Put spoznaje
Mjerilo naeg znanja predstavlja samo nae iskustvo. Praktine
pouke donose nam mudrost dublju od one koju steemo iz teorijskih
pouka. Ono to ljude plai, jest da iskustvo nije uvijek pozitivno.
Meutim, pouka je uvijek pozitivna, bez obzira koliko iskustvo bilo
negativno.
Svaki uspeh je proizvod niza neuspjeha. To je nain na koji uimo.
Metodom pogreaka mi uimo kako neto uraditi ispravno. Djeca su
najbolji primjer za to, jer nitko ne radi toliko greaka i ne ui
toliko brzo kao djeca.
Grijeimo samo onda kada ne uimo na grekama Razlika izmeu
uspjenih i neuspjenih ljudi je u tome to su uspjeni bili ustrajni i
uporni, ne dozvoljavajui da im neuspjeh bude krajnji cilj. Nijedan
neuspjeh nije konaan osim ako vi tako ne odredite.
Uenje iziskuje promjenu; promjena podrazumijeva gubitak
obrazaca; gubitak obrazaca podrazumijeva umiranje starog; umiranje
starog raa novo. Zapravo se nita ne promijeni dok se mi ne
promijenimo.
Vano je svjesno opaanje vlastitog ponaanja i vlastitih
postupaka.
to znai biti svjestan samog sebe?
To znai osvijetliti svaku svoju misao, emociju, ili djelo. Znai
vidjeti to, osjetiti, kada proe misao kroz glavu, rei sebi: Hej, ja
sam sada pomislio na to i to, ili u trenutku nadolazeeg bijesa
postati svjestan da se bijes pojavljuje, te ne reagirati na njega,
ve ga promatrati, kao da je neki stranac. Dovoljno je samo
promatrati svoju emociju, ili misao i ona je ve osvijetena. Dakle
svjesnost znai neprekidno samopromatranje. Promatrajte emociju kao
da je stranac. To je odnos osvjeivanja. Opazite kako se kreete i
kakvi su ton i boja vaeg glasa u razliitim situacijama posebno u
stresnim, u kojima je veina ljudi nesvjesna. Promatrajte sebe u
situacijama upoznavanja novih ljudi (moda nismo svjesni da
zagrizemo u snu, ili se namrtimo kad god upoznajemo nekoga). U
svemu postoje obrasci i jako je vano osvijestiti ih.
Mi ne moemo odrediti ishod neke situacije, ali zato moemo
odrediti svoj trud. Mi ne moemo znati da li emo pobijediti u nekoj
igri, ili ne, da li emo dobiti posao koji elimo, ili pronai ljubav.
Ali zato moemo odrediti trud koji emo u to uloiti. to god mislili,
ili osjeali, sumnjali, ili strahovali, usprkos naoj prolosti, ili
roditeljima, na trud i dalje oblikuje na ivot. Stoga uloite trud, a
tada prihvatite ishod. Pustite ono ime ne moete upravljati.
Ljudi koji predugo razmiljaju prije nego to naine korak, mogli
bi itav ivot provesti na jednoj nozi. Anthony de Mello
Primjena ovoga naela i ivljenje sa svrhom znai pitati samog
sebe, ne samo to moram uiniti?, ve i Kada je najbolje vrijeme da to
uinim?.
Duhovni ivot zapoinje i zavrava se tijelom. Ono je naa jedina
imovina koja traje itav ivot. Moemo meditirati, vizualizirati i
sanjati, ali ne moemo izai iz tijela ako najprije ne uemo u njega.
U uravnoteenom stanju tijelo i duh zajedno stvaraju energiju i
obilje u naim ivotima. Ravnoteu postiemo putem svetog trojstva
zdravlja: svakodnevne tjelesne aktivnosti, zdrave hrane i
kvalitetnog odmora
Tekoe s vremenom prolaze, kao i uici, jer to god se uzdigne,
mora pasti, a to god padne, ponovno e se uzdii u ovom, ili onom
obliku. To je priroda svijeta. Ciklusima ivota ne moemo upravljati,
ali moemo ih jahati kao konje, ili blage valove. Prihvaajui
promjene vlastitih doba, kreemo se u skladu s ciklusima vlastitoga
svijeta.
Jedan od puteva u pravu budunost, iako ima lane budunosti, jeste
ii u pravcu u kom raste tvoj strah. I produite dalje.
Damir Tenodi Terapeutske vjetine
Materija kao takva ne postoji. Sva materija nastaje i postoji
zahvaljujui sili koje uzrokuje vibracije estica atoma i dri taj
minijaturni solarni sistem na okupu morali bismo konano priznati da
iza te sile stoji svijest i inteligencija
Platon od slobodnog ovjeka (slobodnog od straha iluzija) ne moe
se napraviti rob, jer slobodan ovjek i u zatvoru je slobodan. Strah
je misao koja se ne temelji na onom to je, ve na onom to bi moglo
biti.
Will Smith strah nije stvaran, strah postoji jedino u vaim
mislima o budunosti. Proizvod je nae mate, neega to ne postoji niti
je ikada postojalo. Strah je vrlo blizak ludilu.
Dan Millman susrest e se sa svojim Viim Ja onog trenutka kada se
tvoja svijest izdigne iz mora osobnih pitanja i briga, te uplovi u
srce. Zna, ne mora se penjati na valove Tibeta jer kraljevstvo neba
je unutra. Unutra i gore u srcu iznad sve je tamo.
Ana Buevi Safari duha
Pravilo 17 sekundi nakon 17 sekundi na prvu misao se lijepi
druga i nakon 17 sekundi trea misao. Dobijemo niz pozitivnih ili
negativnih misli koje nemaju nikakvu snagu.
Pravilo 68 sekundi mislei na neku misao 68 sekundi odailjemo u
svemir misao i vibraciju, krenula je manifestacija. Zakon
privlaenja tri osnovna koraka:
1. aljemo elju
2. svemir odgovara
3. otputamo oekivanja i usklaujemo se sa eljom
Tehnika Priajte novu priu i Ba bi bilo lijepo., priajte ono to
elite ivjeti umjesto nema posla recite Ne bi li lijepo bilo dobiti
ovaj posao.
Molitva je trenutak kada se mi obraamo Bogu, a Meditacija je
vrijeme kada se Bog obraa nama.
Sa udahom kaemo: Hvala tebi Gospodine.
Sa izdahom kaemo: Neka bude volja Tvoja.
Lao Tsze - Upoznati druge pametno je, upoznati sebe mudrost
je.
Osho Postanite nesvrhoviti poput bijelog oblaka. Postanite
bijeli oblak. Naime bijeli oblak plovi bez ikakvog otpora kad god
ga vjetar nosi, apsolutno uivajui u vjenoj promjenjivosti formi
svoga postojanja i bez tendencije da ita zadrava ili mijenja
uplivom svoje volje. Bijeli oblak je nesvrhovit (bez-smislen) jer
postoji iskljuivo radi Postojanja. I mi trebamo postati identini
njemu: bez otpora, blaeno, spontano suraivati sa vjetrovima karme i
prihvatiti Njegovu volju kao svoju vlastitu (prepoznati je istinski
takvu). I tada biva realizirana Smisao, jer postajemo
Prolaznost-koja je vjena, neprolazna i nepromijenjiva (apsolutno
promijenjiva). Sedona metoda Nema vanijeg hodoaa od onog na koje se
uputimo da bismo upoznali sebe. Svijest je osnova svakog
djelovanja
Svjesnost je prepoznavanje djelovanja svijesti. Razumijevanje
aspekta svijesti i svjesnosti polazite je svakog valjanog duhovno
razvoja.
Mitski svijest se definira kao posjedovanje samog sebe, a sam in
posjedovanja ostvaruje se u trenutku kada ovjek uspije iz svog
sredita vladati itavim svojim biem. Tezej to ini u grkom mitu,
ovjek mora u labirintu svoje nutrine pobijediti Minotaura vlastitu
niu prirodu, da bi tako doao do sredita labirinta i postao njegov
gospodar. Potrebno je znati da svijest ne moemo buditi bez jake
volje da inimo on to treba, a ne ono to nam se svia. 6 stvari koje
sretni ljudi nikad ne ine:
1. ne bave se tuim ivotom
2. ne trae odobravanje
3. ne oslanjaju se na druge ljude i izvanjske dogaaje kakao bi
bili sretni
4. ne dre se za ljutnju
5. ne provode due vremenske periode u negativnoj okolini.
8 stvari kojih se treba sjetiti kada sve krene nizbrdo:
1. bol je dio procesa odrastanja
2. sve je u ivotu prolazno
3. zabrinutost i jadikovanje ne mijenjaju nita
4. vai oiljci su simbol vae snage
5. svaka borba je korak naprijed
6. negativnost drugih ljudi nije va problem
7. u konanici, bit e onako kako treba biti
8. najbolje to moete napravit je da nastavite dalje Tri ivotna
pitanja:
1. Kada je najvanije vrijeme? Sada.
2. Tko je najvaniji? Osoba s kojom ste.
3. to je najvanije uiniti? Biti paljiv i zainteresiran za on to
se dogaa upravo sada sa osobom s kojom ste.
Duhovnost - je traganje za smislom, iskonska potreba pojedinca
da kroz razliita iskustva unaprijedi svoj duh, spozna vie istine i
postigne prosvjetljenje.
to uiniti kada spasite ivot drugom ivom biu ak i crvu ili korovu
u zrak putate spaavanje ivota. Mala milosrdna djela jedna su od
duhovnih aktivnosti koje imaju najveu mo preobrazbe.
Indijanac iz plemena Cree od poetka svijeta, svakog jutra kad
sunce izae stvoritelj nam daje 4 zadatka za taj dan:
Prvo , moram nauiti bar jednu znaajnu stvar
Drugo, moram drugoga nauiti barem jednu znaajnu stvar
Tree, moram uiniti neto za nekog drugog, a najbolje je ako ta
osoba ni ne shvati da sam neto za nju uinio
etvrto, moram se prema svim oblicima ivota ponaati sa
potovanjem. inei to irim te stvari po svijetu.
Gottried Miller osniva Salem utoita za zlostavljanu djecu
Jaina valova koji su meusobno u fazi je jednaka kvadratu zbroja
valova. Dva zdruena vala su etiri puta jaa od jednog, deset valova
su stotinu puta jai. Misao je energija, a sva se energija
pojavljuje u valovima, vjerujemo da je 80 000 ljudi koji misle istu
misao jednako mono u smislu stvaranja zajednike stvarnosti kao 6
400 000 ljudi. Za planetarnu promjenu stvarnosti e biti dovoljno da
svih 80 000 ljudi vjeruju u ljubav. Istinu vam kaem, ako se ne
promijenite i postanete kao mala djeca, nikad neete ui u
kraljevstvo nebesko. Stoga, tko je ponizan, kao ovo dijete, najvei
je u mom kraljevstvu.
Oscar Wild Svi sveci imaju prolost i svi grenici budunost.
Gandhi Religije su razliiti putovi koji vode istom cilju. Zar je
vano kojim putom idemo, ako zavrimo na istom odreditu.
Strpljenje nije stvar ekanja, ono je sposobnost zadravanja
dobrog stava dok teko radimo na svojim snovima, znajui da je rad
vrijedan toga.
Thom Hartman Posljednji ar pradavnog sunca
Teorija Gaia kae da je planet ivi organizam i da smo mi samo
jedna stanica u tom golemom tijelu.
Premda su lov i ubijanje za hranu dijelom prirodnog poretka,
kada to inimo moramo to raditi s potovanjem i zahvalnou. Obred prve
noi u Europi punih 1600 godina, opisano u Epu u Gilgameu.
Morfna rezonancija fenomen trenutanog dijeljenja udaljenog
znanja.
Djeca su dar, dana su nam na skrb ali ne zauvijek. Pokuaj da ih
predugo zadrimo uza se moe imati razorne posljedice za njih ali i
za nas. Moramo nauiti vratiti dar i povjeriti svoju djecu Bogu. Vie
nisu naa. Sada su Boja djeca.
Sufi Kada umremo nae se svijesti rastope u kozmiku juhu. Sve nae
misli, snovi, strahovi, iskustva sve to ide u lonac, oblikujui
golemi kozmiki gula, u kojem su svi izmijeani sa svim drugima. Kada
se rodi dijete, kozmiki kuhar, zagrabi u kozmiki lonac, i izvadi
dovoljno juhe za napuniti ljudsko tijelo i duu. Budui da svi
potjeemo iz iste juhe, imamo obvezu uiniti juhu sretnijom, lakom
ukusnijom. Svaka misao koju pomislimo i svako djelo koje poinimo na
kraju zavri u juhi i biti e uliveno u nekog od naim potomaka.
to uiniti kada spasite ivot drugom ivom biu ak i crvu ili korovu
u zrak putate spaavanje ivota. Mala milosrdna djela jedna su od
duhovnih aktivnosti koje imaju najveu mo preobrazbe. Biti radostan
bez razloga ono to definiramo kaodobro ini nas sretnima. Ono to
definiramo kao loe ini nas nesretnima. Meutim nita samo po sebi
nije dobro niti loe, sve ovisi o tome kako mi to vidimo. Kad
shvatite da nema dobre ili loe situacije, ve da je to samo na
trenutni doivljaj, a on se moe promijeniti, onda ste SLOBODNI.
I Istina e vas osloboditi: Klju promjene si ti
Mahatma Gandhi - Veliina nas kao ljudskih bia ne lei toliko u
naoj sposobnosti da promijenimo svijet, to je mit atomskog doba, ve
u naoj sposobnosti da promijenimo sebe.
