAnnddrreeaa ZZllaattaarr VViioolliiÊÊ izjavi-la je kako je upoznata sa situacijom, teje kazala kako Êe djelatnica s fotogra-fije biti sankcionirana s obzirom da uMinistarstvu postoji kodeks ponaπa-nja. Ministrica pretpostavlja da Êe kaz-na biti blaæa, dakle financijska.Na upit novinara o privatnom vreme-nu djelatnice s fotografije, Zlatar je ka-zala kako su svi djelatnici Ministarstvasvjesni da preuzimanjem funkcije i nji-hov privatni æivot djelomiËno ima vezes njihovim poslom.

SSiinniiππaa KKuuhhaarr iz Sindikata dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika re-kao nam je kako nema temelja za bilokakvo sankcioniranje dotiËne djelatni-ce, buduÊi da se etiËki kodeks Minis-tarstva ne odnosi na privatno vrijemezaposlenika.

Vijesti

Fotografije dviju hrvatskihnavijaËica obnaæenih grudiveÊ su proπle cijelu Europu,a kako se doznaje jedna odnjih je zaposlenica Ministar-stva kulture

4411

MMaannjjaa mmaatteerriijjaallnnaa pprraavvaa uu ZZaaggrreebbuu

(HRT, 2. srpnja 2012.) U postupkumirenja koji je uslijedio nakon πestogkruga pregovora izmeu gradonaËel-nika i sindikata koji predstavljaju za-poslenike Ëije se plaÊe osiguravaju ugradskom proraËunu, predstavnici sin-dikata i Grada Zagreba postigli su spo-razum prema kojem Êe zaposlenicimaostati iste plaÊe, ali Êe im materijalnaprava, osim regresa, biti ukinuta do31. prosinca ove godine.

Premda ostaju u kolektivnom ugovo-ru, zaposlenima u vrtiÊima, gradskojupravi i svima koji se financiraju grad-skim novcem do kraja godine suspen-diraju se materijalna dobra: boæiÊnica,dar za djecu, nagrada za uËenike i stu-dente, jubilarne nagrade, pomoÊ za li-jeËenje, pomoÊ u sluËaju smrti Ëlanovaobitelji, pomoÊ za nastanak teπke inva-lidnosti, roenje djeteta, uklanjanjeelementarnih nepogoda. Sva ostalamaterijalna prava koja nisu bila spornaostaju ista.

Predsjednica Sindikata radnika upredπkolskom odgoju i Ëlan mirovnogvijeÊa ispred sindikata BBooææeennaa SSttrruu--ggaarr istaknula je kako je Grad napravioustupak u pregovorima te omoguÊioda se zaposlenicima Ëije se plaÊe osi-guravaju u gradskom proraËunu ispla-ti regres u iznosu od 1250 kuna. Do-dala je kako je to za Grad izdatak odoko 15 milijuna kuna. Naravno da ÊeËlanovi sindikata koje sam predstavlja-la biti nezadovoljni. Grad je dokazaoda nema, mogli smo dobiti ili to ili iz-gubiti sva 42 prava ako bismo iπli naotkazivanje ugovora, a potom podupitnikom dogovarali novi tekst ugo-vora, istaknula je.

ProËelnik Gradskog ureda za financi-je SSllaavvkkoo KKoojjiiÊÊ zahvalio je u ime grad-ske uprave sindikatima na razumijeva-nju. Sporazum je potpisao i predstav-nik Sindikata gradske uprave IIvvaann KKaa--ttaalleenniiÊÊ.

(SDLSN, 14. lipnja 2012.) OPATIJA -U uredu gradonaËelnika danas supredstavici sindikata, Grada Opatije iposlodavaca potpisali temeljni Kolek-tivni ugovor za zaposlene u ustanova-ma Grada Opatije.

NazoËni su bili gradonaËelnik Opati-je IIvvoo DDuujjmmiiÊÊ, ravnateljica DjeËjeg vrti-Êa Opatija SSmmiilljjaannaa PPaarraaggvvaajj, ravnate-ljica Festivala Opatija RRaajjnnaa MMiillooππ, rav-nateljica Gradske knjiænice SSuuzzaannaa©©ttuurrmm--KKrrææiiÊÊ, Predsjednica Sindika-ta radnika u predπkolskom odgojui obrazovanju Hrvatske BBooææeennaaSSttrruuggaarr, predsjednik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika Hrvatske BBoorriiss PPlleeππaa,povjerenik Sindikata dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenikaza Festival Opatija Æeljko Harbaπ,zamjenica povjerenika Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika Gradske knjiænice MMiirreellaaKKrriiËËkkiiÊÊ MMaarrccaann, sindikalna povjerenicaSDLSN RH Podruænice DjeËji vrtiÊ MMaa--rriiccaa KKaarrlloovviiÊÊ, sindikalna povjerenicapodruænice Sindikata radnika u pred-πkolskom odgoju i obrazovanju Hrvat-ske JJeelliiccaa LLuukkeennddaa -- MMaattuulljjaa, te æupa-nijska povjerenica SDLSN SSllaavviiccaa JJuurraa--nniiÊÊ.

