Psihologija za 5 godinu.doc

8/17/2019 Psihologija za 5 godinu.doc

1/71

PSIHOLOGIJA

1. Predmet, pojam i definicija psihologije;2. Navedi i objasni metode psiholoških istraživanja;3. Navedi i objasni tehnike psiholoških istraživanja;. Navedi i objasni teorijske discipline ! psihologiji;

". Navedi i objasni primijenjene discipline ! psihologiji;#. $entralni nervni sistem %!loga i gra&a';(. )ra&a nervne *elije %ne!rona';+. Periferni nervni sistem %!loga i gra&a';. -ndokrini sistem %hipofia i tiroidna žlijeda';1/.-ndokrini sistem %nadb!brežne žlijede i gonade';11.0ta je filogenetski a šta ontogenetski ravoj12.ako ravoj psihikog života ovjeka objašnjavaj! nativisti a kako

empiristi;

13.oji s! biološki a koji sredinski inioci ravoja;1.4bjasni proces opažanja i definiši pojmove osjeta i opažaja;1".5!lni organi i adekvatne draži a njih;1#.Navedi i objasni !n!trašnje inioce opažanja;1(.Navedi i objasni spoljašnje inioce opažanja;1+.Pažnja6 pojam i karakteristike;1.7poljašnji i !n!trašnji inioci pažnje;2/.)reške ! opažanj! %il!ije i hal!cinacije';21.8enje6 definicija i vrste;22.lasino !slovljavanje;23.-mocionalno !slovljavanje;2.9nstr!mentalno !slovljavanje;2".8enje posmatranjem %!enje po model!';2#.8enje !vi&anjem;2(.Navedi i objasni teorije !enja;2+.Pojam i vrste transfera;2.Pojam i teorije transfera;3/.Pojam i manifestacije pam*enja;31.:rste i modeli pam*enja;

32.:rste d!goronog pam*enja;33.Poreme*aji pam*enja;3.4bjasni pojam i proces aboravljanja %-bingha!sova kriv!lja

aboravljanja';3".Navedi i objasni teorije aboravljanja;3#.4bjasni pojam i vrste mišljenja;3(.ješavanje problema mišljenjem %fae misaonog toka';3+.4bjasni str!kt!r! inteligencije i teorije o str!kt!ri inteligencije;3.Pojam i mjerenje inteligencije;

/.5inioci ravoja inteligencije;1.-mocionalna inteligencija;

1


2/71

2.Pojam i fae stvaralakog mišljenja;3.Pojam emocije i naini ispoljavanja %komponente emocija';.:rste emocija;".

2


3/71

1. Predmet,pojam i definicija psihologije

Psihologija je na!ka koja pro!cava psihicki život lj!di i životinja na osnov!objektivnog ponašanja i neposrednog isk!stva.ao empirijska na!ka nastala je1+(.god. kada je :ilhelm :!nt osnovao ! >ajpcig! prv! psihološk!

laboratorij! na svijet!.Psihologija pro!ava psihike pojave i ponasanja.Nekadas! se raliite škole ! psihologiji sporile oko toga što je predmetpsihologije% svijest,nesvjeno,doživljaj ili ponašanje',koje s! to njene na!nemetode% introspekcijaCsamoposmatranje ili posmatranje' i što je cilj psihologije%ra!mijevanje ili objašnjenje'.Pravac psihologiji je opšta teorija koja ima a cilj da objasni sve!k!pnost

psihikih bivanja.8 poetk! ravoja psihologije postojala je samo :!ntova str!tralisti"!a

psihologija.Njen predmet s! svjesne pojave%osjeti,osje*anja,predstave'. ?etod jeintrospekcijaCsamoposmatranje ! kontrolisanim !slovima,a cilj je da se otrkrijestr!kt!ra složenih svjesnih pojava.#n!cionalisti"!a psihologija je nastala kao reakcija na str!kt!ralistik!,a ijis! predmet svjesne pojave i ponasanja i njihov! f!ncij! prilago&avanja !sredini.)lavna postavka je da je a psihike procese primarna njihova f!nkcija,ane str!kt!ra.?etod je kombinovanje introspekcije i spoljasnjeg posmatranja.$ihejviori%am je tako&e reakcija na str!kt!ralistik! psihologij!.Psihologija se

posmatra kao Dna!ka o ponašanj!E . $ilj bihejviorima je da spona akone ponašanja i tako predvi&a i kontroliše ponašanje,a metoda m! je spoljašnjeobjektivno ponašanje.

Ge&talt psihologija je pravac ! psihologiji koji predstavlja reakcij! nastr!kt!ralistik! psihologij!.8temeljili s! ga ofka,:erthajmer i eler. Njen

predmet s! svjesne pojave i ponašanje kao cjelina% geštalt'.)lavna postavka je da je cjelina nešto više od bira svojih djelova i da je njen kvalitet primaran.?etod je fenomenološki%jedan vid introspekcije' .Psihoanali%a, iji je osniva 7igm!nd


4/71

?etodi psihologije s! najopštiji i provjereni na!ni prist!pi psihološkim problemima koji istraž!j! psihik! stvarnost. Gva osnovna metoda istraživanjas!6 e!sperimentalno i nee!sperimentalno, a specifini metod je introspe!cija.+!sperimentalno istra*ivanje predstavlja namjerno,sistematsko mijenjanje!slova ! kojima dolai do neke pojave pri em! je neavisna promjenljiva ona

pojava koja se promijenila,a avisno promjenljiva ona pojava bog koje s! se

mijenjali !slovi.(ee!sperimentalno istra*ivanje se vrši ! prirodnim !slovima.Posmatrati semože nat!ralistikiCgolim okom ili pomo*! instr!menata,a može da b!de sa i be!eš*a posmatraa.Introspe!cija je metod koji se sastoji ! posmatranj! sopstvenjih psihikihdoživljaja i njihovom opisivanj!.Najopštiji vid introspekcije je metod impresije%od ispitanika se traži samo konkretan i jednostavan odgovor o tome štodoživljava'.Gr!gi je fenomenolo&!i % pro!ava svjesne pojave !pravo onakvekakve one jes!,be !naprijed !tvrdjenih teorija o njima'.

. (avedi i o)jasni tehni!e psiholo&!og istra*ivanja

Aehnike s! ! odnos! na metode manje opšti,a više specijaliovani post!pci a prik!pljanje,obrad! i anali! podataka ! psihološkom istraživanj!.Intervj je najstarija tehnika prik!pljanja podataka o nekoj osobi.Ao je

profesionalno vo&en ragovor intervj!iste% psihologa' sa nekom osobom ! cilj! prik!pljanja naajnih podataka o toj osobi. Pitanja mog! biti !naprijedisplanirana. Nedostaci intervj!a s!6 s!bjektivnost intervj!iste, neiskrenost !odgovorima intervj!isanog...8prkos manama,intervj! je neamjenljiva tehnika.

-pitni! predstavlja pitanja ! pisanoj formi,kojima se ispit!je odredjena osoba.Ga bi neki ni pitanja imao stat!s !pitnika, pitanja moraj! da b!d! jasna,ra!mljiva,nedvosmislena i da ne b!d! s!gestivna. edosled pitanja treba dastim!liše ispitanika da dalje odgovara, a vrijednost !pitnika avisi od samih

pitanja, sit!acije ispitivanja i ispitanika.est je standardiovani mjerni instr!ment kojim se iaiva i posredno mjeri nekasposobnost,nanje ili osobina linosti.Ga bi neki sk!p adataka bio test on moraimati6• validostC valjanost % da mjeri ono sto treba da mjeri'

• relijabilnostC po!danost % da ! ponovljenim mjerenjima sa istim ispitanicimadaje približno iste re!ltate'• osjetljivost i objektivnostAestovi po predmet mog! biti6 testovi nanja,sposobnosti i linosti; po na"in%adavanja6 gr!pni i individ!alni; po na"in ispitivanja6 verbalni i neverbalni.

/. (avedi i o)jasni teorijs!e discipline psihologiji

Aeorijski cilj psihologije je da opiše i objasni sve!k!pnost psihikog života i da

na osnov! ponavanja akonitosti psihikih bivanja objasni,pa ak predvi&a imijenja lj!dsko ponašanje


5/71

Aeorijske disciplone psihologije s!6Op&ta psihologijaC pro!ava osnovne psihike f!nkcije,procese i sposobnostiodraslog ovjeka. Njene grane s!6 psihologija !enja,pam*enja, opažanja,mišljenja...Psihologija li"nostiC pro!ava sk!p psiholoških svojstava pojedinca, odnosno

ponašanje i psihiki život pojedinca kao neponovljiv! cjelin!.

#i%iolo&!a psihologijaC i!ava organsk! osnov! psihikih bivanja% !la,nervnii endokrini sistem' i njihov !ticaj na opažanje,pam*enje, mišljenje, motivacij! iemocije.Psihologija *ivotinja0 pro!ava psihiki život i ponašanje životinja,jer s! mnogiakoni i principi psihologije otkriveni ! životinjama.PsihopatologijaC pro!ava abnormalni psihiki život. 4pis!je i objašnjava

patološke pojave ! mentalnom život!.PsihometrijaC pro!ava akone i principe mijenjanja psiholoških pojava.a%vojna2 geneti"!a3 psihologijaC pro!ava psihiki život ovjeka od njegovodro&enja do starost! %ravoj ! filogenei i ontogenei'.

Socijalna psihologijaC pro!ava ponašanje lj!di ! dr!štv! pod !ticajem spoljnihfaktora.

4. (avedi i o)jasni primijenjene discipline psihologiji

Primijenjene discipline imaj! !log! da na osnov! raspoloživih teorijskihsananja !naprijede ovjekov život i rad. Primijenjene psihološke discipline s!6Pedago&!a psihologija0 bavi se psihološkim problemima procesa obraovanja ivaspitanja, sa ciljem njihovog !napredjivanja..

5lini"!a psihologija0 primjenj!je psihološka sananja a lijeenje psihiki poreme*enih lj!di. 8tvr&!je !rok% dijagno!' i otklanja %terapijom' tegobe.Psihologija radaC pro!ava psihološke probleme ovjeka na rad!.9!ava

prilagodjavanje ovjeka rad! i obratno,kao i avisnost !spjeha ! rad! od psihikih faktora.

6. 7entralni nervni sistem 2loga i gra8a3

$enralni nervni sistem smjšten je ! lobanji i ! kimi, a ine ga mo%a! i !i"mena

mo*dina.5i"mena mo*dina je smještena ! kimenom kanal! 7astoji se od sive% !n!trašnje,sastavljene od ne!rona i dendrita' i )ijele % spoljašnje,sastavljene odaksona' mase. Njena f!nkcija je da preko inp!lsa poveže više centre i periferij! %aferentni i eferentni p!tevi'.9o%a! je smešten ! lobanji i njegov glavni dio je mo*dana !ora0 !orte!s.Predstavlja organsk! osnov! psihikih procesa,a ine ga adnji, srednji i prednjimoak.•:adnji mo%a! je donji dio moga koji se nastavlja ! kimen! moždin!.

5ine ga6 mali mo%a! C reg!liše ravnotež! i kontroliše motorik!, mostC naajana spavanje,b!dno stanje, disanje i kretanje i prod*ena mo*dinaC reg!liše rad

"


6/71

srca, krvni pritisak i disanje. 8 njem! se nalai dio retik!larne formacije, ija jef!nkcija reg!lisanje stanja b!dnosti i pažnje.• Srednji mo%a! ine sk!pine ne!rona ija je f!nkcija poveana sa organimasl!ha i vida.•Prednji mo%a! je glavni dio moga koga ine6talamsC prenosi mnoštvo !la i !la do kore velikog moga,!tie na spavanje i

pažnj!;hipotalamsC mala ali složena str!kt!ra ispod talam!sa koja kontroliše rada!tonomnog i endokrinog nervnog sistema,a glavne fn!cije s! m!6 reg!lacijadisanja, tjelesne temperat!re, krvnog pritiska, kao i emocionalnih i nagonskihreakcija;lim)i"!i sistemC se sastoji od nia filogenetski starijih nervnih str!kt!ra, areg!liše spavanje i b!dnost organima, !tie i na pam*enje,emocije i nagone;veli!i mo%a! C dijeli se na dvije hemisfere2 lijev i desn3 koje s! radvojene%d*nom )ra%dom,a podijeljene s! na "eoni,tjemeni, sljepo"ni i potilja"ni

re*anj.Površin! moga ini tanak sloj ne!rona koji sainjavaj! kor!.Premaf!nkciji kora se dijeli na sen%orn% centri ! potiljanom režnj! gdje stiž! imp!lsii !la i stvraj! senorni doživljaj', motor"! % centri ! eonom režnj!, gdjeimp!lsi id! ! miši*e i stvaraj! motorne radnje' i asocijativn %on % pretežno jesmještena ! eonom režnj!, a t! se !smjerava i kontroliše ponašanje organima'.