Stoga, najbolji i jedini pravi recept za promjenu bi bio:
promijenimo sebe! Svaka borba protiv zla je uzaludna borba, to je
kao da eljamo kosu vlastitog odraza u ogledalu i frustriramo se jer
i dalje imamo neurednu frizuru! I borba protiv rata je borba, ba
kao i rat! Kao to potvruje i kvantna fizika: promatra stvara
stvarnost oko sebe, ako nema promatraa, nema niti njegove
stvarnosti. Kakva je naa svjesnost u ovom asu, takav je i svijet
kojeg vidimo oko sebe, iz razloga to mi ne vidimo stvari onakve
kakve one jesu, nego unosimo nau svjesnost o tome tko mi jesmo u
svaku situaciju. Ono to ja jesam utjee na nain kako vidim svijet
oko sebe, a nain kako vidim svijet oko sebe utjee na moj izbor u
svijetu.
Kada se probudite, kada shvatite, kada uvidite, sa svijetom
postane sve u redu. Najvanije putovanje na koje moete poi je
unutarnje putovanje. To je putovanje prema istini o tome tko vi
stvarno jeste. To je mjesto iznad svakodnevne svjesnosti, gdje
poinje duhovno osnaenje. Duhovnost vam daje snagu da odluite
misliti kreativno umjesto da mislite automatski, da izaberete
odgovor umjesto reakcije, te mir, ljubav i sklad umjesto stresa,
sukoba i kaosa. Previe govorimo o reformama: ekonomskoj,
socijalnoj, politikoj. Ostavite reforme na miru i pobrinite se za
reformatora. Kakav svijet moe stvoriti ovjek koji je glup, pohlepan
i bez srca? Ne moete promijeniti svijet prije negoli promijenite
sebe, uspijete li promijeniti sebe, otkrit ete da nikakve druge
promjene nisu nune. Koja je svrha svijesti i to je izvan nje?
Ne postoji Bog kao zaseban entitet, kao osoba Bog je ukupnost
svekolikog odvijanja ivota i sam njegov izvor. Kad bi stvoritelj
ovog svijeta uistinu bio netko ili neto izvan nas, ve bi ga netko
negdje morao pronai, ve bi bio otkriven uz sav napredak i tehnoloki
razvoj kojim raspolaemo. Bog je Ljubav u naem srcu koja je u svojoj
njenosti i prirodnosti stvorila ovu svijest da bi u njoj mogla
vidjeti svoj vlastiti odraz i uivati u radosti tog prepoznavanja.
To je misterij sakriven ravno pred naim nosom toliko oigledan i
neposredan da je postao nevjerojatan naem umu iji je pogled cijelo
vrijeme usmjeren prema van u potrazi za stvoriteljem, za izvorom i
za smislom, a sve to je potrebno je okrenuti ga prema unutra, prema
nama samima. Jedino nae srce ovo moe razumjeti. Sve je ve samo po
sebi savreno upravo takvo kakvo jest, samo su naa iskrivljena,
nesavrena percepcija i prosuivanja na temelju nauenog lanog
identiteta ono to uzrokuje sve zablude i stvara sve probleme i
sukobe. Jedino to je potrebno je to uvidjeti!
Svrha svakog iskustva je razumijevanje. Intelektualno i mentalno
znanje o neemu nije dovoljno, ono je prazno, jalovo i
neupotrebljivo sve dok nije iskustveno doivljeno. Tek tada ono
postaje ivue razumijevanje. Doivljaj je klju ove igre koja se zove
ivot. Svako razumijevanje izvedeno i proizalo iz iskustva slui kao
sredstvo ienja taloga neznanja sa ogledala nae due kako bi se
svjetlost Ljubavi mogla jasno odraavati u njoj. Ako zaronimo malo
dublje, postavlja se pitanje to je ta osnovna, primarna pokretaka
sila koja ini razliku izmeu ivoga i mrtvoga? to je to to uzrokuje
osvanue svijesti i ivota? To je POKRET VOLJE! Cjelokupno odvijanje
se pokree djelovanjem volje. A ako pogledamo to znai, vidjet emo da
rije volja dolazi od glagola voljeti to nas opet vraa na njezin
korijen LJUBAV. Kretnja ljubavi omoguuje svijest! S koje god
pozicije unutar svijesti krenuli u istraivanje, ona nas uvijek vraa
natrag na svoj izvor. Ja jesam upravo ovdje i upravo sada je
vrhovno boanstvo budnog stanja. Biti dua samoga ivota gdje su
promatra, promatranje i promatrano jedno je svrha naeg postojanja.
To je ono gdje istinska arolija poinje! Gdje se stapamo i postajemo
iskustvo, a ne samo oni kojima se iskustvo dogaa! Gdje mi jesmo
ljepota, a ne oni koji ju promatraju. To je potpuno svjesno
uranjanje u Sebstvo! Proivjeti ivot i propustiti prepoznati ljepotu
s kojom je proet kao esenciju ljubavi koja jesmo je ono to zovemo
pakao i razlog zbog kojeg je ivot pun jada i besmisla. Vjerovati da
smo zasebne individue s ulogom u svijetu koji je netko drugi
stvorio i u kojem smo se mi sluajno nali znai sanjati u budnom
stanju i biti uhvaeni duboko u iluziji pogrenog identiteta koji je
izvor svake patnje.
Dok s druge strane, postati svjestan da je svijet dio nas znai
probuditi se na javi, probuditi se iz budnog stanja u jedno dublje
i ire saznanje o naoj istinskoj prirodi koja proima sve i koja jest
sve bez obzira na pojavnost, bez obzira na dolazak i odlazak
svijesti, bez obzira na bivanje i nebivanje, saznanje koje nije
mentalno, koje nije razumsko, nego vie kao neka sigurnost u srcu
koju nije mogue objasniti. Jednostavno, samim biem znamo. I iz tog
saznanja dolazi trajni mir i radost, divljenje, jedna potpuna
prostranost i bezbrinost to se tie materijalnih i ego postignua i
ishoda ovoga to doivljavamo, jedno tiho blaenstvo i Ljubav koja je
izvan svega toga, uvijek tu, nedirnuta, koja je prije svega i zbog
koje sve jest. Bit samospoznaje je u slobodi od osobe 1. Dio
Jedina prepreka koja stoji izmeu nas i beskraja ivotne radosti,
mira i ljepote koja je u svakom trenutku prisutna posvuda oko nas
je naa sklonost i navika dubokog poistovjeivanja s naim osobnim ego
identitetom. Glavni razlog patnje ukupnog ljudskog postojanja lei u
noenju tekog bremena nae vlastite samovanosti! Uzimamo ovaj ivot i
same sebe previe ozbiljno, pripisujui si posebnost, vanost i
imaginarnu nadmo u odnosu na druge koja ne postoji i koja nikada
nije postojala u stvarnosti osim kao posljedica nae vlastite
zablude o tome tko mi uistinu jesmo Svakog jutra kad se probudimo,
ivot je ve tu kao takav, sve se u njemu odvija i dogaa potpuno
prirodno i mirno. Ono to nas sprjeava da budemo u skladu s tim
prirodnim odvijanjem i stopimo se s mirom koji je uvijek tu je na
otpor koji mislima o tome da bi neto TREBALO BITI DRUGAIJE pruamo
prema TOME TO JEST!
Bit samospoznaje je u slobodi od osobe 2. Dio
Kako izgleda sloboda nae istinske prirode?To je stanje potpune
oputenosti i spokoja osloboeno bilo kakvog ekanja da se dogodi neto
posebno, osloboeno hitnosti, straha ili tjeskobe, brige o onome to
e biti sutra, slobodno od misli o juer, slobodno od ideje
postizanja, uspjeha, jer shvaate da se zapravo nema to postii!
Jednostavno si tu, sada, s onime to ti trenutak donese, u toj
uvijek novoj, uvijek svjeoj radosnoj prisutnosti koja nikad ne
dosadi, shvaajui da je jedino to je istinski vano u ivotu ljubav,
razumijevanje i bivanje s ljepotom ivota u radosti ovog trenutka.
Zahvalan si i prihvaa ivot onakav kakav se pojavljuje i pliva
zajedno s njim a ne protiv njega. Dobro ti je gdje god se nalazi,
ne kuka i ne ali se, ne procjenjuje situacije kao ovakve ili
onakve, ne lijepi svoje prosudbe na njih, ne eli biti na drugom
mjestu. Nita ti nije teko jer sve to radi, radi s ljubavlju i iz
ljubavi. Nema posebnih zahtjeva od drugih, ne oekuje da se ponaaju
na odreen nain pa te ne mogu ni razljutiti, ne prosuuje ih i ne eli
nikoga mijenjati, jednostavno svima daje slobodu da budu, gledajui
u svakome dublje, to jedno bie koje si i ti sam i zato osjea
ljubav, toplinu, zajednitvo i potovanje koje je tu prije pojave
misli i identifikacija s ulogama identiteta. Ne ulazi u sukobe jer
nema potrebe biti u pravu, nitko te ne moe uvrijediti jer si
slobodan od ponosa! Ponosan je samo onaj koji eli istaknuti svoju
posebnost u odnosu na nekoga drugoga i potvrditi svoju nadmo nad
nekim. A s obzirom na to da jasno vidi da je ponos obiljeje
iluzorne osobe za koju shvaa da nema nikakve veze s onim to ti po
svojoj prirodi jesi, ne poistovjeuje se. Dubok mir i radost koji
proizlaze iz toga su nagrada samima sebi.
Ja sam bie ljubavi koje dijeli radost svojeg prirodnog bitka u
neposrednoj jednostavnosti otvorenog srca ovdje i sada sa svima
koji se nau u mojoj blizini. To je jednostavna istina naeg bia koja
sija iz naeg srca kao toplina i prepoznaje se u vedrom pogledu i
irokom osmijehu. To je naa bit.
Ako se neto treba dogoditi, dogodit e se, a ako ne treba, onda
nee, bez obzira koliko se mi o tome brinuli ili pokuavali utjecati
na ishod. Zato brinuti o neemu na to ionako nemamo nikakvog
utjecaja? Postoji nebrojeno mnogo stvari o kojima se moemo brinuti
svakog dana i zamiljati svakojake scenarije o tome to bi moglo
biti, jer je um kao izvor straha nepresuan. Ali zato bismo dananji
dan rtvovali strahu i brigama kad umjesto toga jednostavno moemo
uivati u njegovoj ljepoti i radovati se? Jer, dok se mi brinemo i
strahujemo od budunosti ne doivljavamo svoju sadanjost u kojoj
jedino moemo BITI! Zastanimo na trenutak i razmotrimo ovo. Ne moemo
ivjeti u prolosti, o njoj moemo samo RAZMILJATI, kao to ne moemo
ivjeti ni u budunosti, nju moemo samo ZAMILJATI. Dakle, o svim
ostalim vremenima moemo samo MISLITI, ali jedino SADA moemo BITI!
To je jedino vrijeme koje ne zahtijeva i kojemu nisu potrebne nae
misli. Zato, jednostavno puta da te ruka ljubavi blago vodi i
usmjerava tvoj ivot u svoj njezinoj mudrosti tamo kamo treba ii,
prepoznajui na jednoj dubljoj razini da si uvijek ba na pravom
mjestu, tamo gdje treba biti i da se nita zapravo ne dogaa sluajno
ili tek tako, bez veze, i u tom preputanju nalazi potpuni mir.
Klju sree je u ivljenju jednostavnim ivotom u kojem nema
posebnih oekivanja.
I Istina e Vas Osloboditi: Klju Mira, Sree, Slobode, Ljubavi i
Blagostanja je u NAMA
Mir nam dolazi posredstvom ljubavi, razumijevanja drugih ljudi,
prihvacanjem i otputanjem, dodirom sa samim sobom i stvarnou. Mir
ne obuhvaa sebinost, kao ni ravnodunost. Mir se nikada ne kupuje za
odreenu cijenu. Mir se zarauje davanjem od sebe. Na vlastiti mir
potaknut e mir u naoj obitelji, u naoj zajednici, gradu, zemlji i
obuhvatiti itav svijet. Nemamo li mir u sebi, uzaludno je traiti ga
iz vanjskih izvora.Unutarnji mir ne ovisi o tome gdje ivite, pa ak
ni o tome s kime ste. Istinski je mir neto to nosite sa sobom bez
obzira na vanjske okolnosti. Premda moda putuje na vrlo udaljena
mjesta, ovjek zapravo uvijek putuje u drutvu vlastite savjesti i sa
sobom se vraa kui. Nikako ne moemo pobjei svojem unutarnjem biu.
Ako smo optereeni nekim problemom, nosimo ga sa sobom kamo god
idemo. S druge strane, ako nam je svijest proeta blagim spokojem,
tada moe biti ispunjena i unutarnjom snagom i mirom.
Kad i sami otkrijete taj unutarnji svijet, s vremenom ete
uvidjeti da je to jedini stvarni mir koji je uope mogue postii. Da
biste ga pronali, ne trebate daleko putovati; trebate se samo
duboko zagledati u sebe, u svoju bit. Vanjske se okolnosti mogu
promijeniti u hipu, a ono to ste do tada smatrali mirom moe
iznenada nestati. No kad jednom steknete/spoznate istinski mir,
ostati e s vama ak i usred svijeta koji se sve bre mijenja.
Ne traite mir na drugome mjestu, selei se s jednog mjesta na
drugo. Takav pristup vodi do razoaranja. Umjesto toga, svakoga dana
provedite dio vremena na svome mjestu (unutar sebe) na kojem imate
potpuni unutarnji mir. Oslobaajte se briga sve dok ne ostvarite
vezu s unutarnjim svijetom mira. Dubina sve veeg unutarnjeg mira
moe vam i dalje donositi snanije duhovno svjetlo, mudrost i
usmjeravanje, kako bi svaki dan bio dan dubljeg razluivanja.
