Publikacije - Bilten o bankama - old.hnb.hrold.hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten_o_bankama1.pdf · se i podaci o usporedivim grupama banaka, tako da }e se banke mo}i uspore|ivati

BILTEN BA

NK

AM

AGodina 1 • Broj 1 • Oùjak • 2001.

1HRVATSKA NARODNA BANKA

Hrvatska narodna banka

Bilten o bankama

Hrvatska narodna bankaDirekcija za izdava~ku djelatnostTrg hrvatskih velikana 3Telefon centrale: 4564-555Telefon: 4922-070, 4922-077Telefaks: 4873-623

IZDAVA^

WEB ADRESA http://www.hnb.hr

GLAVNI UREDNIK êdo Maleti}

UREDNI[TVO Mladen DulibaSnjeàna LevarBoris Nini}

UREDNICA mr. sc. Romana Sinkovi}

GRAFI^KI UREDNIK Slavko Kri`njak

LEKTURA Marija Grigi}Dragica Platuì}

SURADNICA Ines Merkl

TISAK Poslovna knjiga d.o.o., Zagreb

Molimo sve korisnike ove publikacije da prilikomkori{tenja podataka obvezno navedu izvor.

Tiskano u 600 primjeraka

ISSN 1333-1035

www.hnb.hr

Zagreb, 2001.

BILTEN OBANKAMA

Hrvatska narodna banka

5

BILTEN O BANKAMA

Sadràj

1. Regulativa / 7

1.1. Zakon o bankama / 71.1.1. Podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o bankama / 8

Izra~unavanje kapitala i adekvatnosti kapitala banke / 8Raspore|ivanje plasmana i izvanbilan~nih rizi~nih stavki

i utvr|ivanje izloènosti banke / 13Formiranje posebnih rezervi za osiguranje od potencijalnih

gubitaka banke / 15Ulaganja banke u materijalnu imovinu i vlasni~ke uloge / 16Obavje{}ivanje HNB-a o zaduènju pojedinog du`nika kod banke

u iznosu ve}em od pet milijuna kuna / 16Obujam i sadràj revizije i izvje{}a o obavljenoj reviziji

banaka / 16Davanje odobrenja za rad banke / 17Obavljanje nadzora nad poslovanjem banaka / 17

1.2. Novi okvir adekvatnosti kapitala / 181.2.1. Prvi stup – Izra~un adekvatnosti kapitala / 20

Kreditni rizik / 20Trì{ni rizik / 22Kamatni rizik / 22Ostali rizici / 22

1.2.2. Drugi stup – Nadzor nad adekvatno{}u kapitala / 231.2.3. Tre}i stup – Trì{na disciplina / 24

2. Analiza poslovanja financijskih institucija / 26

2.1. Banke / 262.1.1. Koncentracija u bankovnom sustavu / 272.1.2. Bilanca banaka / 292.1.3. Kapital banaka / 322.1.4. Ra~un dobiti i gubitka / 362.1.5. Pokazatelji profitabilnosti / 382.1.6. Kreditni rizik / 422.1.7. Likvidnosni rizik / 432.1.8. Valutni rizik / 46

2.2. [tedionice / 482.2.1. Struktura bilance / 482.2.2. Ra~un dobiti i gubitka / 502.2.3. Kreditni rizik / 50

3. Popis banaka / 51

6

HRVATSKA NARODNA BANKA

Po{tovani,

Uz brojne publikacije kojima se sredi{nja banka do sada predstavljalajavnosti, Hrvatska narodna banka odlu~ila se za jo{ jedan korak premapotpunijem informiranju {ire javnosti. Specifi~nost ove publikacije u tome je{to je koncepcijski osmi{ljena tako da bude dovoljno informativna irazumljiva te da ne iziskuje posebna prethodna znanja kako bi se stekleodre|ene spoznaje o kretanjima u ukupnom bankovnom sustavu i o njegovusada{njem stanju. Time }e, smatramo, biti udovoljeno zahtjevima i doma}e istrane stru~ne javnosti te ostalih subjekata zainteresiranih za situaciju uhrvatskom bankovnom sustavu.

Osim podataka na razini cjelokupnoga hrvatskog bankovnog sustava, dajuse i podaci o usporedivim grupama banaka, tako da }e se banke mo}iuspore|ivati s bankama iz sebi srodne skupine banaka i otuda izvla~itizaklju~ke o uspje{nosti vlastitog poslovanja.

Cjelokupna publikacija podijeljena je u tri odvojene cjeline:

� Prva cjelina obra|uje novosti u bankovnoj regulativi u RepubliciHrvatskoj i neke aktualne teme vezane uz budu}i razvoj regulative irazvoj samoga nadzora nad bankama.

� Drugi je dio analiti~ka obrada kretanja i stanja hrvatskoga bankovnogsustava, gdje se, osim informacija o ukupnom bankovnom sustavu, daju ipodaci o usporedivim skupinama banaka, grupiranim premaprepoznatljivom kriteriju.

� Tre}i dio sadrì odre|ene podatke o pojedinim bankama, primjerice,popis ~lanova uprave, nadzornog odbora, vlasnika, revizora i sl.

Tekst prate metodolo{ka obja{njenja podataka iz svih tablica i grafikona.

Ubudu}e namjeravamo ovakvu publikaciju izdavati dva puta godi{nje:proljetni }e broj sadràvati podatke zaklju~no s krajem prethodne godine, ajesenski }e broj sadràvati podatke zaklju~no sa sredinom godine.

Za pripremu prvoga broja, kako to obi~no biva, bilo je potrebno vi{evremena nego {to }e to, nadamo se, biti potrebno ubudu}e. Osim problematehni~ke prirode, jedan od glavnih razloga duè pripreme ovoga broja bilasu i brojna zbivanja u bankovnom sustavu od po~etka 1997. godine dosredine 2000. godine, koja se obra|uju u ovom broju.

Navedeno razdoblje obiljeìli su ste~ajevi, restrukturiranje i privatizacijabanaka, zna~ajne promjene vlasni~ke strukture banaka, uvo|enje novebankovne regulative i brojni drugi doga|aji koji su doveli do uspostavebankovnog sustava kakav je danas.

Nadamo se da }e s izlaskom ove publikacije biti zadovoljena potra`nja zapodacima o bankovnom sustavu te da }e ona pridonijeti transparentnijemposlovanju hrvatskih banaka.

Uredni{tvo

7

REGULATIVA

Krajem 1998. godine donesen je novi Zakon o bankama (“Narodne novine”,br. 161/98). Tim su Zakonom, temeljnim aktom kojim se ure|uje poslovanjebanaka, uvedene odre|ene novine. Na va`nije }emo novine u nastavku upozo-riti.

Primjerice, Zakon o bankama ne dijeli depozitne institucije na {tedionice ibanke kao {to je to bilo u prija{njem Zakonu o bankama i {tedionicama. Pre-ma odredbama novog Zakona te institucije imaju zajedni~ki naziv – banke, pri~emu su sve banke podijeljene u tri skupine. Kriterij razvrstavanja bio je mini-malni iznos temeljnoga kapitala kojim banka (ovisno o vrsti poslova koje nam-jerava obavljati) treba raspolagati. U skladu s time propisani su minimalniiznosi temeljnoga kapitala u iznosu od 20, 40 i 60 milijuna kuna. Usporedberadi, u Zakonu o bankama i {tedionicama bio je propisan minimalni iznos te-meljnoga kapitala od 18 milijuna kuna za banke i 3,6 milijuna kuna za {tedio-nice.

Osim {to je pove}an apsolutni minimalni iznos temeljnoga kapitala koji bankamora uplatiti prije upisa u sudski registar, pove}ana je i minimalna stopaadekvatnosti kapitala sa 8 posto na 10 posto (odnos jamstvenoga kapitala iukupnog iznosa aktive i izvanbilan~nih stavki raspore|enih i ponderiranihprema stupnjevima rizi~nosti).

Za banke i {tedionice koje su upisane u sudski registar prije stupanja na snaguZakona, propisano je prijelazno razdoblje za statusno i kapitalno prilago|iva-nje uvjetima koje zahtijeva novi Zakon. Prema tim odredbama svaka banka i{tedionica koja namjerava nastaviti poslovanje du`na je najkasnije do 31. pro-sinca 1999., odnosno 31. prosinca 2001. osigurati minimalni iznos temeljnogakapitala od 20 milijuna kuna i podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci zadobivanje odobrenja za rad u skladu sa Zakonom o bankama.

Nadalje, Zakon o bankama sadrì detaljnije odredbe o obavljanju unutarnjekontrole u banci, a dodatno obvezuje banke da provode i unutarnju revizijuposlovanja, kao i procjenu i mjerenje svih rizika kojima je banka u svom poslo-vanju izloèna.

Najva`nijom se novinom koju donosi Zakon o bankama mogu smatrati odred-be o nadzoru poslovanja banaka koje obavlja Hrvatska narodna banka. Dok jeu Zakonu o bankama i {tedionicama taj segment bio samo spomenut, u novomZakonu podrobnije se definiraju prava i obveze Hrvatske narodne banke uobavljanju nadzora, na~in obavljanja nadzora (izravni nadzor u bankama ira{~lambom financijskih izvje{taja banaka, koje su banke du`ne u propisanojformi i rokovima dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci) te na~in poduzimanjamjera za otklanjanje utvr|enih nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanjubanke. O~ekuje se da }e dosljedna i djelotvorna primjena tih odredaba sa-da{njeg Zakona, kao i njihova daljnja razrada radi izgradnje potpunoga i suv-

1. Regulativa

1.1. Zakono bankama

8

BILTEN O BANKAMA

remenog nadzora banaka, znatno pridonijeti kvaliteti i op}oj stabilnostidoma}ega bankovnog sustava.

Izra~unavanje kapitala iadekvatnosti kapitala banke

Prve odluke kojima se ure|ivao na~in obra~una kapitala i adekvatnosti kapi-tala banaka i {tedionica donesene su u studenome 1993. godine (“Narodne no-vine”, br. 107/93) i primjenjivane su do kraja prvog tromjese~ja 1999. godine.Od 1. travnja 1999. primjenjuju se nove odluke, i to Odluka o na~inu izra~una-vanja kapitala banke i Odluka o na~inu izra~unavanja adekvatnosti kapitala iponderirane aktive banke (“Narodne novine”, br. 32/99).

Osnovni koncept izra~una kapitala i njegove adekvatnosti nije znatnije pro-mijenjen u usporedbi s propisima iz 1993. godine. Kreditni rizik i nadalje je os-tao osnovni parametar prema kojem se izra~unava stopa adekvatnostikapitala. Me|utim, izmijenjeni su sastavni dijelovi i odbitne stavke gotovosvih oblika kapitala, kao i na~in uklju~ivanja izvanbilan~nih rizi~nih stavki uponderiranu aktivu.

Jedna od va`nijih novina svakako je ta da jamstveni kapital i stopu adekvat-nosti kapitala banke izra~unavaju na konsolidiranoj i nekonsolidiranoj osno-vi. Izra~un na konsolidiranoj osnovi radi se jednom na godinu, i to na krajugodine. Pritom je va`no napomenuti da su konsolidacijom unutar grupe trgo-

1.1.1. Podzakonski aktidoneseni na temeljuZakona o bankama

Nakon dono{enja Zakona o bankama bilo je nu`no uskladiti i podzakonske ak-te te normativno urediti sva ona pitanja koja su, u skladu sa spomenutim Za-konom, Hrvatskoj narodnoj banci dana u nadle`nost.

S tim u vezi Hrvatska narodna banka donijela je tijekom 1999. i 2000. godinevi{e podzakonskih akata kojima se pobliè ure|uju odre|ena pitanja iz poslo-vanja banaka i nadzora poslovanja koji obavlja sredi{nja banka.

Va`niji podzakonski akti sredi{nje banke doneseni na temelju ovlasti iz Zako-na o bankama reguliraju sljede}a podru~ja:

� izra~unavanje kapitala i adekvatnosti kapitala banke� raspore|ivanje plasmana i izvanbilan~nih rizi~nih stavki i utvr|ivanje izlo-

ènosti banke� formiranje posebnih rezervi za osiguranje od potencijalnih gubitaka banke� ulaganja banke u materijalnu imovinu i vlasni~ke uloge� obavje{}ivanje HNB-a o zaduènju pojedinog du`nika kod banke u iznosu

ve}em od 5 milijuna kuna� obujam i sadràj revizije i izvje{}a o obavljenoj reviziji banaka� davanje odobrenja za rad banke� obavljanje nadzora nad poslovanjem banaka.

Da bi se pojedine odluke primjenjivale jednako, uz ve}inu su donesene i odgo-varaju}e upute za njihovu primjenu. Iz istog je razloga donesen i Kontni planza banke s uputom.

Radi lak{eg razumijevanja postoje}e regulative u nastavku se daje kra}i osvrtna nove odluke u usporedbi s podzakonskim aktima koji su prije primjenji-vani.

9

REGULATIVA

va~kih dru{tava obuhva}ene samo banke, {tedionice i stambene {tedionice, aostala se trgova~ka dru{tva ~lanovi grupe pri obra~unu kapitala (zasad) izos-tavljaju iz procesa konsolidacije za potrebe izvje{tavanja sredi{nje banke.

Izra~un temeljnoga kapitala

Sastavni elementi temeljnoga kapitala nisu izmijenjeni, ali su uvedene noveodbitne stavke od temeljnoga kapitala, i to:

� nematerijalna imovina u obliku goodwilla, licencija, patenata i za{titnihznakova (zato {to tu vrstu imovine karakterizira neizvjesnost u pogledustjecanja budu}ih koristi);

� potraìvanja i potencijalne obveze osigurane vlastitim obi~nim i povla{te-nim dionicama banke (iako se, u skladu s ~lankom 48. Zakona o bankama,dionice banke ne mogu upotrijebiti kao osiguranje za bilo koji kredit kojidaje banka, ipak postoje takvi krediti, odobreni prije stupanja na snagu Za-kona o bankama);

� neotpla}eni dio kredita kojim su kupljene dionice banke (krediti odobreniza tu namjenu prije stupanja na snagu Zakona o bankama, kao i krediti za-poslenicima za kupnju vlastitih dionica, koji su kao iznimka dopu{teni od-redbom ~lanka 47. Zakona o bankama).

Va`no je naglasiti da se pri utvr|ivanju je li odre|eni kredit odbitna stavka ilinije naglasak stavlja na bit kreditnog odnosa (analizira se kako su stvarno ut-ro{ena plasirana sredstva), a ne na formu ugovora o kreditu u kojem moè,kao namjena, biti navedeno ne{to sasvim drugo, a ne kupnja dionica banke.

Osim navedenoga odbitne su stavke i gubici teku}e godine te prethodnih godi-na kao i otkupljene vlastite dionice i udjeli.

Razlozi za uvo|enje novih, dodatnih odbitnih stavki vrlo su opravdani i nalazese u samoj svrsi prikupljanja kapitala banke. Naime, kapital sluì za pokri}eneo~ekivanih i nepredvi|enih gubitaka. Naglasak se stavlja na pokri}e neo~e-kivanih i nepredvi|enih gubitaka jer se pokri}e o~ekivanih gubitaka treba osi-gurati formiranjem posebnih rezervi za identificirane gubitke. Imovina ipotraìvanja banke koje su odbitne stavke kapitala imaju takve zna~ajke dasu opasne za banku. Naime, za takve se transakcije unaprijed zna da su u nes-kladu s osnovnim na~elima zdravoga bankovnog poslovanja, da su sklopljenepod nepovoljnim uvjetima ili da su upitne o~ekivane koristi za banku. Dakle,nu`no je umanjiti kapital banke za njihov iznos, a tom se korekcijom postièda se pokazuje stvarno raspoloìvi iznos kapitala za pokri}e neo~ekivanih gu-bitaka. Nagla{avamo kako smo se istim na~elom rukovodili pri utvr|ivanjuodbitnih stavki od temeljnoga, dopunskoga i jamstvenoga kapitala banke.

Izra~un dopunskoga kapitala

Za razliku od temeljnoga kapitala, sastavni elementi dopunskoga kapitala dje-lomi~no su izmijenjeni. Jedan je od glavnih razloga za takvu izmjenu uskla|i-vanje propisa sa standardima Bazelskog odbora za nadzor banaka.

Razlike u sastavnim dijelovima dopunskoga kapitala prema staroj i novoj re-gulativi jasnije se vide iz sljede}eg prikaza:

10

BILTEN O BANKAMA

Osim toga usporedba stare i nove regulative s obzirom na izra~un dopunskogakapitala pokazuje da postoje razlike i u odbitnim stavkama, koje se vide iz slje-de}eg prikaza:

Sastavni dijelovi dopunskoga kapitala

Odluka iz 1993. Odluka iz 1999.

Posebne rezerve za neidentificirane gubitke Posebne rezerve za neidentificirane gubitke (ali najvi{e uvisini 1,5 posto od iznosa ponderirane aktive banke)

Posebni ulozi u banku Hibridni instrumenti

Sredstva prikupljena emisijom vlastitih dugoro~nihvrijednosnih papira

Podre|eni instrumenti

Odbitne stavke od dopunskoga kapitala


Posebne rezerve za neidentificirane gubitke u iznosu koji prelazi 1,5 postoponderirane aktive

Iznos podre|enih instrumenata koji prelazi 50 posto temeljnoga kapitala

Potraìvanja i potencijalne obveze osigurane hibridnim ili podre|eniminstrumentima banke do iznosa do kojeg se ti instrumenti uklju~uju u dopunskikapital

Jamstveni kapital

Novim podzakonskim aktima redefinirane su odbitne stavke od bruto jam-stvenoga kapitala. Odbitna stavka “Izravna i neizravna ulaganja u banke” sa-da je pro{irena tako da odbitnu stavku ~ine sva izravna i neizravna ulaganjane samo u dionice ve} i u druge financijske instrumente koji se uklju~uju ujamstveni kapital druge banke, zna~i i u hibridne i u podre|ene instrumente.Time se èli posti}i da se isti kapital ura~unava u jamstveni kapital samo jed-ne banke, a ne vi{e banaka istodobno.

U nastavku su prikazane razlike u odbitnim stavkama od jamstvenoga kapi-tala usporedbom izme|u stare i nove regulative.

Odbitne stavke od jamstvenoga kapitala


Ulaganja u vlasni~ke uloge ubankama i {tedionicama

Izravna i neizravna ulaganja banke i pravnih osoba nad kojima banka imaizravno ili neizravno potpuno ili ve}insko vlasni{tvo u dionice i drugefinancijske instrumente koji se uklju~uju u jamstveni kapital druge banke

Iznosi kredita odobrenih ~lanovimauprave, nadzornog odbora,prokuristima i ~lanovima njihovihuìh obitelji, bez suglasnosti svih~lanova nadzornog odbora

Potraìvanja od pravnih osoba i potencijalne obveze prema pravnim osobamanad kojima banka ima izravno ili neizravno potpuno ili ve}insko vlasni{tvo akosu ta potraìvanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete koji supovoljniji od uobi~ajenih uvjeta banke ili povoljniji od uvjeta na financijskimtrì{tima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovaraju na~elima sigurnogai stabilnoga bankovnog poslovanja

Potraìvanja od pravnih osoba i potencijalne obveze prema pravnim osobamanad kojima izravno ili neizravno potpuno ili ve}insko vlasni{tvo imaju:

– dioni~ari banke koji imaju 5 ili vi{e posto dionica banke s pravom glasa uglavnoj skup{tini banke

– ~lanovi uprave i nadzornoga odbora te prokuristi banke

– osobe koje s bankom imaju ugovore o radu sklopljene uz posebne uvjete

– bra~ni i izvanbra~ni drugovi, djeca i usvojenici navedenih osoba (iz prve trialineje)

– ako su ta potraìvanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete kojisu povoljniji od uobi~ajenih uvjeta banke ili povoljniji od uvjeta nafinancijskim trì{tima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovarajuna~elima sigurnoga i stabilnoga bankovnog poslovanja

11

REGULATIVA

Iznosi kredita odobrenih ~lanovimauprave, nadzornog odbora,prokuristima i ~lanovima njihovihuìh obitelji, pod uvjetima koji supovoljniji od uvjeta uobi~ajenih natrì{tu

Potraìvanja od i potencijalne obveze prema:

– dioni~arima banke koji imaju 5 ili vi{e posto dionica banke s pravom glasa uglavnoj skup{tini banke

– ~lanovima uprave i nadzornoga odbora te prokuristima banke

– osobama koje s bankom imaju ugovore o radu sklopljene uz posebne uvjete

– bra~nim i izvanbra~nim drugovima, djeci i usvojenicima navedenih osoba (izprve tri alineje) neovisno o tome jesu li im odobrena kao trgovcimapojedincima ili fizi~kim osobama ako su ta potraìvanja ili te potencijalneobveze uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobi~ajenih uvjeta bankeili povoljniji od uvjeta na financijskim trì{tima za usporedive poslove ili akouvjeti ne odgovaraju na~elima sigurnoga i stabilnoga bankovnog poslovanja

Potraìvanja i potencijalne obveze osigurane dionicama drugih banaka koje nekotiraju na slu`benim burzama

Ponderiranje aktive i izvanbilan~nih rizi~nih stavki

Osnovne promjene u sustavu ponderiranja aktive i izvanbilan~nih rizi~nihstavki prema staroj i novoj regulativi sastoje se u sljede}em:

� druga~ije se utvr|uje osnovica na koju se primjenjuju propisani ponderi(sada su osnovica plasmani umanjeni za formirane posebne rezerve zaidentificirane gubitke po plasmanima, dok su prije tu osnovicu ~inili plas-mani u bruto iznosu);

� izmijenjeni su ponderi;� uvedeni su konverzijski faktori za izvanbilan~ne stavke, kojima se one svo-

de na ekvivalentne iznose bilan~nih pozicija, a potom se na tako konverti-rane iznose primjenjuju ponderi propisani za ponderiranje aktive.

Komparativni prikaz razlika u na~inu utvr|ivanja ponderirane aktive na os-novi koje se izra~unava stopa adekvatnosti kapitala, prema staroj i novoj re-gulativi:

Ponderiranje aktive


Osnovica za primjenu pondera

Plasmani bez umanjenja za formirane posebne rezerveza identificirane gubitke po plasmanima

Plasmani umanjeni za formirane posebne rezerve zaidentificirane gubitke po plasmanima

Ponderi (%)

0, 10, 20, 50, 75, 100, 200, 300 0, 20, 50, 75, 100

Konverzijski faktori za izvanbilan~ne stavke (%)

Nisu bili propisani 0, 20, 50, 100

Va`no je naglasiti kako se, istodobno s primjenom propisa o adekvatnosti ka-pitala, po~eo primjenjivati i propis o na~inu formiranja posebnih rezervi zaidentificirane gubitke prema kojem se te rezerve knjiè kao ispravak vrijed-nosti u aktivi. To zna~i da se sve aktivne rizi~ne stavke umanjuju za iznoseformiranih posebnih rezervi za te stavke. To naravno izravno utje~e na visinuponderirane aktive (koja se smanjuje), a time i na stopu adekvatnosti kapitala(koja se pove}ava) jer se ve} umanjeni iznosi ponderiraju. Takav je postupakopravdan jer formiranje posebnih rezervi utje~e na smanjenje ponderiraneaktive, ali istodobno utje~e i na smanjenje jamstvenoga kapitala zato {to se po-sebne rezerve formiraju na teret rashoda te banka ostvaruje manju dobit, ko-ju bi ina~e (da se rezerve nisu formirale) mogla upotrijebiti za pove}anjekapitala banke. No promjena je u tome {to su se do sada posebne rezerve knji-ìle u pasivi bilance, {to zna~i da su utjecale na smanjenje kapitala, ali ne i nasmanjenje ponderirane aktive.

12

BILTEN O BANKAMA

Pri samom postupku ponderiranja uvodi se novina – ne ponderiraju se svestavke aktive i izvanbilan~ne rizi~ne stavke, ve} samo one koje nisu odbitnestavke kapitala (bilo kojeg oblika). Tako se izbjegava mogu}nost da se pojedinifinancijski instrument dva puta uklju~uje u izra~un adekvatnosti kapitala, ito jednom kao smanjenje kapitala, a drugi put kao sastavni dio ponderiraneaktive, tj. kao njezino pove}anje, {to rezultira neto~nim iskazom stope adek-vatnosti kapitala.

Osim toga va`na je i promjena pondera kojim se ponderiraju bilan~ne stavke.Razlog je za te promjene uskla|ivanje sa standardima Bazelskog odbora zanadzor banaka. Prija{nji ponderi 0, 10, 20, 50, 75, 100, 200 i 300 posto, promi-jenjeni su u 0, 20, 50, 75 i 100 posto. Va`no je primijetiti da su ukinuti ponderi200 i 300 posto, koji su se primjenjivali na velike i najve}e kredite i na potraì-vanja prema dioni~arima banke s vi{e od pet posto dionica s pravom glasa uskup{tini banke. Rezultat takve promjene pondera jest smanjenje ponderira-ne aktive jer se ni jedna bilan~na i izvanbilan~na stavka vi{e ne udvostru~uje ine utrostru~uje, ~ime se znatno umanjuje njezin doprinos pove}anju ukupneponderirane aktive.

Kao {to je ve} spomenuto, izmijenjen je i na~in uklju~ivanja izvanbilan~nih ri-zi~nih stavki u ponderiranu aktivu. Naime, do sada nije postojala razlika utretmanu bilan~nih i izvanbilan~nih rizi~nih stavki pri izra~unavanju ponde-rirane aktive. Iznosi svih financijskih instrumenata mnoìli su se odgovaraju-}im stupnjevima rizi~nosti {to je rezultiralo ponderiranim iznosima.Me|utim, u skladu s novim podzakonskim aktima prihva}en je pristup premakojemu se sve kategorije izvanbilan~nih rizi~nih stavki najprije konverzijskimfaktorima konvertiraju u odgovaraju}u vrijednost aktive. Nakon toga dobive-ni se iznosi ponderiraju odgovaraju}im stupnjevima rizi~nosti, ovisno o zna-~ajkama du`nika i instrumenata osiguranja, jednako kao i bilan~na aktiva.

Takav postupak s izvanbilan~nim rizi~nim stavkama ~ini se opravdan jer uzi-ma u obzir razliku izme|u rizika koji za banku postoji nakon {to je ve} plasira-la sredstva du`niku i rizika od angaìranja vlastitih sredstva ako klijentbanke, odnosno njezin potencijalni du`nik ne ispuni svoje ugovorne obvezeprema svojem poslovnom partneru. Dakle, u prvom je primjeru banka ve}preuzela rizik nevra}anja plasiranih sredstava, dok se u drugom primjeru radio potencijalnom riziku. Stoga je razumljiva primjena razli~itih postupaka priuklju~ivanju bilan~nih i izvanbilan~nih stavki u ukupnu ponderiranu aktivu.

Nadalje, svakoj izvanbilan~noj rizi~noj stavci dodjeljuje se konverzijski faktorprema vrsti financijskog instrumenta, kako je navedeno u Odluci o na~inu iz-ra~unavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane aktive banke.

Posljedica je takvog postupka s izvanbilan~nim stavkama tako|er smanjenjeponderirane aktive zato {to se svaka izvanbilan~na rizi~na stavka koja semnoì konverzijskim faktorom manjim od 100 posto, dvaput umanjuje. Prviput pri konvertiranju i drugi put pri ponderiranju (naravno ako se primjenjujeponder manji od 100 posto).

13

REGULATIVA

Raspore|ivanje plasmana iizvanbilan~nih rizi~nihstavki i utvr|ivanjeizloènosti banke

Odluka o raspore|ivanju plasmana i izvanbilan~nih rizi~nih stavki i utvr|iva-nju izloènosti banke (“Narodne novine”, br. 32/99. i 64/99), koja se primje-njuje od 1. travnja 1999., zamijenila je odgovaraju}u Odluku iz 1993. godine.