;. Gra8a nervne


7/71

Aijela ne!rona ovog sistema gr!piš! se ! ganglijama. Hedan ni ganglija d!žkime ine atonomni 2 vegetativni3 nervni sistem, a dr!gi somats!i.Atonomni nervni sistem % FN7' omog!*ava a!tomatsk! reg!lacij! radažlijeda i !n!trašnjih organa. :elikim dijelom je a!tonoman od $N7. Njegovaosnovna !loga je odr*avanje homeosta%e organi%m, a ima važn! !log! !emocionalnom i motivacionom ponašanj! jedinke. Gva glavna dijela FN7 s!

simpati"!i i parasimpati"!i sistem, koji !glavnom djel!j! antagonistiki % alimog! i !skla&eno,!dr!ženoC sinergiki' . Simpati!s se aktivira % dovodi do!branog disanja, rada srca... ' kada je organiam !grožen i potrebna m! jeenergija a napad i bjekstvo. Parasimpati!s je aktivan ! mirnom period!% !sporava disanje,rad srca...'. PN7 se još ove i vegetativni nervni sistem jer reg!liše vitalne f!nkcije ! organim!.

>. +nd!rini sistem 2 hipofi%a i tiroidna *lije%da3

+ndo!rini sistem je sainjen od me&!sobno poveanih žlijeda. ?lije%de s!organi koji l!e hemijske s!pstance. 4ne koje l!e sekrete ! tjelesne š!pljinenaivaj! se eg%o!rine0 spoljasnje %plj!vana,nojna...', a one koje l!e sekretedirektno ! krv naivaj! se endo!rine0 ntra&nje % tiroidnaC štitasta, hipofia,nadb!brežne,gonade...'. Ilijede sa !n!trašnjim l!enjem s! važnije a psihikiživot. 4ne l!e hormone direktno ! krvotok. aliiti hormoni !ti! na radnervnog sistema,a on preko hipotalam!sa djel!je na rad hipofie, što predstavljave! nervnog i endokrinog sistema.Hipofi%a je mala žlijeda na bai moga koja ima !log! ! reg!laciji aktivnostidr!gih žlijeda.Njen prednji režanjC adenohipofi%a l!i hormone6

tireotropni% podstie l!enje tiroksina',adreno!orto!otropni % reg!liše rad nadb!brežne žlijede'somatotropni % podstie tjelesni rast'' gonadotropna hormona % dovode do stvaranja i sarijevanja polnih *elija'prola!tin% !tie na proivodnj! mlijeka'Badnji režanjC nerohipofi%a je povean sa hipotalam!som.4n l!i hormone6antidireti"!i% koi proivodnj! !rina'o!sitocin % podstie kontrakcije materice pri poro&aj! i l!enje mlijeka'iroidna 2 &titasta *lije%da3 je smještena ! tkiv! vrata ! vid! dva režnja, a

osnovna !loga joj je da l!i hormon tiro!sin koji !tie na rad kostij!, tjelesn!težin!, !brava rad srca, pove*ava brin! disanja... 8koliko tiroidna žlijeda nel!i dovoljno tiroksina, organiam nema dovoljno energije i reakcije s! m! spore% hipotireoa i kreteniam' . 8koliko je l!enje pojaano, organiam jehiperaktivan %hipertireoa' ,

1@. +ndo!rini sistem 2 nad))re*ne *lije%de i gonade3

+ndo!rini sistem je sainjen od me&!sobno poveanih žlijeda. ?lije%de s!

organi koji l!e hemijske s!pstance. 4ne koje l!e sekrete ! tjelesne š!pljinenaivaj! se eg%o!rine0 spoljasnje %plj!vana,nojna...', a one koje l!e sekrete

(


8/71

direktno ! krv naivaj! se endo!rine0 ntra&nje % tiroidnaC štitasta, hipofia,nadb!brežne,gonade...'. Ilijede sa !n!trašnjim l!enjem s! važnije a psihikiživot. 4ne l!e hormone direktno ! krvotok. aliiti hormoni !ti! na radnervnog sistema,a on preko hipotalam!sa djel!je na rad hipofie, što predstavljave! nervnog i endokrinog sistema.(ad))re*ne *lije%de imaj! dva dijela6 srž i kor!. Sr* ove žlijede l!i

adrenalin% iaiva pojaan rad srca,pove*anje koncetracije še*era ! krvi...' inoradrenalin. 5ora l!i hormone !orti!osteroide %imaj! !log! ! održavanj!dovoljne koliine še*era i i krvnog pritiska ! stresnim sit!acijama'.7ve tefiiološke promjene pomaž! organim! da bolje prevai&e stres.Gonade 2 polne *lije%de3 s! kod m!škaraca testisi %l!e testosteron' a kod žena

jajnici % l!e estrogen' . 4ne imaj! f!nkcij! l!enja seks!alnih hormonaodgovornih a ravoj seks!alnih karakteristika i ponašanja, ali i proivodnje

plodnih *elija. Pol avisi od hormona koji preovlada.Poreme*aji f!nkcija endokrnih žlijeda dovode do organskih oboljenja i do

poreme*aja ! doživljavanj! i ponašanj!.

11. to je filogenets!i, a &to ontogenets!i ra%vojB

#ilogne%a se odnosi na postanak i ravoj raliitih živih vrsta, !klj!!j!*i ilj!dsk!. a%vojna psihologija pro!ava filogene! i ontogene! psihikogživota % na osnov! paleontologijeC na!ka o i!mrlim živim vrstama asnovana na

pro!avanj! njihovih fosilnih ostataka, molek!larne biologije...' 7matra se da s!mnogi važni lj!dski mehanimi i procesi % govor, opažanje, motivacija,emocije...' filogenetski programirani.8 tok! filogenetskog ravoja ovjeka

ravijaj! se sve njegove psihike f!nkcije.aste broj potreba i motiva, emocije postaj! ovjekov sastavni dio, opažanje je složenije i bogatije, !enje je brže iobimnije, a sve ve*i naaj dobijaj! !mni procesi kao što je mi&ljenjeCkojeovjeka odvaja od ostalih vrsta.Ontogene%a onaava postanak i ravoj jedinke% njenih organa i f!nkcija' odae*a do smrti % do potp!nog ravoja organima'. 4na predstavlja istorij!ravoja pojedinanog organima,nas!prot filogenei koja predstavlja evol!cij!vrste. avojna psihologija pro!ava pretežno ontogene! psihikih i fiikihf!nkcija. 5ovjekov ontogenetski ravoj se ! psihologiji posmatra kro periode6

prenatalni period, djetinjstvo, mladost, %relo do)a, i starost.

1'. 5a!o ra%voj psihi"!og *ivota "ovje!a o)ja&njavaj nativisti a !a!oempiristiB

Hedno od najstarijih pitanja je da li na ovjekov psihofiiki ravoj više !tienasle8e 2 genets!a osnova3 ili sredina 2ste"eno is!stvo3 +mpiri%am je shvatanje prema kojem se dijete radja kao AF=8>F F7F%neispisani papir' tako da s! sve njegove sposobnosti, vještine i osobine re!ltat

dejstva okoline. Prema ovom shvatanj! ovjekovo mišljenje i ponašanje s!re!ltat linog isk!stva, dok nasle&e ima sporedn! !log!.

+


9/71

(ativi%am je !enje po kojem je cjelok!pni ravoj organima odre&en pretežnonaslednim iniocima,a sredina ima nebtn! !log! % da !bra ili !sporisarijevanje'. Prema ovom shvatanj! ovjekov psihiki ravoj je determinisan

biološkim faktorima.

1. 5oji s )iolo&!i, a !oji sredins!i "inioci ra%vojaB

$iolo&!o nasle8ivanje je proces prenošenja osobina sa generacije na generacij!.$iolo&!i "inioci ravoja s!6nasle8ivanje i sa%rijevanje.(asle8ivanjeC )eni ovjek! obebje&!j! karakteristike specifine a njegov!vrst!, ali se ahvalj!j!*i njima lj!di i me&!sobno ralik!j!. Geneti!a je biološkadisciplina koja pro!ava pojav!, nosioce i akone nasle&ivanja. Gen je diohromooma,on je osnovna materijalna jedinica biološkog nasle&ivanja, sainjenaod mole!la de%o!sin!learne !isjeline 2 C(53. 8 jednom hromoom! je

preko hiljad! gena ! kojim je apisan genetski kod. )en je samo nosilacnaslednih mog!*nosti, a da li *e se raviti osobilna koj! on nosi avisi odinterakcije sa ostalim genima i sa spoljašnjom sredinom. Hedn! osobin! odre&!jeviše gena. Ga li *e neki gen ispoljiti svoje dejstvo ! fenotip2 sve!pnostispoljenih oso)ina organi%ma3 ,to avisi od toga da li je recesivni % ispoljavasvoje dejstvo samo ! ods!stv! dominantnog' ili dominantni % ispoljava svojedejstvo be obira na dr!gi gen ! par!'. Hromo%om je konasto tjelašce !

jedr!% n!kle!s!' *elije,kojin se sastoji od više hiljada gena. 8 jedr! *elijalj!dskog tijela nalae se 23 para hromooma %!k!pno #' osim ! relim polnim*elijamaC gametima. Spermato%oid sadrži ili D ili E hromoom,dok jajna


10/71

Pod osjetom se podra!mijeva sirov, neposreni !lni doživljaj % toplo, hladno,v!k, boja...' samo jednog svojstva predmeta, be osmišljavanja na osnov!

predhodnoh isk!stva. 5isti, potp!no iolovani osjeti s! misaona apstrakcijanastala vještakim idvajanjem nekih elementarnih !lnih doživljaja i cjelineopažaja.Opa*aj je krajnji re!ltat procesa opažanja, odnosno složen i cjelovit s!bjektivni

doživljaj draži koje djel!j! na !lne organe. 4pažanje !klj!!je poveivanje!lnih podataka sa ranijim nanjem. 4pažaj nije prost bir osjeta ve*organiovana cjelina.Cra* je svaka promjena koja djel!je na naša !la. 5!la s! specijaliovana asamo odre&ene vrste draži. Ade!vatne dra*i s! one draži a koje s! evol!cijomnaša !la specijaliovana,ali i neade!vatne dra*i mog! da iaov! osjet% !darac! oko'.eceptor je dio !lnog organa koji je specijaliovan a primanje odre&ene vrstedraži i njihovo pretvaranje ! nervne imp!lse. Ga bi neka draž iavala osjet

potrebno je6• da na nj! reag!je receptor i pretvori je ! nervni imp!ls• da se imp!ls nervnim p!tem prenese ! moak • da ! odgovaraj!*em senornom centr! ! mog! nastane psihiki doživljaj- na&oj svijesti s osje


11/71


12/71

da stvorimo dvosmislen! slik! na kojoj s! rivalske fig!re. Aakve slike s!reveribilne. Pojava !ontrasta poka!je da identine draži mog! biti opaženekao raliite ! avisnosti od opažajnog polja na kojem se nalae % siva boja *eimati raliit! svjetlin! na bijeloj i na crnoj podloi'. ako *emo opaiti nek!draž avisi i do kontekstaC cjeline opažajnog polja ! kojem se nalai. 9ako sesklopovi draži stalno mijenjaj!, mi predmete opažamo kao nepromjenljive, sve

dok promjene ! dražima ne postan! velike i iraite i to se naiva %a!onitost!onstantnosti opa*aja.)eštalt psiholoi s! form!lisali akone organiacijeopažaja6• %a!on )li%ineC bliske draži opažamo kao cjelin!• %a!on sli"nostiC sline draži gr!pišemo ! cjelin!• %a!on %atvorenostiC tendencija da nepotp!ne fig!re opaimo kao potp!ne• %a!on do)re formeC kao cjelina lakše opažamo draži koje obra!j! nek!

praviln! fig!r!• %a!on %ajedni"!e sd)ineC ! opažanj! gr!pišemo ! cjelin! draži koje id! !

istom pravc!