Od potpisa ovog kolektivnog ugovo-ra suzdræali su se predstavici u Sindika-tu djelatnika u kulturi, no ukoliko do17. lipnja i njihovi predstavnici ne pot-piπu kolektivni ugovor, u tom sluËajuza njih prestaju vaæiti odredbe postoje-Êeg.

GradonaËelnik Ivo DujmiÊ izjavio jekako je unatoË padu gospodarskih ak-tivnosti u zemlji, padu proraËunskihprihoda, ali i neizvjesnim ishodima sud-skih sporova s kojima je suoËen GradOpatija tijekom pregovora postignutdogovor oko potpisivanja Kolektivnogugovora za djelatnike u ustanovamaGrada Opatije u kojemu su zadræanasve ranije steËevine i materijalna pra-va. No, u aktualnoj ekonomskoj real-nosti nije bilo moguÊe prihvatiti zah-tjev da se ispravi dugogodiπnja situaci-

ja i poveÊa koeficijent i osnovica plaÊadjelatnika onih ustanova u kojima za-ostaju za razinama plaÊa u gradskojupravi. U pregovorima je postignutasuglasnost da je u ovom trenutku tomaksimum koji se mogao postiÊi, ali sezato u kolektivni ugovor ugradilaodredba da Êe se u pojedinaËnim pre-govorima o osnovici za plaÊu voditi ra-Ëuna o kretanju u gospodarstvu, troπ-

kovima æivota i ono πto je najvaænije -prihodima proraËuna. Zahvalio je dije-lu pregovaraËkog tima πto su cijenilinapore poslodavca i osnivaËa da se utakvom okruæenju zadræe postojeÊaprava iz kolektivnog ugovora, sadaπnjeplaÊe i druga materijala prava, a izra-zio æaljenje πto predstavnici sindikatadjelatnika u kulturi to nisu mogli prih-vatiti.

Boæena Strugar, predsjednica Sindi-kata radnika u predπkolskom odgoju iobrazovanju Hrvatske, takoer je izra-zila zadovoljstvo postignutim, izrazivπiuvjerenje da Kolektivni ugovor traæistalnu brigu za razvojem u πto boljemsmjeru.

Predsjednik Sindikata dræavnih i lo-kalnih sluæbeniha i namjeπtenika Hrvat-ske BBoorriiss PPlleeππaa je ocijenio kako prego-vori nisu bili lagani, ali da ni vremenanisu drugaËija. Izrazio je æaljenje πto senisu mogli uskladiti svi detalji tijekompregovora, ali je i naglasio da Êe sepratiti situacija te da Êe sukladno njoj iodredbe Kolektivnog ugovora korigira-ti. Na kraju je dodao da su predstavni-ci sindikata pokazali razumijevanje zaprilike u kojima se nalazimo. ÆÆ.. HHaarrbbaaππ

Lokalna samouprava

PPoottppiissaann TTeemmeelljjnnii kkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr zzaa zzaappoosslleennee uu uussttaannoovvaammaa GGrraaddaa OOppaattiijjee

4422

Profesionalni vatrogasci

NNoovviinnaarrsskkoo vviijjeeÊÊeeËËaassttii iizzrreekklloo ooppoommeennuu nnoovviinnaarruu JJuuttaarrnnjjeegglliissttaa zzbboogg nneeoobbjjeekkttiivvnnoogg iitteennddeenncciioozznnoogg ppiissaannjjaa oo ssiinnddiikkaattiimmaa

(SDLSN, 30. srpnja 2012.) “No-vinaru TToommiissllaavvuu KKuukkeeccuu izriËe seopomena zbog neobjektivnog itendencioznog pisanja, kojim bezdokaza izriËe optuæbe na raËun fi-nancijskog poslovanja sedam veli-kih sindikata u Hrvatskoj”, stoji uzakljuËku Novinarskog vijeÊa, ko-je je na svojoj odræanoj 9. srpnjavijeÊalo o prijavi SDLSN povodomËlanka “Dobivaju 265 milijuna ku-na godiπnje, a nitko ne kontrolirana πto ih troπe!”, objavljenog uJutarnjem listu 16. oæujka 2012.godine.

Iako ovaj zakljuËak neÊe doÊido Ëitatelja Jutarnjeg lista, on jedokaz da jedan dio novinarskih“profesionalaca” javnosti servira“istinu” po svojim mjerilima i takose udaljava od etiËkih vrijednostinovinarske profesije.