Novom je Odlukom raspore|ivanje plasmana u rizi~ne skupine (A do E) razra-|eno mnogo temeljitije nego prija{njom Odlukom, tako da se u nekim bitnimelementima te odluke dosta razlikuju. Saèti osvrt na te razlike daje se u nas-tavku.

Kriteriji raspore|ivanja plasmana u rizi~ne skupine

Prema prija{njoj Odluci jedini kriterij raspore|ivanja u rizi~ne skupine bila jeurednost du`nika u podmirivanju obveza prema banci (tzv. objektivni krite-rij), koji se izraàvao brojem dana zaka{njenja pri podmirivanju obveza. Tajkriterij zadràn je i u novoj Odluci, ali su mu dodana dva nova, i to:

� du`nikova kreditna sposobnost (tzv. subjektivni kriterij)� kvaliteta instrumenata za osiguranje povrata plasmana.

Instrumenti osiguranja razvrstani su s obzirom na kvalitetu prema novoj Od-luci u tri skupine:

� prvorazredni instrumenti osiguranja� primjereni instrumenti osiguranja� ostali kvalitetni instrumenti osiguranja.

Da bi se odre|eni plasman mogao rasporediti u odgovaraju}u rizi~nu skupinu,sva tri kriterija raspore|ivanja moraju, naj~e{}e, biti ispunjena zajedno. Tekiznimno dopu{tena je mogu}nost da se pojedina~ni plasman moè rasporediti(u rizi~nu skupinu A) samo na temelju pribavljenih prvorazrednih ili primje-renih instrumenata osiguranja naplate, neovisno o subjektivnim i objektiv-nim kriterijima raspore|ivanja koji se utvrde za pojedinog du`nika.

Za raspore|ivanje plasmana koji su odobreni prije stupanja na snagu nove Od-luke, u vezi s primjenom kriterija koji se odnosi na instrumente osiguranja,propisano je prijelazno razdoblje do 30. rujna 2000. Naime, plasmani odobreniprije stupanja na snagu nove Odluke do toga roka ne moraju ispunjavati tajkriterij.

Stope posebne rezerve za pokri}e identificiranih gubitaka po plasmanima

Prija{njom Odlukom bile su propisane fiksne stope za pojedinu rizi~nu skupi-nu, koje su primjenjivane u obra~unu posebnih rezervi za pokri}e identificira-nih gubitaka po plasmanima, a novom su Odlukom te stope propisane urasponu. Unutar raspona propisanog za pojedinu rizi~nu skupinu banka svo-jim politikama utvr|uje stope posebne rezerve za plasmane pojedinom du`ni-ku. Pregled tih stopa izgleda ovako:

14

BILTEN O BANKAMA

Stope posebnih rezervi, u postocima

Rizi~naskupina


Vrsta potraìvanja Vrsta potraìvanja

Glavnica Kamata Naknada Glavnica Kamata Naknada

A 0 0 0 0 0

B 25 25 25 10 – 25 10 – 25

C 50 100 100 25 – 60 100a)

D 75 100 100 60 – 90 100a)

E 100 100 100 100 100a)

Potraìvanja za nekamatne prihode nakon isteka 60 dana od dospije}a (ne raspore|uju se urizi~ne skupine) 100

Potraìvanja po osnovi obra~unatih prihoda

Prema prija{njoj Odluci obra~unati kamatni i nekamatni prihodi priznavalisu se u Ra~unu dobiti i gubitka prema na~elu nastanka doga|aja (kada su ob-ra~unati) bez obzira na to u koju je rizi~nu skupinu du`nik raspore|en. Pri-tom se za potraìvanja po kamatnim i nekamatnim prihodima od du`nika kojisu bili raspore|eni u skupine B do E obra~unavala posebna rezerva na teretrashoda banke (za skupinu B 25 posto, a za skupine C do E 100 posto) te se ta-ko djelomi~no ili u cijelosti neutralizirao utjecaj tih prihoda u Ra~unu dobiti igubitka.

Novom su Odlukom raspore|ivanje potraìvanja po osnovi obra~unatih pri-hoda, formiranje posebnih rezervi za pokri}e gubitaka po tim potraìvanjimate priznavanje prihoda u Ra~unu dobiti i gubitka rije{eni druk~ije.

Potraìvanja po osnovi nekamatnih prihoda (naknade/provizije) ne raspore-|uju se u rizi~ne skupine, ve} se za sva takva potraìvanja koja nisu napla}enau roku od 60 dana, ra~unaju}i od dana dospije}a, obra~unava rezervacija nateret rashoda u visini 100 posto potraìvanja.

Za razliku od navedenoga, potraìvanja po osnovi kamatnih prihoda raspore-|uju se u rizi~ne skupine, a razli~ito se (ne)priznaju u Ra~unu dobiti i gubitka.

Kamatni prihodi koje duguju du`nici raspore|eni u rizi~nu skupinu A ili Bpriznaju se u Ra~unu dobiti i gubitka prema na~elu nastanka doga|aja (kadasu obra~unati). Pritom se za potraìvanja od du`nika iz skupine B istodobnoprovodi rezerviranje u visini od 10 do 25 posto, a koje se u slu~aju naplate uki-da (prihoduje). Ako naplata izostane, potraìvanje se raspore|uje u neku odrizi~nih skupina C do E uz istodobno rezerviranje razlike do 100 posto iznosapotraìvanja (ako se raspore|uje iz skupine B u lo{iju skupinu), odnosno 100posto (ako se izravno raspore|uje iz skupine A u skupinu C ili lo{iju skupinu).Nakon toga takvo se potraìvanje prenosi iz bilance u izvanbilan~nu evidenci-ju (suspendirani prihodi), gdje ostaje do naplate ili eventualnog otpusta duga.

Kamatni prihodi koje duguju du`nici raspore|eni u rizi~ne skupine C do E nepriznaju se u Ra~unu dobiti i gubitka kada su obra~unati, nego se kao potraì-vanje izravno knjiè u izvanbilan~nu evidenciju (isklju~eni prihodi), a u Ra~u-nu dobiti i gubitka priznaju se tek kada se naplate. Razumije se da zbogpriznavanja tih prihoda prema na~elu napla}ene realizacije, za potraìvanjapo osnovi tih prihoda nije potrebno formirati posebnu rezervu.

a) Odnosi se samo na potraìvanja na osnovikamatnih prihoda koja se iz skupine A ili Bpreraspore|uju u skupinu C, D ili E (suspen-dirani prihodi). Za potraìvanja na osnovi iz-ravno isklju~enih kamatnih prihoda rezervase ne obra~unava jer se ta potraìvanja izrav-no knjiè u izvanbilan~nu evidenciju, a priz-naju se u prihode tek kad se naplate.

15

REGULATIVA

Utvr|ivanje izloènosti banke kreditnom riziku

Problematika izloènosti banke kreditnom riziku bila je prije obra|ena u Od-luci kojom se propisivao na~in ponderiranja aktive i izra~una adekvatnosti ka-pitala (Odluka o uvjetima primjene odredbi ~lanka 18. Zakona o bankama i{tedionicama). Sada je ta problematika obra|ena u Odluci o raspore|ivanjuplasmana i izvanbilan~nih rizi~nih stavki i utvr|ivanju izloènosti banke(“Narodne novine”, br. 32/99. i 64/99).

Sada, kao i prije, ograni~enja u vezi s izloènosti kreditnom riziku mjere se od-nosom plasmana i jamstvenoga kapitala banke. Sli~nosti i razlike izme|u pri-ja{njih i novih propisa prikazuje pregled u nastavku.

Ograni~enja izloènosti kreditnom riziku

Prija{nji propisi Postoa) Novi propisi Postoa)

Pojedina~ni plasman jednom du`niku(veliki kredit)

vi{e od 20 Ukupni plasmani jednom du`niku(velika izloènost)

vi{e od 10

Pojedina~ni plasman jednom du`niku(najve}i kredit)

maks. 30 (nije propisano)

Ukupni plasmani jednom du`niku maks. 30 Ukupni plasmani jednom du`niku maks. 25

Ukupno svi veliki i najve}i krediti maks. 200 Ukupan iznos svih velikih izloènosti maks. 400

Ukupni plasmani pojedinom dioni~arus vi{e od 5 posto dionica banke

maks. 5 Ukupni plasmani pojedinom dioni~arus vi{e od 3 posto dionica banke

maks. 5

Ukupni plasmani svim dioni~arima spojedina~no vi{e od 5 posto dionica banke

maks. 30 Ukupni plasmani svim dioni~arima spojedina~no vi{e od 5 posto dionica banke

maks. 25

Iz pregleda se moè zaklju~iti da su, {to se ti~e limitiranja izloènosti kredit-nom riziku, novi propisi restriktivniji od prija{njih. Takav se zaklju~ak pogo-tovo name}e kada se uzme u obzir ~injenica da se, radi mjerenja izloènostiprema novim propisima, pod pojmom du`nik misli na jednu osobu ili na vi{epovezanih osoba (u smislu kako povezane osobe definira Zakon o bankama iZakon o trgova~kim dru{tvima).

Mjerenje svih oblika izloènosti kreditnom riziku prema grupi povezanih oso-ba (gdje se grupa povezanih osoba tretira kao jedan klijent) ujedno je naj-va`nija razlika u ovom segmentu poslovanja prema prija{njim propisima(Zakon o bankama i {tedionicama samo je pri ograni~avanju izloènosti pre-ma dioni~arima na odre|eni na~in u to uklju~ivao i povezane osobe).

a) Iznos kredita i drugih plasmana prema jam-stvenom kapitalu

Formiranje posebnihrezervi za osiguranje odpotencijalnih gubitakabanke

Odluka o visini i na~inu formiranja posebnih rezervi za osiguranje od potenci-jalnih gubitaka banke (“Narodne novine”, br. 32/99), u usporedbi s prija{njomOdlukom, razlikuje se u dvama bitnim elementima, i to:

� Izri~ito je propisano da se posebne rezerve za pokri}e identificiranih gubi-taka po rizi~noj aktivi knjiè kao ispravak vrijednosti aktive. Posljedica teodredbe jest da se za iznos tih rezervi umanjuje suma bilance.

Prija{nja Odluka nije sadràvala takvu ili sli~nu odredbu te su (u skladu s pri-ja{njim Kontnim planom za banke) te rezerve iskazivane u pasivi kao posebanoblik rezerva, dok su rizi~ni plasmani u aktivi iskazivani u nominalnom izno-su.

� Promijenjena je osnovica i stopa za obra~un posebne rezerve za pokri}e nei-dentificiranih gubitaka po plasmanima.

16

BILTEN O BANKAMA

Prema prija{njoj su se Odluci te rezerve obra~unavale po stopi od 0,5 posto iz-nosa ukupnih plasmana i izvanbilan~nih rizi~nih stavki raspore|enih u ri-zi~ne skupine A do E. Za razliku od toga, prema novoj Odluci te se rezerveobra~unavaju po stopi od najmanje 1 posto iznosa plasmana i izvanbilan~nihrizi~nih stavki raspore|enih u rizi~nu skupinu A i umanjenih za potraìvanjaod Hrvatske narodne banke, Republike Hrvatske i vladinih agencija, za kojaje pla}anje osigurano u prora~unu Republike Hrvatske.

Ulaganja banke umaterijalnu imovinu ivlasni~ke uloge

Prije su ta ograni~enja bila propisana Zakonom o bankama i {tedionicama.Me|utim, Zakon o bankama ne sadrì izri~ite odredbe kojima se ure|uje taproblematika, ali daje ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da svojim podzakon-skim aktima moè propisati takva ograni~enja.

U skladu s time Hrvatska narodna banka propisala je Odlukom o ograni~enjuulaganja banke u materijalnu imovinu i vlasni~ke uloge (“Narodne novine”,br. 38/99. i 64/2000) ograni~enje ulaganja banke u materijalnu imovinu i vlas-ni~ke uloge, kao {to je to prije bilo propisano Zakonom o bankama i {tedionica-ma (ukupna ulaganja ne smiju prema{iti 70 posto jamstvenoga kapitala, aulaganja bez vlasni~kih udjela 30 posto jamstvenoga kapitala).

Razlika je prema prija{njim propisima u tome {to se materijalna imovina ivlasni~ki ulozi ste~eni u ste~ajnom ili ovr{nom postupku ili aktiviranjem sred-stava osiguranja tra`bina u skladu s Ovr{nim zakonom priznaju u prvoj godi-ni nakon stjecanja kao odbitna stavka od ulaganja u materijalnu imovinu ivlasni~ke uloge koja podlijeù ograni~enju.

Obavje{}ivanje HNB-a ozaduènju pojedinogdu`nika kod banke u iznosuve}em od pet milijuna kuna

Grani~ni iznos od 5 milijuna kuna utvr|en Odlukom o obavje{}ivanju Hrvat-ske narodne banke o zaduènju pojedinog du`nika kod banke u iznosu ve}emod 5 milijuna kuna (“Narodne novine”, br. 51/99) odredila je Hrvatska narod-na banka na temelju ovlasti iz Zakona (~lanak 49.). Odluka kojom se ure|ujuta pitanja postojala je i prije i nova Odluka u vezi s tim ne donosi gotovo nikak-ve promjene. Imaju}i na umu opravdanost takvog izvje{}ivanja, bilo je potreb-no provesti formalnopravno uskla|ivanje s odredbama Zakona o bankama.

U skladu s tom Odlukom banka je du`na u roku od 15 dana nakon istekatromjese~ja izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o du`nicima ~ije zaduènje ubilo kojem trenutku tijekom izvje{tajnog razdoblja (tromjese~ja) prema{ujeiznos od 5 milijuna kuna, s tim da se u navedeni iznos uklju~uju i preuzete po-tencijalne obveze za ra~un du`nika – klijenta banke. Ovdje je va`no napome-nuti da se pod du`nikom podrazumijeva jedna osoba ili vi{e povezanih osoba.

Ako se na temelju tih izvje{}a utvrdi da je pojedini du`nik zaduèn kod vi{ebanaka u iznosu ve}em od 5 milijuna kuna, Hrvatska narodna banka }e o to-me obavijestiti sve banke, {to im moè posluìti kao vaàn podatak za ocjenukreditne sposobnosti doti~ne osobe.

Obujam i sadràj revizije iizvje{}a o obavljenoj revizijibanaka

Odluka o obliku, minimalnom obujmu i sadràju revizije i izvje{}a o obavlje-noj reviziji banaka (“Narodne novine”, br. 64/99) donesena je u lipnju 1999.godine i zamijenila je Odluku iz 1998. godine, a ure|uje problematiku revizijefinancijskih izvje{taja banaka za potrebe Hrvatske narodne banke.

17

REGULATIVA

Osnovni razlog za dono{enje nove Odluke bio je u tome {to je nakon dono{enjanovog Zakona o bankama utvr|en oblik i sadràj cijeloga kompleta izvje{}a zapotrebe Hrvatske narodne banke te je, osim formalnopravnog uskla|ivanja saZakonom, trebalo uskladiti oblik i sadràj revizije s izvje{}ima koja su pred-met revidiranja.

Glavna koncepcija nove Odluke ogleda se u tome da obveze revizora obuhva-}aju:

� davanje standardnog izvje{}a o obavljenoj reviziji temeljnih financijskih iz-vje{}a banaka namijenjenih vanjskim korisnicima s mi{ljenjem revizora;

� provjeru i ispitivanje realnosti i objektivnosti posebnih financijskih iz-vje{}a banaka za potrebe Hrvatske narodne banke, pri ~emu se za jedan diotih izvje{}a zahtijeva samo provjera ra~unske to~nosti i njihove uskla|e-nosti s temeljnim financijskim izvje{}ima, a za drugi se dio zahtijeva i ispi-tivanje realnosti i objektivnosti pojedinih izvje{}a;

� davanje informacija o u~inkovitosti poslovnih funkcija, kvaliteti op}ih aka-ta i uspje{nosti njihove primjene.

Va`na razlika izme|u nove i prija{nje Odluke ogleda se u tome {to bi nova Od-luka trebala biti jednostavnija za primjenu s obzirom da se forma i sadràj iz-vje{}a koja su predmet revidiranja i provjeravanja u cijelosti temelje naizvje{}ima propisanima Zakonom o ra~unovodstvu i podzakonskim aktimaHrvatske narodne banke. Time je uklonjena razlika u obujmu i sadràju revi-zije u usporedbi sa standardiziranim izvje{}ima za potrebe vanjskih korisnikai Hrvatske narodne banke, ~ime je prija{nja Odluka dijelom bila optere}ena.

Davanje odobrenja za radbanke

Ta materija prije nije bila ure|ena podzakonskim aktom Hrvatske narodnebanke. Me|utim, u skladu s ovlastima iz Zakona o bankama, Hrvatska narod-na banka donijela je u rujnu 1999. godine Odluku o obliku i sadràju zahtjevaza davanje odobrenja za rad banke (“Narodne novine”, br. 99/99).

Tom je Odlukom propisan oblik i sadràj zahtjeva za izdavanje odobrenja zarad u sljede}im slu~ajevima:

� osnivanja nove banke u RH� osnivanja podru`nice strane banke u RH� spajanja dviju ili vi{e postoje}ih banaka sa sjedi{tem u RH� uskla|ivanja poslovanja banaka i {tedionica koje su upisane u sudski regis-

tar prije stupanja na snagu Zakona o bankama.

Svrha dono{enja te Odluke jest osiguranje jedinstvene podloge, odnosno do-kumentacije na temelju koje se izdaje odobrenje za rad banke ili podru`nicestrane banke u Republici Hrvatskoj.

Obavljanje nadzora nadposlovanjem banaka

Zakon o bankama i {tedionicama, osim vrlo {turih i posve op}enitih odredaba,nije ni sadràvao odredbe o nadzoru nad poslovanjem banaka. U nedostatkuadekvatne regulative Hrvatska narodna banka donijela je na temelju op}ihovlasti iz Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci dvije odluke kojima su bila ure-|ena odre|ena pitanja nadzora i kontrole poslovanja banaka. Jedna je odlukadonesena 1992. godine, a odnosila se na kontrolu provedbe mjera monetarne idevizne politike. Druga je odluka donesena 1994. godine i odnosila se op}enito

18

BILTEN O BANKAMA

na kontrolu (nadzor) poslovanja banaka i {tedionica i postupak poduzimanjamjera za otklanjanje utvr|enih nezakonitosti i nepravilnosti.

Dono{enjem Zakona o bankama izravno su ure|ena temeljna polazi{ta nadzo-ra i kontrole poslovanja banaka, a ujedno je dan i zakonski okvir da se pojedi-na pitanja iz tog podru~ja pobliè urede podzakonskim aktima Hrvatskenarodne banke. U skladu s time u svibnju 2000. godine donesena je Odluka onadzoru nad poslovanjem banaka (“Narodne novine”, br. 50/2000). Tada suprestale vrijediti odluke iz 1992. i 1994. godine.

Novom Odlukom pobliè je propisan sadràj nadzora, na~in obavljanja nadzo-ra, postupak sastavljanja i dostavljanja zapisnika o obavljenom nadzoru, mje-re za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, kao i mjere za pobolj{anjestanja u banci, uklju~uju}i i postupak izdavanja rje{enja kojim se banci nalaèprovo|enje odre|enih mjera radi otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti uposlovanju i radi pobolj{anja stanja u banci.

O~ito je da je drugo polugodi{te 1998. godine i prvo polugodi{te 1999. godinebilo obiljeèno intenzivnom aktivno{}u na dono{enju zakona i drugih propisakoji bi trebali vi{e odgovarati sada{njem stanju i potrebama bankovnog susta-va.

U posljednjoj godini Hrvatska narodna banka i cijeli bankovni sustav uloìlisu znatne napore da bi se propisano primijenilo i da bi se analizirali u~inciprimjene propisa. Mijenjanje i dopunjavanje bankovne regulative dinami~anje proces koji }e se i nadalje prilago|ivati realnom okruènju, a istodobno, pre-ma stupnju pripremljenosti sustava, uskla|ivati sa smjernicama Europske za-jednice.

U skladu s navedenim, a radi upoznavanja i pripreme za zadatke koji nampredstoje, u nastavku se daje kra}i pregled novog okvira za izra~un adekvat-nosti kapitala utemeljenog na dokumentima Bazelskog odbora za nadzor ba-naka.

1.2. Novi okviradekvatnostikapitala

Osnove mjerenja i izra~una adekvatnosti kapitala postavio je Bazelski odborza nadzor banaka (u daljnjem tekstu: Odbor) 1988. godine u Sporazumu o ka-pitalu (Capital Accord). BIS-ov je standard zaista postao standardom za ban-ke diljem svijeta. Prihvatilo ga je vi{e od stotinu zemalja te je tako znatnopridonio ja~anju sigurnosti i stabilnosti me|unarodnoga bankovnog sustavakao i ostvarivanju pravedne konkurencije me|u bankama.

Prednost je postoje}eg standarda i njegova relativno jednostavna struktura,koju je vrlo lako primijeniti te znatno pove}anje stope adekvatnosti kapitalame|unarodno aktivnih banaka, koje je nastalo zbog njegove primjene.

Me|utim, financijski se svijet jako promijenio u posljednjih dvanaest godina.âk do te mjere da je djelotvornost postoje}eg standarda prili~no smanjena.Naime, stopa adekvatnosti kapitala banke, izra~unata prema postoje}emstandardu, ne mora uvijek biti dobar indikator njezina financijskog stanja.Postoje}i princip ponderiranja aktive rezultira, u najboljem slu~aju, grubommjerom ekonomskog rizika, i to ponajprije zbog toga {to stupnjevi kreditnogrizika nisu dovoljno diferencirani da bi primjereno odraàvali razlike izme|uizloènosti kreditnom riziku prema razli~itim du`nicima.

19

REGULATIVA

Takav pristup mjerenju kreditnog rizika poti~e banke da poduzmu transakci-je regulatorne arbitraè, npr. preko sekuritizacije.

Nadalje, budu}i da su banke razvile inovativne tehnike za mjerenje i reducira-nje rizika, kreditni se rizik sada pojavljuje u sloènijem obliku, u manje kon-vencionalnim formama u usporedbi s onima koje su priznate standardom iz1988. godine pa je zbog toga izra~unavanje stope adekvatnosti kapitala napostoje}i na~in manje korisno osobama koje obavljaju bankovni nadzor (dalje:nadzornicima). Nimalo lakima pokazali su se poku{aji uvo|enja inovacija pos-ljednjeg desetlje}a (s obzirom na na~in na koji banke upravljaju rizikom i re-duciraju ga) u jednostavnu shemu ponderiranja. Postoje}i standard nije dràokorak s promjenama nastalim na trì{tu.

Promjene na financijskom trì{tu novi su izazov formalnom nadzoru i njego-voj uspje{nijoj provedbi. Sasvim je jasno da se osnovni pristup, obuhvat i me-todologija formalnog nadzora moraju razvijati zajedno s na~inom na kojifinancijske institucije upravljaju svojim aktivnostima. Imaju}i to na umu,nadzornici trebaju i nadalje razvijati dinami~niji okvir usmjeren na rizike i naproces upravljanja rizicima. Kao rezultat takvih napora nastao je prijedlogNovog sporazuma o kapitalu.

Za sada je prijedlog novog standarda objavljen u obliku konzultativnog mate-rijala u lipnju 1999. godine s namjerom da se prikupe komentari i mi{ljenja uvezi s novim okvirom izra~unavanja adekvatnosti kapitala banke koji }e, akose prihvati, zamijeniti postoje}i standard iz 1988. godine. Prijedlog iznosi tekosnove novog standarda i u njemu ima mnogo nedore~enosti i otvorenih pita-nja na koje tek treba odgovoriti.

Novi okvir temeljio bi se na tri stupa:

� na procjeni rizika i izra~unu adekvatnosti kapitala (engl. minimum capital

requirements)� na nadzoru nad adekvatno{}u kapitala (engl. supervisory review process)� na trì{noj disciplini (engl. market discipline).

Odbor smatra da sada{nja, modificirana verzija standarda iz 1988. treba i na-dalje ostati standardom koji }e se primjenjivati u ve}ini banaka, ali se istodob-no uvode novine kao {to su interni sustavi rangiranja aktive prema kreditnomriziku i modeli ocjene kreditnog rizika portfelja, koji bi trebali pridonijetito~nijoj procjeni visine kapitala koja je potrebna pojedinoj banci ovisno o njezi-nu profilu rizi~nosti.

Osim toga novi okvir predlaè i novine u pristupu brojnim va`nim tehnikamakojima se umanjuje kreditni rizik. Pove}an je i broj rizika na osnovi kojih se iz-ra~unava adekvatnost kapitala. Postoje}i se okvir bavi izra~unom adekvat-nosti kapitala samo s obzirom na kreditni i trì{ni rizik (u propisima HNB-ajo{ nije decidirano obuhva}ena procjena adekvatnosti kapitala s obzirom natrì{ni rizik). Me|utim, bankovnom poslovanju svojstveni su i drugi rizici,npr. kamatni rizik i rizik poslovanja (engl. operational risk), stoga se predlaèda se i oni uzmu u obzir pri procjeni adekvatnosti kapitala.

Na kraju ovog dijela treba istaknuti kako u Hrvatskoj u uvjetima relativno ne-razvijenoga i plitkoga financijskog trì{ta postoje}i okvir za sada ipak daje za-dovoljavaju}e rezultate.

20

BILTEN O BANKAMA

Izra~un adekvatnosti kapitala i nadalje }e se temeljiti na jamstvenom kapita-lu, mjerenju rizika i pravilima kojima se odre|uje koja je visina kapitala adek-vatna za te rizike.

Rizici na osnovi kojih }e se mjeriti adekvatnost kapitala jesu kreditni rizik, tr-ì{ni rizik i ostali rizici (uklju~uju}i kamatni rizik, rizik poslovanja, likvidnos-ni rizik).

Kreditni rizik Predloèni su sljede}i pristupi izra~unavanju adekvatnosti kapitala s obziromna kreditni rizik: (1) modifikacija postoje}e metode ponderiranja aktive i iz-vanbilan~nih stavki stupnjevima rizi~nosti, (2) primjena bankinih internihsustava rangiranja aktive i (3) primjena modela mjerenja kreditnog rizikaportfelja.

1) Modifikacija postoje}e metode ponderiranja aktive

Modifikacija koja se predlaè pri ponderiranju bilan~ne i izvanbilan~ne aktivesastoji se u odre|ivanju stupnja rizi~nosti na temelju procjene vanjskih insti-tucija, npr. agencije za ocjenu rejtinga. To se prije svega odnosi na odre|ivanjestupnja rizi~nosti potraìvanja od dràva i sredi{njih banaka, ali moè se pri-mijeniti i na potraìvanja od banaka i trgova~kih dru{tava.

Potraìvanja od dràva – stupnjevi rizi~nosti potraìvanja od dràva odre-|ivali bi se prema kreditnom rangu te dràve, a ne vi{e prema ~injenici je li dr-àva ~lanica OECD-a ili nije. Glavni nedostatak sada{njeg pristupa jest utome {to se stupanj rizi~nosti ne odre|uje prema visini kreditnog rizika, ve}prema kriteriju ~lanstva u OECD-u pa se moè dogoditi da se dràvi s velikomkredibilnosti dodijeli ve}i ponder samo zato {to nije ~lanica te organizacije.

Prema novom konceptu samo bi se potraìvanja od dràva s najve}im kredit-nim rangom ponderirala ponderom od 0 posto. To bi na primjer bilo potraìva-nje od dràve koja ima bar rang AA– prema metodologiji agencije Standard &Poor’s. Potraìvanja od dràva s rangom izme|u A+ i A– ponderirala bi seponderom od 20 posto. [to je niì rang institucije od koje se potraùje, to se ve-}i ponder dodjeljuje takvom potraìvanju.