1=. Pa*nja0 pojam i !ara!teristi!e

Pa*nja je osobena mentalna !smjerenost na bitne elemente koji imaj! središnjemjesto ! svijesti, ! anemarivanje mnoštva ostalih, nebitnih. Prilikom pažnje

javljaj! se neke karakteristine tjelesne promjene organima % okretanje tijela prema objekt! pažnje, !brano disanje, pove*ana cirk!lacija krvi ! mog!...'.

eorija !ognitivne o)rade informacija je teorijski model analie prenošenja, prerade i prijema informacija. Pažnja moe biti spontana % nenamjerna inepodijeljena' i podijeljena% !smjerenost samo na jedn! stvar'.O)im pa*nje

predstavlja broj idvojenih elemenata koje možemo istovremeno da opaimo.Pojava promjene ! inteitet! održavanja pažnje, naiva se fl!tacijom pa*nje.

1>. Spolja&nji i ntra&nji "inioci pa*nje

Spolja&nji "inioci se odnose na neke karakteristike draži % ako je neka dražsnažnija, iava*e ve*! pažnj!'. Predmet ve*ih dimenija iaiva ve*!

pažnj!% bilbordi', kao i kontrastC neoekivana promjena % inenadni p!canj'.:e*! pažnj! privlae draži koje se ponavljaj!.-ntra&nji "inioci se odnose na psihoCfiiko stanje s!bjekta% njegove emocije,

potrebe, stavove, vrijednosti, želje...'. Fko smo a nešto ainteresovani d!že*emo održati pažnji nego ! s!protnom sl!aj!.Ba vrijeme pažnje itav organiamse podešava a što bolji prijem informacija.

'@. Gre&!e opa*anj 2il%ije i halcinacije3

12


13/71

Il%ije s! neadekvatni opažaji nekih draži, koji se pogrešno t!mae. Neke preceptivne varke nastaj! bog !ro&enih svojstava organima da na njihodgovori il!ijom.)eštalt psiholoi s! pro!avali optike il!ije % veliina, oblik,svjetilina' i il!ij!prividnog kretanja % tim istraživanjem i nastaje ovaj pravac'.Halcinacije s! peceptivni doživljaji akt!elno nepostoje*ih draži kod kojih jes!bjekat vrsto !vjereni da s! to opažaji realnih objekata. Naješce s!

vi!elne,mada mog! biti i a!ditativne, olfaktorne, viscelarne...'1. -"enje definicija i vrste

Prema tradiciji pojam !enja sadrži slede*e karakteristike6• to je svjesna i namjerna a!tivnost• svrha m je sticanje %nanja i vje&tina• naj"e&


14/71

dis!riminacija. Aako npr. ako se ps! daje hrana !vijek poslije odre&ene visinev!ka, pas *e reagovati samo na v!k te visine i diskriminisa*e ostale visinev!ka.Pavlov je i demonstrirao i pojav! eksperimentalne ne!roe kod pasa. Psi s!!slovljavani da l!e plj!vak! kada im se pokaže kr!g, ali ne i kada je ! pitanj!elipsa. -ksperimentator im je smanjio ralik! ime&! kr!ga i elipse, što je dovelo

do Dne!rotinogE ponašanja psa.'. +mocionalno slovljavanje

Poseban vid klasinog !slovljavanja je emocionalno slovljavanje.Ao je brosticanje emocionalnih reakcija% strah, radost, t!ga...' po principima klasinog!slovljavanja, ije s! glavne odlike da6• nastaje veoma )r%o• la!o se generali%je•

te&!o se gasi Na ovaj nain nastaj! fobije, averije simpatije, antipatije... -ksperiment :otsonai ajnerove ! kojem je p!tem klasinog !slovljavanja iavana fo)ija !oddje"a!a Al)erta. Na poetk! eksperimenta Flbert se igrao sa bijelim ecom bestraha, ali kada je ! tok! te igre eksperimentator proivodio jak i inenadan v!k djeak je poeo da se plaši eca, i ne samo eca ve* svega što je bijele boje.

'/. Instrmentalno slovljavanje

Instrmentalno slovljavanje je oblik !enja ! kome samo ponašanjeorganima predstavlja sredstvo ili instr!ment dolaska do cilja.-"enje po!&ajima i pogre&!ama je ispitivao Aorndajk na gladnim ma"!amakoje s! ispravan odgovor !ile p!tem sl!ajnih pok!šaja i pogrešaka. )ladn!mak! je ostavio ! kave!,a van njega je postavio pare ribe %nagrada'. )lad je

bila jak motiv i maka je na sve naine pok!šala da do&e do hrane, dok sl!ajnonije pov!kla !ic! i otvorila vrata. ada se još !vijek gladna maka dovela ! ist!sit!acij!, opet ivod ni be!spješnih reakcija dok opet sl!ajno ne do&e dohrane. 8 svakom novom pok!šaja broj ne!spjelih pok!šaja se smanj!je sve dok na kraj! maka odmah ne do&e do cilja. ?aka je post!pno dolaila do rješenja,

!e*i p!tem pok!šaja i pogrešaka.Aako je Aorndajk iveo %a!on efe!ta kojimodgovori jaaj! ili slabe avisno od efekata do kojih dovode. 4no što dovodi do

jaanja ponašanja jeste njegovo potrepljenje.Operantno slovljavanje je oblik !slovljavanja kod kojeg organiam spontanoemit!je i nek! instr!mentaln! radnj!% operacij!' koja vodi do adovoljenja

potrebe. 4vaj vid !slovljavanja objasnio je 7kiner na osnov! svojiheksperimenata sa pacovima i gol)ovima koj! je stavio ! nek!eksperimentaln!C 7kinerov! k!tij!. )ladan gol!b vrši rane pokrete dok sl!ajnone aktivira mehaniam koji loptic! hrane ibac!je ! jedn! pos!d!, pa tako

adovoljava glad. Aa operacija *e poslije ponavljanja biti !vrš*en.7kiner je pokaao da režimom potkrepljenja% plan po kojem se vrši potkrepljenje' mal!

1


15/71

životinj! možemo na!iti složenom ponašanj! % na!io je gol!bove da igraj! ping pong i navode reket na ciljeve'. Aako&e je !tvrdio da je efikasnije povremeno nagra&ivanje od stalnog, jer brojni ne!spjesi ne*e obeshrabritiorganiam,kao i da je a oblikovanje ponašanja bolje koristiti nagrad! negokan!. oriš*enjem nagrade ! vaspitanj! se !svajaj! nova ponašanja, a kanomse mog! samo eliminisati ve* postoje*a.

'4. -"enje posmatranjem 2"enje po model3

Fmeriki psiholog =and!ra smatra da je "enje posmatranjem poseban oblik socijalnog !enja % !enje ! socijalnoj sit!aciji iji je cilj ovladavanjem dr!štveninormama i isk!stvom'. Gijete mnogo toga !i od svojih !ora tako što posmatrakako oni nešto rade, a potom ih imitira i stie socijalne vještine. Pojedinacmodel!je sopstveno ponašanje po !or! % model!' i posmatranjem !i posledicedo kojih dovodi aktivnost !ora. od ovog !enja važni s! kognitivni procesara!mijevanja i precjene efekata odre&enih aktivnosti.

'6. -"enje vi8anjem

-"enje vi8anjem je najviši oblik !enja koje poiva na inteligentnomrješavanj! problema p!tem !vi&anja odnosa ! problemskoj sit!aciji. )eštalt

psiholoi s! otkrili da pored ovjeka i antropoidni majm!ni mog! da !e!vi&anjem. eler je sa &impan%om Sltan pokaao da majm!n možeinteligentno da riješi problem. )ladan majm!n je stavljen ! kave tako da moževidjeti banan! !van kavea koj! nije mogao dohvatiti ni šapom ni pomo*! dva

štapa. Poslije nekoliko be!spješnih pok!šaja on je predahn!o % kao da *e daramisli' a potom spojio dva štapa i dohvatio banan!. % !vidio je odnos ime&!sredstva i cilja'. Novina ! ovom oblik! !enja je što *e majm!n kad se ponovostavi ! kave, odmah dohvatiti banan!C be be!spjelih pok!šaja.8enje !vi&anjem se odlik!je time što6• naglo se dola%i do cilja• istoj pro)lems!oj sitaciji slede


16/71


17/71

1. rste i modeli pam


18/71

doga&aja koji s! neposredno predhodili tra!mi koja je iavala amneij!.Anterogradna je nesposobnost sje*anja doga&aja koji s! se dogodili nakontra!me koja je iavala amneij!. od totalne anterogradne amneije osoba nije! stanj! da stvara nova sje*anja, mada se sje*a onoga što je bilo prije tra!me.9nfantilna amneija je aboravljanje doga&aja i najranijeg djetinjstva, ali to nije

patološki poreme*aj ve* normalna pojava.

Hipermen%ija je po obim! prekomjerno i veoma detaljno pam*enje mnogih, ak i nevažnih podataka. @ipomenija je bitno smanjena sposobnost pam*enja,a paramenija je lažno sje*anjeC sje*anje onoga što se nije dogodilo.

/. O)jasni pojam i proces %a)oravljanja 2 +)inhasova !rivlja%a)oravljanja3

:a)oravljanje je g)ljenje na"enog. 9spoljava se kao nemog!*nostreprod!kcije ili kao potreba ponovnog !enja ranije apam*enihsadržaja.-binha!s je !io ni%ove )esmislenih slogova, a atim je mjerio kolika

je !šteda ! vremen! pri ponovnom !enj! istog materijala poslije nekogvremenskog perioda. 8tvrdio je da se aboravljanje pove*ava sa proticanjemvremena, ali ne linearnoC ! poetk! je najbrže a kasnije je sve sporije.9straživanja s! pokaala da što je neko apam*eno gradivo smislenije, ono seteže aboravlja. Pored vrste gradiva, brina aboravljanja avisi i od stepenana!enosti, vremenske raspore&enosti i prijatnosti onoga što se !i. =olje se

pamti ono što je bilo vremenski raspore&eno, nego nešto što se !ilo odjednom.=rže se aboravlja ono što je bilo neprijatno.

4. (avedi i o)jasni teorije %a)oravljanja

4d klasinih teorija aboravljanja najponatije s!6 teorija spontanog%a)oravljanja i teorija potis!ivanja; a od novijih je teorija interferencije.Prema teoriji spontanog %a)oravljanja 2 ili nepotre)e3 ono što je na!eno iapam*enom se vremenom briše i moga. ?e&!tim, samo vrijeme ne može biti!rok aboravljanja, ve* procesi ! vremen!. Aeorija interferencije je obiljnakritika teorije ne!potrebe.Prema teoriji interferencije 2 a!tivnog %a)oravljanja3 aboravljanje je

proivod s!kobljavanja ranije na!enog i novog materijala % retroaktivnainhibicija'.Prema teoriji potis!ivanja %


19/71

psihikih doživljaja i njihovom opisivanj!'. ?išljenje je jedan od najsloženijihkognitivnih precesa.?išljenje je mog!*e i be govora % elerov eksperiment sa šimpanama' ,alipojmovno0logi"!o mi&ljenje je karakteristino samo a ovjeka a ono je mog!*esamo ahvalj!j!*i jeik! koji se reali!je ! govor! % verbalni sistem'. Heik jesredstvo kom!nikacije ali i sredstvo mišljenja. Prema Sapir0 orfovoj hipote%i,

ovjek pomo*! jeika sanaje i t!mai spoljašnji svijet. Heik date k!lt!reodre&!je opažanje i mišljnje njenih pripadnika % -skimi imaj! ve*i broj rijei asnijeg od nas, a Frapi više rijei a kamil!'.8 psihologiji se ralik!j! slede*e vrste mišljenja6• realisti"!o i imaginativnoealisti"!o mi&ljenje se odlik!je objektivnoš*!, neavisno od naših linnih!k!sa, stavova, motiva... Njegov cilj je da prona&e jedno, tano rješenje

problema.Imaginativno mi&ljenje se asniva na imaginaciji, na stvaranje predstava pojavai doga&aja koji ne postoje ! stvarnosti.4vo mišljenje je neavvisno od akonastvarnosti, pod velikim je !ticajem želja, potreba i afekata.• ind!tivno i ded!tivnoInd!tivno mi&ljenje je aklj!ivanje koje ide od sananja o pojedinanimsl!ajevima ka opštem nanj!.Ced!tivno mi&ljenje je aklj!ivanje koje i nekog opšteg s!da logiki ivodi

pojedinani s!d.• !riti"!o i stvarala"!o5riti"!o mi&ljenje je !temeljeno na ra!m! i preispitivanj! injenica,dokaa,aklj!aka; a neavisno od bilo kog a!toriteta.Stvrala"!o mi&ljenje je vrsta imaginativnog mišljenja.Ao je misaoni proces kojiima više faa6 preparacija% priprema', in!)acija % renje',ilminacija% prosvjetljenje, inspiracija' i verifi!acija % provjeravanje'.• dis!r%ivno i intitivnoCis!r%ivno mi&ljenje je jasno, logiko mišljenje koje je ivedeno post!pnimracionalnim misaonim operacijama, a ralik! od int!itivnog.Intitivno mi&ljenje je sagledavanje istina asnovano na nedovoljnom !ork!

podataka, neposredovano logikim post!pcima aklj!ivanja.• !on!retno i apstra!tno5on!retno 2 pra!ti"no3 mišljenje je !smjereno na rješavanje konkretnih,

praktinih problema.Apstra!tno mi&ljenje nadilai konkretnost i operiše apstraktnim pojmovima,idejama i simbolima.• !onvergentno i divergentno5onvergentno mi&ljenje karakteriše loginost ! traganj! a rješenjem, asistematski se odbac!j! sve manje logina rješenja. 4no sve više s!žava kr!gmog!*ih rješenja, dok ne do&e do najbližeg.