Iskustveni Pomak Od Osobe Prema Biu 1.dio arolija zahvalnosti je
u tome to ona i najveeg siromaha u trenutku ini najbogatijim, jer
zahvalan ovjek zna vrednovati i biti istinski zadovoljan s onime to
ima u potpunosti, dok nezahvalan ovjek, bez obzira koliko
posjedovao uvijek sam sebe doivljava siromanim, jer u sebi stalno
osjea prazninu i nedostatak neega, vjeno je uskraen za ispunjenje.
Meutim, sa zahvalnou si uvijek bogat, ak iako materijalno ne
posjeduje mnogo, jer, jednom kad ju iskreno izrazi, ona automatski
u fokus tvoje svijesti dovodi jo vie stvari na kojima moe biti
zahvalan. Tada shvaa koliko si ve blagoslovljen i bogat samim time
to jesi. Istinska zahvalnost je odraz ireg shvaanja ivota koje
razumije da je pravo mjerilo bogatstva koliina ljubavi i radosti
koja protjee tvojim srcem svakog trenutka, a ne stanje koje ovisi o
statusnim obiljejima i materijalnom posjedovanju. Radost je odluka
a ne posljedica izvanjskih okolnostiJedna od temeljnih zabluda
osobe je u tome to vjeruje da mora neto uiniti da bi mogla biti
sretna i radosna. Ona vjeruje da je radost posljedica neega to se
nalazi izvan nje same. Ali zapravo, radost je odluka! Sva radost je
ve prisutna u nama kao naa istinska priroda koja samo eka dozvolu
uma da bude slobodno izraena! DOIVLJAJ RADOSTI OVISI ISKLJUIVO O
UVJETOVANOSTI NAEG UMA! Jedini razlog zbog kojeg nismo radosni i
sretni u svom ivotu je taj to smo uvjetovani smatrati da ona ovisi
o nekoj izvanjskoj okolnosti! Prihvatili smo kao istinu i vrsto se
drimo uvjerenja da nam je potreban razlog za radost! To je najbolje
vidljivo na primjeru nogometne utakmice i navijaa. Kad netko navija
za svoju momad, automatski, cjelokupna njegova radost i srea je
svedena na uspjeh te momadi i ovisna o njemu. Igra se devedeset
minuta i svi su u strepnji i oekivanju gola. Nitko zapravo ne uiva
oputeno u ljepoti same igre i ne raduje se jer su svi fokusirani
iskljuivo na rezultat. Grizu se nokti, uzbuenje je na vrhuncu,
iekivanje postaje nepodnoljivo. U 89. minuti njihova momad postie
gol! U tom trenutku, izbija erupcija radosti i razlijee se cijelim
stadionom i svi koji navijaju za tu momad su izvan sebe od sree.
Dakle, postavlja se pitanje gdje lei ta radost ili srea koja je
tako snano eruptirala prilikom pogotka? Da li je ona u nogometu, u
momadi koja je dala gol, u lopti ili u postignutom pogotku? Na prvi
pogled se ini da je ona u postignutom pogotku, jer se ini da je on
izazvao radost! No to je samo optika varka. Paljivijim promatranjem
doi emo do spoznaje da je radost ve morala biti u samim navijaima
jer ju drukije ne bi bili u stanju izraziti i pokazati! Neto ega
nema ne moe se ni pokazati, ne moe izai na vidjelo. Postignuti
pogodak je bio samo mentalni okida koji je olabavio stisak uma i
omoguio toj prirodnoj radosti naeg bia koja je vjeno tu da se
slobodno izrazi. Sad je jedino pitanje, zato su ti isti navijai
morali ekati punih 89 minuta da bi oslobodili tu vjenu radost? Zato
jer su sukladno vlastitoj uvjetovanosti tako postavili priu u
svojoj glavi. Ograniili su ukupnost radosti na to oekivanje pobjede
i to je razlog zbog kojeg ju nisu ranije mogli doivjeti. Jer, kad
bi radost bila u samom pogotku kao takvom, onda bi se svi
podjednako radovali. Meutim, pogodak je izazvao radost samo kod
navijaa koji su navijali za pobjedniku ekipu. Navijai koji su
navijali za drugu ekipu nisu radosni. Naprotiv, oni su utueni i
neutjeni jer je njihova ekipa primila gol i izgubila! Dakle, iz
ovog je primjera oigledno da radost nije negdje izvana i da ne
ovisi o izvanjskim okolnostima, nego o naim oekivanjima. Mi ve
jesmo radost! Zato onda ekati da se neto posebno dogodi da bismo
tek onda mogli izraavati ono to ve ionako jesmo? Samo zato to smo
navikli vjerovati u suprotno. Naa je pozornost od malih nogu
usmjeravana na krivo mjesto prema budunosti. Nismo odvojili malo
vremena da bismo u miru, sami za sebe pogledali i otkrili to mi
uistinu jesmo SADA?
ivot je sadaSva stvarnost i ivotnost naeg ivota je mogua samo
ovdje i sada i nigdje drugdje. Trik uma je da uvijek ostavlja dojam
da nas neto vano i bitno eka u budunosti i mami nas da krenemo u
opsenu akciju dostizanja toga koja zaokuplja svu nau pozornost i
energiju dok nam neprestana tenja i oekivanje donosi nemir. No ivot
nam u velianstvenosti svoje oputene prirodnosti pokazuje da zapravo
niti jedan trenutak nema prednost pred nekim drugim trenutkom. Sve
to emo ikada doivjeti e u naem iskustvenom doivljaju uvijek biti
ovdje i sada, cijeli na ivot je jedan neprekidni ocean sadanjosti
unutar kojeg se izmjenjuju pojave i dogaaji koji mu daju privid
kretanja i dinamike. Ali zapravo, ivot je uvijek oputen, prirodan i
ne uri. To je valjda ono na to se misli u Bibliji kad se kae da za
sve to se nalazi pod suncem postoji vrijeme. Sve ima svoje doba i
svaki posao pod nebom svoje vrijeme. Vrijeme raanja i vrijeme
umiranja; vrijeme saenja i vrijeme upanja posaenog. Vrijeme
ubijanja i vrijeme lijeenja; vrijeme ruenja i vrijeme graenja.
Vrijeme plaa i vrijeme smijeha; vrijeme tugovanja i vrijeme
plesanja. Vrijeme bacanja kamenja i vrijeme sabiranja kamenja;
vrijeme grljenja i vrijeme kad se ostavlja grljenje. Vrijeme
traenja i vrijeme gubljenja; vrijeme uvanja i vrijeme odbacivanja.
Vrijeme deranja i vrijeme ijenja; vrijeme utnje i vrijeme
govorenja. Vrijeme ljubljenja i vrijeme mrnje; vrijeme rata i
vrijeme mira. (Propovjednik 3,1-8) Sve to se dogaa se dogaa u irem
kontekstu tog jednog vjenog mira i postojanja.
Ono to e vam donijeti smirenost i skinuti s vaih lea teret
hitnosti i imperativa da morate neto postii i ostvariti je shvaanje
da se zapravo NEMA TO postii. Postignue je samo igraka za ego,
mentalna zamka namijenjena iskljuivo za njegovo dokazivanje, to je
in preko kojega ego trai potvrdu svoje vlastite vrijednosti i
kvalitete. Jer, uviate da je konana tenja koja lei u pozadini svih
tih postignua, ostvarivanja i usavravanja ionako samo tenja za
ljubavlju, radou i ispunjenjem, ali budui da je shvaena na pogrean
nain, ona za sobom povlai i ogroman teret patnje ukoliko se ne
postigne. Inzistiranje na postignuima je samo mentalni trik, zamka
za osobu koja vjeruje da neto mora uiniti da bi zasluila ljubav i
sreu koja je cijelo vrijeme ve prisutna u njoj. Postignue tu
postaje svrha sama sebi i sve se podreuje njemu do te mjere da
ovjeku koji je upuen postizati, ivot izvan okvira postignua
prestaje imati ikakvog smisla. On za sve ostale vidove ivota
postaje potpuno slijep i sve vrednuje iskljuivo u odnosu na
postignue. A to je izvan toga? Uzmite primjerice svog psa, maku ili
bilo koju ivotinju i pogledajte kako oni ive svoj ivot. To je ivot
bivanja i neposrednosti koja ne zna za sutra, ivot u kojem nema
vremena i procjenjivanja. Da li oni bilo to postiu? Ne. Moemo li
rei da su bilo to znaajno ostvarili tijekom svojih ivota? Ne. Oni
ak ni ne znaju to taj pojam znai, potpuno im je beznaajan i stran.
Oni jednostavno jesu. Sve to su postigli je da su svojim prisustvom
drugima donijeli radost i dobrotu. Znai li to da je njihov ivot
zbog toga manje vrijedan, manje znaajan? I na kraju, tko je uope
onaj koji to prosuuje? Jedino ego koji pati od sindroma manje
vrijednosti zbog kojeg se mora neprestano dokazivati. Do jedne
razine, sve te ego prie imaju svoju vrijednost i vanost samo da bi
nas preko lekcija i situacija koje pruaju nauile da mi nismo ego,
to je jedina njihova svrha, ali izvan toga, ego je potpuno nevaan i
suvian. elja nije prepreka samospoznajiVi samim time nuno ne
prestajete eljeti. Nema nieg loeg u eljenju kao takvom. ELJA SAMA
PO SEBI NE VODI U ILUZIJU, NEGO JE IDEJA OVISNOSTI O ELJI KAO
IZVORU NAE SREE ONO TO UZROKUJE PATNJU I RAZOARANJE, kad je sva naa
pozornost usmjerena na oekivanje da nam ta eljena stvar sama po
sebi prui radost. Prirodno je eljeti. To je izraz ljubavi prema
sebi. Svatko eli sebi dobro. U korijenu svake elje zapravo lei
namjera dobrobiti da bude dobro tebi i svima oko tebe. Ako si
spoznao sebe ne znai da mora prestati djelovati i kretati se u ovom
svijetu. Ne, jer ovo je jedini svijet u kojem se moe kretati i
djelovati. Nije u tome poanta. Naprotiv. Usputne elje su sasvim
bezazlene sve dok je prisutno ire razumijevanje i spoznaja da
Ljubav, srea i radost za kojom eznemo nisu u tim stvarima nego u
nama samima, u naem srcu i miru trenutka, a da su stvari koje elimo
samo kontekst preko kojeg se ta radost dijeli i izraava. Biti
svjestan toga je od presudne vanosti jer sama ta spoznaja vadi
otrovni alac razoaranja i patnje. Svjesni ste da, ako se neke elje
i ne ostvare, nita nije izgubljeno, jer radost je uvijek tu s vama,
u Ljubavi koja prirodno izvire iz vaeg srca. Iskustveni Pomak Od
Osobe Prema Biu 2. Dio
Strahovi i brige ne postoje u bivanju samo u razmiljanjuKako
budete provodili sve vie vremena u bivanju, shvatit ete da izmeu
vas i vaeg uma postoji jedan opipljiv meuprostor, da strahovi i
brige ne postoje osim kad o njima RAZMILJAMO! Da bismo se uope bili
u stanju bojati ili brinuti, moramo misliti. To je osnovni
preduvjet. Ne postoji strah u bivanju! Kad neto ne znamo i samo
jesmo, nema straha. Jer bivanje je mirno, a svaki mir proizlazi iz
Ljubavi. Sva ukupnost straha postoji jedino i iskljuivo u umu, u
miljenju. Zanimljivo je da svaki strah ili briga moraju najprije
biti stavljeni pred nas da bismo ih mi mogli postati svjesni,
moraju biti dovedeni u sredite nae pozornosti da bismo ih mogli
razmotriti i usmjeriti svoju pozornost prema njima. Tek kad
usmjerimo svoju pozornost prema njima i kad se pokrene mentalni
proces razmiljanja, nagaanja i pretpostavljanja o tome to bi i kako
moglo biti, tek kad ponemo projicirati i zamiljati, vezati svoju
pozornost za samu misao, strah i brige oivljavaju i dobivaju snagu
i postaju stvarne, ali ne prije. Prije toga one ne postoje
samostalno, osim kao latentne, potencijalne ideje, jer nisu
napajane energijom nae pozornosti i volje. Primijetit ete da mi
moemo biti bez njih, ali da one ne mogu biti bez nas Brige NE
RJEAVAJU SUTRANJE PROBLEME nego oduzimaju DANANJI MIR. Stvari su tu
da se koriste a ljudi da se vole. Razlog zbog kojeg je na svijet
pun patnje i nasilja je taj to ljude koristimo a stvari volimo.
Divne misli jednog od najveih Majstora Svijesti zemaljske
povijesti: Leonardo da Vinci
Volim one koji se smijee u nevolji, koji skupe snagu iz stresa i
rastu u hrabrosti samorefleksijom. Posao malih umova jest da
potonu, ali oni koji su u srcu vrsti, i iju svijest potvruju
njihova djela, e svoje principe ivjeti do kraja.
Ljudi koji su postigli velike stvari rijetko sjede i putaju da
im se ivot dogodi. Oni izlaze van i dogaaju se ivotu.
Ultimativna sofisticiranost jest jednostavnost.
Uei kako ivjeti, zapravo uimo kako umrijeti.
Nita ne jaa autoritet kao tiina...
Najvea prevara koja se dogaa ovjeku jest od njegovih vlastitih
miljenja i uvjerenja.
Impresioniran sam potrebitosti djelovanja: znanje nije dovoljno,
rauna se tek primjena; volja nije dovoljna, smisla ima tek
djelovanje.
Najplemenitiji uitak due jest onaj razumijevanja sebe, ivota i
stvari...
Zato oko jasnije vidi stvari u mati i u snu, nego na javi?
Dugaak ivot je dobro proveden ivot.
Nema veeg majstorstva od onog nad sobom, svojim umom.
Uenje nikada ne iscrpljuje um, dapae, jaa ga.
Razumijevanje svega je mogue.