Zanimljivo je da bi se isti ponder, 100 posto, dodjeljivao potraìvanjima od ze-malja rangiranih od BB+ do B– i potraìvanjima od zemalja koje nemaju pro-cijenjen rang. Me|utim, va`no je naglasiti da bi se potraìvanjima od dràva srangom ispod B– dodjeljivao ponder od 150 posto.

Treba primijetiti da bi bolji tretman imala potraìvanja od zemalja koje nisurangirane nego potraìvanja od zemalja koje imaju nizak rang. Takvo odre|i-vanje pondera upitno je zbog toga {to i zemlje koje nisu rangirane mogu imativrlo lo{u kredibilnost, a pripadao bi im ponder od 100 posto.

Potraìvanja od banaka – u skladu sa sada{njim standardom svim potraì-vanjima od banaka iz OECD-a i kratkoro~nima potraìvanjima od banaka izzemalja koje nisu ~lanice OECD-a pripada ponder od 20 posto. Dugoro~na pot-raìvanja od banaka iz zemalja koje nisu ~lanice OECD-a ponderiraju se pon-derom od 100 posto. Me|utim, ako se promijeni na~in tretiranja potraìvanjaod dràva, tada ni taj pristup ponderiranju potraìvanja od banaka vi{e nijeprimjeren. Kao rje{enje toga problema Odbor predlaè dvije opcije:

1.2.1. Prvi stup –Izra~un adekvatnostikapitala

21

REGULATIVA

Prva opcija bila bi da se potraìvanjima od banaka dodjeljuju stupnjevi ri-zi~nosti na temelju pondera koji su dodijeljeni potraìvanjima od zemalja ukojima banke imaju svoje sjedi{te. Ponder koji bi se primjenjivao na potraìva-nja od banke bio bi za jednu kategoriju lo{iji od pondera koji se dodijelio zem-lji. Na primjer, ako je potraìvanje od dràve ponderirano ponderom od 20posto, potraìvanje od banke ponderiralo bi se ponderom od 50 posto. Jednakotako i ovdje bi se primjenjivao ponder od 150 posto za potraìvanja od banakas rangom niìm od B– prema metodologiji agencije Standard & Poor’s.

Prema drugoj opciji bankama bi agencije – vanjski procjenitelji neposrednoodre|ivale rang. Ve}ini potraìvanja od banaka dodijelio bi se ponder od 50posto. Ipak, potraìvanjima visoke kvalitete (rang od AAA do AA–) dodijelio bise ponder 20 posto, potraìvanjima od banaka s rangom od BB+ do B– dodije-lio bi se ponder od 100 posto i potraìvanjima od banaka s rangom ispod B–pripao bi ponder od 150 posto.

Kad je u pitanju oslanjanje na rang koji su dodijelile agencije, postoji prili~nadoza skepti~nosti, izme|u ostaloga, zbog toga {to svaka agencija mora zadovo-ljiti stroge kriterije kako bi se mogle prihvatiti njezine ocjene drugih instituci-ja. Ovdje se postavlja pitanje definicije tih kriterija. Nadalje, za sada postojetri me|unarodne agencije ~ija je metodologija prihva}ena i ~ija je kredibilnostzadovoljavaju}a pa se njihova procjena moè rabiti pri odre|ivanju stupnja ri-zi~nosti pojedinih vrsta potraìvanja. Me|utim, o~ito se kao problem postavljanedostatan broj takvih institucija. Odbor predlaè da se angaìraju i agencijeza osiguranje izvoza u zemljama G-10.

2) Interni sustav rangiranja

Interni sustav rangiranja aktive omogu}io bi izra~un adekvatnosti kapitalabanke po mjeri pojedine banke, naime ovisno o rizi~nosti njezine aktive. Mo-ramo se sloìti s ~injenicom da je takav pristup kvalitativnoj i kvantitativnojprocjeni kreditnog rizika vrlo atraktivan. Me|utim, zbog pretpostavki kojezahtijeva, mogao bi se primijeniti tek u nekim sofisticiranim bankama.

Prije negoli se dopusti primjena internog sustava rangiranja nadzornici bimorali provjeriti je li udovoljeno svim kvalitativnim i kvantitativnim standar-dima procjene i nadziranja internih sustava. Jednako tako treba procijenitimetodologiju na temelju koje se potraìvanjima s odre|enim internim rangomodre|uje adekvatna visina kapitala kao rezerva sigurnosti.

Na primjer, banke mogu svakoj kategoriji internog ranga dodijeliti:

� standardni ponder rizi~nosti,� ponder rizi~nosti iz pro{irenog sustava ili pak� Odbor moè odrediti adekvatnu visinu kapitala koju }e se decidirano zahti-

jevati od pojedinoga internog ranga.

Kako sada stvari stoje, Odbor je najbliì dono{enju odluke da se interni rango-vi poveù s pro{irenim sustavom pondera rizi~nosti (koji }e se tek definirati) itako se odredi adekvatna visina kapitala.

Taj pristup procjeni kreditnog rizika, osim svojih prednosti, ima i nedostatke.Najve}a prednost je u tome {to se takva procjena aktive moè temeljiti na do-datnim informacijama o klijentima banke, koje su ~esto nedostupne vanjskimprocjeniteljima. Osim toga internim sustavom rangiranja mogu se obuhvatiti

22

BILTEN O BANKAMA

svi du`nici banke, a takav je obuhvat nemogu}e zamisliti pri obavljanju proc-jene od vanjskih procjenitelja.

Bitno je naglasiti da se Odbor nada kako }e banke radije dalje razvijati internesustave i tehnike procjene kreditnog rizika nego se potpuno osloniti na vanj-ske procjenitelje.

Nedostatak toga pristupa odnosi se prije svega na nehomogenost internih sus-tava u razli~itim bankama, kao i na klju~nu ulogu subjektivnog faktora pridodjeljivanju internog ranga. Sve to zajedno oteàva usporedbu izme|u poje-dinih institucija i zemalja.

Nadalje, kako je na po~etku re~eno, potrebna je prethodna suglasnost nadzor-ne institucije za primjenu internih sustava procjene rizika. Pritom je klju~nopitanje na koji bi na~in nadzornici trebali procijeniti prihvatljivost i adekvat-nost bankina sustava rangiranja.

Od nadzornika se zahtijeva da odrede je li broj rangova (njihov raspon) dovo-ljan da obuhvati sve razli~itosti vezane uz stupnjeve rizi~nosti pojedine insti-tucije. Jednako tako treba procijeniti kriterije na temelju kojih se pojedinimpotraìvanjima dodjeljuje odre|eni stupanj rizi~nosti.

3) Modeli ocjene kreditnog rizika portfelja

Modeli ocjene kreditnog rizika portfelja koriste se s namjerom da se obuhvatirizik portfelja kao cjeline – vrlo vaàn element kojeg nema u prethodna dvapristupa. Odbor podupire primjenu takvih modela. Me|utim, zbog brojnihte{ko}a koje se pritom pojavljuju, uklju~uju}i raspoloìvost podataka i provje-ru modela, modeli su jo{ daleko od faze u kojoj bi imali va`niju ulogu pri odre-|ivanju adekvatnosti kapitala.

Trì{ni rizik Trì{ni rizik ve} je obuhva}en sada{njim standardom, i to izmjenama iz 1996.godine. Za sada se ne nudi nov na~in tretiranja trì{nog rizika za izra~un pot-rebne visine kapitala, ali se ipak od stru~ne javnosti traì da ponudi na~ine ko-jima bi se postoje}i modeli unaprijedili.

Kamatni rizik Odbor predlaè propisivanje visine kapitala s obzirom na kamatni rizik zabanke kod kojih je kamatni rizik znatno ve}i od prosjeka (outliers). Problemkoji se ovdje pojavljuje jest kako prepoznati takve banke i kako definirati me-todologiju kamatnog rizika.

Ostali rizici Osim kreditnoga i trì{nog rizika, bankovno poslovanje karakteriziraju i dru-gi rizici pa je potrebno strogo kontrolirati upravljanje tim rizicima i ograni~itiizloènost s obzirom na te rizike. Pove}anje njihova zna~enja pridonijelo jezauzimanju stava da su ti rizici previ{e va`ni da ih se posebno ne bi uzelo u ob-zir pri izra~unu adekvatnosti kapitala.

Izme|u mogu}ih pristupa procjeni kapitala, potrebnog s obzirom na rizik pos-lovanja, moè se odabrati nekoliko vrlo razli~itih opcija, od jednostavnih po-kazatelja do brojnih tehnika s modelima.

23

REGULATIVA

Jednostavni bi se pokazatelji mogli temeljiti na agregiranoj mjeri poslovnihaktivnosti kao {to su prihodi, nekamatni prihodi, tro{kovi poslovanja, ukupnaaktiva i izvanbilan~na aktiva ili kombinacija navedenih stavki.

Druga je mogu}nost dopustiti bankama da upotrebljavaju modele za odre|i-vanje visine kapitala primjerene (adekvatne) riziku poslovanja. Pritom poseb-nu pozornost treba posvetiti kvaliteti podataka, mjeri do koje model reagirana egzogene varijable te na podru~ja rizika poslovanja koja nisu obuhva}enamodelom. Budu}i da za sada samo vrlo malo banaka na me|unarodnoj razinimoè primjenjivati modele koji udovoljavaju tim kriterijima, jasno je da }e semodeli mo}i rabiti tek u kasnijoj fazi primjene novog okvira adekvatnosti ka-pitala.

1.2.2. Drugi stup– Nadzor nadadekvatno{}ukapitala

Nadzor nad adekvatno{}u kapitala sastavni je dio predloènoga, novog okvirai dopunjava druga dva stupa toga okvira (izra~un adekvatnosti kapitala i tr-ì{nu disciplinu). Cilj nadzora jest osigurati da visina kapitala svake bankeodgovara njezinu profilu rizi~nosti i njezinoj strategiji te omogu}iti pravodob-nu intervenciju nadzornika kad kapital padne ispod razine koja je dovoljna zaosiguranje od svih rizika kojima je banka izloèna.

Va`no je naglasiti da se predloènim pristupom ne namjerava zamijeniti proc-jena i prosudba uprave banke ili prenijeti odgovornost za adekvatnost kapita-la na nadzornike. Upravo suprotno, potpuno je razumljivo da uprava bankenajbolje poznaje rizike kojima je njezina institucija izloèna i da je ona, zajed-no s nadzornim odborom, prije svih odgovorna za upravljanje tim rizicima.

Zadatak nadzornika je, prema ovom okviru, ocijeniti koliko dobro banke proc-jenjuju adekvatnu visinu kapitala s obzirom na rizike te razlikuju li primjere-no razli~ite tipove rizika.

Odbor o~ekuje od svih me|unarodno aktivnih banaka da imaju djelotvorne in-terne procedure za procjenu svoje vlastite adekvatnosti kapitala. Bankama suu tom smislu na raspolaganju razli~ite tehnike, uklju~uju}i subjektivnu proc-jenu rizika, metode alokacije kapitala i interni modeli. Bez obzira na odabra-nu metodologiju, banke moraju u svakom trenutku mo}i dokazati da jeinterno odre|ena adekvatna visina kapitala stvarno utemeljena.

Nadzornici ve} nadziru i procjenjuju adekvatnost kapitala svake banke izrav-no u bankama (on-site) i ra{~lambom financijskih izvje{taja banaka (off-site)te analizom izvje{}a internih i eksternih revizora. Me|utim, od nadzornika seo~ekuje i da analiziraju bankine interne procjene kapitala te da raspravljaju ovisini kapitala koju je odredila sama banka. Pri procjeni adekvatnosti kapitalanadzornici trebaju pripaziti na brojne faktore, uklju~uju}i bankinu sklonost ieventualnu te`nju pove}anim rizicima, na evidenciju pri upravljanju rizicima,na prirodu trì{ta na kojima banka posluje, na kvalitetu, pouzdanost i prom-jenljivost prihoda, zatim na to da li se po{tuju na~ela ispravnog vrednovanjapozicija bilance, da li se primjenjuju ra~unovodstveni standardi te da li se ak-tivnosti diversificiraju, kao i na bankinu relativnu va`nost za doma}e i me|u-narodna trì{ta.

24

BILTEN O BANKAMA

U vrijeme kad poslovanje najve}ih svjetskih banaka postaje sve sloènije, ~inise da nadzornici gotovo i nemaju drugog izbora, ve} se jo{ vi{e osloniti na tr-ì{nu disciplinu poja~anu i u~inkovitim javnim objavljivanjem informacija, ta-ko da trì{na disciplina preuzme jedan dio nadzornog tereta na sebe. To jedakako mogu}e samo za banke, u prvom redu one najve}e, koje se znatno osla-njaju na neosigurane obveze, tj. one obveze koje ovise o trì{tu.

Trì{na disciplina pozitivno utje~e na primjenu propisa i na odre|en na~inolak{ava napore nadzoru u promicanju zdravoga i sigurnog poslovanja bana-ka i cjelokupnoga financijskog sustava. Ona isto tako moè motivirati bankuda formira i odràva ~vrstu kapitalnu bazu kao osiguranje od potencijalnihgubitaka koji mogu proiza}i iz njezinih plasmana. Odbor vjeruje da nadzorniciimaju velik interes da se pobolj{a trì{na disciplina jer ona pomaè ja~anju si-gurnosti i stabilnosti bankovnog sustava. No utjecaj trì{ta na pona{anje ba-naka ovisi o tome koliko se one oslanjanju na financijska trì{ta kao i ostrukturi njihova kapitala.

Djelovanje trì{ne discipline ogleda se u promjenama u pristupu izvorimasredstava i/ili promjenama u premiji rizika za banke pri sklapanju novih tran-sakcija i ugovaranju novih poslova. Promjena cijene i dostupnost traènihsredstava utje~u na sklonost uprava banaka riziku i sluè kao trì{ni signalsudionicima trì{ta i nadzornicima o stanju banke.

Preduvjet za efikasnu trì{nu disciplinu je objavljivanje pouzdanih i pravo-dobnih informacija koje omogu}uju obavljanje dobro utemeljene analize i ocje-ne rizi~nosti poslovanja banke. Zbog toga Odbor smatra da je objavljivanjepodataka o visini kapitala, izloènosti banke i adekvatnosti kapitala vrlova`no da bi se postigla zadovoljavaju}a razina trì{ne discipline. Te informaci-je trebalo bi objavljivati barem jednom na godinu.

1.2.3. Tre}i stup –Trì{na disciplina

Uspore|uju}i standard koji je sada u primjeni s prijedlogom novog standarda,moè se u prvi mah zaklju~iti da razlika izme|u njih nije velika, tj. da nemanekih bitnih novina. To je u neku ruku to~no jer i nadalje ostaje postoje}a defi-nicija kapitala, izra~unava se izloènost banke i procjenjuju rizici da bi se pre-ma njima procjenjivalo koliki je kapital banci potreban. Osim toga kretanja ukapitalu banaka nadziru se izravno i ra{~lambom financijskih izvje{}a ba-naka.

Me|utim, osnovna je razlika izme|u postoje}ega i novog standarda u objektupromatranja. Postoje}im standardom uvelo se op}e pravilo o visini stopeadekvatnosti kapitala (8 posto od ponderirane aktive), koja se obvezatno morapo{tivati, posebice kod banaka s velikim udjelom na me|unarodnim financij-skim trì{tima. Za razliku od postoje}eg standarda, u sredi{tu promatranjanovog standarda jest pojedina~na banka i njezin kapital. Vi{e se ne poku{ava-ju izjedna~iti sve banke jer svaka od njih ima razli~it profil rizi~nosti.

Naglasak se stavlja na to da svaka banka s pomo}u svojih internih procedura itehnika procijeni koliki joj je kapital potreban kao osiguranje od rizika kojimaje izloèna. Minimalna stopa adekvatnosti kapitala i dalje }e se propisivati, alisamo kao minimum ispod kojeg stopa ni jedne banke ne moè pasti, dok }e sebankama u slu~aju potrebe propisati i vi{e stope u skladu s visinom rizika.Dakle, od banaka se zahtijeva da same procijene koliki je kapital za njih adek-vatan s obzirom na rizike, a nadzor }e onda provjeriti model na temelju kojeg

25

REGULATIVA

je procijenjena potrebna adekvatnost kapitala kao i pruà li ta stopa dovoljnusigurnost da }e banka ostati solventna.

Ako su nadzornici zadovoljni bankinim internim procesom upravljanja rizi-kom, tada je najefikasniji i najjeftiniji pristup nadzoru taj da se nadzornici uk-lju~e i koriste njihovim internim sustavom raspore|ivanja i procjenjivanja tedrugim informacijama koje dobivaju menadèri banke. Naravno, vjerojatno}e trebati provesti i testiranje njihovih sustava. Kako }e se pobolj{avati banki-ni interni sustavi, tako }e se temeljni cilj procesa kontrole mijenjati i prelazitisa, uglavnom, ponavljanja aktivnosti koje obavlja banka, na to da se bankamapruì konstruktivna povratna informacija o tome {to banka moè u~initi da bipobolj{ala svoj sustav upravljanja rizicima. Upravo je taj interni sustav, zajed-no s objavljivanjem, prva linija obrane od preuzimanja prevelikih rizika.

Bitno je naglasiti da se nadzor i regulativa trebaju usredoto~iti – posebno kodvelikih institucija – manje na detalje, a vi{e na op}u strukturu i funkcionira-nje sustava upravljanja rizicima. To je najdjelotvorniji na~in da se postignena{ interes u ostvarivanju sigurnoga i stabilnoga bankovnog sustava i op}estabilnosti financijskih trì{ta. To je i osnovna ideja novog standarda.

S vremenom }e se nadzornici u procesu ispitivanja adekvatnosti kapitala po-~eti koristiti istim tehnikama kojima se banke koriste ili }e se koristiti priprocjeni svojih rizi~nih pozicija i potrebnog iznosa kapitala s obzirom na te ri-zike. U SAD-u velike su banke ve} potaknute da same procijene adekvatnostkapitala s obzirom na objektivne i kvantitativne mjere rizika. Takve procjenebit }e ocijenjene tijekom izravnog nadzora i bit }e jedan od faktora pri ocjeniboniteta i dodjeljivanju rejtinga.

Na kraju potrebno je istaknuti kako su bankovni nadzor i regulativa – poseb-no regulativa vezana uz kapital banke – nu`no dinami~ne i razvojne kategori-je. Teì se takvom okviru ~iji ciljevi i {ire strategije ostaju relativno postojani,ali u sklopu kojih moè do}i do promjena u primjeni kako bankari i nadzorniciu~e i spoznaju vi{e, kako se mijenjaju bankovne prakse i kako pojedina~nebanke rastu i mijenjaju svoje poslovanje i tehnike kontrole rizika. To zna~i dase inovacije u nadzoru i regulativi ne treba i ne smije promatrati kao jednok-ratne doga|aje, ve} regulatorni okvir treba biti fleksibilan tako da omogu}ujepobolj{anja zastarjelih metoda nadzora i pobolj{anja regulative tempom kojidiktira novo iskustvo i operativna izvedivost pojedinih rje{enja.

26

BILTEN O BANKAMA

U Republici Hrvatskoj poslovalo je na dan 30. lipnja 2000. 50 poslovnih bana-ka, od kojih je 19 bilo u ve}inskom stranom vlasni{tvu. Pri tome je o~ito kakose broj banaka u ve}inskom stranom vlasni{tvu pove}avao iz godine u godinu.

Usporedno s rastom broja banaka u ve}inskom stranom vlasni{tvu rastao je injihov udio u ukupnoj aktivi sustava. Od 3 posto udjela u aktivi krajem 1997.godine udio se pove}ao na 40,2 posto krajem 1999. godine, odnosno na 76,1posto na dan 30. lipnja 2000.

2. Analiza poslovanja financijskihinstitucija

2.1. Banke

TABLICA 1. Grupe banaka usporedivih zna~ajki, na kraju razdoblja, u tisu}ama kuna

Grupa Kriterij za uvr{tavanje XII. 1997. XII. 1998. XII. 1999. VI. 2000.

I. Aktiva (A)>5 000 000 4 4 4 4

II. 1 000 000<A<5 000 000 15 19 15 15

III. 500 000<A<1 000 000 9 9 5 6

IV. A<500 000 32 28 29 25

�U skladu s odabranim kriterijem – veli~inomaktive – u tablici su prikazani parametri za razvr-stavanje banaka u pojedine grupe.Izvori podataka o veli~ini (iznosu) aktive jesu iz-vje{}a banaka na obrascu BS (Statisti~ko iz-vje{}e za banke – NN, br. 57/99).

U nastavku, radi bolje i lak{e usporedivosti, banke su podijeljene u ~etiri gru-pe. Za kriterij je odabrana visina aktive. Tako I. grupu ~ine banke s aktivomve}om od 5 milijardi kuna, II. grupu banke s aktivom izme|u 1 milijarde i 5milijardi kuna, III. grupu banke s aktivom izme|u 500 milijuna i 1 milijardekuna i IV. grupu banke s manje od 500 milijuna kuna.

Prva grupa je stabilna i ~ine je ~etiri banke, pri ~emu je u drugom i tre}emtromjese~ju 1998. godine jo{ jedna banka1 ispunjavala uvjet za svrstavanje uovu grupu, tako da se u navedenom razdoblju grupa sastojala od pet banaka.Umjerene oscilacije zabiljeène su u ostale tri grupe. Pri tome se u 1998. godi-ni biljeì rast aktive manjih i, osobito, srednjevelikih banaka, {to je rezultiraloprelaskom u vi{u grupu, odnosno pove}anjem broja banaka u II. grupi sa 15na 19 banaka. Me|utim, kako je u 1999. godini nad sedam banaka2 otvoren

1 Dubrova~ka banka d.d., Dubrovnik2 Glumina banka d.d., Zagreb, Gradska banka

d.d., Osijek, Ilirija banka d.d., Zagreb, Komer-cijalna banka d.d., Zagreb, Neretvansko-gos-podarska banka d.d., Plo~e, Promdei bankad.d., Zagreb, i @upanjska banka d.d., @upa-nja

�S obzirom na strukturu vlasni{tva banke u Re-publici Hrvatskoj podijeljene su na doma}e istrane. Banka se uvr{tava me|u doma}e ako jeu ve}inskom vlasni{tvu doma}ih fizi~kih i prav-nih osoba. Jednako pravilo vrijedi pri uvr{tava-nju neke banke me|u banke s prete`no stranimvlasni{tvom. Ukupan broj banaka dobije se kaozbroj broja banaka u doma}em i broja banaka ustranom vlasni{tvu.Izvor podataka o broju banaka je statistikaHNB-a.

27

ANALIZA

ste~ajni postupak, broj banaka unutar II. grupe smanjen je na razinu iz 1997.godine. U prvoj polovici 2000. godine zabiljeèno je smanjenje broja banaka uIV. grupi zbog prelaska jedne banke u III. grupu3, otvaranja ste~ajnog postup-ka u dvjema bankama4 te ukidanja odobrenja za rad jednoj banci5.

3 Trgova~ka banka d.d., Zagreb4 Agroobrtni~ka banka d.d., Zagreb i Hrvatska

gospodarska banka d.d., Zagreb5 Krapinsko-zagorska banka d.d., Krapina pri-

pojena je Privrednoj banci Zagreb d.d., Zag-reb.

6 U ovu analizu nije uklju~ena poslovna mreàbanaka nad kojima je u 1999. godini pokre-nut ste~ajni postupak.

2.1.1. Koncentracija ubankovnom sustavu

Koncentraciju u bankovnom sustavu moèmo promatrati i na osnovi sljede}ihparametara: poslovne mreè, udjela u aktivi i depozitima te Herfindahlova in-deksa.

Poslovna mreà ovdje se analizira na razini ùpanija na osnovi kretanja brojaposlovnica i podru`nica te broja bankomata6. Nakon laganog rasta broja pos-lovnica i podru`nica u 1998. (37 jedinica, odnosno 4,7 posto) i 1999. godini (15jedinica, odnosno 1,9 posto) u prvoj polovici 2000. godine zabiljeèno je sma-njenje toga broja za 50 jedinica, odnosno za 6,1 posto, i to zbog smanjenja brojabanaka u sustavu (45 poslovnih jedinica) te zbog smanjenja broja poslovnih je-dinica, ponajprije kod nekoliko srednjevelikih regionalnih banaka (26 poslov-nih jedinica) uz istodobno otvaranje 21 nove poslovnice, prije svega stranihbanaka.

Najve}i dio poslovne mreè koncentriran je u Zagrebu i Zagreba~koj ùpaniji,Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj ùpaniji. U Primor-sko-goranskoj ùpaniji ostvareno je i najve}e {irenje poslovne mreè zbog {ire-nja banaka koje su i prije bile prisutne na tom podru~ju, ali i zbog dolaskabanaka koje na njemu prije nisu bile prisutne.

TABLICA 2. Teritorijalna ra{irenost podru`nica i poslovnica, na kraju razdoblja

@upanija XII. 1997. XII. 1998. XII. 1999. VI. 2000.

Zagreba~ka i grad Zagreb 167 166 166 149

Krapinsko-zagorska 9 9 9 8

Sisa~ko-moslava~ka 31 30 27 25

Karlova~ka 19 19 20 19

Vara`dinska 22 24 26 24

Koprivni~ko-krièva~ka 27 26 25 22

Bjelovarsko-bilogorska 26 24 21 22

Primorsko-goranska 46 46 55 61

Li~ko-senjska 9 9 8 8

Viroviti~ko-podravska 18 18 17 16

Poè{ko-slavonska 16 16 15 14

Brodsko-posavska 12 12 12 13

Zadarska 36 39 40 36

Osje~ko-baranjska 57 59 59 52

[ibensko-kninska 29 29 28 26

Vukovarsko-srijemska 16 18 21 20

Splitsko-dalmatinska 93 104 108 101

Istarska 79 83 86 83

Dubrova~ko-neretvanska 50 54 55 50

Me|imurska 22 23 25 24

Ukupno 784 808 823 773

U promatranom je razdoblju primjetno znatno pro{irenje mreè bankomata,koja je sa 221 jedinice krajem 1997. godine pove}ana na 646 jedinica sredinom2000. godine. Najve}i apsolutni rast (147 jedinica) ostvaren je u Zagreba~kojùpaniji (uklju~uju}i Grad Zagreb), a najve}i je relativni rast (4,1 posto) ostva-ren u Splitsko-dalmatinskoj ùpaniji. Znatan rast zabiljeèn je i u Primor-

�Ukupan broj poslovnica, podru`nica i instalira-nih bankomata svih banaka u Republici Hrvat-skoj razvrstan je po ùpanijama.Izvori podataka su banke.

28

BILTEN O BANKAMA

�Ukupan broj poslovnica, podru`nica i instalira-nih bankomata svih banaka u Republici Hrvat-skoj razvrstan je po ùpanijama.Izvori podataka su banke.

sko-goranskoj i Istarskoj ùpaniji. Osnovni su razlozi za tako znatno {irenjemreè bankomata niì tro{kovi po transakciji u usporedbi s klasi~nim poslov-nicama te dostupnost usluge 24 sata na dan.

Moè se o~ekivati da }e se mreà bankomata u Hrvatskoj nastaviti {iriti te da}e se znatno pove}ati opseg gotovinskih transakcija preko bankomata.

Sljede}i je parametar za analizu koncentracije udio najve}ih banaka u ukup-noj aktivi i ukupnim depozitima.

Udio dviju najve}ih banaka7 u ukupnoj aktivi sustava u promatranom se raz-doblju kretao izme|u 39,6 i 46,5 posto, dok se udio u ukupnim depozitima kre-tao izme|u 36,7 i 48,8 posto.