Kako izgleda “istina” u inter-pretaciji Jutarnjeg lista najboljeilustrira podnaslov citiranog Ëlan-ka koji glasi. “SINDIKATI IZNADDRÆAVE Svaki zaposleni daje im1% plaÊe! Za πto?”, premda jeopÊe poznato da Ëlanarinu sindi-katima ne plaÊaju svi zaposleni,veÊ samo njihovi Ëlanovi, kao i daje sindikalno organizirano oko450.000 radnika od oko 1,4 mili-juna zaposlenih.

Ako Vas zanima proËitajte zak-ljuËak Novinarskog vijeÊa ËastiHND-a i priloæenu dokumentaciju,a ako ne, prepustite se i nadaljemedijskoj lobotomizaciji...

SS.. KKuuhhaarr

JJUUTTAARRNNJJII LLIISSTT ppoonnoovvnnoo jjaaππee

(SDLSN, 9. srpnja 2012.) Novinar Jutarnjeg lis-ta VViikkttoorr VVrreessnniikk proπlog je vikenda letvicu novi-narskih standarda ovih dnevnih novina podigaou visine u kojima istina i Ëinjenice isparavaju predzloÊudnim novinarstvom.

PiπuÊi o “kasti” zaposlenih u dræavnom i jav-nom sektoru, Vresnik je tezu o nedodirljivostidræavnih i javnih sluæbenika dokazao jednostav-nim i efektnim tabliËnim prikazom u kojem je pri-kazan gubitak 100.000 radnih mjesta u gospo-darstvu, spram 0 (rjeËju: nula) izgubljenih radnihmjesta u dræavnoj i javnoj upravi.

U gorljivoj æelji dokazivanja ne postojanja otkazau javnom sektoru, Vresnik je tako pokazao da osimistine i novinarske profesije ozbiljno ne shvaÊa ni vlas-tite novine, koje su ne tako dugo pisale o otkazusluæbe za oko 200 zaposlenih u Ministarstvu obrane.

Da je Vresnik malo “istraæivao”, pronaπao bi po-datke o 150 ugaπenih sluæbeniËkih mjesta u uredi-ma za obranu 2010. godine, odnosno doπao dosveukupno viπe od 6.000 otkaza u sustavu obraneod 2000-te godine, 100-njak sluæbenika u sustavu112, nedavnog sluËaja gaπenja 11 sluæbeniËkihradnih mjesta u Ministarstvu regionalnog razvoja ifondova EU, tri radna mjesta u Ministarstvu soci-jalne politike i mladih i mnogih drugih sluËajevakoji pokazuju da otkazi u dræavnoj upravi nisu fik-cija, nego stvarnost, ali ako se stvarnost ne uklapau unaprijed konstruiranu priËu, onda ju treba ma-lo frizirati. A Jutarnji list to tako dobro radi.

SS.. KKuuhhaarr

4433

PP OO GG LL EE DD II ZZ NN HH SS -- aa

»uvaj seDanajacai kad darovenose

PPiiππee:: KKrreeππiimmiirr SSeevveerr

Nekako ispada kako su u krizi bonitetne agencije dobra-no profitirale i to na svojoj javnoj prepoznatljivosti i utjeca-ju. I ranije su, baπ kao i sada davale zemljama svoje ocje-ne kreditnog rejtinga, no teπko da je to bilo gdje popraÊe-no s toliko medijske pozornosti koliko dobivaju sada. Kri-za ih je jednostavno izdigla. Njihova moÊ i utjecaj silno suporasli. A rijeË je o privatnim agencijama Ëija filozofija ipristup idu dobro utvrenim neoliberalnim stazama. Nijesvejedno kakvu Êe ocjenu pojedine zemlje od njih dobiti,jer o toj ocjeni, uz ostalo, velikim dijelom ovisi i cijena za-duæivanja. Ocjena stabilnosti zemlje znak je i ulagaËimakako je u tu zemlju dobro ulagati u pokretanje ili πirenjeposlova, a kreditorima, koliki je rizik njihova posuivanjanovca i duænikova sposobnost vraÊanja kredita. Zbog togai vlade strepe od te ocjene. No, i u Europi se sve ËeπÊe Ëu-ju prigovori vezani uz internacionalnu moÊ koju su te pri-vatne agencije dobile i posljedice ocjena koje daju. Kad suse, u Starom Rimu u arenama odvijale gladijatorske borbe,pobijeeni je sa ogromnim strahom gledao put loæe u gle-daliπtu rezervirane za rimskog vladara. U tom je pravcugledao i pobjednik s oruæjem u ruci, a gledali su i posjeti-telji na tribinama. »ekali su hoÊe li taj gospodar æivota ismrti podignuti palac prema gore ili ga okrenuti nadolje.O tom jednom Ëovjeku i njegovom palcu ovisilo je hoÊe lipobijeeni preæivjeti ili Êe mu pobjednik zadati smrtonosniudarac. Gotovo takav status dobile su bonitetne agencijeu suvremenom svjetskom poretku. No, to nije puko pita-nje samo njihove ocjene nego i obrazloæenja koje uz ocje-nu ide, kao i oËekivanja koja ocjeni prethode.