Ako ne moe sve to eli, eli ono to moe.
to je dublji osjeaj stvarnosti, to je vea i patnja.
PAPA FRANJO JE ZAMOLIONe plaite za onim to ste izgubili , borite
se za ono to imate
Ne plaite za onim to je mrtvo , borite se za ono to je roeno u
vama
Ne plaite za onima koji su vas ostavili, borite sa za one koji
su s vama
Ne plaite za onima koji vas mrze , borite se za one koji vas
vole
Ne plaite za onim to je prolo , borite se u sadanjim bitkama
Ne plaite to ste patili , borite sa za sreu
sa svime to nam se dogaa uimo da ne postoji nita to se ne moe
rijeiti samo ne treba stati nego nastaviti
UITE DJECU
Uite djecu da nisu svi ljudi isti i da nisu svi ljudi iskreni,
ali da ih to ne smije pokolebati!
Da na jednog takvog dolazi i jedan na kojega se mogu ugledati i
koji e u njihovim oima biti heroj!
Da na jednog sebinog politiara dolazi jedan predani voa!
Uite ih da zbog jednog neprijatelja ne propuste vidjeti ljepotu
i ljubav jednog prijatelja!
Da jedna zaraena kuna vrijedi vie nego pet pronaenih!
Da se znaju nositi s porazom i da uivaju u pobjedi!
Da ne budu zavidni, ve da se raduju tuoj srei!
Uite ih tajnu obinog osmijeha!
Da rane ne bole previe, jer one znaju zacijeliti!
Uite ih ljepoti pria, knjiga i tiini u koju mogu ui!
Da znaju vidjeti ljepotu u ptici, suncu i samome ivotu!
Uite ih da vjeruju u svoje ideje ak i kada im svi govore da ne e
uspjeti!
Da je asnije izgubiti nego varati!
Uite ih da budu njeni s njenima i vrsti s vrstima!
Dajte im snagu da ne podlegnu skupinama ako nisu sigurni da je
to ono to oni ele!
Uite ih da sluaju sve ljude i da pamte samo ono to prepoznaju
kao istinu.
Uite ih da stave najveu cijenu na svoje znanje, ali da nikada ne
stavljaju cijenu na svoju duu i svoje srce.
Da se bore za svoja uvjerenja!
Da imaju hrabrosti biti strpljivi i strpljenja da budu
hrabri.
Uite ih da imaju vjeru u sebe, jer tek tada e imati vjeru u
ljude!
Jer ovo je najmanje to vi moete nauiti svoju djecu
Samotnost je jedini lijek za osamljenost Postoje dvije strane
onoga to nazivamo samoom. To su osamljenost s jedne i samotnost s
druge strane. Iako je samoa taj zajedniki nazivnik i temelj koji ih
povezuje i spaja, postoji ogromna razlika u doivljaju izmeu
osamljenosti i samotnosti. Jedno proizlazi iz neznanja, a drugo iz
spoznaje. Samoa sama po sebi nije osamljenost. Osamljenost je
stanje u kojem mi PATIMO zbog nedostatka drugih ivih bia oko sebe
jer smatramo da sami sebi nismo u stanju pruiti nita to bi nas
uinilo sretnima i zadovoljnima, pa se zbog toga osjeamo potitenima
i nesretnima. Samotnost je neto to odabiremo svojevoljno i emu se
radosno preputamo svim svojim srcem da bismo u tiini mogli uiti o
sebi, da bismo se mogli upoznati i stei dublje uvide u prirodu ovog
ivota. Samoa je jedan od naih najveih uitelja, jer ona nam pomae da
ujemo ono to zbog ometanja, amora i buke svakodnevnih misli inae
nismo u mogunosti uti svoju unutarnju istinu. Jedini nain da
istinski iscijelimo svoju osamljenost i rijeimo se straha od samoe
nije bjeanje u drutvo drugih ljudi, nego uranjanje u svoju vlastitu
samou i razvijanje potovanja i ljubavi prema samima sebi. Tek kad
potpuno zaronite u svoju vlastitu samou i prigrlite ju, tek kad
upoznate sebe i kad vam postane sasvim ugodno u drutvu vae vlastite
nutrine, moi ete istinski i potpuno uivati u drutvu drugih ljudi.
Osho: Put srca Ne sudite
Dok ne znate cijelu priu, kako moete prosuivati? Proitate jednu
stranicu knjige, kako moete prosuivati cijelu knjigu? Proitate
jednu reenicu na stranici, kako moete prosuivati cijelu stranicu?
Proitate samo jednu jedinu rije u reenici, kako moete prosuivati
cijelu reenicu? IVOT JE TOLIKO OGROMAN SAMO JEDNA RIJE, DIO RIJEI I
VI STE PROSUDILI CIJELINU! CJELINU!!!
Lano samopouzdanje se zapravo odnosi na nisko samopotovanje i
jedno je od najveih problema svijeta i to ne samo za oigledno
potlaene ljude, ve ak i za ljude na visokim pozicijama moi. Nisko
samopotovanje zapravo znai manjak stvarnog zadovoljstva u svom
unutarnjem ivotu.
Ljudi s niskim samopotovanjem vole ogovarati. Zato? Zato to im
to prua zadovoljstvo. U sebi nemaju neku stvarnu supstancu. S druge
strane, samopouzdani ljudi govore o svojim idealima u ivotu, ne o
grekama drugih.
Osoba s niskim samopotovanjem je brza na kritiziranju drugih,
dok je osoba s nekakvim unutarnjim ispunjenjem puna potovanja prema
drugima, ona prirodno ima elju ukazati potovanje i brigu prema
drugima. Osoba s niskim samopotovanjem je arogantna. Ona misli, Ja
sam uinio ovo, porazio sam ove nacije, zaradio sam ove milijune,
osvojio sam ove turnire itd. Takvi su ljudi vrlo eljni uvjeriti
druge kako su oni uspjeni i to su postigli u ovom svijetu. Meutim,
osoba s pravim samopouzdanjem je ponizna. Zato? Zato to jednostavno
nema potrebu impresionirati druge s jeftinim rijeima samoljublja.
Ako ste unutar sebe vrlo slabi, hvalit ete se sa svakom malom
sitnicom kako biste bili prepoznati, dobili odobrenje i oboavanje.
Ali ako imate unutarnje ispunjenje, ako imate povjerenja u sebe, to
vam nije potrebno.
Mike Lmabert istinski se moe uiti iskljuivo razotkrivanjem
nepoznatog. Sve ostalo je puko ponavljanje.
Jednoga dana, poglavica Cheeroki plemena poduavao je svog unuka
ivotnim vrijednostima.
U nutrini svakog ovjeka odvija se velika borba. ree djeaku. Za
prevlast se bore dva vuka. Jedan vuk je zao, nesretan i ruan: on je
pun ljutnje, zavisti, pohlepe, sebinosti, boli, aljenja, krivnje,
zamjeranja, lanog ponosa, surovosti i oholosti, vani su mu odnosi
podreenosti i nadreenosti. On iri lai, strah, mrnju, krivnju,
oskudnost, siromatvo i podjelu. Drugi vuk je lijep i dobar: On je
prijateljski raspoloen, radostan, drag, vedar, ljubazan, pravian,
poten, suosjeajan, nenametljiv, velikoduan, iskren, zahvalan,
hrabar i poticajan, potpuno usidren u dubokom shvaanju koje
nadilazi obinu mudrost.
Unuk zastane i na trenutak se duboko zamisli nad rijeima svog
djeda koje je upravo uo, a onda ga upita: Djede, koji e vuk
pobijediti?
Djed mu odgovori:Vuk kojega hrani. Taj vuk e sigurno pobijediti.
Tri Sita
Sokrat je slovio za mudraca. Jednog ga dana potrai neki ovjek i
ree:
- Zna li ta sam sve uo o tvome prijatelju?
- Trenutak, odgovori Sokrat. Prije nego mi ispria volio bih da
proe jedan brzi test: jesi li to to mi eli rei prosijao kroz tri
sita?
- Tri sita?
- Da, odgovori Sokrat. Prije nego ispria neke stvari o drugome,
dobro je da uzme malo vremena i prosije ono to eli rei.To nazivam
test od tri sita! Prvo je sito Istine. Jesi li provjerio da je
istinito ono to mi eli ispriati?
- Ne, pa i nisam. Nisam vidio samo sam uo kako priaju.
- Dobro! Ne zna dakle je li to istina. Probajmo iznova: pokuajmo
prosijati drugaije, sada emo uzeti sito Dobrote. Ono to mi eli
ispriati o prijatelju, je li neto dobro?
- Ne, ba suprotno! uo sam kako se tvoj prijatelj loe ponio.
- Dakle, nastavi Sokrat, eli mi ispriati loe stvari o prijatelju
a nisi siguran jesu li istinite. To i nije ba ohrabrujue! Jo uvijek
moe proi test, jer je ostalo jo sito Koristi.Je li korisno da mi
ispria sve to je moj prijatelj napravio?
- Korisno? Pa i ne, ne vjerujem da bi ti to moglo koristiti.
- Dakle, zakljui Sokrat, ono to si mi htio ispriati nije Istina,
ni Dobro, ni Korisno, pa zato bi mi priao. Ne elim nita znati od
onoga to si mi htio ispriati, i tebi e biti bolje da sve to
zaboravi.
Ti Nat Han Mir je svaki korak
Najbolje to moemo da uradimo je da zaponemo dan osmijehom.
Osmijeh potvruje nau svjesnost i opredijeljenost da ivimo u miru i
radosti. Izvor istinskog osmijeha je svjestan um.
Paula Horan Reiki, ivot u vaim rukama
Naela reikia: - upravo u danas ivjeti u zahvalnosti
upravo u danas ostaviti brige
upravo se danas neu ljutiti
upravo u danas poteno raditi svoj posao
upravo u danas pokazati ljubav i tovanje za svako ivo bie
Korisno je svake veeri izvriti procjenu samoga sebe. Proite ponovo
u mislima svoj dan i podsjetite se kako ste reagirali na svaku
osobu i na svaku situaciju. to je bili uredu, a to bi se moglo
promijeniti? ega se najbolje sjeate? Pronai ete da se sjeanja koja
su vam tako jasna, odnose na dogaaje koji su se dogodili kad ste na
tren postigli pravu svjesnost. Ta vjeba pomoi e vam da postanete
svjesni svog ponaanja. Vjebom poet ete vidjeti sebe kako promatrate
sebe. Takoer s praksom vidjet ete kako hvatate sami sebe prije nego
biste neprikladno reagirali u novoj situaciji.
Maharishi TM
Ljepota se nalazi u oku promatraa svijet je onakav kakvim ga
vidimo.
Ono to radimo to nam se i vraa, ono to sijemo to emo i ponjeti.
Idealno ponaanje temelji se na naelu davanja. Ako se dvoje sretnu
da bi dali, oboje e primiti. Meutim ako se dvoje sretnu da bi
primili, onda oboje eka da primi budui da nitko ne daje i ne prima
oboje se rastaju razoarani. Suprotno, ako se sretnu da daju oboje
primaju najvie. Ali ovjek moe dati samo ono to ima. Dajemo ono to
imamo. Svatko zrai ono to jest. arulja daje toliko svjetla koliko
snage ima.
Sandra Anne Taylor Kvantni uspjeh Ako razmotrimo svoj
emocionalni ivot, opaamo da smo skloni skakati iz jednog stanja u
drugo: danas smo sretni, a sutra nesretni; sad smo uzbueni, a zaas
smo zabrinuti. Vanjske okolnosti lako oblikuju naa iskustva, a
veina ljudi osjetljivija je na negativne na pozitivne utjecaje.
esto se lako uplaimo, a katkad nas uzrujavaju i najmanje sitnice.
Ali, iz ega proizlaze te varijacije? Kao to ste ustanovili, svaka
emocija sree je stav zahvalnosti. Suprotno vrijedi za negativne
osjeaje: veina njih proizlazi iz svojevrsnog nezadovoljstva. Kojom
se mentalnom aktivnou vie bavite: nastojite li svjesno uivati u
sadanjem trenutku i uvaavati ono to ve imate? Ili opaate samo ono
to nedostaje vaem ivotu? Ako opaate ono to nedostaje, morate znati
da va stav utjee i na vau svijest i na energiju te samo odrava
nezadovoljstvo koje ve osjeate. Neki ljudi ive u stalnom stanju
nezadovoljstva. Neprestano su mrzovoljni, ale se na ono to nije u
redu i usredotoeni su na ono to im nedostaje. Doima se da nikada
nisu zadovoljni, a njihova energija, na alost, potvruje u alosnu
injenicu. Univerzalni zakoni po tom su pitanju nepokolebljivi: ono
na to ste usredotoeni, poveava se u vaem ivotu. Ako ste neprestano
usredotoeni na ono to vam nedostaje, manjak moe zavladati vaim
ivotom.
Deepak Chopra: Zakon odvajanja
esti spiritualni zakon uspjeha, Zakon odvajanja, kae kako put
prema dobivanju bilo ega vodi preko raskidanja naih prianjanja za
cilj. To ne znai odustajanje od namjere za manifestiranjem; niti
odustajemo od namjere, niti odustajemo od elje. Odustajemo samo od
naeg vezivanja i prianjanja na cilj. Onog trenutka kada usmjerenu
namjeru spojimo s konceptom ne-prianjanja - dobit emo to elimo.