TABLICA 3. Teritorijalna ra{irenost bankomata, na kraju razdoblja

@upanija XII. 1997. XII. 1998. XII. 1999. VI. 2000.

Zagreba~ka i grad Zagreb 71 89 181 218

Krapinsko-zagorska 3 3 6 8

Sisa~ko-moslava~ka 2 2 6 6

Karlova~ka 5 7 12 17

Vara`dinska 4 12 16 19

Koprivni~ko-krièva~ka 7 10 12 13

Bjelovarsko-bilogorska 7 7 9 15

Primorsko-goranska 25 35 68 89

Li~ko-senjska 2 2 6 6

Viroviti~ko-podravska 2 3 7 7

Poè{ko-slavonska 3 3 4 4

Brodsko-posavska 2 2 4 5

Zadarska 11 12 17 25

Osje~ko-baranjska 12 12 19 20

[ibensko-kninska 2 2 8 16

Vukovarsko-srijemska 3 3 4 4

Splitsko-dalmatinska 9 14 31 53

Istarska 41 48 80 80

Dubrova~ko-neretvanska 3 7 15 22

Me|imurska 7 12 18 19

Ukupno 221 285 523 646

7 Zagreba~ka banka d.d., Zagreb i Privrednabanka Zagreb d.d., Zagreb

�Kriteriji odabira najve}e dvije, odnosno sljede-}e tri banke u sustavu jest veli~ina njihove aktiveu promatranom razdoblju. Udio u aktivi dviju naj-ve}ih banaka (sljede}ih triju banaka) ra~una sekao omjer umno{ka aktiva dviju najve}ih banaka(sljede}ih triju banaka) i ukupne aktive svih ba-naka, a izraàva se u postocima. Na isti na~innapravljen je izra~un udjela tih banaka u ukup-nim depozitima na razini bankovnog sustava.Izvori podataka o iznosu aktive jesu izvje{}a ba-naka na obrascu BS (Statisti~ko izvje{}e za ban-ke – NN, br. 57/99), dok su izvor podataka zaukupne depozite izvje{}a banaka na obrascuBS/DEP (Statisti~ko izvje{}e za banke – NN, br.57/99).

29

ANALIZA

9 Indeks se ra~una kao zbroj kvadrata postot-nih udjela svih banaka u sustavu te bi u hipo-teti~nom primjeru postojanja samo jednebanke bio maksimalnih 10000. Ovdje trebanapomenuti da indeks ne raste linearno te darazina indeksa npr. od 2000 ne zna~i da jekoncentracija u sustavu 20 posto.

Udio sljede}ih triju banaka8 u ukupnoj aktivi sustava u promatranom se raz-doblju kretao izme|u 17 i 18,4 posto, dok se udio u ukupnim depozitima kre-tao izme|u 17,3 i 19,9 posto.

Udio srednjevelikih banaka u ukupnoj aktivi i depozitima se tijekom 1997. go-dine pove}ao {to je rezultiralo smanjenjem udjela dviju najve}ih banaka.

Od velja~e do svibnja 1999. godine biljeì se odljev depozita i smanjenje kredi-ta u cijelom sustavu. Kod najve}ih banaka odljev depozita bio je manji te je nji-hov udio u ukupnim depozitima sustava pove}an. U drugoj polovici 1999.godine depoziti su po~eli rasti na razini sustava, ~ime je udio dviju najve}ih ba-naka ponovo malo smanjen. U 2000. godini njihov je udio opet pove}an, {to jeponajprije rezultat pripajanja Zagreba~ke banke – Pomorske banke d.d., Split,Zagreba~koj banci d.d.

Sljede}i je parametar analize koncentracije Herfindahlov indeks9.

Kao varijabla je uzeta visina aktive. Razina indeksa od 1600, zabiljeèna kra-jem 1995. godine, najvi{a je u promatranom razdoblju i ozna~ava umjerenukoncentraciju sustava. U idu}im godinama koncentracija se smanjuje, a u1999. i prvoj polovici 2000. godine ponovno se blago pove}ava. Rast indeksa u1999. godini uvjetovan je prije svega otvaranjem ste~aja u navedenim banka-ma, dok je rast u prvoj polovici 2000. godine rezultat rasta aktive dviju najve-}ih banaka.

8 Splitska banka d.d., Split, Rije~ka banka d.d.,Rijeka i Dubrova~ka banka d.d., Dubrovnik

�Taj se indeks za svaku banku ra~una po slje-de}oj formuli:

aktiva banke

ukupna aktiva svih banaka⋅

100

2

Izvori podataka o iznosu aktive jesu izvje{}a ba-naka na obrascu BS (Statisti~ko izvje{}e zabanke – NN, br. 57/99).

2.1.2. Bilanca banakaNa dan 30. lipnja 2000. ukupna aktiva banaka iznosila je 99,2 milijarde kuna,{to je pove}anje od 5,67 milijardi kuna ili 6,1 posto prema kraju 1999. godine,odnosno pove}anje od 2,41 milijarde kuna ili 2,5 posto u usporedbi s 1998. go-dinom10. Prema podacima za 30. lipnja 2000. u strukturi aktive ukupni kreditisudjelovali su sa 48,6 posto. Slijedio je investicijski portfelj vrijednosnih papi-ra sa 13,2 posto te depoziti kod bankovnih institucija sa 12,5 posto.

U promatranom razdoblju udio ukupnih kredita u ukupnoj aktivi blago je os-cilirao. Kontinuirano pove}anje udjela biljeì se u stavci depoziti kod Hrvat-ske narodne banke, ~iji se udio u ukupnoj aktivi pove}ao sa 5,4 posto krajem1997. na 9,5 posto sredinom 2000. godine. Taj je rast u neposrednoj vezi sasmanjenjem depozita kod bankovnih institucija, ~iji se udio u ukupnoj aktivismanjio sa 16,7 posto krajem 1997. godine na 12,5 posto sredinom 2000. godi-ne. Takvo je kretanje djelomi~no uzrokovano promjenom regulative Hrvatskenarodne banke11 kojom je bilo propisano da su banke obvezne najmanje 50

10 Od 30. lipnja 1999. primjenjuje se nova meto-dologija izvje{}ivanja Hrvatske narodna ban-ke od strane banaka. Podaci iz bilance tera~una dobiti i gubitka za 1997. i 1998. godi-nu prilago|eni su novoj metodologiji radi us-poredivosti podataka.

11 Odluka o obveznoj rezervi banaka i {tedioni-ca u stranoj valuti (NN, br. 88/98. i 7/99). Pres-tala je vrijediti s danom primjene Odluke oobveznoj rezervi (NN, br. 94/2000).

30

BILTEN O BANKAMA

TABLICA 4. Struktura aktive banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

XII. 1997. XII. 1998. XII. 1999. VI. 2000.

Iznos Udjel Iznos Udjel Promjena Iznos Udjel Promjena Iznos Udjel Promjena

1. Gotovina i depoziti kod HNB-a 5.989,4 6,7 6.412,5 6,6 7,1 9.733,5 10,4 51,8 10.664,5 10,8 9,6

1.1. Gotovina 1.227,5 1,4 815,2 0,8 –33,6 1.245,9 1,3 52,8 1.252,8 1,3 0,5

1.2. Depoziti 4.761, 9 5,4 5.597,3 5,8 17,5 8.487,6 9,1 51,6 9.411,7 9,5 10,9

2. Depoziti kod bankovnih institucija 14.848,0 16,7 11.459,9 11,8 –22,8 10.312,5 11,0 –10,0 12.350,8 12,5 19,8

3. Trezorski zapisi i blagajni~ki zapisi HNB-a 918,5 1,0 1.070,8 1,1 16,6 3.139,5 3,4 193,2 4.705,4 4,7 49,9

4. Trgova~ki portfelj vrijednosnih papira 134,6 0,2 288,5 0,3 114,4 1.067,8 1,1 270,1 1.476,1 1,5 38,2

5. Krediti financijskim institucijama 1.249,8 1,4 854,8 0,9 –31,6 1.246,2 1,3 45,8 1.072,3 1,1 –14,0

6. Krediti ostalim komitentima 41.632,0 46,8 49.591,8 51,2 19,1 45.391,5 48,5 –8,5 47.113,5 47,5 3,8

7. Investicijski portfelj vrijednosnih papira 15.564,8 17,5 17.747,1 18,3 14,0 15.477,1 16,5 –12,8 13.100,2 13,2 –15,4

8. Ulaganja u podru`nice i povezanatrgova~ka dru{tva 3.325,1 3,7 2.788,5 2,9 –16,1 1.768, 6 1,9 –36,6 2.422,1 2,4 36,9

9. Preuzeta imovina 230,8 0,3 340,6 0,4 47,6 447,2 0,5 31,3 507.7 0,5 13,5

10. Materijalna imovina i softver(minus amortizacija) 3.011,8 3,4 3.168,7 3,3 5,2 3.164,6 3,4 –0,1 3.246,1 3,3 2,6

11. Kamate, naknade i ostala imovina 2.564,8 2,9 3.745,3 3,9 46,0 2.518,1 2,7 –32,8 3.376,2 3,4 34,1

12. Manje: posebne rezerve zaneidentificirane gubitke 599,0 0,7 691,3 0,7 15,4 743,6 0,8 7,6 843,8 0,9 13,5

Ukupno 88.870,6 100,0 96.777,0 100,0 8,9 93.522,9 100,0 –3,4 99.191,1 100,0 6,1

posto od propisane devizne obvezne rezerve dràti na ra~unima Hrvatske na-rodne banke.

Kontinuirano pove}anje udjela biljeì se i kod trezorskih zapisa, kao i kod bla-gajni~kih zapisa Hrvatske narodne banke. Njihov se udio u ukupnoj aktivi po-ve}ao sa 1 posto krajem 1997. na 4,7 posto sredinom 2000. godine. Takvokretanje odraàva konzervativniju politiku banaka, koje usmjeravaju sred-stva u sigurnije plasmane, odnosno pove}avaju rezerve likvidnosti.

S druge strane, u razdoblju od 1997. do 1999. godine biljeì se kontinuiranosmanjenje udjela ulaganja u podru`nice i povezana trgova~ka dru{tva.

Udjeli aktive banaka I. i II. grupe u ukupnoj aktivi sustava u promatranomrazdoblju bili su relativno stabilni i u prosjeku su za I. grupu iznosili 55,8 pos-to, a za II. grupu 31,6 posto. Male oscilacije udjela u prva tri tromjese~ja 1998.godine uzrokovane su privremenim prelaskom Rije~ke banke iz I. u II. grupu(prvo tromjese~je), odnosno Dubrova~ke banke iz II. u I. grupu (drugo i tre}etromjese~je). Udjeli aktive III. i IV. grupe u ukupnoj aktivi najmanje su oscili-rali, uz malo kontinuirano smanjenje.

�Na temelju podataka iz Statisti~kog izvje{}a zabanke (NN, br. 57/99. – obrazac BS) te izvedeno-ga istovrsnog agregiranog izvje{}a na razinibankovnog sustava za promatrana razdoblja iz-ra~unat je udio svake pojedine bilan~ne stavkeaktive u ukupnoj aktivi sustava. Promjena stanjaje postotna promjena u usporedbi s prethodnimrazdobljem.

�Udio aktive svake navedene grupe banaka uaktivi cijelog sustava ra~una se tako da se zbrojiukupna aktiva svih banaka u grupi i podijeli sukupnom aktivom cijelog sustava. Udjeli su izra-èni u postocima.Izvori podataka o iznosu aktive jesu izvje{}a ba-naka na obrascu BS (Statisti~ko izvje{}e za ban-ke – NN, br. 57/99).

31

ANALIZA

U strukturi pasive, prema podacima za sredinu 2000. godine, najve}i udioimali su depoziti – 63 posto. Slijedili su ostali krediti sa 14,6 posto i kapital sa11,5 posto.

U promatranom razdoblju udio ukupnih depozita u ukupnoj pasivi kretao seizme|u 60,54 posto krajem 1998. godine i 63,03 posto sredinom 2000. godine.Struktura depozita bila je stabilna. Sredinom 2000. godine udio depozita naìrora~unima i teku}im ra~unima u ukupnim depozitima bio je 16,7 posto,udio {tednih depozita 22,8 posto, dok je udio oro~enih depozita bio 60,5 posto.

Nakon apsolutnoga i relativnog rasta kredita od financijskih institucija dokraja 1999. godine u prvoj polovici 2000. godine zabiljeèno je njihovo znatnosmanjenje. Rast u razdoblju do kraja 1999. godine bio je uzrokovan ponajprijepove}anim kreditnim zaduènjem kod inozemnih financijskih institucija.

Sredinom 2000. godine, promatrano na razini sustava, 64,6 posto ukupne pa-sive ~inila je devizna pasiva, {to je smanjenje udjela od 0,1 posto u usporedbi sa

TABLICA 5. Struktura pasive banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

XII. 1997. XII. 1998. XII. 1999. VI. 2000.


1. Krediti od financijskih institucija 3.266,6 3,8 4.761,3 4,9 45,8 5.282,3 5,6 10,9 4.324,8 4,4 –18,1

1.1. Kratkoro~ni krediti 1.166,7 1,3 2.142,7 2,2 83,7 2.088,7 2,2 –2,5 1.080,6 1,1 –48,3

1.2. Dugoro~ni krediti 2.099,9 2,4 2.618,5 2,7 24,7 3.193,7 3,4 22,0 3.244,2 3,3 1,6

2. Depoziti 55.794,6 62,8 58.584,6 60,5 5,0 56.997,0 60,9 –2,7 62.523,1 63,0 9,7

2.1. Depoziti na ìrora~unima i teku}im ra~unima 10.327,8 11,6 9.117,0 9,4 –11,7 9.216,9 9,9 1,1 10.410,6 10,5 13,0

2.2. [tedni depoziti 12.147,9 13,7 13.564,2 14,0 11,7 13.678,0 14,6 0,8 14.256,1 14,4 4,2

2.3. Oro~eni depoziti 33.318,9 37,5 35.903,4 37,1 7,8 34.102,1 36,5 –5,0 37.856,4 38,2 11,0

3. Ostali krediti 13.675,1 15,4 17.028,9 17,6 24,5 15.007,5 16,1 –11,9 14.469,3 14,6 –3,6

3.1. Kratkoro~ni krediti 1.454,8 1,6 1.435,1 1,5 –1,3 1.652,8 1,8 15,2 506,8 0,5 –69,3

3.2. Dugoro~ni krediti 12.220,3 13,8 15.593,7 16,1 27,6 13.354,7 14,3 –14,4 13.962,6 14,1 4,6

4. Izdani du`ni~ki vrijednosni papiri 7,7 0,0 1,1 0,0 –85,6 0,0 0,0 –95,9 1,9 0,0 4215,6

4.1. Kratkoro~ni izdani du`ni~ki vrijednosni papiri 7,0 0,0 0,9 0,0 –87,6 0,0 0,0 –94,8 1,9 0,0 4215,6

4.2. Dugoro~ni izdani du`ni~ki vrijednosni papiri 0,7 0,0 0,2 0,0 –65,2 0,0 0,0 –100,0 0,0 0,0 0,0

5. Dopunski kapital 485,8 0,5 492,8 0,5 1,4 343,1 0,4 –30,4 342,3 0,3 –0,2

5.1. Izdani podre|eni instrumenti – – 105,5 104,9 0,1

5.2. Izdani hibridni instrumenti – – 237.517 237.466 0,24

6. Kamate, naknade i ostale obveze 5.070,4 5,7 6.553,3 6,8 29,2 4.849,2 5,2 –26,0 5.336,5 5,4 10,0

7. Dobit/gubitak teku}e godine 309,2 0,3 –1.671,6 –1,7 – 466,4 0,5 – 780,7 0,8 67,4

8. Kapital 10.261,3 11,5 11.026,7 11,4 7,5 10.577,3 11,3 –4,1 11.412,5 11,5 7,9

Ukupno 88.870,6 100,0 96.777,0 100,0 8,9 93.522,9 100,0 –3,4 99.191,1 100,0 6,1

�Primijenjeno je isto na~elo kao i kod Tablice 4.,tj. na temelju podataka iz izvje{}a na obrascu BS(Statisti~ko izvje{}e za banke – NN, br. 57/99) teizvedenoga istovrsnog agregiranog izvje{}a narazini bankovnog sustava za promatrana raz-doblja izra~unat je udio svake pojedine bilan~nestavke pasive u ukupnoj pasivi sustava. Promje-na stanja je postotna promjena u usporedbi sprethodnim razdobljem.

�Udio deviznih depozita svake pojedine grupebanaka u ukupnim depozitima sustava ra~unase tako da se najprije zbroje devizni depoziti uodre|enom tromjese~ju svih banaka koje se ub-rajaju u odre|enu grupu, a nakon toga se zbrojeukupni depoziti. Tako dobivene sume me|usob-no se podijele i pomnoè sa 100.Izvori podataka o deviznim depozitima i ukup-nim depozitima jesu izvje{}a banaka na obrascuBS/DEP (Statisti~ko izvje{}e za banke – NN, br.57/99).

32

BILTEN O BANKAMA

1999., pove}anje od 3,3 posto prema 1998., odnosno pove}anje od 3,4 posto uusporedbi s 1997. godinom.

Udio deviznih depozita u ukupnim depozitima bio je jo{ ve}i. Na razini susta-va sredinom 2000. godine njihov je udio iznosio 75,3 posto.

Udio deviznih depozita pojedinih grupa banaka u ukupnim depozitima kretaose sredinom 2000. godine izme|u 63,5 posto (u IV. grupi) i 77,3 posto (u I. gru-pi). Znatno manji udio deviznih depozita u IV. grupi rezultat je ve}eg udjelakunskih depozita u depozitnoj strukturi (mala poduze}a i obrtnici) i niske ra-zine {tednje stanovni{tva u toj grupi banaka.

Promjena udjela deviznih depozita u ukupnim depozitima u IV. grupi nepos-redno je povezana s kretanjem depozita pravnih osoba.

2.1.3. Kapital banaka Kapital banaka je na po~etku promatranog razdoblja (u 1998. godini) u uspo-redbi s baznom, 1997. godinom rastao, zatim se smanjivao (u 1999. godini), dabi koncem promatranog razdoblja (u prvoj polovici 2000. godine) ponovno ras-tao. Uzrok smanjenja kapitala jest smanjenje broja banaka u 1999. godini (sa60 na 53) i ostvarenog gubitka na razini bankovnog sustava u 1998. godini,dok je rast u prvoj polovici 2000. godine uzrokovan pove}anjem dioni~koga ka-pitala i kontinuiranim pove}anjem zakonskih rezervi.

TABLICA 6. Struktura kapitala banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

XII. 1997. XII. 1998. XII. 1999. VI. 2000.


1. Dioni~ki kapital 8.224,4 80,1 8.944,7 81,1 8,8 8.219,7 77,7 –8,1 8.330,0 73,0 1,3

2. Zadràna dobit/gubitak 58,8 0,6 16,7 0,15 –71,6 73,7 0,7 341,0 127,1 1,1 72,6

3. Zakonske rezerve 818,9 8,0 1.165,5 10,57 42,3 1.540,2 14,6 32,2 1.816,2 15,9 17,9

4. Statutarne i ostale kapitalne rezerve 1.159,2 11,30 899,8 8,16 –22,4 743,8 7,0 –17,3 1.139,1 10,0 53,2

Ukupno 10.261,3 100,0 11.026,7 100,0 7,5 10.577,3 100,0 –4,1 11.412,5 100,0 7,9

Prema podacima za sredinu 2000. godine u strukturi kapitala dioni~ki kapitalsudjelovao je sa 73 posto. Slijedile su zakonske rezerve sa 15,9 posto te statu-tarne i ostale kapitalne rezerve sa 10 posto.

U promatranom razdoblju udio dioni~koga kapitala u ukupnom kapitalu laga-no se smanjivao. Zabiljeèn je kontinuirani rast zakonskih rezervi te se njihovudio u ukupnom kapitalu pove}ao sa 8 posto u 1997. na 15,9 posto sredinom2000. godine. S druge strane, kod statutarnih i ostalih kapitalnih rezervi bilje-èn je kontinuirani pad do kraja 1999. godine. Njihov se udio u ukupnom kapi-talu smanjio sa 11,3 posto u 1997. na 7,3 posto u 1999. godini. U prvoj polovici2000. godine zabiljeèn je ponovni rast.

Na razini sustava jamstveni se kapital kontinuirano pove}avao, pri ~emu je u1998. godini to pove}anje iznosilo 4,8 posto, a u 1999. godini daljnjih 4,8 posto.U prvih {est mjeseci 2000. godine jamstveni se kapital pove}ao za 6,7 posto.

Rast jamstvenoga kapitala na razini ukupnog sustava prouzrokovan je u1998. godini rastom jamstvenoga kapitala u I., II. i III. grupi, u 1999. godinirastom u I. grupi, a u prvoj polovici 2000. godine rastom u I., III. i IV. grupi.

Pri tomu je najve}i rast jamstvenoga kapitala od 56 posto, u usporedbi s 1997.godinom, ostvaren u I. grupi , a istodobno je najve}i pad od 37,2 posto ostvarenu III. grupi. êtvrta je grupa ostvarila pad od 15,4 posto, dok je II. grupa ostva-

�Kapital, kao jedna od stavki na strani pasiveagregirane bilance svih banaka prikazane u Tab-lici 5., detaljnije je razra|en te je za promatranarazdoblja izra~unat udio svake od navedenihstavki u ukupnom kapitalu svih banaka stavlja-njem u odnos svake stavke s ukupnim kapitalombanaka. Navedeni iznosi pomnoèni su sa 100.Promjena stanja je postotna promjena u uspo-redbi s prethodnim razdobljem.

33

ANALIZA

TABLICA 7. Kretanje jamstvenoga kapitala, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

XII. 1997. XII. 1998. XII. 1999. VI. 2000.


I. grupa 3.798,1 37,5 3.800,8 35,78 0,1 5.089,8 45,7 33,9 5.924,8 49,9 16,4

II. grupa 3.308,0 32,6 4.001,4 37,7 21,0 3.834,5 34,5 –4,2 3.584,3 30,2 –6,5

III. grupa 896,9 8,9 1.021,0 9,6 13,8 492,6 4,4 –51,8 563,7 4,7 14,4

IV. grupa 2.131,4 21,0 1.796,5 16,9 –15,7 1.711,9 15,34 –4,7 1.803,1 15,2 5,3

Ukupno 10.134,4 100,0 10.619,7 100,0 4,8 11.128,8 100,0 4,8 11.875,9 100,0 6,7

�Izra~un jamstvenoga kapitala definiran je Od-lukom o na~inu izra~unavanja kapitala banke(NN, br. 32/99) te odgovaraju}om uputom zanjezino provo|enje (Uputa za jedinstvenu prim-jenu Odluke o na~inu izra~unavanja kapitalabanke – NN, br. 36/99).Podaci o jamstvenom kapitalu dobiveni su iz iz-vje{}a banaka, a obrazac za dostavljanje iz-vje{}a sastavni je dio navedene regulative(obrazac JAK).

rila rast od 8,4 posto. Prema strukturi, u jamstvenom kapitalu sredinom2000. godine temeljni je kapital sudjelovao sa 90,8 posto, pri ~emu blago od-stupanje od prosjeka biljeìmo u IV. grupi.

Unato~ oscilacijama u visini temeljnoga kapitala iz Slike 7. vidi se trend njego-va kontinuiranog rasta na razini sustava (oko 2,6 milijardi kuna prema baznoj1997. ili, izraèno u postotcima, oko 29,2 posto).

Trend rasta uvjetovan je pove}anjem temeljnoga kapitala u I. i II. grupi, kojesu u ukupnom temeljnom kapitalu banaka u promatranom razdoblja sudjelo-vale s oko 77 posto, od kojih se na I. grupu odnosilo oko 44 posto.

Pri tomu su se mijenjali udjeli pojedinih grupa banaka u temeljnom kapitalu,tako da je:

�Zbroj iznosa temeljnoga kapitala svih banakakoje pripadaju pojedinoj grupi banaka stavljen jeu odnos sa zbrojem iznosa jamstvenog kapitalaistih banaka te je dobivena veli~ina pomnoènasa 100. Na isti su na~in izra~unati udjeli dopun-skoga kapitala pojedinih grupa banaka u njihovujamstvenom kapitalu.Podaci o temeljnom, dopunskom i jamstvenomkapitalu dobiveni su iz izvje{}a banaka, a obra-zac za dostavljanje izvje{}a (obrazac JAK) sas-tavni je dio Upute za jedinstvenu primjenuOdluke o na~inu izra~unavanja kapitala banke(NN, br. 36/99).

�Izra~un temeljnoga kapitala definiran je Odlu-kom o na~inu izra~unavanja kapitala banke (NN,br. 32/99) te odgovaraju}om uputom za njezinoprovo|enje (Uputa za jedinstvenu primjenu Od-luke o na~inu izra~unavanja kapitala banke –NN, br. 36/99).U navedenom prikazu kretanja temeljnoga kapi-tala u promatranom razdoblju temeljni kapitalpojedine grupe banaka dobiven je tako da suzbrojeni iznosi temeljnoga kapitala svih banakakoje se ubrajaju u tu grupu, a podaci su dobiveniiz izvje{}a banaka. Obrazac za dostavljanje iz-vje{}a sastavni je dio navedene regulative (obra-zac JAK).

34

BILTEN O BANKAMA

� krajem 1997. godine I. grupa sudjelovala sa 37,9 posto, II. grupa sa 32,2posto, III. grupa sa 9,5 posto i IV. grupa sa 20,4 posto;

� krajem 1998. godine I. grupa sudjelovala sa 35,8 posto, II. grupa sa 38 pos-to, III. grupa sa 8,9 posto i IV. grupa sa 17,3 posto;


� sredinom 2000. godine I. grupa sudjelovala sa 52,9 posto, II. grupa sa 28,9posto, III. grupa sa 4,4 posto i IV. grupa sa 13,8 posto.

Za razliku od prikazanog trenda rasta temeljnoga kapitala, dopunski kapitalu promatranom razdoblju biljeì osciliraju}e kretanje.

Pri tomu su se mijenjali udjeli pojedinih grupa banaka u dopunskom kapitalu,tako da je:

� krajem 1997. godine I. grupa sudjelovala sa 34 posto, II. grupa sa 36,6 pos-to, III. grupa sa 3 posto i IV. grupa sa 26,4 posto;


� krajem 1999. godine I. grupa sudjelovala sa 46,1 posto, II. grupa sa 27,5posto, III. grupa sa 3 posto i IV. grupa sa 23,4 posto;

� sredinom 2000. godine I. grupa sudjelovala sa 44,1 posto, II. grupa sa 25,6posto, III. grupa sa 4,9 posto i IV. grupa sa 25,4 posto.

�Izra~un dopunskoga kapitala definiran je Od-lukom o na~inu izra~unavanja kapitala banke(NN, br. 32/99) te odgovaraju}om uputom zanjezino provo|enje (Uputa za jedinstvenu prim-jenu Odluke o na~inu izra~unavanja kapitalabanke – NN, br. 36/99).U navedenom prikazu kretanja dopunskoga ka-pitala u promatranom razdoblju dopunski kapitalpojedine grupe banaka dobiven je tako da suzbrojeni iznosi dopunskoga kapitala svih bana-ka koje se ubrajaju u tu grupu, a podaci su dobi-veni iz izvje{}a banaka. Obrazac za dostavljanjeizvje{}a sastavni je dio navedene regulative (ob-razac JAK).