I bonitetne agencije, baπ kao i MMF i Svjetska banka, πti-te i promiËu interese krupnoga kapitala i zagovaraju neo-liberalnu koncepciju gospodarstva. To se posebno odraæa-va kod malih zemalja, ali i kod svih onih zemalja koje tonuu krizu, koje su visoko zaduæene, kojima je gospodarstvoduboko ranjeno. Tim je zemljama novac za zaduæivanje ra-nije davan po vrlo povoljnim uvjetima, banke su povolj-nim, jeftinim kreditima poticale potroπnju. A onda su seuvjeti postroæili, krediti postajali sve skuplji, ali su ih bankei dalje davale u suludoj pohlepi za profitom. Pri tome za-

duæenost raste, a rastu i rizici povrata kredita pa kreditnirejting poËne padati, πto poskupljuje kredite, a zemlje ujednom trenutku, Ëak i uz visoke kamate, sve teæe dolazedo svjeæeg novca. Onda se tu pojavi „spasitelj“, MMF, ko-ji ima povoljnije kredite, ali i oËekivanja vezana uz privati-zaciju i rasprodaju nacionalne imovine, rezanje proraËun-skog deficita, rezanje socijalnih prava i prebacivanje sveveÊeg troπka na graane te fleksibilizaciju træiπta rada i iz-mjene radnog zakonodavstva. Uz njega uvijek negdje „Ëu-Ëi“ i Svjetska banka.

Najnovija ocjena hrvatskoga kreditnoga rejtinga dobive-na od agencije Fitch Ratings natjerala je samozadovoljneosmjehe na lica Ëlanova Vlade RH. A graanima pri tomebiva sve jasnije kako kreditni rejting baπ i nema neke vezes njihovim osobnim stanjem. Naime, njima je sve gore, akreditni rejting zemlje ne samo da je u ocjeni te agencijezadræao isti status nego je i za malu nijansu poboljπan.Mnogi se pitaju treba li im onda biti joπ puno gore za ne-kakav ozbiljniji oporavak kreditnoga rejtinga zemlje.Obrazloæenje koje je ta agencija dala uz ocjenu govori ka-ko su ocjenjivaËi zadovoljni jer je Vlada RH postigla napre-dak u rjeπavanju fiskalnih izazova dræave, zapoËela fiskal-nu konsolidaciju i unapreuje naplatu poreza, na dobromje putu u pogledu smanjenja deficita opÊe dræave, reæedræavne rashode prvenstveno reæuÊi izdatke za zaposleneu javnom sektoru. Hrvatski rejting stabilizirat Êe se akoVlada ostvari ciljanu razinu proraËunskog deficita, stabilizi-ra udio javnog duga u BDP-u i osigura povratak odræivihstopa rasta BDP-a. Na rejting bi pozitivno utjecao i napre-dak u podruËju strukturnih reformi. A Fitch smatra kako jeza poboljπanje konkurentnosti te potporu moguÊem sred-njoroËnom rastu BDP-a i oËuvanju ulagaËkog rejtinga zem-lje vaæna i sveobuhvatna reforma træiπta rada koja Êe rije-πiti probleme i u privatnom i u javnom sektoru. Dakle, oËe-kuje se od Vlade RH da, uz ostalo, krene u daljnju fleksibi-lizaciju træiπta rada, odnosno smanjenje radniËkih prava.Dakle, bude li Vlada i dalje „πtreberski“ odraivala oËeki-vanja, bit Êe i stabilnosti kreditnoga rejtinga. OËito su muzalog i radniËka prava. A da netko malo pita i radnike? Pi-tao ili ne pitao sindikati sigurno neÊe dopustiti daljnju ero-ziju radniËkih prava. U svijetlu ovih pritisaka na radniËkaprava treba gledati i skoraπnji dolazak MMF-ove misije uHrvatsku kao i „nervozu“ predstavnika Svjetske banke uHrvatskoj da se πto prije krene s reformom Zakona o radu.Na sve se nadovezuje i najava ministra financija o restruk-turiranju javnog sektora i „odokativno odrezanom“ viπkuzaposlenih u tom sektoru od 20.000. Bez analiza, bez pla-na restrukturiranja, bez promjena u opisu i popisu poslo-va, bez sistematizacije. I bez konzultacija sa sindikatima.Vladi su oËigledno bliskiji stavovi bonitetnih agencija,MMF-a i Svjetske banke nego li zaposlenih i njihovih sindi-kata. ©to Êe joπ biti plaÊeno radnim mjestima i radniËkimpravima?