Kako primijeniti Zakon odvajanja? Zaponite vjebajui odvajanje od
mijeanja u proces manifestacije. To znai da kad god naiete na
problem - ostanete svjesno i vrsto uzemljeni u mudrosti
nesigurnosti, dok istovremeno s iekivanjem promatrate kakvo e
rjeenje iskrsnuti. Ostanete li odvojeni od problema neete se
osjeati pozvani nametati vlastita rjeenja. Ovo nadalje omoguuje
ostajanje spremnim i budnim na razliite opcije i mogunosti, a kada
se one dogode - bit e neobino mone i uzbudljive. Stanje budne
spremnosti susrest e se s postavljenim ciljevima i namjerama,
omoguujui vam da nove okolnosti iskoristite sa kakvim god se
problemima suoili u ivotu. Svaki je problem sjeme novih mogunosti
za neko vee dobro.
Marcus Aurelius: Pet savjeta rimskog imperatora Ima mo nad
svojim mislima - ali ne i nad vanjskim dogaajima. Shvati ovo i
pronai e snagu.
1. Tvoja srea ovisi o tebi.
2. ivot ti moda nee dati ono to eli, ali e ti dati ono to
treba
3. Postoji neto dobro u svakome
4. Istinski mir dolazi iznutra
5. Promatraj ivot kao "starog, vjernog prijatelja"
Znakovi Duhovnog Buenja
Prestaje potraga. Osjeate da ste pronali ono to ste, svjesno ili
nesvjesno, cijeli ivot traili ili osjeali da vam nedostaje. Pronali
ste da je to ve sada u vama.
To vam daje osjeaj mira i zadovoljstva. ivite u sada i ovdje,
jer vie nigdje ne trebate stii, nita dosei, nita postii, jer ve ste
stigli, ve jeste tu gdje trebate biti, ve imate sve to e vam ikada
trebati.
Potrebe se smanjuju, strahovi se smanjuju. Osjeate se slobodno
jer vidite da vaa srea ne ovisi o niem vanjskom ne o novcu, poslu,
obitelji, prijateljima, zdravlju, okolnostima pronali ste sreu, mir
i ljubav unutar sebe i uvidjeli da su uvijek tu, bez obzira to se
dogaalo.
Prepoznajete kako funkcionira ljudski um, nain na koji se vee i
projicira unutarnja stanja i vjerovanja na vanjske situacije,
osobe, stvari kako stvara iluziju stvarnosti koju onda ivite kao
svoju stvarnost. Prepoznajete njegovu igru i niste vie
identificirani s njom, moete vidjeti iza te prividne
stvarnosti.
Vidite da je izvor svega to osjeate i doivljavate unutar vas,
prestajete okrivljavati bilo to i bilo koga drugoga za to to
osjeate i doivljavate.
Vidite da je sve upravo onako kako treba biti. Nema greaka u
svemiru.
ivite vie u sadanjem trenutku. Ne alite za prolou i ne bojite se
budunosti. Ne ekate da proe ovo ili ono kako biste napokon mogli
ivjeti ili initi neto to vam je vano.
Ne osuujete ni sebe ni druge, ni ljude ni djela. Prihvaate ivot
onakav kakav jest, stvari onako kako dolaze. Ne pruate otpor onom
to jest.
Samim tim, nemate potrebu mijenjati svijet, mijenjati sebe ili
druge. Moete biti aktivni u mijenjanju svijeta, ali vaa akcija
dolazi od inspiracije i ljubavi, a ne iz straha i potrebe.
Ne odluujete iz uma, nego sluate intuiciju-srce. Iz trenutka u
trenutak osjeaj vas vodi u akcije. To je put srca. Ne ivite po
abloni koja vam je nametana kroz drutvene norme, ve ivite svoj
vlastiti ivot.
Vie ne djelujete zbog sree, ve iz sree. Vae djelovanje je lako i
bez napora, jer radite samo ono za to imate inspiraciju. Vie se ne
prisiljavate na nita, jer znate da je upravo vaa inspiracija poruka
vaeg unutarnjeg vodstva. Tako ostajete na svom najuzvienijem putu i
tako ste usklaeni sa ivotom.
Ne osuujete svoj ego, svoje mane, ne borite se protiv njega, ve
ga prihvaate. Nemate potrebu da postanete savreni i rijeite se ega
jer znate da ste ve sada savreni u svom nesavrenstvu, jednostavno
jeste.
Kako svoj ego i sve dijelove sebe sve dublje prihvaate, tako se
unutarnja transformacija dogaa sama od sebe i ego obrasci, psihiki
obrasci, se vremenom iste bez puno truda s vae strane. ivot vam
donosi situacije, prilike, uitelje koji vam u tome savreno
asistiraju.
Sve to vam se dogaa pratite vie kao promatra, bez potrebe za
kontrolom. Doivljavate stvari svjesno i nepristrano, bez uzimanja
strane ili oznaavanja neega kao dobrog ili loeg. To ne znai da ste
distancirani i da vas nije briga, upravo suprotno, tada djelujete
iz mjesta bezuvjetne ljubavi i suosjeanja, jer niste izgubljeni u
emocijama i osobnoj nesigurnosti i osuivanju.
Ne trite za lijepim osjeajima i lagodnim stanjima. ivot vam, kao
i svima drugima, donosi i lake i tee trenutke, a vi ih prihvaate i
znate da svaka situacija i svako stanje kroz koje prolazite nose u
sebi dar. Postajete sve vie i vie svijesni kako je sve prolazno, i
dobro i loe i srea i nesrea.
Potreba za kontrolom sve vie nestaje, a zamjenjuje ju povjerenje
u ivotnu inteligenciju u savrenstvo i sklad sveukupnog postojanja.
Vidite sklad i smisao u svemu, a kad ne vidite imate povjerenja da
ete uvidjeti to to trebate uvidjeti upravo kada doe vrijeme za
to.
Osjeate se ispunjeno i povezano sa sobom, s drugima i s cijelim
svemirom.
S obzirom da ste u sebi pronali sigurnost i ljubav, puno vie i
lake dajete od sebe drugima, bez ikakvih povratnih oekivanja od
njih. Dajete im slobodu da budu to to jesu.
Ne veete se za nikakve koncepte, ideje i vjerovanja.
Prepoznajete da vas svako vjerovanje u stvari ograniava. Uite
ivjeti u sferi nepoznatog. Osjeate skromnost prema misteriji ivota
i znate da, na neki nain, nita ne znate.
Kreativnost se pojaava, kao i motivacija, inspiracija, intuicija
i povezanost s unutarnjom mudrou. EGO Srea
ISTINSKA SREA NIJE U USPJENOM PRIKRIVANJU SVOJIH SLABOSTI, VE U
NJIHOVOM NADILAENJU! ivot je proces oslobaanja od vlastitog ega,
ili oslobaanja od potreba.Da bismo uivali u alkoholu moramo biti
osloboeni ovisnosti o njemu. Uitak zahtijeva odreenu distancu. Kada
ideju vlastitog identiteta vezujemo uz objekt uitka tada gubimo
sposobnost vienja tog objetka kakav on zaista jest.Oekivanja i
strah od neuspjeha gue entuzijazam. Iz tog razloga, uspjeti emo
upravo kada se oslobodimo potrebe za uspjehom.
Dyske Suematsu
Iluzija o Bogu
Vjerujui u Boga, mi zapravo ne vjerujemo (u) Boga ve (u) nau
fikciju Predstavu o Njemu time nesvjesno podravajui EGO, i nikad Ga
istinski ne spoznajui.
Istina je, naravno, da se Bog ne nalazi nigdje izvan nas samih
ve da On upravo jeste najdublja sutina naeg vlastitog bia; zbog
toga se On i spoznaje jedino, i iskljuivo, Samo-realizacijom, tj.
Samo-spoznajom. To je put realizacije onog Stanja u kojem je
obitavao Isus Nazareanin, koji je bio Krist (Pomazanik, Unutarnje
BojeOblije). to e rei da je Isus bio Realizirani Krist, tj.
Prosvjetljeno Bie. A to znai da je (to mnogi vjernici ne shvaaju,
jer u Kristu vide samo Njega kao linost): Isus bio nesporna
povijesna linost, a Krist jest STANJE SVJESTI, odnosno Istinsko JA
Bog u nama! Potrebno je, meutim, opet ukazati (preciznosti radi),
da istinski ne postoji Bog u nama i Bog izvan nas: Bog je samo
Jedan i Sveprisutan; a samo EGO (na um) je taj koji sputava nau
percepciju istine i uvjetuje nau percepciju razdvojenosti na ono to
je izvan i na ono to je unutar EGO je taj koji kae da je kapljica
kapljica a da je ocean ocean, predvidjevi u svojoj zabludi da je
kapljica ocean isto kao to je i ocean kapljica. Ocean je, ustvari,
Bogsvih kapljica, a kapljica je Boja slika i prilika Oceana!!!
Bog je, kao to smo ve rekli: Sve u Jednom i Jedno u svemu; tako
da je i Krist zapravo Boja kapljica u nama samima. Pa, stoga,
dolazimo do jasnog razumijevanja da i tzv. Sveto Trojstvo, koje
predstavlja jednu od najveih tajni u samom Kranstvu, a koje ine tri
Oblija Boja (tri vida u kojima se Bog istovremeno javlja, odnosno
manifestira, proima Svoju Tvorevinu) Bog Otac, Bog Sin i Bog
SvetiDuh jest zapravo tri vida egzistiranja, i izraavanja, Jednog
(Njega!) u ovom pojavnom svijetu (EGO-stvarnosti):
- Otac je Bog na Nebesima (Bog izvan nas),
-Sin je Bog u nama, a
-Sveti Duh je sutinska kreativna Energija (Boanska Promisao),
kojom Bog nadahnjuje Svoju Kreaciju i ukazuje na egzistenciju
Istine.
Meutim, kao to smo do sada ve jasno spoznali, sve to istinski
jeste: Nerazdvojno Jedno.
Samo grjenik u drugome vidi grjenika. Istinsko Znanje i
Biblijski Pad
Jasno nam je, dakle, da um moe da djeluje samo u okviru
prostorno-vremenskih ablona izuzev kojih misao uope ne moe
funkcionirati. Takoer smo shvatili da se istinska spoznaja
trenutka, odnosno stvarnosti, ostvaruje iskljuivo ovdje i sada a to
je upravo stanje kada nije aktivan na analitiki um (njegova
analitika funkcija), jer kada je um aktivan on milju prianja,
ocjenjuje i prema tome, prima lanu sliku. Stoga, budui da je svo
nae znanje zasnovano upravo na tim, i takvim, aktivnostima uma,
znai da je ono ipak samo LANO ZNANJE; iako smo mi, oduvijek slijepo
vjerujui umu i njegovim nesavrenim instrumentima, uvjereni da je
to, i takvo, znanje jedino mogue, jedino dostupno ovjeku, i jedino
ispravno.
Kada smo ovdje i sada, mi ne prianjamo nego samo opaamo ono to
nam donosi trenutak; percipiramo situaciju i dogaaje onakvim kakvi
zaista jesu: NEUTRALNI. Postajemo zaista svjesni onoga to se dogaa
onoga to jeste bez naeg EGO-uplitanja i stvaranja vlastitih
dojmova. Tada postajemo svjesni da je sve to samo jedna velika
iluzija i varka uma, jedna velika kozmika Predstava, koja uope nama
utjecaja na nas dok god joj ne prionemo i, time, podlegnemo. Uviamo
da ona sama po sebi nema nikakvu realnu energiju kojom bi uticala
na nas, nego joj, uvijek mi sami tu energiju pozajmljujemo,
nesvjesni svoje ne svjesnosti!
Poto je svo nae znanje roeno iz te ne svjesnosti, i rezultat je
iskljuivo vlastitih dojmova, znai da je utemeljeno na spoznajama
kroz EGO, tj. na Lai! No, iako je ova injenica toliko oigledna,
ipak smo je zaista vrlo rijetko svjesni, ili je ak uope nismo
svjesni, jer vjerujemo da je to, i takvo, nae znanje istinsko i da
potpuno istinito karakterizira ono to jeste (prirodu, svijet, samu
realnost, kakvi oni zaista jesu).
Zato nam je neophodno da osjetimo i zaista osvijestimo lanost
takvog naeg znanja:
-Svima je poznata injenica da to vie znanja nagomilavamo
(posjedujemo), to nam se vie ire vidici nepoznatoga, odnosno: to
vie znamo, to jasnije uviamo irinu vlastitog neznanja! Jedna izreka
kae: to se penje na vii vrh, vidi vee podruje koji jo treba
istraivati. U vezi sa tim postoje i mnoge druge izreke, kao visoki
dometi sagledavanja injeninog stanja stvari u okviru ove nae
relativne stvarnosti, kao to je i ova sljedea koja ukazuje na
prirodu samog uma: to je um iri, tim vie pati zbog svojih granica.
To su zaista velike istine, kojih uglavnom nismo svjesni u onoj
mjeri u kojoj bismo to morali biti. A kakva je njihova poruka?
Naime, ono to je zaista istinsko (a ne samo da ga mi takvim
smatramo) jeste jednostavno to to jeste i takvo kakvo jeste i ne
moe biti nikako drugaije. Meutim; to je sa naim znanjem!? to ga vie
ima, to, ustvari, manje znamo (manje ga imamo!); tako da vrhunac
znanja rezultira svjesnou potpunog neznanja! Pa, i sam Sokrat, koji
je u Staroj Grkoj smatran za jednog od najmudrijih ljudi svoga
vremena, na vrhuncu svojih kapaciteta izjavi ono uveno: Znam da
nita ne znam! (lat. Scio me nihil scire!). Da li je to onda zaista
istinsko znanje, ili mi samo mislimo (vjerujemo) da je ono
takvo?!
Istinsko znanje predstavlja ocean znanja a ne ocean neznanja!
Kako bi uope i moglo biti drugaije!? A ne kao to je to sluaj sa
naim tzv. znanjem: kad dostigne kulminaciju, ovjek uvia da zapravo,
nita ne zna (!?!). Jednostavno; moramo shvatiti da: Ako se istinsko
znanje umnoava onda je njega sve vie i vie, dok ako se lano znanje
umnoava onda je znanja sve manje i manje. To je jednostavno, Zakon
Postojanja.