�Omjer jamstvenoga kapitala i depozita za sva-ku grupu ra~una se tako da se najprije zbrojijamstveni kapital svih banaka koje su uklju~eneu odre|enu grupu, a nakon toga se zbrajaju svidepoziti banaka iz te grupe. Tako dobivene su-me me|usobno se podijele i pomnoè sa 100.Izra~un jamstvenoga kapitala definiran je Odlu-kom o na~inu izra~unavanja kapitala banke (NN,br. 32/99) te odgovaraju}om uputom za njezinoprovo|enje (Uputa za jedinstvenu primjenu Od-luke o na~inu izra~unavanja kapitala banke –NN, br. 36/99).Podaci o jamstvenom kapitalu dobiveni su iz iz-vje{}a banaka, a obrazac za dostavljanje iz-vje{}a sastavni je dio navedene regulative(obrazac JAK).U kontekstu ovog izra~una depozite ~ine depo-ziti na ìrora~unima i teku}im ra~unima, {tednidepoziti i oro~eni depoziti, a izvor podataka suizvje{}a banaka na obrascu BS/DEP (Statisti~koizvje{}e za banke – NN, br. 57/99).

35

ANALIZA

Iz odnosa jamstvenoga kapitala i depozita (Slika 9.) vidi se da kod ve}ih bana-ka kapital manje sudjeluje u izvorima sredstava nego kod manjih banaka. Ta-ko, dok je u I. grupi taj udio sredinom 2000. godine bio 16,5 posto, u IV. grupibio je 59,7 posto.

Udio kapitala u izvorima u I. i II. grupi se u 1999. godini pove}ao. Pritom je uI. grupi rast omjera kapitala i depozita rezultat pove}anja i kapitala i depozita,pri ~emu je pove}anje kapitala ve}e. Suprotno tome, u II. je grupi rast omjerakapitala i depozita rezultat smanjenja i depozita i kapitala, pri ~emu je sma-njenje depozita ve}e.

S pomo}u kretanja koeficijenta adekvatnosti kapitala na razini sustava prati-mo kretanje omjera ukupnoga jamstvenoga kapitala i ponderirane rizi~ne ak-tive banaka.

Sredinom 2000. godine zabiljeène su sljede}e vrijednosti koeficijenta adek-vatnosti kapitala12: 20 posto u I. grupi, 20,5 posto u II. grupi, 21,3 posto u III.grupi te 44,9 posto u IV. grupi. Istodobno je, na razini sustava, koeficijentadekvatnosti iznosio 22,1 posto.

Kretanje koeficijenta adekvatnosti kapitala u svim ~etirima grupama banakaimalo je obilje`je fluktuiraju}eg pada do prvog tromjese~ja 1999. godine. Uidu}em razdoblju koeficijent se kontinuirano pove}avao u IV. grupi, dok je uostalim grupama banaka konvergirao prema vrijednosti od oko 20 posto.

12 Prema prija{njem Zakonu o bankama i {te-dionicama (NN, br. 46/97. i 89/98) minimalnikoeficijent adekvatnosti kapitala iznosio je 8posto. Prema Zakonu o bankama (NN, br.161/98) banke su obvezne odràvati koefici-jent adekvatnosti kapitala od minimalno 10posto po~ev{i od 1. sije~nja 2001. (v. ~lanke39. i 112. Zakona).

13 Odluka o na~inu izra~unavanja adekvatnostikapitala i ponderirane aktive banke (NN, br.32/99)

�Za izra~un koeficijenta adekvatnosti kapitalauzima se omjer izme|u jamstvenoga kapitala iponderirane rizi~ne aktive. U ovom je prikazukoeficijent adekvatnosti kapitala za svaku grupuizra~unat tako da su posebno zbrojeni iznosijamstvenoga kapitala svih banaka pojedine gru-pe te iznosi ukupno ponderirane rizi~ne aktivesvih banaka te grupe. Tako dobivena suma jam-stvenoga kapitala podijeljena je sa sumomukupno ponderirane rizi~ne aktive i pomnoènasa 100.Jamstveni se kapital ra~una prema Odluci o na-~inu izra~unavanja kapitala banke (NN, br.32/99) i odgovaraju}oj uputi za njezino provo|e-nje (Uputa za jedinstvenu primjenu Odluke o na-~inu izra~unavanja kapitala banke – NN, br.36/99).Izvori podataka o jamstvenom kapitalu jesu iz-vje{}a banaka na obrascu JAK, koji je sastavnidio navedene Upute.Ukupno ponderirana rizi~na aktiva ra~una se uskladu s Odlukom o na~inu izra~unavanja adek-vatnosti kapitala i ponderirane aktive banke (NN,br. 32/99) i s Uputom za jedinstvenu primjenuOdluke o na~inu izra~unavanja adekvatnosti ka-pitala i ponderirane aktive banke (NN, br. 36/99).Izvori podataka o ponderiranoj aktivi jesu iz-vje{}a banaka na obrascu PA, koji je sastavnidio navedene Upute.

êtvrta je grupa zadràla najvi{i stupanj adekvatnosti kapitala u promatra-nom razdoblju – prosje~no vrlo visokih 34,8 posto. Koeficijent adekvatnostiostalih banaka kretao se izme|u 13,6 posto (prosje~no) u I. grupi i 22,5 posto(prosje~no) u III. grupi, dok je koeficijent adekvatnosti II. grupe iznosio pros-je~no 16,9 posto. Koeficijent adekvatnosti kapitala kod manjih banaka (IV.grupa) u prosjeku je znatno ve}i od koeficijenta adekvatnosti kapitala kod ve-}ih banaka (primjerice u I. grupi), i to ponajprije zato {to su manje banke ug-lavnom osnovane u posljednjih nekoliko godina te jo{ nisu u potpunostiiskoristile potencijale za planirani rast.

Prosjek koeficijenta adekvatnosti kapitala u promatranom je razdoblju na ra-zini bankovnog sustava bio oko 17 posto. Nakon kontinuiranog pada do prvogtromjese~ja 1999. godine, slijedio je fluktuiraju}i rast. Do promjene trendado{lo je zbog promjene u izra~unu ponderirane aktive13. Do sredine 1999. go-dine ona se ra~unala prema bruto na~elu, dok se u nastavku ra~una prema ne-

36

BILTEN O BANKAMA

to na~elu14. [to su rezervacije ve}e, to je ponderirana aktiva manja, te je uznepromijenjeni jamstveni kapital i koeficijent adekvatnosti kapitala ve}i.

2.1.4. Ra~un dobiti igubitka

U 1999. godini na razini ukupnog sustava do{lo je do smanjenja prihoda i ras-hoda, prije svega zbog njihova smanjenja u II. i III. grupi. Najve}e smanjenjeod 67,8 posto ostvareno je kod nekamatnih tro{kova. Slijedili su tro{kovi re-zervacija za gubitke sa smanjenjem od 63,6 posto te nekamatni prihodi sasmanjenjem od 34,3 posto.

TABLICA 8. Ra~un dobiti i gubitka, u milijunima kuna

I. grupa II. grupa III. grupa IV. grupa Ukupno

1998. 1999. 1998. 1999. 1998. 1999. 1998. 1999. 1998. 1999.

1. Neto kamatni prihod 1.767,3 1.860,2 1.898,6 1.403,5 346,0 184,0 362,6 445,6 4.374,4 3.893,4

1.1. Kamatni prihodi 3.715,3 4.013,4 3.728,6 2.745,2 601,1 337,7 668,6 719,8 8.713,6 7.816,1

1.2. Kamatni tro{kovi 1.948,0 2.153,2 1.830,1 1.341,7 255,1 153,6 306,1 274,2 4.339,2 3.922,7

2. Neto nekamatni prihod 921,1 1.258,7 470,7 495,3 149,5 71,1 88,4 210,4 1.629,7 2.035,5

2.1. Nekamatni prihodi 2.392,5 1.718,9 1.510,1 859,3 282,4 101,1 322,0 283,1 4.507,1 2.962,4

2.2. Nekamatni tro{kovi 1.471,4 460,2 1.039,5 364,0 132,8 30,0 233,7 72,7 2.877,4 926,9

3. Op}i administrativni tro{kovi i amortizacija 1.599,3 1.643,6 1.266,3 1.004,0 233,9 140,8 415,6 422,6 3.515,1 3.211,1

4. Neto prihod iz poslovanja prije rezervacija za gubitke 1.089,1 1.475,3 1.103,0 894,8 261,6 114,4 35,3 233,4 2.489,0 2.717,9

5. Tro{kovi rezervacija za gubitke 578,6 753,2 4.031,9 812,9 343,0 165,6 258,5 166,7 5.212,0 1.898,4

6. Dobit/gubitak prije oporezivanja 510,5 722,1 –2.928,9 81,9 –81,4 –51,3 –223,2 66,7 –2.723,0 819,4

7. Porez na dobit 94,3 80,0 61,9 11,6 10,4 4,9 13,2 8,4 179,8 104,8

14 Ukupni plasmani umanjeni za posebne rezer-ve za identificirane gubitke.

�Na temelju podataka iz Statisti~kog izvje{}a zabanke (NN, br. 57/99 – obrazac RDG) kumulativ-no je, za promatrana razdoblja, iskazana svakastavka iz izvje{}a na razini svih banaka, kao i popojedinim grupama banaka. Ukupni iznos zasvaku stavku izra~unat je tako da su zbrojeni iz-nosi istovrsnih stavki iz izvje{}a, i to na razini svihbanaka i na razini pojedine grupe banaka.

Ukupni ostvareni prihod iz poslovanja utvr|en prema neto na~elu (kao zbrojneto kamatnih i neto nekamatnih prihoda umanjenih za op}e administrativ-ne tro{kove i amortizaciju), promatran na razini sustava, pove}ao se u uspo-redbi s 1998. godinom za 9,2 posto, pri ~emu to pove}anje nije pratilo ipove}anje na razini svih grupa banaka. Tako je rast ostvaren u I. grupi i osobi-to u IV. grupi (35,5 posto u I. grupi, odnosno vi{e od ~etiri puta u IV. grupi),dok je u II. grupi i osobito u III. grupi do{lo do smanjenja (18,9, odnosno 56,3posto). Pri tomu su u strukturi prihoda i dalje prevladavali prihodi od kamata.Njihov je udio u ukupnim prihodima, u usporedbi sa 1998. godinom, pove}ansa 65,9 na 72,5 posto.

U strukturi rashoda prevladavali su kamatni tro{kovi, ~iji je udio u ukupnimtro{kovima sa 27,2 posto u 1998. pove}an na 39,4 posto u 1999. godini. Slijedi-li su op}i administrativni tro{kovi i amortizacija s pove}anjem udjela u ukup-nim tro{kovima sa 22,1 posto u 1998. na 32,2 posto u 1999. godini, unato~njihovu apsolutnom smanjenju za 8,7 posto. Udio tro{kova rezervacija za gu-bitke smanjio se sa 32,7 posto na 19,1 posto, a udio nekamatnih tro{kova sa18,1 na 9,3 posto.

Slijedom navedenoga, najve}i utjecaj na pove}anje neto prihoda u 1999. godi-ni, uz smanjenje tro{kova rezervacija za gubitke, imalo je i smanjenje neka-matnih tro{kova (pribli`no 3,1 put prema 1998. godini), {to je uglavnomposljedica znatnijeg smanjenja tro{kova provizija i naknada (uzrokovanih ismanjenjem prihoda od njih).

Za razliku od 1998. kada je na razini sustava ostvaren gubitak (znatnih 2,7milijardi kuna), u 1999. godini ostvarena je dobit. Pri tomu je u 1998. i 1999.godini dobit ostvarena samo u I. grupi, uz zabiljeèni rast u usporedbi sa 1998.od 41,5 posto. Nakon gubitka u 1998. godini u 1999. godini ostvarena je dobitu II. i IV. grupi, dok je III. grupa u promatranom razdoblju ostvarila gubitak.

37

ANALIZA

TABLICA 9. Struktura prihoda, u postocima


1998. 1999. 1998. 1999. 1998. 1999. 1998. 1999. 1998. 1999.

1. Kamatni prihodi 60,9 70,0 71,2 76,2 68,0 77,0 67,5 71,7 65,9 72,5

1.1. Kamatni prihodi od odobrenihkredita 57,8 46,0 71,0 62,0 67,7 64,1 67,4 58,0 64,4 53,0

1.2. Kamatni prihodi od depozita 7,3 5,3 5,5 5,2 6,4

1.3. Kamatni prihodi od du`ni~kihvrijednosnih papira 12,6 4,3 4,2 3,7 8,7

1.4. Prihodi od dionica i ostalihvlasni~kih ulaganja 0,6 0,5 0,1 0,0 0,0 0,1 0,0 0,2 0,3 0,3

1.5. Neto te~ajne razlike po osnovikamatnih prihoda 0,1 2,9 0,0 1,5 1,2

1.6. Kamatni prihodi iz prija{njihgodina 2,5 2,4 0,1 0,2 0,3 0,0 0,1 0,2 1,2 1,4

1.7. Ostali kamatni prihodi 1,1 1,5 3,1 2,9 1,5

2. Nekamatni prihodi 39,1 30,0 28,8 23,8 32,0 23,0 32,5 28,3 34,1 27,5

2.1. Nekamatni prihodi od provizijaili naknada 25,0 14,1 23,5 10,6 28,7 9,9 24,9 14,8 24,6 12,8

2.2. Neto te~ajne razlike po osnovinekamatnih prihoda 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.3. Dobit/gubitak od obra~unatihte~ajnih razlika –5,8 4,9 –10,1 –0,6 –10,1 2,8 –5,2 2,7 –7,6 2,8

2.4. Dobit/gubitak od kupoprodajedeviza 10,2 5,1 7,8 4,7 8,9 4,8 8,9 8,4 9,1 5,3

2.5. Dobit/gubitak od kupoprodajevrijednosnih papira 3,0 0,0 –1,0 0,1 1,6

2.6. Ostali prihodi 9,7 2,9 6,2 2,8 4,1 6,3 3,7 2,0 7,4 2,9

2.7. Izvanredni prihodi 0,0 0,0 1,4 6,3 0,4 0,2 0,2 0,3 0,6 2,1

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

�Udio pojedine stavke prihoda u ukupnim pri-hodima za pojedinu grupu banaka izra~unat jetako da je zbroj iznosa istovrsnih stavki iz iz-vje{}a banaka koje pripadaju istoj grupi (Statis-ti~ko izvje{}e za banke – obrazac RDG, NN, br.57/99) stavljen u odnos s ukupno ostvarenim pri-hodima te grupe, a dobiveni iznos pomnoèn sa100. Isto je na~elo primijenjeno i kod izra~una narazini svih banaka gdje su zbrojeni iznosi istovr-snih stavki iz izvje{}a svih banaka, zbroj stavljenu odnos s ukupnim prihodima ostvarenim u pro-matranom razdoblju na razini svih banaka te jedobiveni iznos pomnoèn sa 100.

TABLICA 10. Struktura rashoda, u postocima


1998. 1999. 1998. 1999. 1998. 1999. 1998. 1999. 1998. 1999.

1. Kamatni tro{kovi 34,8 43,0 22,4 38,1 26,4 31,3 25,2 29,3 27,2 39,4

1.1. Kamatni tro{kovi na primljenekredite 33,2 10,5 21,9 13,1 25,8 8,3 24,8 8,1 26,3 11,1

1.2. Kamatni tro{kovi na depozite 29,1 22,4 20,1 18,7 25,3

1.3. Kamatni tro{kovi na du`ni~kevrijednosne papire 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,2 0,0 0,8 0,0 0,1

1.4. Premije za osiguranje {tednih uloga 0,8 2,2 0,4 1,5 0,6 1,7 0,4 0,7 0,6 1,8

1.5. Neto te~ajne razlike po osnovikamatnih tro{kova 0,5 0,6 0,0 0,4 0,5

1.6. Kamatni tro{kovi iz prija{njihgodina 0,8 0,7 0,1 0,3 0,0 0,3 0,0 0,4 0,3 0,5

1.7. Ostali kamatni tro{kovi 0,0 0,1 0,8 0,2 0,1

2. Nekamatni tro{kovi 26,3 9,2 12,7 10,3 13,8 6,1 19,3 7,8 18,1 9,3

2.1. Nekamatni tro{kovi provizija ilinaknada 8,8 3,1 6,9 5,1 8,0 2,7 7,0 3,0 7,8 3,8

2.2. Neto te~ajne razlike po osnovinekamatnih tro{kova 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.3. Ostali tro{kovi 17,5 6,1 4,7 3,9 4,5 3,3 5,9 4,1 9,1 5,0

2.4. Izvanredni tro{kovi 0,0 0,0 1,1 1,3 1,2 0,1 6,3 0,7 1,1 0,5

3. Op}i administrativni tro{kovi iamortizacija 28,6 32,8 15,5 28,5 24,2 28,7 34,2 45,1 22,1 32,2

3.1. Tro{kovi zaposlenika 15,6 20,4 7,9 14,7 12,8 17,2 17,5 22,5 11,6 18,4

3.2. Amortizacija 2,2 2,7 1,8 3,3 3,4 3,3 4,3 5,4 2,2 3,2

3.3. Ostali tro{kovi 10,7 9,7 5,8 10,5 8,0 8,3 12,5 17,3 8,2 10,6

4. Tro{kovi rezervacija za gubitke 10,3 15,0 49,4 23,1 35,6 33,8 21,3 17,8 32,7 19,1

4.1. Tro{kovi rezervacija zaidentificirane gubitke 2,7 15,1 48,8 22,5 33,9 31,8 20,7 14,7 26,4 18,5

4.2. Ispravak vrijednosti ulaganja upodru`nice i povezana trg. dru{tva 0,8 –1,8 0,3 0,4 1,4 0,9 0,1 0,9 0,9 –0,6

4.3. Ispravak vrijednosti ulaganja udionice i posl. udjele u invest.portfelju 0,2 0,0 1,3 –0,4 0,1

4.4. Tro{kovi rezervacija zaneidentificirane gubitke 6,9 1,5 0,2 0,2 0,3 –0,2 0,5 2,5 5,4 1,1

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

NapomenaNepopunjena polja u Tablici 9. koja se odnosena 1998. godinu posljedica su izmijenjene meto-dologije za izra~un pojedinih stavki u Ra~unudobiti i gubitka za 1999. godinu, a iznosi dijelovakoji nedostaju uklju~eni su u ostale navedenestavke za 1998. godinu.

NapomenaNepopunjena polja u Tablici 10. koja se odnosena 1998. godinu posljedica su izmijenjene meto-dologije za izra~un pojedinih stavki u Ra~unudobiti i gubitka za 1999. godinu, a iznosi dijelovakoji nedostaju uklju~eni su u ostale navedenestavke za 1998. godinu.

�Primijenjeno je isto na~elo kao i kod prethod-ne tablice, tj. udio pojedinih razra|enih stavkirashoda (tro{kova) iz izvje{}a Ra~una dobiti igubitka pojedinih grupa banaka u ukupnom ras-hodima (tro{kovima) na razini grupe izra~unat jetako da je zbroj konkretnih stavki iz izvje{}a sva-ke banke iz pripadaju}e grupe banaka stavljen uodnos s ukupnim rashodima (tro{kovima) ostva-renima na razini grupe te je dobiveni iznos pom-noèn sa 100. Isto na~elo vrijedi kod izra~una narazini bankovnog sustava gdje se zbrajaju kon-kretni iznosi svake pojedine stavke rashoda(tro{kova) iz izvje{}a svih banaka te se dobivenizbroj stavlja u odnos s ukupnim rashodima(tro{kovima) ostvarenim u promatranom raz-doblju na razini bankovnog sustava te se dobive-ni iznos tako|er mnoì sa 100.Izvor podataka o rashodima su izvje{}a banakana obrascu RDG (Statisti~ko izvje{}e za banke –NN, br. 57/99).

38

BILTEN O BANKAMA

Op}enito je u 1999. godini o~it oporavak sustava unato~ lomovima na trì{tu uprvoj polovici godine. Pri tomu treba ukazati na apsolutno smanjenje i kamat-nih i nekamatnih prihoda, ponajprije uzrokovano suàvanjem trì{ta i ja~a-njem kompetitivnih odnosa me|u bankama. Pozitivnom rezultatu na razinisustava pridonijelo je i apsolutno smanjenje op}ih administrativnih tro{kova iamortizacije, {to je posljedica poja~anih restrikcija u poslovanju osobito u II. iIII. grupi, kao i smanjenja (apsolutnog i relativnog) tro{kova rezervacija zagubitke.

2.1.5. Pokazateljiprofitabilnosti

Sredinom 2000. godine, promatrano na godi{njoj razini, ukupni je sustav os-tvario prosje~nu profitabilnost aktive od 1,6 posto. U usporedbi sa 1999. godi-nom ostvareno je pove}anje od 0,9 postotnih bodova, dok je prema 1997.godini profitabilnost pove}ana za 0,3 postotna boda. Istodobno je ostvarenaprosje~na razina profitabilnosti kapitala od 13,7 posto, {to je pove}anje od 6,6postotnih bodova u usporedbi sa 1999., odnosno pove}anje od 0,3 postotna bo-da u usporedbi sa 1997. godinom. U 1998. godini ostvaren je gubitak pa su i tipokazatelji negativni.

Promatrano na razini pojedinih grupa, u svim ~etirima grupama banaka u1998. godini o~ito je smanjenje profita. Pritom su, za razliku od I. grupe, kojaje u 1998. godini ostvarila dobit, ostale tri grupe iskazale gubitak u poslova-nju, tako da su im oba pokazatelja negativna. Dakle, u 1998. godini ostvaren jeu I. grupi pozitivan prinos (0,8 posto na aktivu, odnosno 12,2 posto na kapi-tal). Suprotno tome, prinos je bio negativan u II. grupi (9 posto, odnosno 91,9posto), u III. grupi (1,6 posto, odnosno 10,8 posto) te u IV. grupi (3,4 posto, od-nosno 13,6 posto).

U 1999. godini oporavila su se oba pokazatelja u svim grupama, i to zbog pove-}anja dobiti u I. grupi (226 milijuna kuna ili za 54,31 posto), smanjenja gubit-ka u III. grupi (35,7 milijuna kuna ili za 38,8 posto) te eliminiranja gubitka iostvarene dobiti od 70,3 milijuna kuna u II. grupi, odnosno 58,3 milijuna kunau IV. grupi. Dakle, u 1999. godini ostvaren je pozitivan prinos u I. grupi (1,2posto na aktivu, odnosno 15,3 posto na kapital), u II. grupi (0,2 posto, odnosno1,9 posto) i u IV. grupi (0,9 posto, odnosno 3,7 posto), dok je negativan prinos,ali manje izraèn nego u 1998. godini, zabiljeèn u III. grupi (1,3 posto, odnos-no 8,6 posto).

U prvoj polovici 2000. godine, promatrano na godi{njoj razini, zabiljeìli smodaljnje pobolj{anje obaju pokazatelja. Pozitivan prinos ostvaren je u I. grupi

�Omjer dobiti nakon oporezivanja i prosje~neaktive za svaku grupu banaka ra~una se tako dase najprije zbroji dobit nakon oporezivanja, os-tvarena odre|enog datuma, svih banaka kojeulaze u odre|enu grupu, a nakon toga se zbrojeiznosi prosje~ne aktive. Tako dobivene sumeme|usobno se podijele i pomnoè sa 100.Prosje~na aktiva ra~una se kao aritmeti~ka sre-dina stanja aktive na po~etku i na kraju razdobljaza koje se prosjek ra~una.Izvor podataka o dobiti nakon oporezivanja jestobrazac RDG (Statisti~ko izvje{}e za banke –NN, br. 57/99), a podataka o aktivi obrazac BS(Statisti~ko izvje{}e za banke).

39

ANALIZA

(2,6 posto na aktivu, odnosno 26,3 posto na kapital), u III. grupi (2,5 posto, od-nosno 17,1 posto) i u IV. grupi (0,9 posto, odnosno 3,5 posto). Druga grupa os-tvarila je gubitak15, tako da su oba pokazatelja negativna (0,3 posto, odnosno2,3 posto).

Osnovni je razlog takvog kretanja, pogotovo u 1999. godini, smanjenje rezer-vacija za gubitke. Kod nekih su banaka smanjeni tro{kovi rezervacija zbogprovo|enja procesa sanacije, za neke je tijekom 1999. i prve polovice 2000. go-dine pokrenut ste~aj, dok su preostale banke vodile konzervativniju politikuplasiranja sredstava, {to se odrazilo na kvalitetu naplate.

Uspje{nost poslovanja bankovnog sustava moè se prikazati i pomo}u kreta-nja kamatnih prihoda i kamatnih rashoda.

Promatrano na razini sustava, s promjenama u aktivi pove}avali su se, odnos-no smanjivali i kamatni prihodi. Tako su se s rastom aktive u 1998. godini po-ve}ali i kamatni prihodi koji su u istoj godini biljeìli stopu rasta (1,9postotnih bodova u usporedbi s 1997.) i ~inili oko 9,1 posto prosje~ne neto ak-tive, dok su se sa smanjenjem aktive u 1999. godini smanjili i kamatni prihodi,uz stopu smanjenja od oko 0,7 posto u usporedbi s 1998. godinom, zadràv{i sepri tomu iznad stope udjela iz 1997. godine. U prvoj polovici 2000. godine (nagodi{njoj razini) zabiljeèno je daljnje blago pove}anje kamatnog prihoda (0,2postotna boda u usporedbi s krajem 1999. godine).

�Omjer dobiti nakon oporezivanja i prosje~no-ga temeljnog kapitala za svaku grupu banaka ra-~una se tako da se najprije zbroji dobit nakonoporezivanja, ostvarena odre|enog datuma,svih banaka koje ulaze u odre|enu grupu, a na-kon toga se zbrajaju prosje~ni iznosi temeljnogakapitala. Tako dobivene sume me|usobno sepodijele i pomnoè sa 100.Prosje~ni temeljni kapital ra~una se kao aritme-ti~ka sredina stanja temeljnoga kapitala na po-~etku i na kraju razdoblja za koje se prosjekra~una.Izvor podataka o iznosu dobiti nakon oporeziva-nja jest obrazac RDG (Statisti~ko izvje{}e zabanke – NN, br. 57/99), a podataka o temeljnomkapitalu obrazac JAK, koji je sastavni dio Uputeza jedinstvenu primjenu Odluke o na~inu izra~u-navanja kapitala banke (NN, br. 36/99), donese-ne na temelju Odluke o na~inu izra~unavanjakapitala banke (NN, br. 32/99).

�Omjer kamatnih prihoda i prosje~ne aktive zasvaku grupu banaka ra~una se tako da se najpri-je zbroje kamatni prihodi, ostvareni odre|enogdatuma, svih banaka koje ulaze u pojedinu gru-pu banaka te se nakon toga zbroje iznosi pros-je~ne aktive tako|er svake grupe banaka. Takodobivene sume me|usobno se podijele te se na-vedeni iznos pomnoì sa 100.Prosje~na aktiva ra~una se kao aritmeti~ka sre-dina stanja aktive na po~etku i na kraju razdobljaza koje se prosjek ra~una.Izvor podataka o iznosu kamatnih prihoda jestobrazac RDG, a podataka o iznosu aktive obra-zac BS (oba su obrasca sastavni dio Statisti~kogizvje{}a za banke – NN, br. 57/99).

15 Gubitak II. grupe u prvoj polovici 2000. godi-ne prouzro~ila je jedna banka.

40

BILTEN O BANKAMA

Na razini pojedinih grupa banaka situacija je bila ne{to druga~ija. U I. grupitaj je pokazatelj kontinuirano rastao, dok je u ostalim grupama banaka, na-kon znatnog pove}anja u 1998. godini, padao. Rast u 1998. godini kod II. i III.grupe rezultat je znatnih pove}anja kamatnih prihoda, dok je u IV. grupi re-zultat smanjenja prosje~ne neto aktive. U 1999. godini, u usporedbi s 1998. go-dinom, kamatni se prihod smanjivao kod ve}ine banaka, dok se pove}avao koddvije najve}e te kod srednjevelikih banaka u stranom vlasni{tvu. Kod navede-nih banaka u prvoj polovici 2000. godine (na godi{njoj razini) zabiljeìli smodaljnji rast kamatnog prihoda.