1


20/71

Civergentno mi&ljenje je ono koje prod!k!je više raliitih rješenja, kako bi senašlo najprikladnije. 8 njem! ne postoji jedno tano rješenje, ve* je cilj na*i štooriginalnije i ne!obiajnije rješenje.

;. je&avanje pro)lema mi&ljenjem 2 fa%e misaonog to!a3

Proces rješavanja problema je složena intelekt!alna djelatnost iji je cilj!klanjanje prepreka na p!t! do rješenja. 4vaj proces prolai kro odre&ene fae6•Ot!rivanje 2 o"avanje3 pro)lemaC Neka sit!acija je problemska, kada je a

pojedinca nova a rješenje nije dato ! isk!stv!. ?islioci i pronalaai vide problem ! nama ra!mljivim pojavama.• S*avanje pro)lema definisanje i nedefinisanje teško*eC Problemi moraj! dase konkreti!j! i s!e, a teško*e definiš! da bi apoelo traženje rješenja.?e&!tim, pogrešna mentalna !smjerenost nas ograniava ! traganj! arješenjem.•

#ormlisanje hipote%e i nala*enje strategije njenog testiranja0 @ipoteamože da se javi sl!ajno i naglo, ali se obino postavlja na osnov! promišljanja, predhodnog isk!stva i nanja.•Provjeravanje hipote%eC Nekada je javljanje hipotee pra*eno svjesnimdoživljajem njene tanosti, ali kada nije tako potrebno je hipotetiko rješenje

provjeriti. Ao je obino karakteristino a na!no mišljenje i empirijskorješavanje problema.

=. O)jasni sr!tr inteligencije i teorije o str!tri inteligencije

7 biološkog gledišta, inteligencija je sposobnost jedinke da se adaptira na noveokolnosti pomo*! psihikoh procesa koji nijes! ni instikti ni navike. 8

psihologiji, inteligencija se odre&!je kao sposobnost brog i !spješnog snalaženja! novim sit!acijama na osnov! aprstraktnog mišljenja, odnosno rješavanje

problema p!tem !vi&anjem bitnih odnosa. Postoji više shvatanja %teorija imodela' str!kt!re inteligencije.$ineova jednofa!tors!a teorija asniva se na tome da postoji jedna opštaintelekt!alna sposobnost koja se sastoji od komponente6• sposo)nost ra%mijevanja• ivencija % pronalaženje novih injenica'• dire!cija % !smjerenost mišljenja'• cen%ra % provjera na&enog rješenja'Spirmanova dvofa!tors!a teorija asniva se na faktorskoj analii pomo*! koje

je !tvrdio da inteligencij! ine 2 faktora6• op&ti, generalni fa!tor koji je !ro&en i nalai se ! osnovi svih intelekt!alnihaktivnosti•manje naajan, specifi"an fa!tor koji odre&!je !spjeh ! nekim specifinim

intelekt!alnim aktivnostima.

2/


21/71

7pirman je !oio da me&! specijalnim faktorima postoje interkoleracije% me&!sobna poveanost' .erstenova teorija grpnih fa!toraC shvatanje da postoji više faktora ! osnovineke sposobnosti. Po Aersten! postoji ( faktora6• fa!tori ver)alnog ra%mijevanja• spacijalni % sposobnost shvatanja prostornih odnosa'

• fa!tori perceptivne )r%ine• nmeri"!i fa!tori• fa!tori memorisanja• fa!tori ver)alne flentnosti % rjeitosti'• fa!tori ind!tivnog re%onovanja4vih ( primarnih mentalnih sposobnosti mog! ! raliitom stepen! biti pris!tnikod raliitih individ!a.Gilfordov model str!tre inteligencije odre&!je da postoji 12/ posebnih ,me&!sobno neavisnih sposobnosti ili faktora. )ilford je ivršio klasifikacij!

sposobnosti !krštanjem 3 bitne dimenije sposobnosti6• sadr*aj testova !ojim se mjere• vrsta mentalnih operacija !oje se !oriste prili!om rje&avanja testova• prod!ti0 forma !ojoj se ne!a informacija mo*e javiti4sim jednofaktorskog i višefaktorskog modela inteligencije,postoji ihijerarhijs!i model inteligencije. Po tom model! postoji naelo hijerarhijeC

princip organiovanja opšteg, gr!pnih i specifinih faktora po rang! od najnižegdo najvišeg.5atelova hijerarhijs!a teorija inteligencije ast!pa stanovište da inteligencijasadrži dvije podvrste6 flidna inteligencija % !ro&ena sposobnost' i!atali%ovana inteligencija % odnosi se na ono što je steeno koriš*enjem!ro&ene inteligencije'.Gardnerova teorija vi&estr!ih inteligencija ast!pa prist!p str!kt!riinteligencije koji nije psihometrijski asnovan % disciplina koja pro!ava principemijenjanja psiholoških pojava'.8mjesto isklj!ive faktorske akalie testovainteligencije , )ardner je analiom podataka aklj!io da inteligencija nije

jedinstven konstr!kt.

>. Pojam i mjerenje inteligencije


22/71

0tern je kasnije !veo pojam !oli"ni!a inteligencije. Ao je n!merika vrijednost,odnosno kolinik mentalnog i kalendarskog !rasta djeteta, pomnožen sa 1//.• >@01@ prosje"no inteligentna oso)a•manje od ;@0 mno %aostala oso)a• vi&e od 1@0 talentovana oso)a 2 genije3Ganas se naviše koristi :ekslerova skala, a sastoji se i verbalnog i neverbalnog

testa.9spitivanje i ocjenjivanje testova inteligencije može da vrši samo str!noliceC psiholog.

/@. Finioci ra%voja inteligencije

Ga bi se odredio !ticaj biološkog nasle&a i sredine ! ravoj! ovjekoveinteligencije iveden je e!speriment sa jednojaj"anim )li%ancima koji imaj!ist! biološk! osnov!, ali s! ! raliitim sredinama odrastali. e!ltati ovakvihistraživanja !ka!j! da ravoj inteligencije ! ve*oj mjeri avisi od biološkogC

genetskog naslednoh faktora.?e&!tim, važno je voditi ra!na o socijalnim ik!lt!rnim specifinostima da ne bi došlo do aklj!aka kako s! pripadnici nekek!lt!re ili dr!štvenog sloja s!periorni, a dr!gi inferiorni.

/1. +mocionalna inteligencija

)oleman je skren!o pažnj! na važnost emocionalne inteligencije a !spjehsvakog ovjeka ! život! i stvaralakom rad!. Po njem! emocionalnainteligencija nije s!protna racionalnoj, ve* je samo raliita od njeC asebnasposobnost. >ogika !ma i srca treba da b!d! ! ravnoteži. -mocionalnainteligencijaje sklop specifinih sposobnosti kao što s!6• ra%mijevanje samog se)e• osjetljivost na pro)leme i potre)e drgih• vje&tina rje&avanja me8li"nih s!o)a• sposo)nost spostavljanja prijateljs!ih odnosa• sposo)nost r!ovo8enja grpom

/'. Pojam i fa%e stvarala"!og mi&ljenja

Stvarala&tvo je sposobnost da se stvari sagledaj! ! novom svijetl!, da se problemi rješavaj! na nov i originalan nain, kao i da se proived! do tadaneponate d!hovne i materijalne tvorevine.Stvrala"!o mi&ljenje je vrsta imaginativnog mišljenja.Ao je misaoni proces kojiima više faa6 preparacija% priprema', in!)acija % renje',ilminacija% prosvjetljenje, inspiracija' i verifi!acija % provjeravanje'.Preparacija2 priprema3 je prvi stadij!m koji se sastoji ! !ponavanj! iramišljanj! o problem!, prik!pljanj! i sre&ivanj! potrebnih informacija a

rješavanje, ramatranj! dotadašnjih i nalaženj! vlasitih pok!šaja rješavanja.

22


23/71

In!)acija 2 %renje3 je faa kada se osoba ne bavi svjesno problemom, ve*latentno %skriveno' i ostvar!je napredak ! rješavanj! koji je vidljiv tek ! tre*ojfai. Ba to vrijeme rješenje spontano sarijeva ! !n!trašnjosti !ma, van svjesnekontrole stvaraoca, a onda se inenada pojavlj!je.Ilminacija2 prosvjetljenje, inspiracija3 je glavna faa ! stvaralakommišljenj! a koj! je karakteristino spontano DprosvjetljenjeE poslije perioda

mirovanja. 7tvaralac sagledava s!štin! problema i novog !gla.?e&!tim tajs!bjektivni doživljaj dolaska do rješenja ne mora biti objektivno istiniti, ato ga je potrebno provjeriti.erifi!acija 2 provjeravanje3 je poslednja faa ! kojoj stvaralac provjeravatanost svog rješenja. 4vo provjeravanje se vrši na 2 naina. Hedan je teorijs!ivid provjere % na osnov! prinatih teorijskih nanja', a dr!gi je pra!ti"ni vidprovjere % empirijska, eksperimentala...provjera'.

/. Pojam emocije i na"ini ispoljavanja 2 !omponente emocija3

+mocija predstavlja karakteristino !b!&eno stanje organima iavano nekims!bjektivnim stim!lansom ili sit!acijom. Havlja se ! 3 plana6• fi%iolo&!i plan % !brani p!ls, nojenje' predstavlja fiiološke promjeneorganima koje ve*inom nastaj! aktiviranjem simpatik!sa, a imaj! !log! da

prpreme organiam na pojaani napor i hitn! akcij!% bježanje...'• s)je!tivni plan %lini doživljaj radosti,t!ge, straha...' je emocionalnidoživljaj, odnosno osje*anja koja nastaj! opažanjem i procjenjivanjememocionalnih promjena, kao i t!maenjem vlastitih tjelesnih promjena nastalih !stanj! emocije• pona&ajni plan % mrštenje' predstavlja spoljno vidljiv! manifestacij! emocije,a to s! tipine promjene ! ponašanj!, držanj!, mimici i gestovima.Pored osnovnog pojma emocije postoji i ni specifinih pojmova.Afe!tivni 2emocionalni3 ton odnosi se na emocionaln! boj! koja boji našecjelok!pno opažanje, sje*anje, mišljenje...Afe!t je emocionalni doživljaj koji se naglo javlja, ima veliki inteitet i b!rantok. Ffektivna stanja karakteriše smanjena samokontrola i Ds!ženje svijestiE.aspolo*enje je osje*anje relativno slabog inteiteta koje prožima sva našaisk!stva i ponašanja, odnosno daje emocionaln! boj! doživljaj! svijeta.