Zar je potrebno jo neto jo injenica, jo argumenata, jo dokaza da
bismo bili u stanju shvatiti da je svo nae takozvano znanje samo la
i iluzija kojoj slijepo vjerujemo, a da je istinsko znanje znanje u
pravom smislu znaenja te rijei ipak neto sasvim, sasvim drugo!
Istinsko znanje se ne spoznaje analitikom aktivnou uma, nego
doivljavanjem istine cjelokupnim svojim biem. Um nam moe koristiti
samo u tom smislu da na vrhuncu aktivnosti vlastite logike (pri
njenim naporima da definira stvarni poloaj stvari, i njihov
meusobni odnos, u okviru ove EGO-realnosti), sebe samog dovede do
take neizbjene Kontradiktornosti u odnosu na sutinu vlastitih
postulata na kojima se i sam temelji do samog ruba osobne konane
Negacije. Kad konano dospije do tog Ruba Provalije gdje njegova
dualistika logika, konano i neopozivo kapitulira pred neizbjenom
izvjesnou dimenzije apsolutne NEDUALNOSTI (dimenzije apsolutne
Stvarnosti; Pravog Stanja Stvari) tada se suoava sa svojom najgorom
nonom morom, svojom vlastitom sutinom, i Roditeljem od koga je u
cilju ouvanja svog vlastitog identiteta, itavu vjenost boravio u
samo-nametnutom izgnanstvu: velianstvenim PARADOKSOM!Pred tim
Stanjem, gdje Istina boravi u svom izvornom obliku vjenog, te nikad
i niim naruenog, Nerazdvojnog-Jedinstva-Suprotnosti, um biva
neposredno suoen sa svojom vlastitom istinom sutinom svoje lane i
niim utemeljene vjerodostojnosti i tog ISTOG TRENUTKA biva izloen
samo-okonanju, vlastite dez-integraciji: situaciji upravo identinoj
onoj u kojoj se nalazi TAMA pri svom neposrednom susretu sa
SVETLOU! Tu, i tada, zakoni svijeta Dualnosti (ove nae
EGO-realnosti) ne da prestaju da vrijede, ve nikada i nisu
vrijedila (!!!); i u tom svjetlu istine raa se takva bistrina
svijesti gdje Dua ne dvosmisleno-jasno uvia zajedniki podzemni
KORJEN cjelokupne izvanjske, naizgled razdvojene i u meusobnom
antagonizmu, manifestacije neizmjerno bujne Biljke ovog Svijeta
Suprotnosti. Uviamo istinu da je sve izvanjsko samo naizgled: da
otoci nisu otoci, ve nikad razdvojeno jedinstvo u okviru cjelokupne
kopnene mase (voda samo stvara iluziju njihove razdvojenosti); da
valovi nisu valovi zasebni entiteti na nekakvoj, povrini oceana ve
organsko i nerazdvojno jedinstvo cjelokupne oceanske vodene mase,
te da njihova sutina(istina) jeste Ocean, a ne njihova osobnost
(za-sebnost); da, uostalom, kapljica nije kapljica ve sam OCEAN
(kao i obratno!) to samo ovisi od ugla promatranja; i konano, da
ovjek nije ovjek kao zaseban entitet, linost, otok ve da njegova
(naa!) sutina jeste VJENO I BESKRAJNO KOZMIKO SVESUTINSKO
JEDINSTVO: sam UNIVERZUM !!! Dakle, um nam koristi samo toliko da
naem unutarnjem vidu prezentira lanost i zabludu postojeeg znanja,
koje je produkt njegove vlastite aktivnosti (spoznaje kroz EGO); a
kada la biva osvijetena, ona tada sama otpada od uma i otkriva
istinu. Zato se istinsko znanje stie iskljuivo nadilaenjem
(transcendiranjem) lanog znanja, tj. svega onoga to samo mislimo
(vjerujemo) da znamo.
Svo nae znanje se, ustvari, bazira na vjerovanju! Mi vjerujemo
svom umu i zakljuujemo da su znanja steena njegovim analitikim
istraivanjem, takva kakva jesu, istinita. To je poput situacije kad
nam prijatelj ispria, pa makar i do u detalje, kako je bio recimo u
Americi. Tako vjerno nam opie svaki svoj korak i svaki svoj
doivljaj pa nam ak pokae i fotografije sa tog putovanja ali nama,
koji tamo nikada nismo bili, ostaje mogunost zaista samo: da
vjerujemo u to, ili ne. Zato su sva naa takva, znanja samo znanja
iz druge ruke a nikako rezultat istinskog iskustva i spoznaje.
Takoer slijepo vjerujemo i svojim ulima, kao naim organima
percepcije stvarnosti, koja primljene informacije prenose umu na
analizu, iako su i ona sama, kako smo to ve uvidjeli, suvie
ograniena i neadekvatna da bi percipirala samu stvarnost.vrsto
vjerujemo svojim arenim naoalama, nesvjesni da gledajui ne vidimo i
sluajui ne ujemo: ne vidimo i ne ujemo Istinu (Stvarnost) onoga to
jeste. Nikada ne vidimo i ne ujemo REALNOST ve samo vlastite,
EGO-kreirane, Predstave (Pred-stavove!) o njoj.
Istinsko znanje (Svjesnost istine) stie se spoznajom istine, a
ova se spoznaje nadilaenjem lai! Da bi se la nadila neophodno ju je
odmotati i ogoliti je u potpunosti tek tada je uviamo ne samo umom
ve cijelim svojim biem i ona otpada od nas, odnosno prestajemo se
vezivati za nju. Ovo moemo sagledati na primjeru:
-Ako kaemo nekome od puaa da je puenje cigareta tetno po njegov
organizam, gotovo svaki e kao iz topa odmah odgovoriti da i on sam,
naravno, to ZNA; ali e i dalje nastaviti da pui! Meutim, kad doe
vrijeme i pone osjeati, odnosno doivljavati, negativne posljedice
te svoje loe navike, i to do stupnja da mu se svijest pone silom
prilika, istinski buditi za svu ozbiljnost situacije kad mu (i
ako!) svijest doe do tog nivoa da cijelim svojim biem, bez rezerve
i kompromisa, osjeti istinu o tetnosti tog poroka i kad time vie ne
ostane ni jedan jedini njegov dio koji bi ipak htio zadrati tu
naviku, tada cjelokupna energija njegovog (Probuenog) bia stupa u
akciju i ta probuena ivotnost njegove (nae!), inae usnule svijesti
ini to da se potpuno Oslobaa od navike: prestaje joj davati svoju
osobnu energiju za njen opstanak i ona sama Odumire, tj. otpada od
njega! Tek tada je on stekao istinsko znanje o sutini same lai
(navike, kao lane potrebe) i spoznao je pravu istinu svoga bia i
svojih mogunosti: da ZAISTA moe bez nje (navike, tj. cigareta).
Svi mi znamo da moemo bez svojih navika, odnosno vezanosti i
ovisnosti, i da smo jai od njih ali neto i nismo ba mnogo
raspoloeni da to znanje primijenimo i u praksi nekako nam se ne
da(!); pa zato i pokraj sveg tog silnog znanja ipak im stalno
podlijeemo. Da li je to, onda zaista znanje, ili ipak samo zabluda;
kada je injenica da nas istinsko znanje oslobaa svih ovisnosti i
dovodi do spoznaje svoje autentine Slobode?!! Kakvo je to znanje
koje nas vodi u ovisnost, ropstvo i neznanje, i odrava u tom
stanju?! To nije, i ne moe ni biti, istinsko znanje nego je ono
temeljeno samo na vjerovanju (uvjerenju): Uvjeren sam da je tako!;
Uvjeren sam da sam snaan!; Uvjeren sam da mogu ostaviti tu naviku!;
Uvjeren sam da znam pravu istinu!; Uvjeren sam da Amerika postoji!
(iako nikada tamo nisam bio), itd. a to uope nema nikakve veze sa
bilo kakvom implikacijom na to da li je neto zaista istina ili ne,
odnosno da li neto zaista postoji ili ne, ve samo ukazuje na
injenicu da izmeu istinskog ZNANJA i istinskog ISKUSTVA (a ne samo
pukogvjerovanja) stoji, i mora stajati, znak jednakosti; kao i da
su nama sva znanja ovog svijeta beskorisna ukoliko nisu bazirana na
temelju tog i takvog, neposrednog ISKUSTVA.
Samim vjerovanjem mi sebe tjeimo u svojoj pasivnosti i lijenosti
da krenemo putem Istine i istinskog Znanja i time odbijamo da
svojoj slabosti pogledamo u oi; dok, im se suoimo sa njom ona
otpada, jer zaista uviamo(osvjeujemo), a ne samo da vjerujemo u
svoju autentinu snagu i mo: da moemo bez nje i ona nestaje.
Vjerovanje je samo paravan za la paravan kojim se EGO skriva, i
titi, od svjetla istinskog znanja; odnosno paravan iza kojeg EGO od
naeg vida zaklanja pravu istinu, podmeui nam, kao zamjenu, svoju
interpretaciju istine. Pa, ako neto znamo onda to ZNAMO! Gdje tu
onda ima ikakvoga mjesta nekakvom vjerovanju? Ako ste vi
(pouzdano!) otac dvoje djece, da li ete onda rei: Ja jesam otac
dvoje djece., ili: Ja vjerujem da sam otac dvoje djece.?! Odnosno,
ako je nekima ovaj primjer moda suvie kakljiv, da li emo rei: Ja
sam (jesam) roen i ivim na planeti Zemlji., ili: Ja vjerujem da sam
roen i da ivim na planeti Zemlji.?! Ono to ZNAMO to je onda
nepobitna injenica; dok ako tog, i takvog iskustva nema, onda nam
spas moe pruiti samo uvjerenje odnosno vjerovanje.
Ta razlika izmeu JESAM i VERUJEM jeste razlika izmeu NEBAi
ZEMLJE; izmeu ISTINE i LAI; izmeu ZNANJA i NEZNANJA; izmeu SVECA i
GRENIKA; izmeu POSTOJANJA i NEPOSTOJANJA i ona jeste razlika izmeu
Ja Jesam i cjelokupne Kreacije u njenom Palom stanju svijesti.
Inae, taj Pad je prikazan uvenom simbolikom o razlogu zbog koga
je ovjek istjeran iz Raja: Eva (ovjekov enski princip!) je kuala
voe sa Drveta znanja dobra i zla, pa ga ponudila i Adamu (ovjekov
muki princip), i tako su oni postali svjesni svoje otuenosti od
Boga, tj. otuenosti od ostatka Kreacije, i oi su im se otvorile za
spoznaju svoje vlastite golotinje! Tada se, uslijed naruenoga
jedinstva i harmonije, javio i stid zbog te golotinje i tu je poeo
ovjekov sunovrat: poelo je zaogrtanje svim i svaim, samo da bismo,
po mogunosti izbjegli suoavanje sa Istinom (svojom prirodnom,
autentinom i nevinom Golotinjom). Tu poinje naa privrenost prema
Lai, nae robovanje njima, kao to tu poiva i sr cijele poante u vezi
izgnanstva iz Raja i nemogunosti naeg povratka istome. A sad
razmislimo samo da li je ono drvo bilo drvo Znanja ili drvo znanja?
Da li je kuanje tog ploda donijelo spoznaju nerazdvojnog jedinstva
cijele Kreacije, ili samosvijest sebe kao zasebne i izolirane
jedinke (otoka)? Biti e da je ipak pravo znanje postojalo prije
kuanja tog slatkog (gorkog!) ploda!
Nije teko shvatiti da je tada i tako roena Iluzija, odnosno nae
bespogovorno vjerovanje u prividnu autentinost principa DUALIZMA,
odnosno dualistikog ustrojstva Stvarnosti, ovog svijeta
(prividnih!) suprotnosti, odnosno samog Univerzuma. Eto Kako, eto
Kada i eto Gdje je dolo do te katastrofalne, praiskonske, ZAMJENE
TEZA; i eto Kako, eto Kada i eto Gdje je roen EGO.
Konzumacijom Voa sa Drveta (po)zna(va)nja dobra i zla, odnosno
robovanja EGO-standardima (!), mi ne da smo stekli slobodu izbora i
odluivanja svojom glavom i u svom najboljem interesu, nego smo
samo-kanjeni samoizgonstvom iz takvog Stanja (svijeta, stvarnosti,
dimenzije) gdje naa sloboda i srea nisu uvjetovane bijegom od jedne
od suprotnosti ili oajnikom borbom za onom drugom, ve su one
prirodan nusprodukt naeg dobrovoljnog, svjesnog i drago-voljnog
iskustva bivanja u okviru Nerazdvojnog Jedinstva cjelokupne
Kreacije. Tu je na ultimativni Interes, i tu je podruje nae
vrhovne, neograniene i niim uvjetovane Slobode! I sasvim sam
siguran da je Isus, rekavi: I spoznati ete istinu, i istina e vas
osloboditi! ukazivao na ovu spoznaju istinskog znanja spoznaju ovog
nerazdvojnog JEDINSTVA; a ne na konzumaciju onih gorko-slatkih
plodova Drveta Neznanja!
Istina je akcija, ona je ivot, a vjerovanje razdvaja od svega
toga i umrtvljuje nas u iluzijama. Vjerovanje podrazumijeva
bavljenje istinom (aktivnost uma onoga koji se bavi), dok znanje
istine podrazumijeva ivljenje istine (akcije cijelog bia). Zbog
toga istinsko znanje podrazumijeva njegovu automatsku i istovremenu
PRIMJENU, odnosno: Znanje postoji samo onda kada se ono primjenjuje
kada se IVI! Znanje koje ne iskljuuje, i koje dozvoljava robovanje
laima (EGU i produktima EGA) nije istinsko znanje dakle nije znanje
i ono nas dri slijepima za istinu dok god ga se drimo. Badava onaj
pua zna da moe bez svog poroka, i da je jai od te svoje slabosti,
kad to znanje nee (ne moe, jer nee!) da primjeni. Takvo znanje je
obina magla, pa i nitavnije od same magle jer magla bar ima svoju,
kakvu-takvu, konzistenciju, a ovo znanje nema NIKAKVU.