Kretanje prosje~nih stopa kamatnih rashoda, promatrano na razini sustava,pratile su promjene kretanja aktive, kao i promjene prosje~nih stopa kamat-nih prihoda. Pri tomu su kamatni rashodi prosje~no ~inili oko 50 posto kamat-nih prihoda ostvarenih u promatranom razdoblju te je za isti postotak i njihovprosje~ni udio u neto aktivi bio manji.

Dok su opisana kretanja udjela kamatnih prihoda i rashoda u neto aktivi narazini sustava pratila isti trend, kretanja stope kamatnih rashoda pojedinihgrupa, u usporedbi s prosje~nim kretanjem te stope u sustavu, bila su ne{todruga~ija. U 1998. godini kretanje kamatnih rashoda slijedilo je kretanje ka-matnih prihoda, dok se u 1999. i prvoj polovici 2000. godine u pojedinim gru-pama banaka biljeì odstupanje. Tako su u 1999. godini kamatni rashodi u III.grupi ostali na razini iz prethodne godine uz pad kamatnih prihoda, dok su u

�Omjer kamatnih tro{kova i prosje~ne aktive zasvaku grupu banaka ra~una se tako da se najpri-je zbroje kamatni tro{kovi za odre|eni datumsvih banaka koje ulaze u pojedinu grupu banakate se nakon toga zbroje iznosi prosje~ne aktivesvake pojedine grupe banaka. Tako dobivenesume me|usobno se podijele te se navedeni iz-nos pomnoì sa 100.Prosje~na aktiva ra~una se kao aritmeti~ka sre-dina stanja aktive na po~etku i na kraju razdobljaza koje se prosjek ra~una.Izvor podataka o iznosu kamatnih tro{kova jestobrazac RDG, a podataka o iznosu aktive obra-zac BS (oba su obrasca sastavni dio Statisti~kogizvje{}a za banke – NN, br. 57/99).

�Osnovica za izra~unavanje ponderiranih pros-jeka jesu iznosi kredita koji su uz odre|enu ka-matnu stopu odobreni u izvje{tajnom mjesecu,uz iznimku kamatnih stopa na okvirne kredite poìrora~unima i teku}im ra~unima, za koje suponderirani prosjeci izra~unavani na temelju sta-nja tih kredita na kraju izvje{tajnog mjeseca.Kunski depoziti bez valutne klauzule (depoziti povi|enju, {tedni i oro~eni depoziti) kao i deviznidepoziti, iskazuju se kao vagani prosjeci mje-se~nih kamatnih stopa. Osnovica za izra~unava-nje vaganih prosjeka jesu stanja depozita nakraju izvje{tajnog mjeseca. Iznimka su kunski{tedni i oro~eni depoziti za koje se vagani pros-jeci (od srpnja 1995.) izra~unavaju na temelju iz-nosa depozita koji su zaprimljeni tijekomizvje{tajnog mjeseca. Pri izra~unavanju pros-je~nih kamatnih stopa na ukupne kunske depo-zite sve su komponente ponderirane na temeljustanja konkretnih depozita na kraju izvje{tajnograzdoblja.Izvor podataka je Statistika HNB-a.

41

ANALIZA

IV. grupi kamatni rashodi pali vi{e od kamatnih prihoda. Sli~no kretanje bilje-ì se za I. grupu u prvoj polovici 2000. godine, kad su se kamatni rashodi malosmanjili, a kamatni prihodi pove}ali.

U promatranom su razdoblju i aktivne i pasivne kamatne stope bile visoke, pri~emu je vagana prosje~na aktivna kamatna stopa iznosila 14,9 posto na kredi-te bez valutne klauzule, odnosno 14 posto na kredite s valutnom klauzulom.Istodobno je vagana prosje~na pasivna kamatna stopa iznosila 4,3 posto na de-pozite bez valutne klauzule, odnosno 4,4 posto na devizne depozite.

U istom je razdoblju zabiljeèno fluktuiraju}e smanjenje kamatnih stopa nakredite s valutnom klauzulom i bez nje, kao i na devizne depozite. S drugestrane, kamatne stope na depozite bez valutne klauzule u cijelom su razdobljuostale gotovo nepromijenjene. Pri tomu je jo{ bila zadràna visoka kamatnamarà, ali s tendencijom pada te je sredinom 2000. godine zabiljeèna njezinarazina od 9,9 posto kod kredita i depozita bez valutne klauzule, odnosno 7,9posto kod kredita s valutnom klauzulom i deviznih depozita.

Osim s pomo}u prethodnih pokazatelja, uspje{nost bankovnog sustava procje-njujemo i s pomo}u omjera aktive i broja zaposlenih, kao i s pomo}u udjela ne-kamatnih tro{kova u aktivi. [to je omjer aktive i broja zaposlenih ve}i, to jeposlovanje banke, odnosno sustava uspje{nije. S druge strane, {to je udio ne-kamatnih tro{kova u aktivi manji, to je poslovanje efikasnije.

�Za svaku grupu banaka zbroje se iznosi pros-je~ne aktive svih banaka iz pojedine grupe bana-ka te se navedeni iznos stavi u odnos s ukupnimbrojem zaposlenih u bankama koje ulaze u poje-dinu grupu. Dobivene sume me|usobno se po-dijele. Jednaki se postupak primjenjuje priizra~unu toga pokazatelja za sve banke.Prosje~na aktiva ra~una se kao aritmeti~ka sre-dina stanja aktive na po~etku i na kraju razdobljaza koje se prosjek ra~una.Izvor podataka o iznosu aktive jest obrazac BS(Statisti~ko izvje{}e za banke – NN br. 57/99), apodataka o broju zaposlenih revidirano izvje{}ebanaka.

�Omjer nekamatnih tro{kova i prosje~ne aktiveza svaku grupu banaka ra~una se tako da se naj-prije zbroje nekamatni tro{kovi za odre|eni da-tum svih banaka koje ulaze u pojedinu grupubanaka te se nakon toga zbroje iznosi prosje~neaktive svake pojedine grupe. Tako dobivene su-me me|usobno se podijele i dobiveni se iznospomnoì sa 100. Jednaki se postupak primjenju-je pri izra~unu toga pokazatelja za sve banke.Prosje~na se aktiva ra~una kao aritmeti~ka sre-dina stanja aktive na po~etku i na kraju razdobljaza koje se prosjek ra~una.Izvor podataka o iznosu nekamatnih tro{kova je-st obrazac RDG, a podataka o iznosu aktive ob-razac BS (oba su obrasca sastavni dioStatisti~kog izvje{}a za banke – NN br. 57/99).

42

BILTEN O BANKAMA

Sredinom 2000. godine u bankovnom su sustavu bila 16.534 zaposlenika, {toje smanjenje od 324 zaposlenika (1,9 posto) u usporedbi s krajem 1999. godi-ne16, odnosno smanjenje od 681 zaposlenika (4 posto) prema sredini 1999. go-dine. Na razini sustava u prosjeku je na svakog zaposlenog dolazilo 6 milijunakuna aktive. U I. grupi (6,5 milijuna kuna) i II. grupi (5,8 milijuna kuna) zabi-ljeèn je povoljniji omjer u odnosu na ostale grupe banaka, {to pokazuje da suve}e banke prema tom pokazatelju, u prosjeku, uspje{nije. U III. grupi (4,4milijuna kuna) i IV. grupi (4,3 milijuna kuna) zabiljeèn je niì omjer od pros-jeka sustava.

Udio nekamatnih tro{kova u aktivi pruà nam ne{to druga~iju sliku, iako je iprema tom pokazatelju I. grupa (0,6 posto) bila najuspje{nija (za 0,2 postotnaboda bolja od prosjeka sustava). Slijedile su III. grupa sa 0,7 posto, IV. grupasa 0,8 posto te II. grupa sa 1,1 posto udjela.

2.1.6. Kreditni rizik Sredinom 2000. godine na razini bankovnog sustava ukupni su plasmani (kojise raspore|uju, tj. bilan~ne i izvanbilan~ne kategorije plasmana) iznosili111,6 milijardi kuna. U usporedbi s krajem 1999. godine to je pove}anje od oko4 milijarde kuna ili 3,7 posto, prema 1998. godini to je smanjenje od 2,7 mili-jardi kuna ili 2,3 posto, dok su u usporedbi s 1997. godinom ukupni plasmanipove}ani za 8,3 milijarde kuna ili 8 posto.

S promjenama visine ukupnih plasmana mijenjala se i njihova struktura popojedinim kategorijama rizika. Smanjen je udio aktive koja donosi prihode uukupnoj aktivi, sa 94,1 posto u 1997. na 89,5 posto sredinom 2000. godine, dokje pove}an udio plasmana koji pripadaju skupinama najvi{eg rizika. Tako suplasmani koji pripadaju skupini D i E pove}ali udjel sa 2,6 posto u 1997. na 6,9posto sredinom 2000. godine.

Takvo se kretanje moè ilustrirati i omjerom rezervacija i plasmana. Tako seu promatranom razdoblju taj pokazatelj kontinuirano pogor{avao do kraja1999. godine, {to pokazuje da je bankovni sustav bio izloèn velikim potenci-jalnim gubicima. Pri tomu se omjer ukupnih rezervacija i plasmana pove}aosa 5 posto u 1997. na 8,9 posto sredinom 2000. godine.

TABLICA 11. Klasifikacija plasmana po rizi~nim skupinama, na kraju razdoblja, u milijunima kuna ipostocima

PlasmaniXII. 1997. XII. 1998. XII. 1999. VI. 2000.

Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel

A 91.706,8 88,8 97.227,9 85,1 92.061,5 85,5 96.197,0 86,2

B 5.454,5 5,3 6.377,8 5,6 4.507,0 4,2 3.709,7 3,3

C 3.413,4 3,3 5.574,8 4,9 3.749,9 3,5 3.985,8 3,6

D 871,7 0,8 2.718,1 2,4 3.393,6 3,2 3.531,8 3,2

E 1.856,7 1,8 2.359,6 2,1 3.903,3 3,6 4.179,4 3,7

Ukupno 103.303,1 100,0 114.258,2 100,0 107.615,4 100,0 111.603,6 100,0

TABLICA 12. Omjer rezervacija i plasmana (A, B, C, D i E), na kraju razdoblja, u milijunima kuna ipostocima

XII. 1997. XII. 1998. XII. 1999. VI. 2000.

1. Ukupno rezervacije za identificiranei neidentificirane gubitke 5.111,3 7.645,6 9.486,2 9.879,8

1.1. Rezervacije za identificirane gubitke 4.539,8 6.951,6 8.694,7 8.958,3

1.2. Rezervacije za neidentificirane gubitke 571,5 694,0 791,5 921,5

2. Ukupno bruto plasmani (A, B, C, D i E) 103.303,1 114.258,2 107.615,4 111.603,6

3. Relativni omjer ukupnih rezervacijai ukupnih bruto plasmana 4,9% 6,7% 8,8% 8,9%

�U Tablici 11. navedeni su iznosi plasmana ras-pore|enih po rizi~nim skupinama, kao i njihovudio u ukupnim plasmanima koji se raspore-|uju.Izvori podataka su izvje{}a banaka na obrascuR, propisanom Odlukom o raspore|ivanju plas-mana i izvanbilan~nih rizi~nih stavki i utvr|ivanjuizloènosti banke (NN, br. 32/99. i 64/99). Obra-zac je sastavni dio Upute za jedinstvenu primje-nu Odluke o raspore|ivanju plasmana iizvanbilan~nih rizi~nih stavki i utvr|ivanju izloè-nosti banke (NN, br. 36/99).

�Omjer ukupnih rezervacija i ukupnih plasmanakoji se raspore|uju izra~unat je tako da se zbrojeposebne rezerve za identificirane i neidentificira-ne gubitke te se dobivena suma podijeli s izno-som ukupnih plasmana i pomnoì sa 100.Izvori podataka o iznosima posebnih rezerva zaidentificirane i neidentificirane gubitke su iz-vje{}a banaka na obrascu PR, koji je sastavnidio Upute za jedinstvenu primjenu Odluke o visi-ni i na~inu formiranja posebnih rezervi za osigu-ranje od potencijalnih gubitaka banke (NN, br.36/99), a koja je donesena na temelju Odluke ovisini i na~inu formiranja posebnih rezervi za osi-guranje od potencijalnih gubitaka banke (NN,br. 32/99).Izvori podataka o ukupnim plasmanima su iz-vje{}a banaka na obrascu R, propisanom Odlu-kom o raspore|ivanju plasmana i izvanbilan~nihrizi~nih stavki i utvr|ivanju izloènosti banke(NN, br. 32/99. i 64/99). Obrazac je sastavni dioUpute za jedinstvenu primjenu Odluke o raspo-re|ivanju plasmana i izvanbilan~nih rizi~nih stav-ki i utvr|ivanju izloènosti banke (NN, br. 36/99).

16 U podatke o broju zaposlenih za sredinu i zakraj 1999. godine nisu uklju~eni podaci zabanke nad kojima je u 1999. godini otvorenste~ajni postupak.

43

ANALIZA

Iz tih se pokazatelja vidi da su negativni utjecaji (ponajprije pogor{anje stanjau gospodarstvu u promatranom razdoblju) ja~e djelovali na sustav od pozitiv-nih utjecaja (pobolj{anje kreditnih politika banaka, njihova striktnija primje-na te ulazak stranih banaka na doma}e trì{te).

Pove}anje, odnosno smanjenje kreditnog rizika ovisi i o strukturiranosti kre-ditnog portfelja.

Sredinom 2000. godine od 48,2 milijarde kuna plasiranih kredita na razinisustava, 22,1 milijarda kuna, odnosno 45,8 posto ukupnih kredita plasirano jeu ostala trgova~ka dru{tva. Slijedili su krediti stanovni{tvu u iznosu od 18,2milijarde kuna (37,8 posto) te krediti dràvnim jedinicama u iznosu od 4,1 mi-lijarde kuna (8,4 posto).

TABLICA 13. Struktura kredita po institucionalnim sektorima, na kraju razdoblja, u milijunima kuna


XII. 1999. VI. 2000. XII. 1999. VI. 2000. XII. 1999. VI. 2000. XII. 1999. VI. 2000. XII. 1999. VI. 2000.

1. Dràvne jedinice 2.443,4 3.333,9 387,2 546,3 53,0 78,3 105,6 98,8 2.989,1 4.057,2

2. Financijske institucije 559,6 469,9 299,5 261,2 34,8 129,1 230,4 123,7 1.124,2 983,8

3. Javna trgova~ka dru{tva 1.309,6 1.569,4 316,2 425,1 2,7 0,0 112,4 87,3 1.740,9 2.081,9

4. Ostala trgova~ka dru{tva 10.996,3 10.237,1 8.914,8 8.723,8 811,9 943,0 2.101,5 2.149,9 22.824,5 22.053,9

4. Neprofitne institucije 136,3 152,2 46,4 62,8 4,7 4,2 11,9 10,9 199,4 230,1

5. Stanovni{tvo 9.655,9 10.732,0 5.668,4 5.587,8 734,54 976,4 1.090,1 911,3 17.148,9 18.207,4

6. Nerezidenti 308,5 287,0 149,4 162,6 0,0 0,0 30,8 33,4 488,7 483,1

Ukupno 25.449,1 26.784,9 15.824,6 15.820,4 1.643,1 2.133,3 3.720,9 3.447,1 46.637,7 48.185,8

�Za svaku grupu banaka, kao i za sve banke,prikazana je kreditna izloènost pojedinom insti-tucionalnom sektoru.Izvori podataka su izvje{}a banaka na obrascuBS/KRED (Statisti~ko izvje{}e za banke – NN,br. 57/99).

Na razini pojedinih grupa moè se uo~iti da su najve}i dio kredita dràvnim je-dinicama te javnim trgova~kim dru{tvima plasirale banke iz I. grupe, dok subanke iz II., III. i IV. grupe ponajprije odobravale kredite ostalim trgova~kimdru{tvima i stanovni{tvu.

U prvoj polovici 2000., u usporedbi s krajem 1999. godine, u I. grupi zabilje-èno je znatno pove}anje kredita stanovni{tvu (1,1 milijarda kuna, odnosno11,1 posto) te kredita dràvnim jedinicama (0,9 milijardi kuna, odnosno 36,4posto).

2.1.7. Likvidnosnirizik17

Banke nastoje posti}i optimalan odnos izme|u ostvarivanja profita s jednestrane i sigurnosti i likvidnosti s druge strane.

Da bi osigurale rezerve likvidnosti, banke dio sredstava plasiraju u vrijednos-ne papire koji su lako utrìvi te se brzo mogu transformirati u likvidna sred-stva.

Sredinom 2000. godine na razini ukupnog sustava banke su imale upisano 4,8milijardi kuna vrijednosnih papira HNB-a i sredi{nje dràve {to ~ini 4,8 postoukupne aktive sustava. Od toga iznosa 2 milijarde kuna, odnosno 41,7 postoplasirano je u blagajni~ke zapise HNB-a u kunama. Slijedili su plasmani u bla-

�Prema statisti~kim izvorima Hrvatske narodnebanke prikazano je stanje na odre|eni datumupisanih blagajni~kih zapisa sredi{nje banke udoma}oj i stranoj valuti, kao i stanje vrijednosnihpapira sredi{nje dràve koji se nalaze u vlas-ni{tvu banaka.Vrijednosni papiri sredi{nje banke upisuju se natemelju Odluke o izdavanju blagajni~kih zapisaHrvatske narodne banke u kunama (NN, br.48/98) i Odluke o izdavanju blagajni~kih zapisaHrvatske narodne banke u stranoj valuti (NN, br.48/98. i 7/99).

TABLICA 14. Upisani vrijednosni papiri HNB-a i sredi{nje dràve, u milijunima kuna, na dan30. lipnja 2000.


1. Blagajni~ki zapisi HNB-a u kunama 1.536,3 366,1 19,7 62,9 1.985,0

2. Blagajni~ki zapisi HNB-a u devizama 1.184,3 301,5 85,5 101,7 1.673,0

3. Trezorski zapisi MF-a 606,0 292,0 53,4 58,1 1.009,5

4. Instrumenti trì{ta novca sredi{nje dràve 40,9 24,8 15,0 10,6 91,2

Ukupno 3.367,6 984,3 173,6 233,3 4.758,7

17 Likvidnosni je rizik potencijalna opasnost dabanka ne}e biti u stanju podmirivati obveze oroku dospije}a, i zbog neuskla|ene ro~nestrukture izvora i plasmana i zbog poreme}a-ja na trì{tu.

44

BILTEN O BANKAMA

gajni~ke zapise HNB-a u devizama u iznosu od 1,7 milijardi kuna (35,2 posto),u trezorske zapise Ministarstva financija (1 milijarda kuna, odnosno 21,2 pos-to) te u instrumente trì{ta novca sredi{nje dràve (0,1 milijarda kuna, odnos-no 1,9 posto).

Od ukupnih plasmana u navedene vrijednosne papire najve}i relativni plas-man18, kad se usporede pojedine grupe banaka, u blagajni~ke zapise HNB-a ukunama (45,6 posto) ostvaren je u I. grupi. Najve}i relativni plasmani u bla-gajni~ke zapise HNB-a u devizama (49,3 posto), u trezorske zapise Ministar-stva financija (30,7 posto) te u instrumente trì{ta novca sredi{nje dràve (8,6posto) ostvareni su u III. grupi.

Zbog te{ko}a s likvidno{}u banke su se koristile i kreditima Hrvatske narodnebanke. Tako su u drugom tromjese~ju 2000. godine banke u prosjeku uzimale0,3 milijarde kuna kredita od sredi{nje banke – u usporedbi s prvim tromje-se~jem 0,6 milijardi kredita manje, a u usporedbi sa 1999. godinom 1 milijardukuna kredita manje.

TABLICA 15. Krediti od Hrvatske narodne banke, u milijunima kuna, tromjese~ni/godi{nji prosjek


1999. 2000.1. tr.

2000.2. tr.

1999. 2000.1. tr.

2000.2. tr.

1999. 2000.1. tr.

2000.2. tr.

1999. 2000.1. tr.

2000.2. tr.

1999. 2000.1. tr.

2000.2. tr.

1. Lombardni kredit 107,1 139,3 54,0 33,5 16,1 4,5 3,8 3,0 0,3 10,4 3,7 1,8 154,8 162,0 60,6

2. Interventni kredit 0,0 0,0 0,0 21,5 7,5 5,8 0,0 0,0 0,0 62,6 1,1 9,2 84,1 8,6 15,0

3. Kredit za likvidnost 0,0 0,0 0,0 791,8 652,6 158,9 70,9 7,2 39,3 68,7 64,1 71,0 931,4 724,0 269,2

4. Repo blagajni~ki zapisi 71,9 34,9 0,8 51,5 7,6 0,7 8,9 0,9 0,1 9,1 0,1 0,1 141,5 43,5 1,7

Ukupno 179,1 174,1 54,8 898,2 683,8 169,9 83,7 11,1 39,8 150,8 69,1 82,1 1.311,8 938,1 346,5

Kretanja pojedinih vrsta kredita prate navedena ukupna kretanja.

Likvidnost se moè ilustrirati i kretanjem slobodnih rezervi, ~ime se ukazujena percepciju rizika od strane banaka, eventualni nedostatak likvidnih sred-stava te pove}ane rezerve likvidnosti.

Zaklju~no s prvim tromjese~jem 1998. godine u svim ~etirima grupama bana-ka zabiljeèna je pozitivna razina slobodnih rezervi. Od drugog tromjese~ja1998. pa do drugog tromjese~ja 1999. godine u II. i III. grupi zabiljeèna je os-ciliraju}a, prete`no negativna razina, koja se u III. grupi odràla i u tre}emtromjese~ju 1999. godine, dok je istodobno u I. i IV. grupi zabiljeèna rastu}a

18 Pod najve}im relativnim plasmanom ovdje sesmatra udio ulaganja pojedine grupe banakau odre|enu vrstu vrijednosnih papira, i to onegrupe kod koje je, promatrano u usporedbi sostalim grupama banaka, taj udio najve}i.

�Za svaku grupu banaka, kao i za sve banke,prikazan je tromjese~ni, odnosno godi{nji pros-jek kori{tenja sekundarnih izvora likvidnosti odsredi{nje banke, i to lombardnih kredita, kreditaza likvidnost, interventnih kredita te posu|ivanjesredstava na repo aukcijama sredi{nje banke.Navedeni sekundarni izvori likvidnosti rabe se uskladu sa sljede}om regulativom Hrvatske na-rodne banke: 1) Odlukom o uvjetima za odobre-nje kratkoro~nog kredita na osnovi zalogavrijednosnih papira (lombardni kredit) (NN, br.160/98, 28/99, 32/99. i 38/99), 2) Odlukom okratkoro~nom kreditu za likvidnost (NN, br.132/99) i 3) Odlukom o uvjetima i na~inu odobra-vanja kratkoro~nih interventnih kredita (NN, br.32/99).

TABLICA 16. Slobodne rezerve, u milijunima kuna i postocima, tromjese~ni prosjek

I. grupa II. grupa III. grupa IV. grupa

IznosIndeks

(1.tr.1997.=100)

IznosIndeks

(1.tr.1997.=100)

IznosIndeks

(1.tr.1997.=100)

IznosIndeks

(1.tr.1997.=100)

1.tr.1997. 440,9 100,0 273,4 100,0 170,4 100,0 238,2 100,0

2.tr.1997. 392,2 88,9 190,7 69,8 151,3 88,8 263,2 110,5

3.tr.1997. 765,9 173,7 106,0 38,8 70,8 41,5 258,6 108,6

4.tr.1997. 537,5 121,9 153,7 56,2 86,0 50,5 244,8 102,8

1.tr.1998. 784,6 177,9 186,6 68,3 38,5 22,6 167,0 70,1

2.tr.1998. 389,6 88,4 –106,0 –38,8 57,5 33,8 109,1 45,8

3.tr.1998. 1.107,4 251,2 105,6 38,6 –21,1 –12,4 165,9 69,6

4.tr.1998. 2.506,5 568,5 –87,0 –31,8 –33,7 –19,8 219,4 92,1

1.tr.1999. 2.435,8 552,4 –542,8 –198,5 –108,9 –63,9 131,5 55,2

2.tr.1999. 2.287,1 518,7 –705,7 –258,1 –87,8 –51,6 183,7 77,1

3.tr.1999. 3.099,5 703,0 481,7 176,2 –0,5 –0,3 535,1 224,6

4.tr.1999. 3.781,3 857,6 565,8 207,0 46,6 27,4 540,4 226,8

1.tr.2000. 4.404,6 998,9 795,4 290,9 193,6 113,6 454,4 190,7

2.tr.2000. 6.400,4 1.451,6 1.710,3 625,6 276,0 162,0 379,2 159,2

�U navedenoj tablici prikazani su tromjese~niprosjeci stanja slobodnih rezerva u promatra-nom razdoblju po grupama banaka. Slobodnerezerve ra~unaju se prema sljede}oj formuli:slobodne rezerve = (stvarne kunske rezerve +stvarne devizne rezerve + dopunske rezerve) –(obvezne rezerve + devizne obvezne rezerve) –uzajmljene rezervestvarne kunske rezerve = stanje na ìrora~unu+ stanje u blagajni + izdvojena rezervastvarne devizne rezerve = likvidna devizna pot-raìvanja (uklju~uju}i blagajni~ke zapise HNB-au stranoj valuti) + izdvojena rezervadopunske rezerve = blagajni~ki zapisi HNB-a udoma}oj valuti + trezorski zapisi MF-a RH +mjenice MF-a RH + kratkoro~ni plasmani na tr-ì{tu novcauzajmljene rezerve = lombardni kredit + repoblagajni~ki zapisi + interventni kredit + izvan-redni kredit + predsanacijski kredit + preko-no}ni kredit + ostali krediti s rokom dospije}ado 7 danaIzvor podataka je statistika HNB-a.

45

ANALIZA

pozitivna razina slobodnih rezervi. Od ~etvrtog tromjese~ja ponovno se biljeìpozitivna razina slobodnih rezervi u svim grupama banaka.

Na slici 18. kretanje slobodnih rezervi jo{ je uo~ljivije. Tako se uo~ava znatanapsolutan i relativan rast slobodnih rezervi u I. grupi u tre}em tromjese~ju1998. godine te njihov daljnji rast.

Kretanje likvidnosti moè se ilustrirati i omjerom kredita i depozita. [to je tajomjer manji, likvidnost banke, odnosno sustava, bolja je jer bankama ostajevi{e sredstava za rezerve likvidnosti. Omjer kredita prema depozitima od oko70 posto smatra se optimalnim.

Dok smo u I., II. i IV. grupi u promatranom razdoblju biljeìli osciliraju}e kre-tanje omjera s blagim pove}anjem u 1998. godini, u III. grupi zabiljeèno jeznatnije pove}anje toga omjera u 1998. godini te naknadno kontinuirano sma-njenje do kraja 1999. godine. U prvom tromjese~ju 2000. godine omjer se po-novno pove}ao u III. grupi zbog znatnog rasta kredita. Pogor{anje odnosa u1998. godini moè se povezati s uvo|enjem poreza na dodanu vrijednost, kojeje rezultiralo slabijom likvidno{}u poduze}a po~etkom 1998. godine. Od drugepolovice 1998. godine situacija se smirila i taj se pokazatelj pobolj{ao.

Jedna od ekonomskih uloga banaka jest ro~na uskla|enost kratkoro~ne akti-ve i kratkoro~ne pasive. [to je banke uspje{nije provode, to je omjer kratko-

�Prikaz kretanja slobodnih rezerva izra|en je natemelju podataka o stanju slobodnih rezerva naposljednji dan tromjese~ja koje je uzeto u raz-matranje.Izvor podataka je statistika HNB-a.