Sentiment je složena, steena i relativno stabilna mentalna str!kt!ra kojaob!hvata više raliitih emocija i stavova prema istom objekt!.

//. rste emocija

-mocije se najjednstavnije mog! podijelti na6osnovne 2 primarne3 i slo*ene2 se!ndarne3 emocije.:e*ina a!tora smatra da s! osnovne emocije s!6 strah, ljtnja, ga8enje, radost itga.

Strah je emocija koja nastaje opažanjem neke opasnosti ili prijetnje. Ao je!ro&ena adaptivna reakcija na !grožavaj!*i stim!lans. $ilj straha je da pripremi

23


24/71

organiam na bjekstvo i !grožavaj!*e sit!acije ili a odbran!. Poseban vidstrahaC strepnja je neo&re&en strah ! vei b!d!*nosti. rema je vrsta straha

poveana sa oekivanjem provjere sposobnosti i !mije*a. Stimlativna tremamotiviše osob! da preispita svoja nanja i da se bolje pripremi,a inni)itornadovodi do ibjegavanja preispitivanja nanja i od!stajanja.Ljtnja je neprijatna emocija koja se javlja kada je pojedinac procijeni da je

nepravedno sprijeen ! svojoj namjeri ili da je objekat lostavljanja. ?anifest!jese6 !branim disanjem, porastom miši*ne tenije, prijete*im iraom lica,crvenilom lica, mrštenjem...Ga8enje je neprijatna emocija koj! iaiva neka draž ili ne!godna, odvratnasit!acija. ?anifest!je se6 grimasama, ibjegavanjem neprijatnog objekta,m!ninom, neprijatnoš*!...adost je prijatna emocija koja se javlja kada ostvarimo željeni cilj. 4na *e bitive*a ako je cilj bio poželjniji i važniji.ga je neprijatna emocija koja se javlja kao reakcija na g!bitak neegadragocjenog i važnog. Ba nj! je karakteristino neraspoloženje ineainteresovanost a spoljni svijet, doživljaj bevoljnosti i slino.=itne i ajednike odlike primarnih emocija s!6• javljaj se rano ontogene%i• %ajedni"!e s ljdima i vi&im primatima• !ltrno s niver%alne• imaj specifi"n fi%iolo&! osnovSlo*ene emocije !klj!!j! više primarnih emocija i veane s! a neki sadržaj% a dr!ge lj!de, sopstven! linost, predio, pojav!...'.

+mocije ve%ane %a drge ljde, s! ranolika gr!pa složenih emocija kojima jeajedniko da se javljaj! ! me&!linim odnosima. 8 poitivna osje*anja se!brajaj!6 lj!bav, nježnost, simpatije, poštovanje, divljenje; a ! negativna6 mržnja,lj!bomora, antipatije, avist...+mocije ve%ane %a samoprocjen ini ni steenih emocija, pri em! važn!!log! ima vrednovanje vlastitiog ponašanja. Ao s!6 ponos, stid, osje*aj krivice,kajanje...+stets!a osje


25/71

5omni!ativna fn!cija emocija J Garvin je pokaao da s! odre&eni obrasci ponašanja poveani sa !ro&enim emocijama i da s! nekada imali adaptivn!, adanas imaj! kom!nikativn! f!nkcij! % osmijeh je signal odobravanja inaklonosti, oboren pogled i aklanjanje lica je ira stida i poiva na milost...'-kman je ispitivao facijaln e!spresij emocija ! raliitim k!lt!rama, kao imog!*nost preponavanja emocija na fotografijama i !tvrdio da kod pripadnika

raliitih k!lt!ra postoji slaganje ! manifestovanj! emocija./6. Stres, emocije i %dravlje

Stres se može odrediti kao pritisak okoline na organiam, odnosno ahtjev kojisredina postavlja pred jedink! ! smisl! prilago&avanja. Aermin stres jedvosmislen6• o%na"ava "inioce !oji djelj stresno• o%na"ava i sam rea!cij organi%ma na te "inioce

8pravo bog toga je korisno ralikovati stresni doga8aj 2stresor3 od reakcije nastresn sitacij 2 stres3. Stresor je bilo koji doga&aj koji od organima ahtijeva pojaani napor i novivid prilago&avanja imijenjenim !slovima. 4n može biti fi%i"!i % ranjavanje',psihi"!i % raoarenje' ili socijalni % rat, penionisanje...'. 7tresori mog! bitipo%itivni0 estres % dobitak na l!triji' i negativni0 distres. 7ve stresne sit!acijenar!šavaj! prihofiik! ravnotež! i iaivaj! odbramben! reakcij! organima

ponat! kao adaptivni sindrom.4pšti adaptivni sistem prema 7elij! ima 3 fae6• alarmna rea!cijaC mobiliacija energije i tjelesnih mehaniama odbrane• pr*anje otpora ili odpiranjaC organiam se s!protstavlja !grožavanj!,adaptira se ali trpi i ošte*enja• fa%a iscrpljenostiC dolai do sloma sistema odbrane i organiam slabi % !krajnjem sl!aj! dolai do smrti'7tres nije !vijek negativan, jer organiam može ste*i otpornost, nove mehanimeodbrane i ovrsn!ti.

Negativne emocije slabe im!ni sistem i dovode do raliitih oboljenja organima% re!ma, gastritis, ir na žel!dc!, promjene na koži...' ali i do psihikih

poreme*aja koji dovode do neadekvatnog emocionalnog reagovanja inesposobnosti emocionalne samokontrole, kao i patoloških promjena !emocionalnom ponašanj! % depresija'.

/;. O)jasni teorije emocija 2 fi%iolo&!e i !ognitivne3

Prema fiiološkim terijama a nastanak emocija s! odgovorne promjene organi%m, dok kod kognitivnih teorija važan inilac ! nastank! emocija s!!ognitivni procesi.#i%iolo&!e teorije emocijaC Prv! teorij! emocija s! predložili neavisno jednood dr!gog, Gžejms i >ange.4na je s!protna našem shvatanj! da prvo osjetimo

2"


26/71

emocij! a potom dolai do tjelesnih promjena. Gžejms i >ange smatraj! da prvoopaimo neki stim!lans i reag!jemo organskim promjenama koje vode nastank!emocija. -mocija je prema ovim a!torima, svijest o tjelesnim promjenama.Po enonC =ardovoj teoriji imp!lsi dolae i receptora do talam!sa, velikogmoga i hipotalam!sa. Potom ih hipotalam!s šalje ! !n!trašnje organe, pri em!nastaj! tjelesne promjene, dok se ! korteks! formira emocija.

5ognitivne teorije emocija poka!j! važnost procjene sit!acije ! kojoj seorganiam nalai i na koj! reag!je. Prema 0ahterC 7ingerovoj teoriji tek namsocijalna sit!acija ! kojoj se nalaimo, pr!ža informacije o tome koj! emocij!doživljavamo.>a!ris smatra da kognitivni porces predhodi nastank! emocija. Po njem!, mi

prvo vršimo procjen! onoga što se dešava i !tvr&!jemo posledice doga&aja ponas. Aako naše emocije nastaj! pod !ticajem6 organske promjene, ponašanja ikognicije.

/=. O)jasni pojmove motiv, motivacija, potre)a, nagon i insti!t

9otiv je predpostavljeni !n!trašnji podsticaj i reg!lator neke aktivnosti. 4niaiva,!smjerava, kontroliše i oblik!je odre&en! djelatnost. Aermin motiv jeajedniki a !n!trašnje biološke i psihološke pob!de koji sl!že kao pokretai

jedinke koja je !smjerena ka cilj!.9otivacija je, a ralik! od motiva složen psihiki proces pokretanja,!smjeravanja i reg!lisanja djelatnosti !smjerene ka odre&enom cilj!. -mocijeesto djel!j! motivaciono.Potre)a onaava stanje psihološkog ili fiiološkog nedostatka neega što je

neophodno a f!nkcionisanje organima. 4vog stanja nedostatka osoba mora bitisvjesna.(agon iaivaj! organske potrebe % a kiseonikom, hranom...'. Ao je !ro&ena

pob!da koja pove*ava napetost organima i vodi ga aktivnosti ka nekom cilj!.4snovni nagoni s!6 nagon gladi, *e8i, se!salni nagon...4ni nastaj! i tjelesnih

potreba, stanja nedostatka i neravnoteže.Insti!t je !ro&eni imp!ls koji odre&!je itav obraac !ro&enog ponašanja!smjerenog ka cilj!.

/>. $iolo&!i motivi i motivacioni ci!ls

$iolo&!i motivi imaj! organsk! osnov!, a glavna !loga im je o!vanje i preživljavanje organima. 4snovni motivi s!6 nagon *e8i, gladi, se!salninagon, materins!i motiv, potre)a %a !iseoni!om, %a snom i %a a!tivno&


27/71

ponašanjeC pred%imanje a!cije cilj %adovoljenja potre)e. Najad seposti*e cilj i spostavlja se ravnote*a, dolai do privremenog g!bljenjaosje*aja napetosti i nastaje osje


28/71

Agresivnost je motiv koji stoji ia ponašanja iji je cilj nanošenje povrede ili!ništenje nekog objekta. Fgresivnost može biti6• ver)alna i never)alna• svjesna i nesvjesna• neprijateljs!a % cilj je da se !ništi protivnik 3 i instrmentalna % p!ko sredstvodo cilja'

• dire!tna % !smjerena na pravi objekat' i pomjerena % na amjenski objekat'

41. Li"ni motivi

Li"ni 2 personalni3 motivi s! oni koji doprinose pove*anj! vrijednosti i ravojasosptvene linosti, a prije svega vlastitog ja. 8 ov! gr!p! motiva !brajamo6•motive %a samopostovanjem•motive %a samoostvarenjem• potre) %a lj)avlj• potre) %a indetitetom i dr.5ovjek nastoji da svoj! vrijednost pove*a ! spostvenim oima, ! odnos! nasvoje standarde.

4'. (avedi teorije motivacijie i o)jasni 9alovljev hijerarhij motiva

$iolo&!e teorije 2 instin!ta i nagona3 J >j!di imaj! ni raliitih potreba kojemoraj! adovoljiti da bi opstali. (agon je doživljaj napetosti koji nas tjera daadovoljimo nek! potreb!. Prema ovim teorijama, !k!pno ponašanje lj!di i

životinja je nastojanje da se red!k!j! nagoni.5ognitivne teorijeC Bast!pnici ovih teorija smatraj! da je ponašanje !smjerenoka odre&enim ciljevima na osnov! oekivanja koja se bairaj! na predhodnomisk!stv!. Hedan od najponatijih kognitivnih prist!pa motivaciji je


29/71

4lportova teorija f!nkcionalne a!tonomije motiva objašnjava nastanak velikog broja relih lj!dskih motiva koji se ralik!j! od ranijih.

4. to s frstracije i !oji s i%vori frstracijaB

#rstracija je neprijatan doživljaj ometanja adovoljenja motiva koga lini ni

ne!godnih emocija.


30/71

5onfli!t dvostr!og od)ijanja je s!kob ime&! dvije podjednako neprijatne aneibježne alternative, pri em! je osoba prin!&ena da se opredijeli a jedn!.5onfli!t istovremenog privla"enja i od)ijanja se javlja ! pojedinc! kada ganeki cilj istovremeno i privlai i odbija. Fko s! i privlaenje i odbijanje

podjednako snažni onda se pojedinac nalai ! stanj! ambivalencije.4vaj tipkonflikata je vrlo težak a rješavanje i može ostaviti obiljne posledice po

mentalno dravlje.5onfli!t loga onaava s!kob ime&! raliitih dr!štvenih !loga koje pojedinac mora istovremeno da igra.Aaj konflikt nastaje ato sto raliite !logeesto ahtijevaj! stavove i ponašanje koji s! teško spojivi.Postoji i s!kob koji semože javiti i !n!tar samo jedne !loge.