Robujui lanom znanju, ostajemo ivjeti u iluzijama i zabludama; a
EGO, sa svojim laima i dalje ostaje gospodar nae slobode nae
psiholoke, i svake druge, neovisnosti. Tek kad odluimo odbaciti to
lano znanje, odnosno kad sve ono to mislimo da znamo dovedemo pod
otvoreno pitanje, ostvareni su uvjeti za uvid u ISTINU, tj.
realizaciju istinskog znanja. Kad postoji takvo znanje (takva
svjesnost), onda nema EGA, nema ja koje bi reklo: Ja znam!. I zato,
svaki onaj koji tvrdi da zna, sasvim sigurno je da NE ZNA; on samo
misli (vjeruje!) da zna.
Kada istinsko znanje zaista jeste (kada ga zaista ima-mo), onda
ono nije svojstvo onoga koji zna ve njegova, manifestirana ili
nemanifestirana sutina a sutina neeg je isto to i ono samo (ono to
ono jeste!). Prema tome, tada ne postoji razdvojenost (odnos) na ja
i na ono to nije ja (a to ja nastoji da spozna), ve tada Znanje,
Spoznavaoc i Spoznato jesu u izvornom i nerazdvojnom Jedinstvu.
Tada postoji samo Znanje, a to Znanje je ono to Ja Jesam:
SVESUTINA. to Ljubav zaista jest
Sve, dakle, to hoete da ine ljudi vama, inite i vi njima: jer je
to Zakon i proroci. (Mat.7,12)
Zaista ne postoji drugo ljudsko bie, osim nas samih; kao to i u
itavom Univerzumu, udesno i umu nepojmljivo, ne postoji nita drugo
osim nas samih i to upravo stoga to sama sutina Univerzuma (SVEGA!)
jesmo upravo mi sami: nae istinsko SEBSTVO (Svesutina, Bog)! Mnotvo
je samo fantazija (ovog) zabludjelog uma; Vjeita Realnost je jedino
Ja Jesam!
Zbog toga je jedina ljubav u DAVANJU: to (se) vie dajemo, to
postajemo zaista bogatiji! (imamo samo ono to dajemo) Tako da dok
god smo razdvojeni od Boga, jedina istina o nama i svijetu je
sljedea: Svijet postoji samo zato da bismo mogli pruiti ljubav
samome sebi! Ili, prevedeno na jezik religije: Svijet postoji samo
zato da bismo, darujui mu ljubav, omoguili Bogu da daruje ljubav
nama samima!!!
Savreni, opepoznati, primjer boanske ljubavi imamo u Isusu
Kristu: On nije volio, jer voljeti znai gajiti ljubav prema nekome
ili neemu posebno a to nije ljubav; Isus je volio SVE, pa otuda i
pojam voljeti gubi smisao Kada volimo SVE, tada mi ne volimo nego
tada jesmo ljubav, tako da ljubav (istinska) i voljenje nipoto ne
mogu zajedno. Stoga; On, Isus, nije Volio nego je Bio ljubav, a
biti ljubav znai nemati EGO i, prema tome biti u Bogu!
U skladu sa svim ovim; istinska ljubav je ono to moda
najpriblinije, moemo oznaiti pojmom: Neuznemiravanje.
Pod Neuznemiravanjem se podrazumijeva, u prvom redu, apsolutno
doputanje slobode izbora! Ta sloboda je odraz same Sutine, i ona
nam omoguava da svako od nas po principu apsolutno slobodne volje,
snosi potpunu i apsolutnu odgovornost za sve svoje postupke i
namjere. Na osnovu te odgovornosti svako snosi i tono odgovarajue
(svoje!) posljedice, koje niti moe izbjei, niti bi to bilo poeljno
ak i da je mogue. Nitko ne moe da odgovara za tue postupke niti
itko moe da snosi tuu karmu, i zbog toga je zaista neophodno da
svako sa potpunom samosvijeu nadzire samoga sebe a da se ostavi
uzaludnog, tako nam bliskog i udomaenog, tobonjeg rjeavanja tuih
problema i zadataka.
Svamii (Paramhans Sri Svami Mahevarananda) kae:
Osjeati Njegovo prisustvo u svakome, jest istinska (boanska)
ljubav. Ako je ljubav vezana za pojedinano onda je to slijepa
ljubav a ona neizostavno dovodi do razoarenja, do patnje, do
problema, i ne prua nita jer ne vodi nikud. EGO jest prolost, a naa
predstava sadanjosti jest nita drugo do projekcija kontinuiranog, i
akumuliranog, djelovanja prolosti, to znai da ignorirajui EGO mi
zapravo ignoriramo beskonaan niz pojedinosti (od kojih je prolost
sainjena), i time ostvarujemo istinsku svjesnost trenutka
(sadanjosti), a ta svjesnost jest: LJUBAV. Zbog toga ignoriranje ne
znai bezobzirnost kako nas EGO svesrdno uvjerava nego istinsku
panju i ljubav! Ignorirajui (zaboravljajui, opratajui!) sve
prijatnosti ili neprijatnosti koje smo doivjeli od neke osobe
(svijeta uope), mi tu osobu vie ne cijenimo po tome to ona jest ili
nije uinila za nas (za na EGO) nego u njoj, jednostavno,
sagledavamo odraz Boga, odraz sebe samog svoje sutine. Iz takve
iste, nerazlikujue i neuvjetovane ljubavi, mi toj osobi elimo sve
ono to ona sama sebi eli ili uope moe poeljeti; zato joj omoguavamo
potpunu slobodu ne utjeui na nju nikakvim svojim osobnim stavom i
tek tada je to istinska i potpuna ljubav, jer: ljubav i sloboda
jesu nerazdvojno JEDNO. Znamo za divnu pouku takve ljubavi, koja
veli: Ako nekoga zaista voli daj mu slobodu; ako ostane, zauvijek
je tvoj, a ako ode, nikad nije ni bio! Sjetimo se sada onih
Kristovih rijei, koje u ono vrijeme mnogi nisu mogli primiti a nama
sada konano, djeluju toliko jasno i razumljivo:
() Hodite blagoslovljeni oca mojega; primite carstvo koje vam je
pripravljeno od postanja svijeta. Jer ogladnjeh, i dadoste mi da
jedem; oednjeh i napojiste me; gost bijah, i primiste me; gost
bijah i odjenuste me; bolestan bijah, i obioste me; u tamnici
bijah, i dodjoste k meni. Tada e mu odgovoriti pravednici govorei:
Gospode! Kad te vidjesmo gladna i nahranismo, ili edna i napojismo?
Kad li te vidjesmo (kao) gosta i primismo, ili gola i odjenusmo?
Kad li te vidjesmo bolesna ili u tamnici, i doosmo k tebi? I,
odgovarajui, car rei e im: Zaista vam kaem kad uiniste jednome od
ove moje najmanje brae, meni uiniste!(Mat. 25;34-40)
Istinsko prijateljstvo i ljubav jest u Neuznemiravanju i
Davanju; meutim davanje nije najadekvatnija rije, jer dajui od sveg
srca (bezrezervno!) mi ne dajemo to neto ve, zapravo, dajemo SEBE.
Takvo davanje dakle, nije davanje nego PREDANOST a to nije
predanost neemu odreenom, nego predanost Bogu: bezrezervna
predanost SVEMU!Predanost neemu odreenom nije predanost nego
privrenost; stoga, privrenost je posesivnost a predanost je
ljubav.
Predanost je zapravo, SLUBA. Sluei svemu, mi istinski sluimo
sebi; odnosno drugim rijeima: sluei svemu mi savreno omoguavamo
Bogu da slui nama samima!
Mudrac nije osoba koja ne zna to je to mrnja ve, naprotiv, osoba
koja savreno dobro zna to je ona i zbog toga ga se ona NE
DOTIE.
U Upaniadama se kae: Ovladao je sobom onaj tko zna sebe:
spokojan, staloen, i osloboen udnje je on. Zlo ga ne dotie, ne
uznemiruje, jer u plamenu njegovog uzvienog saznanja sve zlo
sagorijeva! TI SI TAJ KOJI JESI Osho: - Mojim ljudima ja govorim:
prvo budi sebian, krajnje sebian rascvjetavaj se. Doi do cvijeta i
mirisa a onda to iri. Tada to dijeli sa tim nesretnim ljudima, koji
imaju istu mogunost kao i ti, ali njima ivot nije dao priliku da uu
u sebe, da dobiju ukus svog boanstva. Ja sam sasvim protiv
religija, jer za mene je, to to su one, sasvim beskorisno. Ali oni
to rade koristei divna imena za to, sakrivajui svoje radnje u divne
rijei. Ja te uim da bude prirodan. I uim te da prihvati svoju
prirodnost. Ja znam jednu stvar sa sigurnou da kada se rascvjeta ti
e dijeliti. Nema naina da se to izbjegne. Kada se cvijet otvori
nema nikakve mogunosti da to bude bez mirisa i da bude zadrano.
Miomirisi se sami ire. Oni se prostiru u svim pravcima. Zato prvo
budi ispunjen, budi sadrajan. Prvo budi. Potom e iz tvog bia mirisi
potei mnogima. Tada to nee biti sluba, to e biti naprosto veselo
davanje. A nema nita radosnije no dijeliti svoju radost. Ljubi
Gospoda Boga svoga svim srcem svojim, i svom duom svojom, i svom
misli svojom. Ovo je prva i najvea zapovijed. A druga je kao i ova:
ljubi blinjega svoga kao samoga sebe. (Matej 22, 36-39) Dakle, ako
ste shvatili da on tu govori sa pozicije razdvojenosti, odnosno o
nekome (drugom) ili neemu (drugom), onda je poanta uistinu
katastrofalno promaena i ozbiljno je pitanje kada e i na koji nain
greka u percepciji moi biti sanirana. No, ako svojom prozorljivom i
osloboenom svjesnou jasno uviate da je sr ove poruke usmjerena (i u
jednom i u drugom sluaju) samo i iskljuivo na TEBE koji jesi Bog, i
koji jesi Ljubav, i koji tim iskrenim i potpunim ljubljenjem i
tovanjem konano doputa svoje utapanje u Veliko Jedinstvo stapanje
sa oceanom svepostojee Ljubavi; odnosno ako jasno i nedvojbeno
shvaamo da bi On, samo kad ne bi mnogima zazvualo krajnje nejasno i
nerazumljivo, vrlo rado tada izostavio ono kao (pa bi izvorno bilo:
Ljubi blinjega svoga samoga sebe.) jer ti tada i time zaista i ini
upravo to: kroz i putem njih stapa se sa svojim unutarnjim Tokom
Ljubavi; dakle ako ve jeste unutar tog i takvog razumijevanja i
svjesnosti, tada ste najveu moguu nagradu ve dobili i njome ste
blagoslovljeni!
Ljubav Je Istina
Pokuajte barem jedan dan ne prosuivati nita i nikoga oko sebe.
Jednostavno, dajte svemu slobodu da bude takvo kakvo jest!
Prihvaajte sve bezuvjetno, onako kako dolazi. Samo promatrajte!
Budite svjedok svega toga! Neto mono se javlja u samom inu
promatranja. Kad se u vama pojavi potreba da neto prosudite,
jednostavno je postanite svjesni, ali pokuajte ju ne slijediti.
Udica je baena, mamac je tu, ali pokuajte ne zagristi! Ako ne
zagrizete, neete biti upecani! Ono to ete otkriti je to da je ivot
nevjerojatno jednostavan u samoj svojoj sutini i da se odvija sam
od sebe kad ga ne pokuavamo kontrolirati, kad ga ne silimo da bude
neto to mi elimo da bude. Usred toga ete pronai duboki mir.
Tajna istinskog ivljenja je uiniti ivot jednostavnim.
Budite u stanju gdje vam je dovoljno samo to da jednostavno
budete, zadovoljni sa time to imate. Neka to bude vaa polazina
toka, baza iz koje ete ii i u koju ete se uvijek moi vratiti.
Budite potpuno prisutni u svemu to radite, prihvatite sve sa
zahvalnou i u svakoj situaciji uronite cijelim svojim biem u
trenutak koji je pred vama. Tada e vam postati jasno da je to to
imate upravo ono to trebate da biste bili istinski sretni. U
prihvaanju ete otkriti veliku slobodu, veliku prostranost i
spokoj.
Boansko nas oekuje na mjestu na kojem nema prosuivanja!
Zato se u Novom Zavjetu kae: Blago onima ista srca, jer e Boga
gledati! (Mt, 5,8). Biti ista srca zapravo znai biti bez prosudbe,
biti neutralan, slobodan od ega, slobodan od potrebe usporeivanja
sa bilo im i bilo kim.
Biti Ljubav je najii duhovni put. Uvijek se vodite pitanjem: to
bi Ljubav sada uinila?. Slijedite Ljubav u svemu i neizbjeno ete
doi ete do istine o svom stvarnom identitetu.
Paljivi sa Sobom
Samo je jedan zakon ravnotee: to sije, to anje
Zato: 1. Mislimo to govorimo2. Biramo koje osjeaje njegujemo3.
Odreujemo kakva djela radimo4. Pristupamo svima i svemu sa stavom
"oprosti, volim te, hvala ti, ao mi je"5. Razumijemo igru dualnosti
i drimo se u svijesti iznad nje6. Putamo zamjeranja i njegujemo
protonost
Plan bez plana
Ako eli nasmijati Boga, reci mu da u ivotu ima planove Woody
Allen.