�Omjer ukupnih kredita i depozita za svaku gru-pu banaka ra~una se tako da se najprije zbrojeukupni krediti za odre|eni datum svih banakakoje ulaze u pojedinu grupu banaka te se nakontoga zbroje iznosi ukupnih depozita svake poje-dine grupe banaka. Tako dobivene sume me|u-sobno se podijele te se navedeni iznos pomnoìsa 100. Jednaki se postupak primjenjuje pri izra-~unu toga pokazatelja za sve banke.Pod kreditima podrazumijevamo kunske i deviz-ne kredite u neto iznosu, tj. nakon umanjenjakredita za iznos formiranih posebnih rezerva zaidentificirane gubitke. U depozite je uklju~ena iblokirana devizna {tednja stanovni{tva, dok sedepoziti primljeni od HNB-a smatraju obvezamapo kreditima pa se zato i ne uklju~uju.Izvori podataka o kreditima su izvje{}a banakana obrascu BS/KRED (Statisti~ko izvje{}e zabanke – NN, br. 57/99), a podataka o depozitimaizvje{}a na obrascu BS/DEP (Statisti~ko iz-vje{}e za banke).

46

BILTEN O BANKAMA

ro~ne aktive i kratkoro~ne pasive manji. Me|utim, da bi banka moglakvalitetno servisirati svoju kratkoro~nu pasivu, mora raspolagati adekvatnimiznosom kratkoro~ne aktive. Drugim rije~ima, bilanca treba biti ro~no uskla-|ena.

Prosje~ni je omjer kratkoro~ne aktive i kratkoro~ne pasive u I. grupi bio 77,3posto, u II. grupi 99,3 posto, u III. grupi 110,6 posto te u IV. grupi 129,3 posto.U II., III. i IV. grupi bilo je primjetno osciliraju}e smanjenje toga omjera, dokse u I. grupi taj omjer postupno pove}avao, osobito u prvoj polovici 2000. godi-ne.

�Omjer kratkoro~ne aktive i kratkoro~ne pasiveza svaku grupu banaka ra~una se tako da se naj-prije zbroji kratkoro~na aktiva u odre|enomtromjese~ju svih banaka koje ulaze u pojedinugrupu banaka te se nakon toga, na jednaki na-~in, zbroji i kratkoro~na pasiva. Tako dobivenesume me|usobno se podijele i dobiveni se iznospomnoì sa 100.Izvori podataka o kratkoro~noj aktivi su izvje{}abanaka na obrascima BS i BS/RK (Statisti~ko iz-vje{}e za banke – NN, br. 57/99), dok je do 30.lipnja 1999. izvor bila RB bilanca (Reklasificiranabilanca banaka). Izvor podataka o kratkoro~nojpasivi su izvje{}a banaka na obrascima BS iBS/RD (Statisti~ko izvje{}e za banke), dok je do30. lipnja 1999. izvor podataka bila RB banaka.

2.1.8. Valutni rizik Valutni rizik nastaje zbog promjene te~aja doma}e valute te utje~e na vrijed-nost bilan~nih i izvanbilan~nih pozicija nominiranih u stranim valutama. Ka-da se iznos aktive nominiran u jednoj valuti razlikuje od iznosa pasivenominiranog u toj istoj valuti, svaka promjena te~aja te valute rezultira dobit-kom, odnosno gubitkom koji utje~e na vrijednost kapitala.

Poslovne banke svakoga dana uskla|uju svoju deviznu poziciju, s tim da izlo-ènost valutnom riziku, prema propisima Hrvatske narodne banke, ne smijebiti ve}a od 30 posto jamstvenoga kapitala banke.

Izloènost valutnom riziku u promatranom razdoblju analizirana je s pomo}ukretanja duge devizne pozicije (devizna potraìvanja ve}a od deviznih obveza)i kratke devizne pozicije (devizna potraìvanja manja od deviznih obveza) pousporedivim grupama banaka. Pri iskazivanju kretanja duge, odnosno kratkedevizne pozicije, u pojedine grupe uklju~ene su samo one banke koje su u pro-matranom razdoblju iskazale ve}u izloènost kod doti~ne devizne pozicije.

Prosjek banaka koje su iskazale dugu deviznu poziciju kretao se unutar propi-sanog iznosa jamstvenoga kapitala sve do polovice prvog tromjese~ja 1999. go-dine. Nakon toga uo~en je trend rasta sve do ~etvrtog tromjese~ja iste godine,kada se smjer promijenio. Pri tome je jo{ bio zadràn ve}i prosjek izloènostiod propisom dopu{tenoga. Me|utim, ako se takav trend nastavi i u tre}emtromjese~ju 2000. godine, moè se o~ekivati da }e prosjek izloènosti biti unu-tar propisanog ograni~enja.

Iz Slike 21. vidi se kako je na kretanje prosjeka znatno utjecalo kretanje u po-jedinim grupama banaka. Konkretno, u I. i II. grupi nagli rast krivulje uvjeto-van je velikim odstupanjem izloènosti pojedinih banaka s obzirom na

47

ANALIZA

propisano ograni~enje, dok su preostale dvije grupe banaka zadràle kretanjena razini prosjeka promatranog razdoblja.

S druge strane, kretanje prosjeka banaka koje su iskazale kratku deviznu po-ziciju bilo je relativno stabilno, uz ne{to ve}i rast u razdoblju izme|u tre}egtromjese~ja i sredine ~etvrtog tromjese~ja 1998. godine, nakon ~ega je slijedilosmirivanje kretanja i odràvanje prosjeka u granicama dopu{tenoga. Sli~nokao i na kretanje duge devizne pozicije, na odstupanje od prosjeka razdobljaznatno su utjecala kretanja u I. grupi i manje kretanja u II. grupi. Va`no je na-pomenuti da je do zabrinjavaju}eg trenda rasta izloènosti I. grupe banakado{lo uglavnom zbog smanjenja broja banaka koje su, unutar grupe, iskazalekratku deviznu poziciju. Naime, pri izra~unu prosjeka grupe uzima se u obziraritmeti~ka sredina izloènosti svih banaka u grupi. U ovom je slu~aju brojbanaka u navedenom razdoblju smanjen {to je utjecalo na pove}anje prosjekagrupe, a da realno nije do{lo do pove}anja izloènosti banaka koje su uklju~e-ne u odgovaraju}u usporedivu grupu.

Glavne uzroke takvim kretanjima izloènosti valutnom riziku nalazimo u do-ga|anjima prije, u tijeku i nakon okon~anja postupka sanacije pojedinih bana-ka. To se navodi zato {to je ve}ina banaka prije sanacije uglavnom iskazivalakratku deviznu poziciju, koja je, nakon {to je sanacija provedena tako da su lo-{a potraìvanja banaka u sanaciji zamijenjena potraìvanjima (obveznicama)od RH nominiranima u stranoj valuti, prerasla u dugu deviznu poziciju. S ob-zirom na veli~inu iznosa takvih potraìvanja potrebno je odre|eno razdoblje

�Omjer duge devizne pozicije (kad su deviznapotraìvanja ve}a od deviznih obveza) i jamstve-noga kapitala za svaku grupu banaka ra~una setako da se najprije zbroje duge devizne pozicijeu odre|enom tromjese~ju onih banaka koje ula-ze u pojedinu grupu banaka, a iskazale su dugudeviznu poziciju, te se nakon toga, na jednakina~in, zbroje iznosi jamstvenoga kapitala. Takodobivene sume me|usobno se podijele i dobi-veni se iznos pomnoì sa 100.Izvori podataka o dugoj deviznoj poziciji su iz-vje{}a banaka koja se dostavljaju na temelju Od-luke o spre~avanju izloènosti devizne pozicijeovla{tenih banaka i {tedionica valutnom riziku(NN, br. 134/97).Jamstveni se kapital ra~una prema Odluci o na-~inu izra~unavanja kapitala banke (NN, br.32/99) i odgovaraju}oj uputi za njezino provo|e-nje (Uputa za jedinstvenu primjenu Odluke o na-~inu izra~unavanja kapitala banke – NN, br.36/99).Izvori podataka o jamstvenom kapitalu su iz-vje{}a banaka na obrascu JAK, koji je sastavnidio navedene Upute.

�Omjer kratke devizne pozicije (kad su deviznapotraìvanja manja od deviznih obveza) i jam-stvenoga kapitala za svaku grupu banaka ra~u-na se tako da se najprije zbroje kratke deviznepozicije u odre|enom tromjese~ju onih banakakoje ulaze u pojedinu grupu banaka, a iskazalesu kratku deviznu poziciju, te se nakon toga, najednaki na~in, zbroje iznosi jamstvenoga kapita-la. Tako dobivene sume me|usobno se podijelei dobiveni se iznos pomnoì sa 100.Izvori podataka za kratku deviznu poziciju su iz-vje{}a banaka koja se dostavljaju na temelju Od-luke o spre~avanju izloènosti devizne pozicijeovla{tenih banaka i {tedionica valutnom riziku(NN, br. 134/97).Jamstveni se kapital ra~una prema Odluci o na-~inu izra~unavanja kapitala banke (NN, br.32/99) i odgovaraju}oj uputi za njezino provo|e-nje (Uputa za jedinstvenu primjenu Odluke o na-~inu izra~unavanja kapitala banke – NN, br.36/99).Izvori podataka o jamstvenom kapitalu su iz-vje{}a banaka na obrascu JAK, koji je sastavnidio navedene Upute.

48

BILTEN O BANKAMA

za uskla|ivanje s propisom. Osim toga u drugoj polovici 1998. i prvoj polovici1999. godine u sustavu su bila zamjetna velika deprecijacijska o~ekivanja. Sasmanjenjem tih o~ekivanja smanjena je i duga pozicija.

2.2. [tedionice Na dan 30. lipnja 2000. poslovalo je 28 {tedionica, od kojih 4 stambene {tedio-nice. Tijekom prvih {est mjeseci 2000. godine ukinuto je odobrenje za rad 6{tedionica, dok je za jednu podnesen prijedlog Trgova~kom sudu za pokreta-nje ste~ajnog postupka.

2.2.1. Struktura bilance Aktiva {tedionica iznosila je 30. lipnja 2000. 1,3 milijarde kuna i bila je za 2,5posto ve}a od ukupne aktive {tedionica na kraju 1999. godine. Od ukupne ak-tive {tedionica na kraju 1999. godine 16,5 posto odnosilo se na stambene {te-dionice. Na kraju prvog polugodi{ta 2000. godine udio aktive stambenih{tedionica pove}ao se na 24,7 posto, dok se udio ostalih {tedionica u ukupnojaktivi {tedionica smanjio na 75,3 posto. Na takva kretanja utjecalo je smanje-nje broja {tedionica zbog oduzimanja odobrenja za rad, s jedne strane, te in-tenzivan rast aktive stambenih {tedionica, s druge strane.

TABLICA 17. Struktura aktive {tedionica, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

XII. 1999. VI. 2000.

Iznos Udjel Iznos Udjel Promjena

1. Gotovina i depoziti kod HNB-a 89,8 7,0 99,4 7,5 10,7

1.1. Gotovina 24,3 1,9 45,2 3,4 86,0

1.2. Depoziti 65,5 5,1 54,2 4,1 –17,2

2. Depoziti kod bankovnih institucija 93,1 7,2 111,5 8,5 19,8

3. Trezorski zapisi MF-a i blag. zapisi HNB-a 126,4 9,8 244,6 18,6 93,4

4. Trgova~ki portfelj vrijednosnih papira 3,1 0,2 7,6 0,6 148,5

5. Krediti financijskim institucijama 50,5 3,9 41,1 3,1 –18,6

6. Krediti ostalim komitentima 662,3 51,5 602,0 45,7 –9,1

7. Investicijski portfelj vrijednosnih papira 32,4 2,5 34,8 2,6 7,1

8. Ulaganja u podru`nice i povezana trg. dru{tva 1,4 0,1 1,3 0,1 –3,5

9. Preuzeta imovina 25,8 2,0 20,5 1,6 –20,6

10. Materijalna imovina i sofvter (minus amort.) 66,5 5,2 54,2 4,1 –18,4

11. Kamate, naknade i ostala imovina 142,5 11,1 108,3 8,2 –24,0

12. Manje: posebne rezerve za neident. gubitke 7,6 0,6 6,9 0,5 –8,4

Ukupno 1.286,2 100,0 1.318,3 100,0 2,5

U aktivi {tedionica na dan 30. lipnja 2000. prevladavali su krediti ostalim ko-mitentima, a njihov udio u ukupnoj aktivi smanjio se sa 51,4 posto na kraju1999. godine na 45,6 posto. Udio trezorskih zapisa i blagajni~kih zapisaHNB-a u ukupnoj aktivi pove}ao se sa 9,8 posto u 1999. godini na 18,5 postona kraju prvog polugodi{ta 2000. godine zbog rasta trezorskih zapisa MF-a iblagajni~kih zapisa HNB-a u bilancama stambenih {tedionica. Od ostalihva`nijih stavki, rast su u prvih {est mjeseci u usporedbi s krajem 1999. godinezabiljeìli depoziti kod bankarskih institucija (sa 7,2 posto na 8,4 posto ukup-ne aktive), gotovina i depoziti kod HNB-a (sa 6,9 posto na 7,5 posto ukupneaktive), dok je udio kamata, naknada i ostale imovine pao sa 11 posto na 8,2posto ukupne aktive.

U strukturi pasive {tedionica na dan 30. lipnja 2000. oro~eni depoziti iznosilisu 64,9 posto, sli~no kao i na kraju 1999. godine, dok je kapital iznosio 23,2posto, a ostali izvori 11,9 posto pasive {tedionica. Udio kapitala {tedionica uukupnoj pasivi smanjio se sa 27,9 posto na kraju 1999. godine na 23,2 posto u

�Na temelju podataka iz Statisti~kog izvje{}a zabanke (NN, br. 57/99 – obrazac BS) te izvedeno-ga istovrsnog agregiranog izvje{}a na razini sus-tava, za promatrana razdoblja izra~unat je udiosvake bilan~ne stavke aktive u ukupnoj aktivi.Promjena stanja je postotna promjena u uspo-redbi s prethodnim razdobljem.

49

ANALIZA

TABLICA 18. Struktura pasive {tedionica, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

XII. 1999. VI. 2000.


1. Krediti od financijskih institucija 28,8 2,2 9,8 0,7 –65,9

1.1. Kratkoro~ni krediti 24,8 1,9 8,5 0,6 –65,7

1.2. Dugoro~ni krediti 4,1 0,3 1,3 0,1 –67,0

2. Depoziti 826,3 64,2 855,5 64,9 3,5

2.1. Depoziti na ìrora~unima i teku}im ra~unima 6,6 0,5 8,2 0,6 23,9

2.2. [tedni depoziti 38,6 3,0 26,7 2,0 –30,8

2.3. Oro~eni depoziti 781,1 60,7 820,6 62,2 5,1

3. Ostali krediti 8,4 0,7 10,9 0,8 29,4

3.1. Kratkoro~ni krediti 7,8 0,6 10,2 0,8 30,1

3.2. Dugoro~ni krediti 0,6 0,0 0,7 0,1 20,2

4. Izdani du`ni~ki vrijednosni papiri 0,0 0,0 3,0 0,2 –

4.1. Kratkoro~ni izdani du`ni~ki vrijednosni papiri 0,0 0,0 3,0 0,2 –

4.2. Dugoro~ni izdani du`ni~ki vrijednosni papiri 0,0 0,0 0,0 0,0 –

5. Dopunski kapital 52,0 4,0 84,6 6,4 62,9

5.1. Izdani podre|eni instrumenti 12,8 1,0 12,0 0,9 –6,2

5.2. Izdani hibridni instrumenti 39,2 3,0 72,6 5,5 85,4

6. Kamate, naknade i ostale obveze 53,0 4,1 49,1 3,7 –7,5

7. Dobit/gubitak teku}e godine –41,4 –3,2 –1,3 –0,1 –

8. Kapital 359,1 27,9 306,6 23,3 –14,6

Ukupno 1.286,2 100,0 1.318,3 100,0 2,5

�Primijenjeno je isto na~elo kao i u Tablici 17.,tj. na osnovi podataka iz izvje{}a na obrascimaBS (Statisti~ko izvje{}e za banke – NN, br.57/99) te iz izvedenoga istovrsnog agregiranogizvje{}a na razini sustava, za promatrana raz-doblja izra~unat je udio svake bilan~ne stavkepasive u ukupnoj pasivi. Promjena stanja je pos-totna promjena u usporedbi s prethodnim raz-dobljem.

prvom polugodi{tu 2000. godine. Dopunski se kapital u istom razdoblju pove-}ao sa 51,9 na 84,6 milijuna kuna, a njegov udio u pasivi pove}ao se sa 4 postona kraju 1999. godine na 6,4 posto u prvom polugodi{tu 2000. godine. Smanje-nje gubitka teku}e godine na kraju prvog polugodi{ta 2000. godine u uspored-bi sa 1999. godinom ukazuje na tendenciju pobolj{anja poslovanja {tedionica u2000. godini.

Kapital {tedionica smanjio se u usporedbi s krajem 1999. godine za 14 posto,dijelom zbog smanjenja broja {tedionica u 2000. godini, a dijelom zbog pove}a-nja gubitka {tedionica iz proteklih godina odnosno smanjenja zakonskih, sta-tutarnih i ostalih rezerva radi pokri}a gubitka.

Jamstveni kapital {tedionica 30. lipnja 2000. iznosio je 334 milijuna kuna, {toje pribli`no jednako razini ostvarenoj 31. prosinca 1999. kada je iznosio 336milijuna kuna. Temeljni kapital {tedionica, zbog gubitaka u poslovanju {te-dionica, smanjio se u prvih {est mjeseci 2000. godine, ali je istodobno pove}andopunski kapital (hibridni i podre|eni instrumenti) koji su {tedionice, u skla-du sa zakonom, ura~unale u jamstveni kapital.

Adekvatnost kapitala {tedionica iznosila je na kraju 1999. godine 38 posto, ana kraju prvog polugodi{ta 2000. godine 44 posto.

TABLICA 19. Struktura kapitala {tedionica, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

XII. 1999. VI. 2000.


1. Dioni~ki kapital 369,4 102,9 361,9 118,0 –2,0

2. Zadràna dobit/ gubitak –46,1 –12,8 –73,5 –24,0 59,4

3. Zakonske rezerve 13,6 3,8 3,9 1,3 –71,6

4. Statutarne i ostale kapitalne rezerve 22,2 6,2 14,4 4,7 –35,0

Ukupno 359,1 100,0 306,6 100,0 –14,6

�Kapital, kao jedna od stavki na strani pasiveagregirane bilance svih {tedionica prikazane uTablici 18., detaljnije je razra|en te je za proma-trana razdoblja izra~unat udio svake od navede-nih stavki u ukupnom kapitalu svih {tedionicastavljanjem u odnos svake stavke s ukupnim ka-pitalom {tedionica. Navedeni iznosi pomnoènisu sa 100. Promjena stanja je postotna promje-na u usporedbi s prethodnim razdobljem.

50

BILTEN O BANKAMA

2.2.2. Ra~un dobiti igubitka

[tedionice su u 1999. godini ostvarile gubitak u poslovanju od 49,2 milijunakuna, {to nakon ostvarenog gubitka od 2,3 milijuna kuna u 1998. godini govo-ri o daljnjem pogor{anju poslovanja {tedionica tijekom 1999. godine. Na veli~i-nu iskazanoga gubitka tako|er je utjecao gubitak u poslovanju pojedinihstambenih {tedionica, koji nije rezultat lo{eg poslovanja nego ~injenice da suone tek nedavno osnovane. Neto kamatni prihod, kao i neto nekamatni prihodimaju tendenciju smanjivanja, dok su u porastu op}i administrativni tro{kovii amortizacija te tro{ak rezervacija za gubitke.

TABLICA 20. Ra~un dobiti i gubitka {tedionica, u milijunima kuna

1999.

1. Neto kamatni prihod 114,0

1.1. Kamatni prihodi 231,4

1.2. Kamatni tro{kovi 117,4

2. Neto nekamatni prihod 26,9

2.1. Nekamatni prihod 60,4

2.2. Nekamatni tro{ak 33,6

3. Op}i administrativni tro{kovi i amortizacija 122,8

4. Neto prihod iz poslovanja prije rezervacija za gubitke 18,0

5. Tro{ak rezervacija za gubitke 66,0

6. Dobit/gubitak prije oporezivanja –48,0

7. Porez na dobit 1,2

8. Dobit/gubitak poslije oporezivanja –49,2

�Na temelju podataka iz Statisti~kog izvje{}a zabanke (NN, br. 57/99. – obrazac RDG) kumula-tivno je, za promatrana razdoblja, iskazana sva-ka stavka iz izvje{}a na razini svih {tedionica.Ukupni iznos za svaku stavku izra~unat je takoda su zbrojeni iznosi istovrsnih stavki iz izvje{}a,i to na razini svih {tedionica.

Sredinom 2000. godine ukupni plasmani svih {tedionica iznosili su 1,2 milijar-de kuna. U usporedbi s krajem 1999. godine to je smanjenje od oko 4,1 miliju-na kuna ili 0,3 posto. S promjenama visine ukupnih plasmana mijenjala se injihova struktura po pojedinim kategorijama rizika. Pove}an je udio aktivekoja donosi prihode u ukupnoj aktivi, sa 83,5 posto u 1999. na 89,2 posto sredi-nom 2000. godine, dok se smanjio udio plasmana koji pripadaju skupinamanajvi{eg rizika. Tako je smanjen udio plasmana koji pripadaju skupini D i E sa7,4 posto u 1999. na 6,6 posto sredinom 2000. godine.

Takvo pobolj{anje kvalitete aktive uslijedilo je nakon oduzimanja odobrenjaza rad nekim {tedionicama, poslije ~ega se pobolj{alo poslovanje {tedionica, teje zbog toga udio ukupnih rezervacija (za identificirane i neidentificirane gu-bitke) u bruto plasmanima smanjen sa 10,6 posto na kraju 1999. godine na 7,5posto na kraju prvog polugodi{ta 2000. godine.

2.2.3. Kreditni rizik

TABLICA 21. Klasifikacija plasmana štedionica po rizi~nim skupinama, na kraju razdoblja, u milijunimakuna i postocima

PlasmaniXII. 1999. VI. 2000.

Iznos Udjel Iznos Udjel

A 925,4 75,9 1.032,0 85,0

B 92,7 7,6 51,7 4,3

C 110,3 9,0 51,4 4,2

D 46,0 3,8 44,5 3,7

E 44,6 3,7 35,2 2,9

Ukupno 1.218,9 100,0 1.214,8 100,0

TABLICA 22. Omjer rezervacija i plasmana (A, B, C, D i E) {tedionica, na kraju razdoblja, u milijunimakuna i postocima

XII. 1999. VI. 2000.

1. Ukupno rezervacije za identificirane i neidentificirane gubitke 129,2 90,8

1.1. Rezervacije za identificirane gubitke 121,6 83,9

1.2. Rezervacije za neidentificirane gubitke 7,6 6,9

2. Ukupni bruto plasmani (A, B, C, D i E) 1.218,9 1.214,8

3. Relativni omjer ukupnih rezervacija i ukupnih bruto plasmana 10,6% 7,5%

�U Tablici 21. navedeni su iznosi plasmana ras-pore|enih po rizi~nim skupinama, kao i njihovudio u ukupnim plasmanima koji se raspore-|uju.Izvor su podataka izvje{}a {tedionica na obras-cu R, propisanom Odlukom o raspore|ivanjuplasmana i izvanbilan~nih rizi~nih stavki i utvr|i-vanju izloènosti banke (NN, br. 32/99. i 64/99).Obrazac je sastavni dio Upute za jedinstvenuprimjenu Odluke o raspore|ivanju plasmana i iz-vanbilan~nih rizi~nih stavki i utvr|ivanju izloè-nosti banke (NN, br. 36/99).

�Omjer ukupnih rezervacija i ukupnih plasmana{tedionica koji se raspore|uju izra~unat je takoda su zbrojene posebne rezerve za identificiranei neidentificirane gubitke {tedionica te je dobive-na suma podijeljena s iznosom ukupnih plasma-na {tedionica i pomnoèna sa 100.Izvori podataka o iznosu posebnih rezerva zaidentificirane i neidentificirane gubitke su iz-vje{}a {tedionica na obrascu PR, koji je sastavnidio Upute za jedinstvenu primjenu Odluke o visi-ni i na~inu formiranja posebnih rezervi za osigu-ranje od potencijalnih gubitaka banke (NN, br.36/99), a koja je donesena na temelju Odluke ovisini i na~inu formiranja posebnih rezervi za osi-guranje od potencijalnih gubitaka banke (NN,br. 32/99).Izvori podataka o ukupnim plasmanima su iz-vje{}a {tedionica na obrascu R, propisanomOdlukom o raspore|ivanju plasmana i izvanbi-lan~nih rizi~nih stavki i utvr|ivanju izloènostibanke (NN, br. 32/99. i 64/99). Obrazac je sas-tavni dio Upute za jedinstvenu primjenu Odlukeo raspore|ivanju plasmana i izvanbilan~nih ri-zi~nih stavki i utvr|ivanju izloènosti banke (NN,br. 36/99).

51

POPIS BANAKA

Podaci o pojedinim bankama. Podaci o ~lanovima uprava i nadzornih odboraodnose se na stanje 31. prosinca 2000. Podaci o dioni~arima koji posjeduju vi{eod 3 posto dionica odnose se na stanje 30. rujna 2000.

