PULSKI KAŠTEL

PULSKI KAŠTELMLETAČKA UTVRDA

XVII- XVIII stoljeće

Kristina Nefat

Kaštel – niska barokna utvrda nastala na ruševinama srednjovjekovnog kaštela, podignutog na ostacima rimske utvrde /Castruma/

• 1331. g. Pula mijenja gospodare, grad osvajaju Mlečani koji su srušili kaštel, članove obitelji Castropola protjerali iz Pule

• Istra je tada podijeljena na austrijski dio u unutrašnjosti i mletački dio uz obalu uzduž granice

• česti sukobi i provale Uskoka pod austrijskom zaštitom – prvi nasrtaj u ožujku 1597.g.

• prvi nacrti predstavljeni u travnju 1619. ( senat zahtjeva – što kraće vrijeme i što manje ulaganje)

• 15. rujna 1629. senat ističe važnost Pule i pulske luke i odobrava izgradnju kaštela, strahovali su od skorog dolaska španjolske vojske u Zaljev

• pripremni radovi su kasnili jer je tijekom 1630.-31. došlo do zaraze

• u razdoblju kraćem od godine dana, nakon dolaska De Villa niknula je utvrda, mogla je primiti više od 200 ljudi u obrani

• Pas(qualin)Pant(aleo), pogled na grad Pulu i njezinu luku s otocima, 1658.

Venecija odlučuje da je pulski brežuljak zanimljiva strateška točka za izgradnju obrambene utvrde

• nova utvrda građena je od 1630. do 1633. g.

• radove je vodio francuski inženjer Antonie De Ville

• prvotno je zamišljena i gotovo u cjelini izvedena kao pravokutna utvrda u toskanskome slogu s kraćim bokovima (kurtinama), s četirima jakim pravilnim bastionima na vrhovima za smještaj 24 topa, s obrambenim rovom i četirima mezzalunama na kontraeskarpi, s prostranim dvorištem u kojem su nastambe za posadu, oružarnica, providurov stan i bunar

Utvrda utemeljena na živoj stijeni i sazidana od velikih blokova pravilnog četverokutnog kamenja, učvrščenog željeznim, međusobno spojenim šarkama, opskrbljena kulama, spojnim bedemima, nasipima

• utvrda ima oblik deformiranog kvadrata s četiri bastiona na vrhovima

• jugoistočni – Zuliano ili bastion Canal, sjevernoistočni - Marcello ili bastion Priuli,

jugozapadni – Pugliana ili bastion Pojana te sjeverozapadni –De Vill

KAŠTEL vs. RIMSKO KAZALIŠTE

• Senat 17.lipnja 1630. piše kapetanu Zaljeva Zulianu, nadzorniku nad radovima, zabrinut za opstanak Kazališta, da se ne koristi kamenje kazališta imajući u vidu njegov značaj kao slavno antičko djelo

• dolaskom De Villa i završetkom kaštela u rekordnom roku antičko kazalište više nije postojalo iako je senat tražio u više navrata da se slavni antički spomenik očuva

• sam De Ville piše: “I tako smo rečenom kazalištu dali drugi oblik i prenijeli ga više uzbrdo. Eto, kako se sve mijenja: čega god ima pod nebom, sve ima svoj kružni hod. Što ima početak, ima i kraj, nijedan oblik ne može zauvijek potrajati, jedino je TVAR ta koja vječno odolijeva.” *1

• Nalog iz 1639. po kojem se mora očuvati kazalište koje prema De Villeovu izvješću mletačkom senatu iz 1633. više ne postoji

• *1 Benussi Bernardo, Povijest Pule u svjetlu municipalnih ustanova od 1918. godine, Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2002., str. 382(Citirano prema prijevodu Mate Križmana)

• sustav obrane je već u XVII.st. osim same utvrde uključivao i prvi obrambeni prsten s obrambenim nasipom – glasijom (duž današnje Ulice Castropola), preuređene rimske i srednjevjekovne gradske zidine, tenalju ( kliješta) na rtu ispred obrambenih zidina prema moru ( na lokaciji Stovagnage), manju utvrdu na otoku Sv. Andrija, stari obrambeni toranj, promatračnicu i svjetionik na lokaciji Ordando (Torre dalla Guardia/Torre ili Stronzo d’Orlando)

XVIII stoljeće

• u Istru u kolovozu 1701.godine dolazi grof Giovani Battista Polcenigo, zadužen da obiđe pojedine istarske gradove i izvjesti o njohovoj obrambenoj spremnosti

• izvještava o jadnoj slici Pule i njezinom vojnom stanju, a o kaštelu; prilične štete nanijelo je vrijeme, srušena je četvrtina krova glavne zgrade, namijenjene zapovjedniku, bedemi i krila ostali su bez većeg djela nasipa, u šterni ima neznatno malo vode, velika su vrata zazidana pa se koriste mala pomoćna vrata, okolica je posve zapuštena, nema ni jednog opkopa, 24 topa i 2 šagra (od ukupno 12) rastavljeni su na dijelove

• obzirom na strah da će se Austrijanci iskrcati u nekoj od istarskih luka započinje se s pripremama za obranu u kaštelu

• sve mjere poduzete na kopnu i moru nisu udovoljile trenutnim potrebama i nisu bile na vrijeme ni učinkovito realizirane; 1703. i 1704. niti jedan brod nije mogao isploviti bez opasnosti da bude zarobljen bilo od Francuza koji su “lovili” Austrijance i Senjanina koji su željeli “očistiti” zaljev od Francuza

• krajem 1714.Turska objavljuje rat Republici; između 1715. i 1716.godine izgubila je sve svoje utvrde

• mletačka vlast na Jadranu je već duže vrijeme bila “prividna”, besmislena

DRUGA AUSTRIJSKA VLADAVINA

• oko 1830. stvoren konačni plan obrane carstva, kao buduća glavna pomorska vojna baza izabrana je Pula

• do 1840.završen mali dio planiranog; Kaštel je popravljen, izgrađeno je vojno skladište

Projekt se u drugoj polovici XVII. i XVIII. St. mijenja i nadopunjuje- prvotno zamišljen glavni ulaz s podiznim mostom, izveden na južnoj kortini, premješta se 1703. na zapadni blok, bliže strmu usponu

- kod obnove 1840. na zapadnom ulazu dodaje se mehanizam za podizni most, a južni ulaz, do tada glavni, biva zazidan- gradi se i rezervoar za vodu u sklopu novoizgrađenog vodovoda koji će ostati u funkciji do sredine 20.st.

• za vrijeme austrijske vladavine – Hafen Kastell

• dopunjuje se i mijenja u drugoj polovini XIX. st.

• novo naoružanje, kaznionice, stražarnica

• sve više gubi obrambeni značaj, posebice nakon umetanja vodosprema u strukturu (1861. i 1876.)

• nakon I. Svj. Rata gubi obrambeni značaj

Austrougarska vlast u Puli prestaje 1918.g.- dolazak talijanske vlasti – zadržava vojno-stratešku namjenu objekta pa gradi toranj za potrebe signalizacije i komunikacije

Do kraja Drugog svjetskog rata utvrda se koristi kao važan punkt za promatranje te za radio-telefonsku vezu- nakon rata, do kraja pedesetih godina, u utvrdi boravi tek manji broj vojnika- od 1955.godine u utvrdi je smješten muzej