U ivotu je dobro i poeljno imati ciljeve. Ali samo kao
orijentire uma i usmjerivae energije. Jer, oni i slue tome. Nekad
nije svrha dotrati na cilj kao zadanu zacrtanu toku, nego proi put
do njega zrelei kroz sva iskustva na njemu zato kaemo da je Cilj
Put i zato znamo da se ne treba vezati za rezultat. Da, dati svojih
sto posto na radu za ostvarenjem neega, no sa svijeu da je rezultat
u rukama boanskoga tako ostajemo nevezani za sam ishod, znajui da
je u skladu s viom voljom, a ne naim egom. Ponekad na ego misli da
je za nas nabolje lijevo, a nije nego "desno" i tu uputu vidimo i
osjetimo tek kad prepustimo vodstvo boanskom vodstvu. To ne znai
besposleno sjediti, dapae nain uspjeha na zemlji je djelovanje.
Nekako ovako: kada elimo neto u duhu to dobivamo putanjem, ali na
zemlji djelovanjem. Najjednostavnije bi bilo rei da odreenu elju
pustimo boanskom, ali na zemlji svaki dan napravimo korak prema
ostvarenju tog cilja. A neke dane nita, samo pustimo.U ostvarenju
ciljeva i elja je, kao i u svemu, vana prava mjera - ravnotea:
izmeu onih dana kada nemamo plan nego putamo Boanskom planu da se
odvrti pred nama i donese nam upravo ono to trebamo, to je najbolje
za na razvoj te onih dana kada je vrijeme za akciju, neki korak u
smjeru ostvarenja inicijalne elje, cilja. Sam plan je koristan za
um jer ga pokree na stvaranje: to je kao da kaemo danas imam
namjeru napraviti to-i-to. Pa moda i ne napravimo sve, ali u
svijesti kristaliziramo cilj i putamo boanskom da nam jo vie
otkrije oznake po putu do njega. S druge strane, veliko je za
iskustvo sadanjeg trenutka rei nemam plan, neka doe to treba. Tako
gledamo iz mira, moemo osluhnuti iz sebe jer ponekad se plan
mijenja iznutra, ovisno o tome kako sazremo na unutarnjim ravnima,
pa nove poruke svog duhovnog vodstva ujemo jedino kada povremeno
zastanemo. Ne dok grozniavo trimo na cilj.Izazov je to ostvariti
istovremeno: svom svojom panjom i koncentracijom se usmjeriti na
disciplinu, a istovremeno ivjeti slobodno, spontano kao dijete i
zaigran. Istovremeno samuraj koji se dri svoje taktike i cilja, te
zaneseno dijete koje mijenja najdrae igre kako mu doe. Taj spoj
stihije i strategije nas ini ivima i kreativnima, u stvari: daje
nam da prepoznamo kada povui potez, kada pustiti sve... i tek tako
se punim srcem i svjesnim umom moemo s uitkom u igri ivota
igrati.
Cilj je Put
Svrha Cilja je, zapravo, pokretanje energije. Cilj nije toka na
koju treba dotrati, po mogunosti to prije i bez obzira na sve. Cilj
je putovanje do zamiljene toke, sa svim izmjenama plana koje
donosi. Ima situacija u ivotu kada je cilj, zapravo, potreban samo
da bi pokrenuo ovjeka. Njegovo samo ispunjenje po sebi nije vano.
Vani su procesi koje se prolazi na putovanju do njega, jer nose
zreljenje ovjeka, nova traganja i nova uvianja. I zato je, u
stvari, Put cilj. Na Putu ui, doivljava transformacije, razvija se.
U konanici, cilj se ostvaruje kao nagrada. A ako to na kraju i nije
slika onog prvotnog cilja koji nas je lansirao na putovanje, i to
je u redu. Jer se cilj po putu modificira. Zato je opasno, ak
glupo, jahati kruto po zacrtanom. Vana je odlunost, ali i
fleksibilnost. Stoga uivajte u svakom koraku, a one u kojima ne
moete uivati potujte.
A putovanje do cilja je pomicanje, ruenje granica. Istraivanje
novog teritorija u svakoj razini onoj vae tolerancije, vaeg
promiljanja, vae hrabrosti. Zato je vrijedno. I zato je, u stvari,
pravi cilj potpuno doivjeti svaki korak. I krenuti dalje s njega,
kad prepozna da je zaokruen. I tako korak po korak, detalj po
detalj, stvara se slika. Na kraju, ona uope ne mora imate na sebi
oblike i boje koje ste zamislili kada ste krenuli: u startu je to
bila pokretaka vizija, no krajnja slika moe biti (i u pravilu jest)
mnogo ljepa.
Sve ljepote i opasnosti, dio su scenarija puta kojeg je dua
dogovorila prije inkarniranja. Ali, sa svakim silaskom u tijelo,
dua potpisuje svojevrstan "Ugovor ivota", i njegovu najbitniju
stavku - onu razvoja.
PODRKA SVIJESTI NA PUTOVANJU:Afirmacije&Vjeba1. Ja Jesam
Put, Istina i ivot: da se sjetite kako je va put jedinstven, i ne
trebate ii utabanim autoputom kojim idu svi, nego si vjerujete dok
krite neprohodnu umu, i kad vam je teko, ili vas napadnu
sumnje.
2. Ja se s lakoom kreem ivotom: prepreke su neizbjene, ali je
stav lakoe taj koji ini da ih preskoite u ugodnom skoku, a ne greem
napinjanju.
3. Moj Put je posut blagoslovima ljubavi: uz ovo, radite
slijedeu vjebu - kad god kreete na neko od ivotnih putovanja prema
nekom cilju, zamislite krajnju toku i cijeli potez do nje,
ukljuujui sebe na startu u svjetlosti. Osjetite kako blistavo
bijelo srebrna svjetlost proima sve sudionike:vas, sve poznate i
nepoznate ljude koji e doi na putu, i cijelu stazu
Razgovor
Dakle, ti bi elio razgovarati sa mnom? ree Bog.Ako ima vremena
rekoh.Bog se nasmijei Moje je vrijeme vjenost .to si me htio
pitati?to te najvie iznenauje kod ljudi?
Bog odgovori:
to im je djetinjstvo dosadno. ure da odrastu, a potom bi eljeli
ponovo biti djeca.to troe zdravlje da bi stekli novac, pa potom
troe novac da bi vratili zdravlje.to razmiljaju tjeskobno o
budunosti, zaboravljajui sadanjost. Na taj nain ne ive ni u
sadanjosti ni u budunosti.to ive kao da nikada nee umrijeti, a onda
umiru kao da nikada nisu ivjeli. Bog me uze za ruku. Ostadosmo na
trenutak u tiini.Tada upitah: Kao roditelj, koje bi ivotne pouke
elio da tvoja djeca naue?
Osmjehujui se, Bog odgovori:
Da naue da nikoga ne mogu prisiliti da ih voli.Mogu samo
voljeti.Da naue da nije najvrednije ono to posjeduju, nego tko su u
svom ivotu.Da naue kako se nije dobro usporeivati s drugima.Da naue
kako nije bogat onaj ovjek koji najvie ima, nego onaj kojem
najmanje treba.Da naue kako je dovoljno samo nekoliko sekundi da se
duboko povrijedi voljeno bie, a potom su potrebne godine da se
izlijei.Da naue opratati, tako da sami oprataju.Da spoznaju kako
postoje osobe koje ih njeno vole, ali to ne znaju izrei niti
pokazati.Da naue, da se novcem moe kupiti sve, osim sree i
ljubavi.Da naue da dvije osobe mogu promatrati istu stvar, a
vidjeti je razliito.Da naue da je pravi prijatelj onaj koji zna sve
o njima, a ipak ih voli.Da naue kako nije uvijek dovoljno da im
drugi oproste. Moraju i sami sebi opratati.Ljudi e zaboraviti to si
rekao.Ljudi e zaboraviti to si uinio.Ali nikada nee zaboraviti
kakve si osjeaje u njima pobudio. Afirmacije Prije citiranja bilo
koje afirmacije, treba rei sebi: "Prihvaam ovu situaciju, mentalno
ili emotivno stanje u kojoj se nalazim". Postoji jedna mantra za
ponitavanje financijske karme koja glasi "THIRU NEELA KANTAM" i
ponavlja se 54 puta, 27 puta prema desnom i 27 puta prema lijevom
ramenu. Prije svega (neizbjena) molitva:Boe, uini to vie osoba u
mojoj okolini bogatim i uspjenim, neka imaju to vie duhovnog i
materijalnog bogatstva, ispuni sve njihove elje i potrebe i uini me
sretnim i radosnim zbog njihove sree. Boe, pomozi mojim roditeljima
i spusti na njih plimu izobilja, zdravlja i svoje milosti. Boe,
uini mene spremnim da prihvatim ogromnost bogatstva i daj mi mo da
pravilno koristim novac. Otvori vrata mog duha za velianstveno
obilje koje mi nudi i koje je oduvijek tu, samo ga nisam znao
prepoznati. Vodi me mojim stopalima u Tvoju neiscrpnu riznicu. Neka
moja stopala budu Tvoja, a Tvoja moja Afirmacije:Ja sam sada
spreman prihvatiti neizmjerno materijalno i duhovno bogatstvo.Ja
sam kreator siromatva i bogatstva. Ja odluno otputam gr kojim sam
sebe drim u siromatvu i neznanju i otvaram svoje srce da prihvatim
svo izobilje koje mi je na raspolaganju. Ja prestajem obmanjivati
sebe i prihvaam da je moj neuspjeh (siromatvo) moja vlastita
kreacija. Sada kreiram bogatstvo i uspjeh, bogatstvo i uspjeh,
bogatstvo i uspjeh. Ja sam spreman da dajem i to vie dajem to mi se
vie vraa. to vie dajem, to vie imam novca i svega to mi je
potrebno.Oduvijek i zauvijek privlaim sve to poelim i bivam privuen
svemu to zaelim.Ja stalno doprinosim uspjehu drugih i to me ini
sretnim. Meni dolaze raznovrsna bogatstva bez ikakvog napora.Moji
prihodi se stalno uveavaju. Bogatstvo i obilje me prate i pronalaze
uvijek i gdje god da se nalazim, u stanju budnosti i spavanja!Ja
sam sretan i bogat. Poseem sa boanskim izobiljem koje je svugdje
oko mene! 10 afirmacija kako privui sve to elimo Kada neto arko
elimo, mi povlaimo energiju iz drugih resursa i blokiramo sve
energetske kanale. Mislei konstantno, opsesivno samo na jednu stvar
ili osobu tokom 24 sata, zapostavljamo posao, prijatelje, zdravlje
i sve manje energije ulaemo u druge segmente ivota ili im ne
pridajemo nikakav znaaj, ivei ih mehaniki i nesvjesno. Povlaenjem
energije iz drugih sektora mi smo zablokirali cijeli sistem. Mi smo
na energetski potencijal usmjerili na jednu stranu i ispraznili
druge sektore, stvarajui nedostatak ravnotee, a viak uvijek protee
na tetu slabih sektora. Tek kada se energija izbalansira, moemo
oekivati blagostanje i ispunjenje eljenog. Odnosno, kada aktivno
sudjelujemo u svim segmentima svog ivota, tako stvaramo prohodnost
komunikacijske mree. Upravo emo prebacivanjem teita na jednu stranu
djelovati poput stijene koja se sruila na cestu i zaprijeila
prolaz. Viak uvijek dovodi do neravnotee, a cilj rada na sebi je
harmonizacija energije i uspostavljanje balansa na nivou svih
segmenata. Zapravo, eljeno je krenulo prema nama, ali je nailo na
prepreku koju smo sami stvorili. S druge strane, um je glavni
ometa, odbija eljenog. On ini da automatski padamo na niu vibraciju
i formiramo uvjerenje da ne moemo privui eljeno. Prije nego nas
eljeno sustigne, mi spustimo rampu i zatvorimo prilaz. Ono to moemo
zamisliti, to moemo i imati. to su nam veze bogatije, ivlje,
iskrenije, to smo otvoreniji za prijem svih oblika blagostanja.
Kada su u pitanju afirmacije, one trebaju biti vrlo saete i
jasne. Ako su previe openite i razvodnjene, mogu dati isto tako
uopen uinak, bez fokusiranja na konkretnu oblast. Da bismo stvorili
i odrali balans, bilo bi dobro koristiti set od najmanje 12
afirmacija od ega po jednu za svaki sektor ivota i tu se moemo
posluiti astrolokim znaenjem polja:1. (ascendent): Ja osobno,
fiziki izgled, zdravlje, karakter, sadanjostAfirmacija : Ja sam
mukarac ( ena ), snana i zdrava u srcu i umu.(Napomena: Afirmacije
kreiramo prema vlastitim afinitetima.)
2. Novac, osobnevrijednosti, imovinaAfirmacija : Meni novac
stalno dolazi, iz poznatih i nepoznatih izvora, moji prihodi se
stalno poveavaju. Energija novca neometano krui, dajem novac i on
mi se viestruko vraa.3. Braa, sestre, novosti, kraa putovanja, sve
komunikacijeAfirmacija : Komuniciram otvoreno i iskreno, s
ljubavlju i razumijevanjem.4. Otac, dom, obitelj:Afirmacija : Uivam
podrku moje porodice, u mom domu vlada ljubav i harmonija.5. Djeca,
seksualna zadovoljstva, ljubav, provod, kreativnost, produktivnost,
stvaralatvoAfirmacija : Puna sam ljubavi koju nesebino dajem i koja
mi se viestruko vraa, radim i stvaram iz ljubavi.6.
Bolest/zdravlje, navikeAfirmacija