3. Popis banaka

BANK AUSTRIA CREDITANSTALTCROATIA d.d.Juri{i}eva 2, 10000 ZagrebTel. 01/4800-777, telefaks 01/4800-890VBDI 2502004

UpravaGoran Gazivoda – predsjednik, Ivo Bili}

Nadzorni odborAlois Steinbichler – predsjednik, Anton Knett, Wolfgang Helpa, Günter Ettenauer, Heinz Meidlinger,Friedrich Racher, Alistair Bruce Turnbull

Dioni~ari Udjel u temeljnom kapitalu (%)

1. Bank Austria AG 80,02. European Bank for Reconstruction and Development 20,0

Revizor za 1999. godinu: Ernst & Young Audit d.o.o., Zagreb

BNP-DRESDNER BANK CROATIA d.d.Andrije àje 61, 10000 ZagrebTel. 01/3652-777, telefaks 01/3652-779VBDI 2504000

UpravaThomas Grosse – predsjednik, Dominique Menu

Nadzorni odborFrancois Brunot – predsjednik, Cally Alain Francois, Wolfdieter Engel, Hans-Jürgen Haas-Wittmüss,Benoit Langelier


1. BNP Pariba S.A. 50,02. Dresdner Bank AG 50,0

Revizor za 1999. godinu: Pricewaterhouse Coopers d.o.o., Zagreb

BRODSKO-POSAVSKA BANKA d.d.Trg pobjede 29, 35000 Slavonski brodTel. 035/445-800, telefaks 035/445-900VBDI 2489004

UpravaGabrijel Senti} – predsjednik, Vesna Senjak, Anka Oli}

Nadzorni odborIvan Bakovi} – predsjednik, Bartol Jerkovi}, Vlatko Bleki}, Mika Mimica, Marko Babi}, Ante îli},Antun Milovi}, Josip Gali}, Marijan Mandi}


1. Jurves d.o.o. 8,02. Nova Immobilia d.o.o. 8,03. Mikser beton d.o.o. 7,44. Prospera d.o.o. 7,25. Kaptol banka d.d. 7,26. \uro \akovi} – Poljoprivredni strojevi i ure|aji d.d. 6,87. Nord d.o.o. 6,58. Telecomp d.o.o. 4,39. Slavonska {tedionica d.d. 4,2

10. Teleinènjering d.o.o. 4,111. \uro \akovi} – Termoenergetska postrojenja d.d. 3,712. Croatia osiguranje d.d. 3,1

Revizor za 1999. godinu: Revicon d.d., Zagreb

52

BILTEN O BANKAMA

UpravaAdriano Carisi – predsjednik, Jasna Mami}

Nadzorni odborGiovanni Battista Ravido – predsjednik, Giorgio Cerutti – zamjenik, Giorgio Covacich, Tito Favaretto,Luca Savino, Milan Travan


1. Cassa di Risparmio di Trieste – Banca S.p.A. 72,12. International Finance Corporation 14,03. Finest S.p.A. 7,54. Simest-Societa Italiana Per Le Imprese Miste All’Estero

Simest S.p.A.4,4


CENTAR BANKA d.d.Juri{i}eva 3, 10000 ZagrebTel. 01/4803-444, telefaks 01/4803-441VBDI 2382001

UpravaGordana Zrin{}ak – predsjednik, Ljiljana Podhra{ki, Ruìca Va|i}

Nadzorni odborDragutin Biondi} – predsjednik, Igor Kneèvi}, Irena Kova~evi}, Zoran Smiljani}, @arko Kraljevi}


1. Heruc d.d. 34,12. Domus d.d. 6,03. Heruc – Izrada odje}e d.o.o. 6,04. Lipa Mill d.d. 6,05. Lovin~i} d.d. 6,06. Villa Dubrovnik d.d. 4,47. Adria gradnja d.o.o. 4,38. Heruc Zug AG 4,29. Diners club Adriatic d.d. 4,1

Revizor za 1999. godinu: Delloite & Touche d.o.o., Zagreb

Uprava[ime Luketin – predsjednik, Mato Mi{i}

Nadzorni odborMirko Vukovi} – predsjednik, Boris Bara~, Draèn Bili}


1. Ferocommerce d.o.o. 10,02. Darko Gaurina 10,03. Plastal d.o.o. 10,04. Uvel d.o.o. 9,55. Berman d.o.o. 7,56. Konkurent d.d. 4,97. Arca Merkatus d.o.o. 4,9


UpravaIvan Maljevac – predsjednik, Drago Jakov~evi}, Frane Galzina

Nadzorni odborJanos Müller – predsjednik, Imre Balogh, Pero Peri{i}


1. Magyar Külkereskedelmi Bank R.t. 66,72. Pero Peri{i} 33,3


CASSA DI RISPARMIO DITRIESTE-BANCA d.d.Smi~iklasova 23, 10000 ZagrebTel. 01/4614-346, telefaks 01/4614-347VBDI 2499000

CREDO BANKA d.d.Z. Frankopanska 58, 21000 SplitTel. 021/380-655, telefaks 021/380-660VBDI 2491005

CONVEST BANKA d.d.Gajeva 33, 10000 ZagrebTel. 01/4922-333, telefaks 01/4819-153VBDI 2496001

53

POPIS BANAKA

CROATIA BANKA d.d.Kvaternikov trg 9, 10000 ZagrebTel. 01/2338-139, telefaks 01/2338-141VBDI 2485003

UpravaVedran Kui{ – predsjednik, Nata{a Marendi}, Nikola Samarìja

Nadzorni odborNiko [eremet – predsjednik, Ivan Tomljenovi}, Jure [imovi}, @eljko Pecek, Jo{ko Mili{a


1. Dràvna agencija za osiguranje {tednih uloga i sanacijubanaka

100,0


DALMATINSKA BANKA d.d.Marka Ore{kovi}a 3, 23000 ZadarTel. 023/201-500, telefaks 023/201-774VBDI 2407000

UpravaZdravko Bubalo – predsjednik, Darinko Pupovac, Jadranka Gotovac

Nadzorni odborStanko Bani} – predsjednik, Ivo Mazi}, Frane Skoblar, Veljko Ma{ina, Stjepan Me{trovi}, DamirVrhovnik, Marko Vuksan


1. Stephanie Ann Becera 10,02. Nick Bubalo 10,03. Steve i Louse Bubalo 10,04. Reginvest Ltd. 9,95. Omiral oil service Co. 9,96. Tankerska plovidba d.d. 6,8


UpravaVlaho Suti} – predsjednik, Krunoslav Brklja~i}, Kre{imir Krile

Nadzorni odborMarijan Marinko Filipovi} – predsjednik, Pave Ruskovi}-@upan, Ivan [prlje, Vido Bogdanovi},Tomislav Vuli~evi}


1. Dràvna agencija za osiguranje {tednih uloga i sanacijubanaka

100,0


ERSTE & STEIERMÄRKISCHEBANK d.d.Var{avska 3-5, 10000 ZagrebTel. 01/4561-999, telefaks 01/4561-900VBDI 2402006

UpravaPetar Radakovi} – predsjednik, Tomislav Vui}, Nenad Je|ud, Borislav Centner

Nadzorni odborReinhard Ortner – predsjednik, August Jost, Gerhard Fabisch, Josef Kassler, Otto Ilchmann,Herbert Martinetz, Reinhold Schuster, Franz Mally, Ivan Ljubanovi}, Vladimir Jura{i}, RobertTkal~ec


1. Steiermärkische Bank und Sparkassen AG 40,22. Erste Bank der Österreichischen Sparkassen AG 40,2

Revizor za 1999. godinu: revizija nije obavljena jer je banka osnovana tijekom 2000. godine.

GOSPODARSKO KREDITNABANKA d.d.Dra{kovi}eva 58, 10000 ZagrebTel. 01/4802-666, telefaks 01/4802-571VBDI 2381009

UpravaIzidor Su~i} – predsjednik, Jasna Fumagalli

Nadzorni odborBranko Josipovi} – predsjednik, Lovre Boìna, Zdenko Prohaska

DUBROVA^KA BANKA d.d.Put Republike 9, 20000 DubrovnikTel. 020/356-333, telefaks 020/356-778VBDI 2401003

54

BILTEN O BANKAMA


1. Kristina Su~i} 9,22. Ivan Su~i} 8,73. Suzana Su~i} 7,94. Josip Ba{i} 7,45. @eljko Krznari} 7,46. Izidor Su~i} 7,47. Kata [parica 7,48. Darko Goj~i} 7,39. Milan Zec 6,1

10. Branko Josipovi} 5,711. Vesna Mijovi} 3,612. Gospodarsko kreditna banka d.d. 3,3

Revizor za 1999. godinu: Reviz-biro d.o.o., Split

UpravaJosip Slade – predsjednik, Slavko Durmi{

Nadzorni odborIvan Videka – predsjednik, Boìdar Sever, Anica Kova~i}, Slavko Durmi{, Milan [kugor, BiserkaFirm


1. Hrvatska po{ta d.d. 51,02. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 42,63. Hrvatski fond za privatizaciju 4,3


UpravaAntun Sermek – predsjednik, Mira Ausmann

Nadzorni odborKatarina Hodko – predsjednik, Petar @aja, Damir Horvat


1. Zagreb{ped d.o.o. 43,42. Rijeka{ped d.o.o. 9,73. Slavonija{ped d.o.o. 9,74. Hypocentar d.o.o. 7,35. Intermerc d.o.o. 5,66. Servistransport d.d. 5,17. Agroznanje d.o.o. 4,68. Rudina d.o.o. 3,3

Revizor za 1999. godinu: Revicon d.d., Zagreb

UpravaGuenter Striedinger – predsjednik, Heinz Truskaller, Igor Kodòman

Nadzorni odborWolfgang Kulterer – predsjednik, Jörg Schuster, Othmar Ederer, Roberto Marzanati, Gerd Pekner


1. Hypo Alpe-Adria-Bank AG 91,52. European Bank for Reconstruction and Development 8,5


HRVATSKA PO[TANSKA BANKA d.d.Juri{i}eva 4, 10000 ZagrebTel. 01/4804-513, telefaks 01/4810-791VBDI 2390001

HYPOBANKA d.d.Vodovodna 20a, 10000 ZagrebTel. 01/3643-710, telefaks 01/3643-687VBDI 2426005

HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d.Kotura{ka 47, 10000 ZagrebTel. 01/6103-666, telefaks 01/6103-555VBDI 2500009

55

POPIS BANAKA

IMEX BANKA d.d.Tolstojeva 6, 21000 SplitTel. 021/357-015, telefaks 021/583-849VBDI 2492008

UpravaBranko Buljan – predsjednik, Milivoj Dela~, Ivka Miji}, Ruìca [ari}

Nadzorni odborMarita Urli}-Radi} – predsjednik, Mara Delale, Ante ûli}, Jure Sveti}, Nevenka Buljan


1. Imex trgovina d.o.o. 54,52. Branko Buljan 22,03. Trajektna luka d.d. 6,34. Ljubo Buljan 3,85. Ivka Miji} 3,2

Revizor za 1999. godinu: Maran d.o.o., Split

ISTARSKA BANKA d.d.Dalmatinova 4, 52100 PulaTel. 052/527-101, telefaks 052/527-400VBDI 2416000

UpravaMilenko Vidulin – predsjednik, Anton [uran

Nadzorni odborAnton Brajkovi} – predsjednik, David Curl, Silvana Koste{i}, David Mc Mahon, Margot Jacobs


1. Arenaturist d.d. 8,32. Dalta d.d. 5,73. Vajda d.d. 5,74. Grad Pula i Op}ine 5,05. Mirna d.d. 4,76. Istra Cement International d.d. 3,6


ISTARSKA KREDITNA BANKAUMAG d.d.Ernesta Milo{a 1, 52470 UmagTel. 052/741-622, telefaks 052/741-275VBDI 2380006

UpravaMiro Dodi} – predsjednik, Anton Belu{i}

Nadzorni odborMilan Travan – predsjednik, Marijan Kova~i}, Edo Ivan~i}, Marko Martin~i}, Klaudio Belu{i}, \enioRadi}, Vlado Kraljevi}


1. Intercommerce d.o.o. 16,92. Tvornica cementa d.d. 15,03. Hempel d.d. 15,04. Montpelleir finance S.A. 10,05. S.A. Finanziaria per i traffici internazionali S.p.A. 7,66. Plava laguna d.d. 3,6


JADRANSKA BANKA d.d.Ante Star~evi}a 4, 22000 [ibenikTel. 022/242-101, telefaks 022/335-881VBDI 2411006

UpravaIvo [inko – predsjednik, @eljko Kardum, Ankica Bandalovi}

Nadzorni odbor@eljko Dekovi} – predsjednik, Mirjana [kugor, Josip Huljev, Miro Petric, Miho Mio~, Petar [kender,Goran @uri}, Josip Stojanovi}, Branko Malenica, Ante ôbanov, Mirko Pralija


1. Alfa d.d. 7,92. TLM TPP d.o.o. 5,03. Vinoplod-vinarija d.d. 5,04. TLM d.d. 4,85. Vodovod i odvodnja d.o.o. 4,66. Jolly JBS d.o.o. 4,37. Tiskara Ka~i} d.d. 4,28. Rivijera d.d. 3,6


56

BILTEN O BANKAMA

KAPTOL BANKA d.d.Maksimirska 120, 10000 ZagrebTel. 01/2359-700, telefaks 01/2339-575VBDI 2498007

UpravaDejan Ko{uti} – predsjednik, Ivanka Milkovi}

Nadzorni odborGoran Mari} – predsjednik, Dubravka Klari}-ôsi}, Branko Ostovi}


1. Petra~ d.o.o. 7,82. Dejan Ko{uti} 7,83. Brodsko-posavska banka d.d. 7,24. Lorber d.o.o. 6,65. Naprijed trgovina d.d. 6,26. Kaptol banka d.d. 5,77. Urlich Seng 5,68. [kolska knjiga d.d. 4,69. Agrocroatia d.o.o. 4,4

10. G.E.I. Istring d.o.o. 3,311. Bond d.o.o. 3,312. Snjeàna Herceg 3,113. Spomenka ]urin 3,0

Revizor za 1999. godinu: MZ Auditors d.o.o., Zagreb

KARLOVA^KA BANKA d.d.I. G. Kova~i}a 1, 47000 KarlovacTel. 047/611-540, telefaks 047/614-206VBDI 2400008

UpravaSanda Cvite{i} – predsjednik, Stjepan Poljak, Marijana Trp~i}-Re{kovac

Nadzorni odbor@elimir Feitl – predsjednik, @eljko Maùran, Marko [imunovi}, Ivan Podvorac, Ivan GuerreroDevlahovich, Helena Lenac, Zoran Posinovac


1. Karlova~ka banka d.d. 14,32. Lanzville Investments 5,43. Hrvatski fond za privatizaciju 5,34. Karlova~ka pivovara d.d. 4,55. Hamowa d.o.o. 3,8

Revizor za 1999. godinu: KPMG d.o.o., Zagreb

KREDITNA BANKA d.d.Ul. grada Vukovara 74, 10000 ZagrebTel. 01/6167-333, telefaks 01/6116-466VBDI 2481000

UpravaAnte Todori} – predsjednik, @eljko Jaku{

Nadzorni odborIvica Todori} – predsjednik, Branko Bek, Tihomir Mikuli}, Dane Gudelj, Ivica Serti}


1. Agrokor d.d. 15,92. Crodel d.o.o. 9,63. Investco vrijednosnice d.o.o. 8,94. Ledo d.d. 7,25. Jamnica d.d. 7,16. Konzum d.d. 6,07. Litograf d.o.o. 4,98. Zvijezda d.d. 4,89. Solana Pag d.d. 4,7

10. Perutnina Zagreb d.d. 4,711. Ceufin Brokers d.d. 4,3


57

POPIS BANAKA

UpravaAnton Butorac – predsjednik, Goran Rame{a

Nadzorni odborNikola Pavleti} – predsjednik, Mirjana Petkov}, Ivan Prpi}, Marijan Klju~ari~ek, Vito Svetina

Dioni~ari U~e{}e u temeljnom kapitalu (%)

1. Adriaconsulting S.R.L. 50,02. Rije~ka banka d.d. 31,93. Transadria d.d. 14,8

Revizor za 1999. godinu: Iris nova d.o.o., Rijeka

ME\IMURSKA BANKA d.d.V. Morandinija 37, 40000 âkovecTel. 040/370-500, telefaks 040/315-065VBDI 2392007

UpravaMladenka Gombar – predsjednik, Marija Ribi}, Zdravko Babi}

Nadzorni odborMislav Blaì} – predsjednik, Daniel Stepinac, Davorin Rimac, Stjepan Varga, Dragutin Lon~ari}


1. âkove~ki mlinovi d.d. 6,02. Ivan [tih 3,9


NAVA BANKA d.d.Tratinska 27, 10000 ZagrebTel. 01/3656-777, telefaks 01/3656-700VBDI 2495009

UpravaStipan Pamukovi} – predsjednik, @eljko [kalec

Nadzorni odborJakov Gelo – predsjednik, Ivan Gudelj, Milanka Klanfar, Tomislav Kli~ko, Bruno-Zvonimir Ore{ar


1. Kemika d.d. 21,72. GIP Pionir d.d. 8,93. Stipan Pamukovi} 5,94. @eljko [kalec 5,95. Aling j.t.d. 4,96. Ivan Gudelj 4,37. Ivan Leko 3,18. Ante Pamukovi} 3,19. Ante Samodol 3,1

Revizor za 1999. godinu: Rudan d.o.o., Zagreb

PARTNER BANKA d.d.Von~inina 2, 10000 ZagrebTel. 01/4602-222, telefaks 01/4602-289VBDI 2408002

UpravaMarija [ola – predsjednik, Brana O{tri}

Nadzorni odborBoò ûlo – predsjednik, Igor Openheim, Ivan ]urkovi}


1. Metroholding d.d. 75,92. Andrija Mati} 9,63. INGRA d.d. 5,94. Josip Kova~ 4,1


KVARNER BANKA d.d.Jadranski trg 4/I, 51000 RijekaTel. 051/353-555, telefaks 051/353-566VBDI 2488001

58

BILTEN O BANKAMA

PODRAVSKA BANKA d.d.Opati~ka 1a, 48300 KoprivnicaTel. 048/65-50, telefaks 048/622-542VBDI 2386002

UpravaJulio Kuruc – predsjednik, Drago Galovi}, Boìca [iri}, Vladimir Novak

Nadzorni odborIvan Pavli~ek – predsjednik, Ivan Henezi, Nevenka Cerovsky, Jurica (\uro) Predovi}, Miljan Todorovi}


1. Ivan Pavli~ek 9,42. Cerere S.P.L. 9,43. Djuro Predovi} 4,84. Podravka d.d. 4,75. Giovanni Semerano 3,56. Tinus-promet d.o.o. 3,27. Antonia Gorgoni 3,08. Lorenzo Gorgoni 3,09. Andrea Montinari 3,0

10. Dario Montinari 3,011. Piero Montinari 3,012. Sigilfredo Montinari 3,0


PO@E[KA BANKA d.d.Republike Hrvatske 1b, 34000 PoègaTel. 034/254-200, telefaks 034/254-258VBDI 2405004

UpravaVinko Matijevi} – predsjednik, Mihovil Petrovi}, Goran Matanovi}

Nadzorni odborVlado Zec – predsjednik, Luka Balenovi}, Juraj Zeli}, @eljko Glavi}, Ivan Vrani}, Dragutin Mandi}


1. Poè{ka banka d.d. 28,32. TIM 2000 d.o.o. 4,73. Javno poduze}e Hrvatske {ume p.o. 3,74. Sloga IMK d.d. 3,6


PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d.Ra~koga 6, 10000 ZagrebTel. 01/4723-344, telefaks 01/4723-131VBDI 2340009

UpravaBoò Prka – predsjednik, Franjo Filipovi}, Davor Holjevac, Ivan Gerovac, Ivan Krolo, Zvonko Agi~i},Nediljko Mati}

Nadzorni odborEnrico Meucci – predsjednik, Adriano Bisogni, Gianfranco Mandelli, Adriano Arietti, Marijan-MarinkoFilipovi}


1. Comit Holding International S.A. 66,32. Dràvna agencija za osiguranje {tednih uloga i sanaciju

banaka25,0


PRIVREDNA BANKA – LAGUNABANKA d.d.Prvomajska 4a, 52440 Pore~Tel. 052/416-777, telefaks 052/416-770VBDI 2497004

UpravaZdravka Cukon – predsjednik, Roberto Drandi}

Nadzorni odborTomislav Lazari} – predsjednik, Ljiljana Horvat, Danijel Stepinac


1. Privredna banka Zagreb d.d. 100,0


59

POPIS BANAKA

RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d.Petrinjska 59, 10000 ZagrebTel. 01/4566-466, telefaks 01/4811-624VBDI 2484008

UpravaZdenko Adrovi} – predsjednik, Lovorka Penavi}, Michael Müller, Velimir [onje

Nadzorni odborHerbert Stepic – predsjednik, Renate Kattinger, Andreas Zakostelsky


1. Raiffeisen Zentralbank Österreich AG 62,72. Raiffeisenbank-Zagreb-Beteiligungsgesellschaft mbH 32,83. Raiffeisenlandesbank Kärnten reg. Gen. mbH 4,5


UpravaMate @ulji} – predsjednik, Jasminka Karoglan, Marica Prki}

Nadzorni odborStipe Latkovi} – predsjednik, Zdravko Le{i}, Ilija Bali}


1. @upanjska banka d.d. 20,0

Revizor za 1999. godinu: Revident d.o.o., Split

RIADRIA BANKA d.d.\ure [porera 3, 51000 RijekaTel. 051/339-111, telefaks 051/211-093VBDI 2325004

UpravaVesna Badurina – predsjednik, Branka Juri~ev

Nadzorni odborTomislav Lazari} – predsjednik, Loretta Jakovac, Mislav Blaì}, Snjeàna Sklizovi}, MarinkoDumani}


1. Priredna banka Zagreb d.d. 68,92. Finvest Corp d.d. 3,9


RIJE^KA BANKA d.d.Jadranski trg 3a, 51000 RijekaTel. 051/208-211, telefaks 051/330-525VBDI 2300007

UpravaIvan [toki} – predsjednik, Antun Jurman, Borislav Peroì}

Nadzorni odborDietrich Wolf – predsjednik, Marinko U~ur, Jochen Bottermann, Klaus Rauscher, Vojko Obersnel


1. Bayerische Landesbank Girocentrale 59,92. Dràvna agencija za osiguranje {tednih uloga i sanaciju

banaka25,1


RAZVOJNA BANKA DALMACIJAd.o.o. – Savjet HNB-a 22. oùjka2000. prijedlog za ste~ajPolji~ka cesta 9, 21000 SplitTel. 021/370-400, telefaks 021/371-000VBDI 2490002

SAMOBORSKA BANKA d.d.Trg kralja Tomislava 8, 10430 SamoborTel. 01/3362-530, telefaks 01/3361-523VBDI 2403009

UpravaMarijan Trusk – predsjednik, Verica Lindi}, Vi{nja Jedna~ak

Nadzorni odbor@elimir Kodri} – predsjednik, Dèmal Me{inovi}, Ante Tustonji}, Zvonko Palameta, Antun [timac,Milan Penava, Ignacije Mar|etko, Vladimir Mu~njak, Anica Vrban~i}


1. Samoborka d.d. 9,42. Hrvatske {ume p.o. 6,93. V.H. Trade d.o.o. 5,8

60

BILTEN O BANKAMA

4. Sant d.o.o. 5,05. Tigra d.o.o. 5,06. Chromos d.d. 4,97. Vajda elvit d.o.o. 4,38. Ozas 4,09. Kon~ar d.d. 3,5

Revizor za 1999. godinu: M.Z. Auditors d.o.o., Zagreb

SISA^KA BANKA d.d.Trg Lj. Posavskoga 1, 44000 SisakTel. 044/549-100, telefaks 044/549-101VBDI 2419008

UpravaDavorka Jakir – predsjednik, Mirjana Vipotnik, Andrea Zemlji}-Modronja

Nadzorni odborDinko Pintari} – predsjednik, Zoran Gobac, Miroslav Mati}


1. Prvipromet d.o.o. 8,82. Madison d.o.o. 8,63. Blok usluge d.o.o. 8,64. Skok promet d.o.o. 8,55. Dràvna agencija za osiguranje {tednih uloga i sanaciju

banaka 4,76. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 3,87. GE-ZE d.o.o. 3,6


SLATINSKA BANKA d.d.Vladimira Nazora 2, 33520 SlatinaTel. 033/551-354, telefaks 033/551-566VBDI 2412009

UpravaVera Rada{ – predsjednik, Angelina Horvat

Nadzorni odborJosip Koleno – predsjednik, Marija Malekovi}, Ljiljana Katavi}, Vladimir [anot{i, Ruìca [imara


1. Pronekinvest d.d 7,42. Dràvna agencija za osiguranje {tednih uloga i sanaciju

banaka 7,33. Ante [imara 6,94. Sloper d.o.o. 5,65. Rima-promet d.o.o. 5,66. Ljiljana Katavi} 5,57. Lustrin d.o.o. 4,6


SLAVONSKA BANKA d.d.Kapucinska 29, 31000 OsijekTel. 031/231-231, telefaks 031/201-039VBDI 2393000

UpravaIvan Mihaljevi} – predsjednik, Alma Juki}

Nadzorni odborMarija Crnjac – predsjednik, Wolfgang Kulterer, Victor Pastor, Walter Bleyer, Ernst Fanzott


1. Kärtner Landes und Hypothekenbank AG 45,12. European Bank for Reconstruction and Development 27,0


61

POPIS BANAKA

SPLITSKA BANKA d.d.R. Bo{kovi}a 16, 21000 SplitTel. 021/370-500, telefaks 021/370-541VBDI 2330003

UpravaTomo Bolotin – predsjednik, Stjepan Kolovrat, Jerislav Ku{tera, Darko Medak, Pero Vrdoljak

Nadzorni odborFausto Petteni – predsjednik, Giovanni Battista Ravida, Luigi Lovaglio, Alessandro Maria Decio,Mate Kosovi}


1. UniCredito Italiano S.p.A. 62,62. Dràvna agencija za osiguranje {tednih uloga i sanaciju

banaka25,0


[TEDBANKA d.d.Slavonska avenija 3, 10000 ZagrebTel. 01/6306-666, telefaks 01/6187-015VBDI 2483005

Uprava@eljko Udovi~i} – predsjednik, Ante Babi}, Josip [everdija

Nadzorni odborIvo Andrijani} – predsjednik, \uro Ben~ek, Franjo [koda


1. [ted – Invest d.d. 89,72. Finer & Kolenc d.o.o. 4,23. Redip d.o.o. 4,1

Revizor za 1999. godinu: Data – revizija d.o.o., Zagreb

VARA@DINSKA BANKA d.d.Kapucinski trg 5, 42000 Vara`dinTel. 042/400-000, telefaks 042/400-112VBDI 2391004

UpravaMato Lukini} – predsjednik, Borna Zane, Pavao Parat

Nadzorni odborTea Martin~i} – predsjednik, Renata Babi}, Ines Dabi}, Dragutin Drk, Duilio Beli}


1. Zagreba~ka banka d.d. 68,82. Vara`dinska banka d.d. 10,03. Franck d.d. 9,94. Tvornica duhana Rovinj d.d. 5,7


VOLKSBANK d.d.Var{avska 9, 10000 ZagrebTel. 01/801-300, telefaks 01/4801-365VBDI 2503007

UpravaHeinrich Angelides – predsjednik, Julio Krevelj

Nadzorni odborKlaus Thalhammer – predsjednik, Hans Janeschitz, Klaus Störzbach, Gerhard Wober, FaustoMaritan, Ekkehard Fugl, Pierre-Yves Tarneaud


1. VBB International holding AG 70,02. Banque Federale des Banques Populaires 10,03. SGZ-Bank AG 3,34. WGZ-Bank AG 3,35. GZB-Bank AG 3,3


62

BILTEN O BANKAMA

ZAGREBA^KA BANKA d.d.Paromlinska 2, 10000 ZagrebTel. 01/6104-000, telefaks 01/6110-555VBDI 2360000

UpravaFranjo Lukovi} – predsjednik, Milivoj Gold{tajn, Zvonimir Jurjevi}, Nikola Kalini}, Sanja Renduli},Damir Odak, Tomica Pusti{ek

Nadzorni odborPetar \ukan – predsjednik, Jak{a Barbi}, Milan Artukovi}, Vladimir Bogatec, Klaus Junker, CharlesMcWeigh III, Friedrich van Schwarzenberg, Miljenko @ivalji}, Ante Vlahovi}


1. Bankers Trust Company 39,42. UniCredito Italiano S.p.A. 10,03. Allianz AG 9,94. Caisse Nationale du Credit Agricole 4,3


BAYERISCHE HYPO- UNDVEREINSBANK AG, Glavnapodru`nica ZagrebUl. Alexandera von Humboldta 4,10000 ZagrebTel. 01/6159-206, telefaks 01/6159-197VBDI 8801006

UpravaAn|elka âvlek – zastupnik podru`nice, Vesna Garapi} – zastupnik podru`nice

Nadzorni odbor


1. Bayerische Hypo- und Vereinsbank AG 100,0

63

BILTEN O BANKAMA

Kratice

amort. = amortizacija

blag. = blagajni~ki

HNB = Hrvatska narodna banka

invest. = investicijskom

MF = Ministarstvo financija

neident. = neidentificirane

NN = Narodne novine

OECD = Organization for Economic Cooperation & Development

posl. = poslovne

RH = Republika Hrvatska

trg. = trgova~ka

val. = valutnom

VBDI = vode}i broj depozitne institucije

ISSN 1333-1035

Publikacije - Bilten o bankama - old.hnb.hrold.hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten_o_bankama1.pdf · se i podaci o usporedivim grupama banaka, tako da }e se banke mo}i uspore|ivati

Documents