46. O)jasni predmet pro"avanja psihologije li"nosti

Psihologija li"nosti pro!ava pojedinca kao cjelovit i neponovljiv sklopraliitih psihikih osobina. Njen cilj je da što vjernije objasni prirod! if!nkcionisanje linosti. 4blasti njenog istraživanja s!6 str!trra, dinami!a,ra%voj i normalnost li"nosti.eorijs!i cilj psihologije linosti je da pro!i linost ! cjelini % njen! prirod!,organiacij!, nain f!nkcionisanja... '. Pra!ti"ni cilj joj je da pomogne

pojedinc! da bolje !pona sebe i lj!de oko sebe, kako bi !spjesnije rješavaoživotne probleme.

4;. Pojam i !ara!teristi!e li"nosti

Pojam li"nosti je raliito shvatan. Ba neke teoretiare on nije samo misaoni!onstr!t % apstraktan pojam koji postoji samo ! mislima' ve* je ntra&njapsihi"!a str!tra.Prva od karakteristika linosti je individalnost ili oso)enost. Ao nai da jesvaka linost neponovljiva. Gr!ga važna karakteristika je jedinstvo ilicjelovitost. Ao nai da ovjek nije samo prost bir svojih osobina. Cosljednost

je tre*a važna osobina. Ao nai da se linost ! istim ili slinim sit!acijama ponaša preponatljivo i dosljedno. Na osnov! svojih karakteristika li"nost se može odrediti kao jedinstven, vrsto

organiovan, složen i stabilan psihiki sklop osobina; odnosno linost jedinamika str!kt!ra koj! ini sistem me&!sobno poveanih osobina .

4=. (avedi i o)jasni metode istra*ivanja li"nosti

Pored introspe!cije, posmatranja i e!sperimenta, postoje i metode !oje s!ara!teristi"ne %a psihologij li"nosti a to s stdija sl"aja, pato)iografijai fa!tors!a anali%a.Stdija sl"aja je temeljno istraživanje životne istorije pojedinca kako bi se što

bolje ra!mjela i ilijeila njegova bolest.

3/


31/71

Pato)iografija je psihopatološk, obino psihodinamika st!dija neke istorijskelinosti na osnov! istoriografske gra&e. Ba ralik! od st!dije sl!aja koja seasniva na klinikom materijal!, patobografija se temelji na indirektnim

podacima % memoari, pisma...' Predmet st!dije sl!aja s! obino lj!di iji seidentitet skriva, a ! patobiografiji s! to ponate i slavne linosti.#a!tors!a anali%a je matematikoCstatistiki metod koji sliži a sažimanje

velikog broja podataka o manifestovanom psihikom stanj! pojedinca. 4na sesastoji ! matematikoj obradi me&!sobne poveanosti niova podataka dobijenihna istoj gr!pi ispitanika. $ilj ove analie je da se do&e do minimalnog brojaajednikih faktora.

4>. (avedi i o)jasni tehni!e procjene li"nosti

S!ala procjene je jednostavan instr!ment koji sl!ži da se post!pak procjenjivanja linosti poboljša, !ini precinijim i objektivnijim. Procjenjiva i pogled! ravijenosti neke osobine pojedinca, odre&!je njegovo mjesto nan!merikoj ili grafikoj skali.7k!p psiholoških tehnika namijenjenih istraživanj! cjlovite linosti, a posebnonjenih nesvjesnih slojeva, naivaj! se proje!tnim tehni!ama. 4ve tehnikeasnivaj! se na predpostavci da linost s!oena sa nejasnim i višenanimstim!lansom daje odgovore ! kojima projekt!je svoja nesvjesna osje*anja i

potrebe. Ari najponatije projektivne tehnike s!6 or&ahov test mrlja mastila,test nedovr&enih re"enica i test temats!e apercepcije.•or&ahov test mrlja mastila se sastoji od 1/ tabli sa simetrinim mrljamamastila koje se ilaž! redom sa pitanjem6 D 0to bi ovo moglo da b!deE Pored

verbalnog odgovora ispitanika. =ilježe se i njegovi komentari ali i neverbalnereakcije na osnov! ega *e str!njak procijeniti linost.•est nedov&enih re"enica se sastoji od nia nedovršenih reenica kojeospitanik slobodno, prema svom naho&enj! treba da dovrši kako bi se njegovalinos procijenia na osnov! otkrivenih nesvjesnih osobina prema dovršetk!reenice. Postoji m!ška i ženska varijanta ovog testa.•est temats!e apercepcije se sastoji od serije slika i jednog bijelog kartona, aod ispitanika se traži da sklopi pri! o slici na osnov! koje *e biti procijenjenanjegova linost

Anali%a li"nih do!menata predstavlja promatranje pisama, dnevnika,fotografija, video apisa... neke linosti sa opeom na svrh! njihovog nastanka.

Najvjerodostojniji s! oni dok!menti koji s! nastali spontano i gdje se linostslobodno iraila.estovi li"nosti s! psihološke tehnike kojima se na standardiovan, indirektan iobjektivan nain ispit!j! dimenije linosti.

6@. to s teorije li"nosti i !oje s najpo%natijeB

eorija li"nosti predstavlja !skla&en sistem principa, hipotea, pojmova iinjenica koje se odnose na prirod! i f!nkcionisanje linosti. $ilj im je da opiš!

31


32/71

i objasne linost ! cjelini. 4snovni problemi koji se ramatraj! ! okvir! ovihteorija s!6 nastana! i ra%voj li"nosti, dinami!a li"nosti, str!tra,normalnost, !ao i odnos li"nosti i dr&tva. Bavisno od a!tora, teorije se mog!svrstati ! " osnovnh gr!pa6• psihoanaliti"!e• )ihejvioristi"!e

• fa!tors!e• hmanisti"!e i socijalne

61. Psihodinami"!e teorije li"nosti

Ao je gr!pa teorija kojima je ajedniko naglašavanje naaja nesvjesnedinamike. Najnaajnije s!6 #rojdova, Adlerova i Jngova.#rojdova psihodinami"!a teorija nastaje analiom snova i simptoma, jer inost, po


33/71

individacijom. Li)ido a H!nga nije samo seks!alna ve* psihika i životnaenergija. Fko je libido !smjeren ka spoljašnjoj stvarnosti onda je to stave!straver%ije, a ka !n!trašnjoj je stav introver%ije.

6'. $ihejvioristi"!e teorije li"nosti

4ve teorije oslik!je svo&enje linosti na spolja vidljive reakcije ponašanja pokojima je linost apravo procjena ! glav! procjenjivaa.otsonova teorija li"nosti ibac!je sve ono što se ne može objektivno

posmatrati. :otson smatra da je ovjek Dprana tablaE a linost re!ltat !ticajasredine.S!inerova teorija li"nosti ast!pa mišljenje da je linost misaoni konstr!kt kojise odnosi na itav repertoar ponašanja jedinke. Pojedinac emit!je sopstveneodgovore, a njihove posledice % poitivne ili negativne ' model!j! linost takošto !vrš*!j! ono što je ! toj sredini poitivno,a odbac!j! negativno a t! srein!,! svom ponašanj!. Aehnikom nagrade i kane 7kiner je ravio tehnologijoperantnog slovljavanja.

6. #a!tors!e teorije li"nosti

#a!tors!e teorije li"nosti s! teorije koje metofom faktorske analie pro!avaj!linost. Najponatije s! atelova i Fjenkova, a osnovni elementi linosti ! ovimteorijama s! faktori koji otkrivaj! crte ili dimenije linosti.5atelova teorija li"nosti pomo*! faktorske analie !vodi red ! haotinomnoštvo podataka o linosti. 7tr!kt!r! linosti ini složeni sklop crta linosti.

4snovnih crta %faktora' ima 1# koje se ispit!j! i mjere odgovaraj!*im !pitnikom.Ginamike crte linosti ine osnov! složene dinamike linosti koja !klj!!jeinteresovanja, sklonosti, vrijednosti, namjere...

6/. Hmanisti"!e teorije li"nosti

4ve teorije se bave psihologijom normalnog, %dravog i %relog "ovje!a. Ponjima ovjekova priroda je prije dobra a ne r&ava; a njih je važnije da se baves!štinskim lj!dskim problemima; smatraj! da ovjek ne teži samo homeostai i

sig!rnosti ve* ima i potreb! a samoakt!eliacijom; linost je a njih svjesna,odgovorna i cjelovita jedinka.9aslovljeva teorija li"nosti svrstava ovjekove motive ! dvije kategorije.Hedn! ine osnovne potre)e ili motivi nedostat!a, a dr!g! motivi o)ilja ilimetapotre)e. Na vrh! ljestvice motiva je motiv samoa!teli%acije gdje ovjek ima prirodn! težnj! da iskoristi svoje potencijale ! cilj! samoostvarenja. Fko jeta težnja ometena porodinim ili dr!štvenim !slovima lj!dska priroda *e bitidrastinije iopaena, a ako se ta težnja nesmetano ostvari ravija se drava irela linost.

Olportova personalisti"!a teorija linosti smatra da je linost dinamikaorganiacija psihofiikih sistema !n!tar individ!e, koji odre&!j! njeno

33


34/71

ponašanje. A! je naglašen personalitet svake linosti. Ba opis str!kt!re linostikoristi crte linosti koje shvata na 2 naina6 kao op&te i kao oso)ene crteli"nosti. Normalnog, dravog pojedinca pokre*! svjesne,racionalne i relenamjere. Ba 4lporta je najvažnije pitanje što pojedinac namjerava da !ini iem! teži.

64. Socijalne teorije li"nosti)r!p! socijalnih teorija linosti ine teoretiari raliitih orjentacija kojima jeajedniko što smatraj! da socijalni inioci imaj! pres!dan !ticaj na formiranje,ravoj i dinamik! linosti. 8 središt! njihovog ineteresovanja nije iolovanalinost, ve* linost ! interakciji sa okolinom.#romova socioanaliti"!a teorija li"nosti smtra da je lj!dska sit!acija % a nenagonska potreba' klj! a ra!mijevanje lj!dske prirode. 5ovjek je dio prirodeali b!d!*i da ima ra!m, svijest i imaginacij!, on je prevailai. Aako nastaj!osnovne lj!dske potrebe i kojih se javljaj! lj!dske strasti, agresivnost i lj!bav.7avremenom ovjek! porast slobode iaiva osje*aj !samljenosti pa onraliitim mehanimima bježi od nje. 8 svakom sr!štv! lj!dska priroda se naspecifian nain prilago&ava socioC k!lt!rnim !slovima i tako stvara dr!štvenikarakter.


35/71

•melanhli"niC odlik!je se rijetkim, sporim, ali snažnim i d!gotrajnimemocionalnim reakcijama• flegmati"niC odlik!j! ga rijetke, spore i slabe emocionalne reakcije4va teorija je dala na naaj! !loi hormona.5ara!ter je poseban sklop iraitih crta linosti , prvenstveno emocionalnoCmotivacionih, socijalnih, moralnih i djelatnih kojima se neka linost odlik!je.

Aeofrast je opisao 3/Cak tipinih karaktera.

6=. ipovi i tipologija li"nosti

ip li"nosti je sklop poveanih osobina ajednikih nekoj klasi lj!di, po kojimase ona ralik!je od dr!gih klasa. 8 psihologiji tip je apstraktna kategorija kojanje nešto što aista pripada pojedinc!, ve* se on samo može !klopiti ! t!misaon! šem!.ipologija je !enje o tipovima koja ob!hvata opis, t!maenje i svrstavanje lj!di

po nekom kriterij!m! ! sistem kategorija. H!ngova tipologija se asniva na libid!! intravertni ekstravertni tip.Intravertni tip se povlai i spoljnog svijeta ! !n!trašnji. Pris!tno jeibjegavanje dr!štva, d!go ramišlja da bi se aktivirao i ne voli saradnj!.avijena je samokontrola.+!stravertni tip je onaj ! kome dominira okren!tost prema objektima.Pris!stna je akcija i djelatnost,kom!nikativnost, saradnja, dr!želj!bivost...

6>. (avedi i o)jasni mehani%me od)rane 2 poricanje, potis!ivanje,rea!tivna formacija i proje!cija3

9ehani%mi od)rane s! tehnike kojima se sl!ži ego kako bi DrarješioE nekikonflikt koji je a njega neprijatan i odbranio se od te !n!trašnje opasnosti.)lavne karakteristike ovih mehaniama s!6• a!tiviraj se atomats!i, nevoljno• li"nost nije svjesna njihove potre)e• pori"i i !rivotvore stvarnostPoricanje se sastoji ! neprihvatanj! bolne stvarnosti. Hoš i malo dijete porierealnost onoga što m! je neprijatno, a kod odraslih se javlja poricanje samoonada kada se osoba naglo iloži tra!mi.Potis!ivanje se baira na aboravljanj! ali be nanja o ralog! aboravljanja.7astoji se ! ibacivanj! i sje*anja neprijatnih doživljaja i ! spreavanj!njihovog ponovnog javljanja. 4no je s!protno svjesnom odbijanj!. Potisn!tisadržaj nije lako održati ! nesvjesnom jer on stalno teži pravc! svjesnog.ea!tivna formacija % tvorevina' se sastoji ! stvranj! svjesnih kr!tih stavova icrta linosti, ija je !loga da sprijei osvješ*ivanje njima s!protnih nesvjesnihtežnji. A! dolai do trajne promjene linosti, jer abranjene težnje ostaj! trajno

blokirane ! nesvjesnom.

3"


36/71

Proje!cija je mehaniam kojim se ego brani od vlastitih nepoželjnih nagona takošto ih nesvjesno pripis!je dr!gima.

;@. (avedi i o)jasni mehani%me od)rane 2 raconali%acija, !ompen%acija,intele!tali%acija i s)limacija3

acionali%acija se sastoji ! tome da se a svoje ne!spjehe traži opravdanje !dr!štveno prihvatljivim motivima. Njena s!ština je da se vlastiti nedolini motiviamijene imišljenim. 5isjelo gro*8e je opravdanje da nešto nije ni bilovrijedno tr!da, a slada! limn je pre!veliavanja sopstvenih post!paka.5ompen%acija je mehaniam odbrane kojim se linost !spjehom na jednom

polj! brani od odje*anja ne!spjeha na dr!gom.Intele!tali%acija se sastoji od !smjeravanja osobe isklj!ivo na intelekt!alniaspekt i anemarivanja njegove afektivne strane.S)limacija % oplemenjivanje' se sastoji ! amjeni cilja nagonskog post!pkanekim prihvatljivijim.?i koristimo sve ove mehanime ! nekim sit!acijama i to je normalno. 4ni

prelae ! ivpor patologije kada se esto koriste i kada s! glavni nainirješavanja fr!stracija i konflikata.

;1. to podra%mijeva ra%voj li"nosti i od "ega %avisiB

Li"nost se ne ra&a ve* postaje, formira i ravija tokom itavog života. a%vojli"nosti je determinisan naslje&em, sredinom i linom aktivnoš*!, kao iinterakcijom ova tri faktora.

Gisk!tabilno pitanje da li na ravoj linosti pres!dno !tie nasledni faktor ilisredina je podijelilo psihologe na6 empirste 2sredina3 i nativiste2naslednifa!tor3.+mpiri%am je shvatanje prema kojem se dijete radja kao AF=8>F F7F%neispisani papir' tako da s! sve njegove sposobnosti, vještine i osobine re!ltatdejstva okoline. Prema ovom shvatanj! ovjekovo mišljenje i ponašanje s!re!ltat linog isk!stva, dok nasle&e ima sporedn! !log!.(ativi%am je !enje po kojem je cjelok!pni ravoj organima odre&en pretežnonaslednim iniocima,a sredina ima nebtn! !log! % da !bra ili !spori

sarijevanje'. Prema ovom shvatanj! ovjekov psihiki ravoj je determinisan biološkim faktorima. Personalisti posebno naglašavaj! linost i njen! aktivnost ! sopsvenomravoj!, a ne kao žrtv! sredine ili gena. .

;'. Stpnjevi ra%voja li"nosti

Po jednima linost !enjem dodaje nove ili gasi stare navike, dok po dr!gima postoji raliiti st!pnjevi ravoja linosti.

Stpnjevi ra%vija svijesti o se)iC Po 4lport! svijest o sebi se javlja jos ! prvojgodini života kada dijete postepeno postaje svjesno svog tijelaC tjelesno ja. Ba

3#


37/71

dalji ravoj ima sticanje svijesti o linom imen!. 7a odrastanjem dolai do proširenja ja na sve ono što se može navati DmojeE, a potom se javljaneravijena slika o sebi. Nakon toga se formira svijest o sebi kao s!bjekt!sananja i ! adolescenciji se javljaj! samosvjesne težnjeC osobeno ja % propri!m'.Stpnjevi ra%voja identitetaC -rikson opis!je + st!pnjeva psihosocijalnogravoja linosti. Prvi je sticanje osnovnog povjerenja, dr!gi sticanje

atonomije, potom inicijative, marljivosti, oformljenja identiteta,stvrala&tva i integriteta.

;. 9ehani%mi ra%voja li"nosti

Psihoanaliti"!e teorije kao glavne mehanime smatraj! identifikacij! is!blimacij!.$ihjejvioristi"!e smatraj! da s! to mehanimi klasinog i instr!mentalnog!slovljavanja, kao i !enja po model!.Hmanisti"!e teorije smatraj! da s! to samoakt!eliacija, !vi&anja if!nkcionalna atonomija.Identifi!acija je proces nesvjesnog posistovje*ivanja ega jedne osobe sa egomdr!ge, koja se !ima kao !or. 9dentifikacijom nastaje s!per ego. alik!je se odimitacije jer se kod nje radi o nesvjesnom i nevoljnom !gledanj! na !or, adovodi i do bitnih promjena ! str!kt!ri i dinamici linosti.#n!cionalna atonomija motiva je po 4lport! svojstvo nekih vidova

ponašanja koji s! ranije bili sredstvo a postianje cilja, da bi vremenom postali isami cilj.

;/. :rela li"nost 2 !riterijmi3

Najponatije je ?aslovljevo shvatanje rele linosti po kojem je rela ona osobakoja je ! p!noj mjeri ostvarila svoje !ro&ene potencijale. ?aslov je iveo ni crtarele linosti6• realno opa*anje stvarnosti• prihvatanje se)e i drgih !a!vi jes• spontanost i prirodnost pona&anj• sposo)nost %a i%dvajanje• atonomnost i ne%avisnost od mi&ljenja drgih• stalna svje*ina do*ivljavanja•misti"!i vrhns!i do*ivljaji• osje


38/71

• otpor en!ltraciji % prevailaak svoje k!lt!re'

;4. (avedi i o)jasni !riterijme normalnog pona&anja

Hedan od naina odre&ivanja normalnosti je statisti"!i !riterijm po kojem jenormalno ponašanje ono koje je !obiajeno ! nekoj gr!pi, a nenormalno ono

koje odst!pa od tog ponašanja. 4vaj proces je neprecian jer ne bi mogli navati pojedinca nenormalnim ako posjed!je ideje koje nijes! prosjene. 4no što jenormalno ! jednoj. Ne mora da b!de takvo ! dr!goj k!lt!ri. Bato poredstatistikog postoje i !valitativni !riterijmi prema kojima se normalnost ilinenormalnost odre&!je na osnov! psiholoških osobina. Nenormalna osoba poovim krierij!mima, nema dobar !vid ! stvarnost i sebe i ima poreme*ene socioCemocionalne odnose sa okolinom. 4dre&enje nenormalnosti je složenije jer neki

psihiki poreme*aji mog! da b!d! tren!tni i veani a sit!acij!.

;6. (avedi i o)jasni i%mijenjena stanja svijesti

Ao s! posena stanja ili prolani poreme*aji svijeti lj!di. 8 ta stanja se !brajaj!6sanjarenja, hipno%e, parapsiholo&!e pojave...Spavanje je stanje posebne mentalne aktivnosti kada spava odvra*a pažnj! odspoljašnjeg svijeta. ?oždana aktivnost se mijenja i prolai kro više faa ! tok!spavanja. 7vrha spavanja je ! vitalnoj obnovi energije organima. Fko je ovjek sprijeen da spava d!ži period, javi*e se obiljne psihofiike

posledice.Najponatiji poreme*aj spavanja je nesanica.San je aktivnost a vrijeme spavanja koja je iracionalna i nevoljna . 7an nastaje

osobenom preradom spoljašnjih i !n!trašnjih nadražaja.Hipno%a je stanje imijenjene i s!žene svijeti. Ao je vještaki proivedeno stanje% somna)larnoC vršenje svake radnje koja se slino vrši i ! sn!'. @ipnotisanis!bjekat pod s!gestijom hipnotiera može da opai i ono ega realno nema.Poslije hipnoe osoba se ne sje*a ni dobijenih s!gestija ni samog inahipnotisanja.Parapsiholo&!e pojave s! agonetni i rijetki parafenomeni koji se ne mog!objasniti važe*im principima na!ke, a pro!ava ih neprinata psihološkadisciplinaCparapsihologija. 8 ove pojave se !brajaj!6 e!strasen%orna

percepcija, jasnovidnost, pre!ognicija, telepatija, tele!ine%a...

;;. (avedi i o)jasni poreme


39/71

(ar!omanija je dr!štveno devijantno ponašanje koje nastaje !sled stanjahronine intoksitacije. 4na nastaje potrebom osobe a kon!miranjem droge i

bro stvara avisnost i nepopravljivo ošte*enje organima, kao i do mentalnog imoralnog propadanja. Fko osoba poslije d!gog koriš*enja droge naglo prestane

javljaj! se simptomi takovanog apsinencijalnog sindroma. >ijeenjenarkomanije je d!g i težak proces sa malim stepenom iljeivosti.

Celi!vencija je prest!pniko ponašanje i vršenje krivinih djela. 4na ima svojesocijalne, socioCpsihološke i individ!alnoCprest!pnike inioce. Posebno se pro!ava problem delikvencije maloljetnih lica.

;=. (ero%e i psihosomats!i poreme. Psiho%e i psihopatije

Psiho%a je teška psihika bolest koji karakreriše g!bitak osje*aja realnosti,

nedostatak !vida ! sebe, hal!cinacije, s!man!te ideje, nesposobnost obavljanja profesionalnih aktivnosti... 4ne mog! biti organs!e % alkoholne, senilne...' ifn!cionalne % psihogene'. Najponatije s!6•mani"no0 depresivna koja se odlik!je poreme*ajem kod kojeg dolai do

periodinog smjenjivanja manije i depresije• &i%ofrenija je teška d!ševna bolest koj! odlik!j! aps!rdne ideje, hal!cinacije,ods!stvo logike, ravnod!šnost, povlaenje ! sebe...• paranoja je psihoa koj! odlik!je s!man!te ideje % del%ije', pri em! jeo!vana inteligencija

Psihopatija 2 sociopatija3 je težak poreme*aj karaktera neke osobe, a ralik!jese od ne!roe i psihoe. Ba ov! vrst! poreme*aja je karakteristina moralna

3


40/71

devijantnost koja se ispoljava kro devijantno ponašanje i inp!lisvnosti !intrapersonalnim odnosima.

=@. Prevencija i lije"enje d&evnih )olesti

Prevencija je sistem praktinih mjera koje se pred!imaj! ! cilj! o!vanja

d!ševnog dravlja. Psihološko savjetovanje je preventivno pr!žanje psihološke pomo*i lj!dima sa lakšim psihikim problemima kako ne bi nastali teži. 4na seralik!je od psihoterapije po tome što je namijenjena takovanim normalnimlj!dima kod kojih postoji riik da se rabole.Psihoterapija predstavlja proces pr!žanja psihološke pomo*i koja se sastoji od!ticaja terape!ta na osob! sa problemima i poreme*ajima. Najponarije vrste

psihoterapije s!6 psihoanaliti"!a, ge&talt, )ihejvior, !ognitivna, psihodrama...Po orjentaciji može da b!de6 )ihejvioralna 2 povr&insla3 i analiti"!a2d)ins!a3, a po formi može biti individalna i grpna.

/


41/71

POJ+CI(A7 - G-PI

1. Predmet i!avanja i problemi istraživanja ! socijalnoj psihologiji;2. Poveanost socijalne psihologije i dr!gih na!nih disciplina;

3. ?etode istraživanja ! socijalnoj psihologiji;. Aehnike istraživanja ! socijalnoj psihologiji;". Pojam i problemi socijaliacije linosti;#. 8loga pojedinih oblika socijalnog !enja ! proces! socijaliacije;(. Fgensi socijaliacije;+. 9vori socijaliacije;. 8ticaj socijalnih faktora na opažanje;1/. 8ticaj socijalnih faktora na !enje i pam*enje;11. 8ticaj socijalnih faktora na mišljenje i s!&enje;

12. 8ticaj socijalnih faktora na motive i ponašanje pojedinca;13. Pojam stava i karakteristike;1.


42/71

2. ?og!*e posljedice i naini rješavanja konflikata;3/. 4snovni pojmovi kom!nikologije, f!nkcije kom!nikacije, !logasredstava masovne kom!nikacije ! ravoj! linosti;31. 4blici kom!nikacije, ivori nespora!ma ! kom!nikaciji;32. Neverbalna kom!nikacija %pojam i oblici';33. 8loga, adaci i psihosocijalne osobine vo&e;

3. 7tilovi r!kovo&enja gr!pom;3". Psihodinamika odnosa vo&a J sljedbenici %poltronstvo, fenomencearima' i posljedice takvih odnosa;3#. Psihologija marketinga i marketing %pojam i cilj';3(. Propaganda i osobine propagandne por!ke %dost!pnost, privlanost';3+. Pojam, !slovi nastanka i naini prenošenja glasina;3.


43/71

1. Predmet i%"avanja i pro)lemi istra*ivanja socijalnojpsihologiji

Socijalna psihologija je teorijska psihološka disciplina koja pro!ava !ticajsocijalne sit!acije ili dr!gih lj!di na mentalni život pojedinca. Pojam socijalnesit!acije ob!hvata dr!ge osobe, gr!pe, !stanove i organiacija, kao i materijalnei nematerijalne proi%vode dr&tvenog *ivota. 9me&! pojedinca i socijalnesit!acije postoje 3 vrste odnosa6• neposredna intera!cija i%me8 pojedinca i grpe• ticaj socijalne sitacije na psihi"!e oso)ine i pona&anje pojedinca• ticaj pojedinca na socijalne sitacije i dr&tvena %)ivanja8 okvir! navedenih odnosa ime&! pojedinca i gr!pe mog! se javiti 3 vrste

problema6I0 I%"avanje neposredne intera!cije i%me8 pojedinca i grpe• pro!avanje kom!nikacije me&! lj!dima• pro!avanje opažanja i ocjenjivanja dr!gih osoba ili lj!di i njihovih osobina• pro!avanje ponašanja lj!di ! str!kt!riranoj i nestr!kt!riranoj gr!piII0 -ticaj socijalne sitacije na psihi"!e oso)ine i pona&anje pojedinca• pro!avanje procesa socijalnog !enja p!tem kojeg se ostvar!je socijaliacija• pro!avanje djelovanja pojedinih dr!štvenih inilaca na ponašanje pojedinca

• pro!avanje posljedica djelovanja socijalnih faktora na ovjeka i posebno dvijeoblasti efekata socijaliacije6 socijaln! motivacij! i stavoveIII0 -ticaj pojedinca na socijalne sitacije i dr&tvena %)ivanja• antisocijalnoC delikventno ponašanje• poveanost karakteristika linosti sa demokratskimK antidemokratskimopredjeljenjem

'. Pove%anost socijalne psihologije i drgih na"nih disciplina

7ocijalna psihologija je poveana sa ve*inom dr!štvenih na!ka, a najviše saop&tom sociologijom i !ltrnom antropoloijom.

3


44/71

Op&ta psihologija pro!ava psihike procese i f!nkcije neavisno od socijalnesit!acije, dok ih socijalna psihologija pro!ava ! njihovoj avisnosti odsocijalnog konteksta % cjelina dr!štvene sit!acije'.Sociologija se bavi por!avanjem dr!štva ! cjelini i to objektivnoC neavisno odtoga kako ga lj!di doživljavaj!. 7ocijalna psiholoigija bavi pro!avanjem gr!pa i

pojedinih dr!štvenih sit!acija i to s!bjektivnoC kako ih doživljava neki pojedinac.

5ltrna antropologija se !glavnom bavi k!lt!rom % predpismenom,tradicionalnom, homogenom..' dok socijalna psihologija pro!ava pojedinca injegovo ponašanje ! savremenom i heterogenom dr!štv!.

, 9etode istra*ivanja socijalnoj psihologiji

9etod je opšti na!ni prist!p istraživanja priholoških problema, kao i nainorganiovanja istraživanja. Najponatije metode ! socijalnoj psihologiji s!6posmatranje, !orelaciono istra*ivanje i e!speriment.Posmatranje je osnovna metoda svake na!ke. Ba ralik! od svakodnevnog

posmatranje, na!no posmatranje je plansko, sistematsko i objektivno posmatranje.7 obirom na !potreb! instr!menata ! posmatranj!, ralik!jemo6• natralisti"!o % Dgolim okomE'• posmatranje % pomo< instrmenata8 avisnosti od aktivnosti posmatraa postoji6• posmatranje )e% "e&


45/71

7vako istraživanje prolai kro sljede*e fae6• formlisanje pro)lema %i postavljanje hipoteeCpretpostavke'• i%rada plana istra*ivanja %odre&ivanje !orka, ibor metoda i tehnika a

prik!pljanje i obrad! podataka, toka istraživanja i sl.'• sprovo8enje istra*ivanja• o)rado do)ijenih podata!a• i%vo8enje %a!lj"a!a.

/. ehni!e istra*ivanja socijalnoj psihologiji

Pod tehni!om podra!mijevamo nain i post!pak koji koristimo ! pojedinimfaama istraživanja %prilikom prik!pljanja podataka, prilikom obrade podataka ili

prilikom ivo&enja aklj!aka'.Aehnike a prik!pljanje podataka na primarnim podacima se mog! klasifikovati! 3 gr!pe6

I grpa tehnike neposredne opservacije %nestr!kt!rirana i str!kt!rirananeposredna opservacija i tehnika sim!lacije'II grpa6 direktne %!pitnik, intervj!, sociometrijski post!pak, skale procjene,skale a mjerenje stavova..'III grpa6 indirektne tehnike %proje!tivne tehni!eCoršahov test, testnedovršenih reenica..., semanti"!i diferencijal, ra%ne vrste str!triranihtehni!a %a indire!tno ispitivanjeCtestovi nanja , aklj!ivanja, sposobnosti...'An!eta se koristi a ispitivanje mišljenja, stavova ili !vjerenja lj!di oodre&enim, dr!štveno važnim pitanjima. 4na se obavlja na repreentativnom

!ork! lj!di, jer nije mog!*e anketirati sve lj!de.ada treba procijeniti stepen pris!tnosti odre&ene osobine kod nekog pojedinca, procjenjiva se obino koristi skalom procjene. 4na se sastoji od !re&enog niaveliina na kojem procjenjiva treba da odredi mjesto pojedinca na datoj skali !

pogled! ravijenosti neke njegove osobine.ada se odre&!je stepen bliskosti ime&! gr!pa, koristi se skala socijalnedistance. 7ocijalne distanca predstavlja spremnostK nespremnost pojedinca da

prihvati nek! vrst! socijalnih odnosa sa nekom dr!gom gr!pom.Intervj je najstarija tehnika prik!pljanja podataka o nekoj osobi.Ao je

profesionalno vo&en ragovor intervj!iste% psihologa' sa nekom osobom ! cilj! prik!pljanja naajnih podataka o toj osobi. Pitanja mog! biti !naprijedisplanirana. Nedostaci intervj!a s!6 s!bjektivnost intervj!iste, neiskrenost !odgovorima intervj!isanog...8prkos manama,intervj! je neamjenljiva tehnika.8pitnik predstavlja pitanja ! pisanoj formi,kojima se ispit!je odredjena osoba.Ga bi neki ni pitanja imao stat!s !pitnika, pitanja moraj! da b!d! jasna,ra!mljiva,nedvosmislena i da ne b!d! s!gestivna. edosled pitanja treba dastim!liše ispitanika da dalje odgovara, a vrijednost !pitnika avisi od samih

pitanja, sit!acije ispitivanja i ispitanika.

"


46/71

est je standardiovani mjerni instr!ment kojim se iaiva i posredno mjeri nekasposobnost,nanje ili osobina linosti.Ga bi neki sk!p adataka bio test on moraimati6• validost0 valjanost % da mjeri ono sto treba da mjeri'• relija)ilnost0 po%danost % da ! ponovljenim mjerenjima sa istim ispitanicimadaje približno iste re!ltate'

• osjetljivost i o)je!tivnostAestovi po predmet! mog! biti6 testovi %nanja,sposo)nosti i li"nosti; po nain!adavanja6 grpni i individalni; po nain! ispitivanja6 ver)alni i never)alni.

4. Pojam i pro)lemi socijali%acije li"nosti

Socijali%acija je proces formiranja od biološke jedinke do linosti. Hedika poredopštih stie i sebi svojstvene osobine . Ao nai da jedinka ! proces!socijaliacije može ste*i ne samo prosocijalno, ve* i antisocijalno

pona&anje.Gva osnovna efekta socijalniacije s!6• "enje onoga &to je va*no %a %ajedni"!i *ivot dr&tv• ra%vita! "ovje!a od )iolo&!e jedin!e do li"nosti sa oso)inama!ara!teristi"nim %a ljdeProces socijaliacije se odvija ! dva perioda.Primarna socijali%acija se odvija !ranom djetinjstv! i veoma je važna a sticanje osnovnih lj!dskih osobina, nanjai vještina. Se!ndarna socijali%acija se odvija tokom mladosti i relogdoba.Aada se sti! složenija nanja i vještine i !tvr&!je sistem vrijednosti,vjerovanja i stavova.

6. -loga pojedinih o)li!a socijalnog "enja proces socijali%acije

-"enje slovljavanjemC Neke reakcije i navike naajen a život ! dr!štv!!imo klasinim !slovljavanjem.Poseban oblik kalsinog !slovljavanja jeemocionalno !slovljavanje koje predstavlja spontano !enje emocionalnihreakcija. 7loženije obrasce ponašanja stiemo po princip! instr!mentalnog!enja % !enje p!tem nagra&ivanja i kažnjavanja' da bi ralikovali socijalno

poželjno od nepoželjnog ponašanja.-"enje vi8anjemC 8vjerenja, moralna naela, stavove i slino, !imo!potrebom viših kognitivnih f!nkcija % mišljenje, ras!&ivanje...'. ?noga važna!vjerenja i stavovi se sti! !vi&anjem me&!linih odnosa.-"enje po modelC 8gledanjem na !or dijete !i oblike ponašanja, stievrijednosti i stavove be nagra&ivanja, vježbanja ili namjera. 8enje !gledanjemna !or može biti na princip! imitacije i identifikacije. Imitacija je voljan insvjesnog oponašanja !ora, koji ne podra!mijeva trajn! !n!trašnj! promjen!osobe koja imitira. Identifi!acija je proces nesvjesnog i nevoljnog

poistovje*ivanja sa !orom, a !nosi trajn! psihik! promjen!.

;. Agensi socijali%acije

#


47/71

Agensi socijali%acije s! posrednici, odnosno prenosioci socijaliacije.Ao s!naješ*e osobe koje namjerno i svjesno !ti! na formiranje ponašanja djeteta, sakojima je dijete ! trajnoj, afektivnoj vei %roditelji, nastavnici..'. ?e&!tim,

postoje i posredni nosioci socijaliacije kao što s! raliite dr!štvene instit!cije,škola i sredstva masovnih kom!nikacija.

Porodica je najvažniji inilac ! proces! socijaliacije djeteta, posebno ! prvimgodinama života.


48/71

=. I%vori socijali%acije

I%vori socijali%acije s! faktori koji odre&!j! sadržaj socijaliacije. Najvažniji s!dr!štveni sistem sa svojom ideologijom i k!lt!ra. 8 svakom dr!štv! postojeodre&eni problemi koje njegovi propadnici moraj! rješavati. Neki od tih

problema kao što s! adovoljenje bioloških potrba, s! opšti a sve lj!de i sva

dr!štva.Gr!ge potrebe s! specifine a pojedina dr!štva. 9 jedn! i dr!g! vrst! potreba pripadnici raliitih dr!štava rješavaj! na raliite naine. 7ve to inik!lt!r! odre&enog dr!štva.Na koji *e nain lj!di rješavati pojedine problemeavisi od nekoliko faktora6• fi%i"!i fa!tori %klima, reljef, prirodna bogatstva';• tradicija, istorija, !onta!ti sa drgim narodimaK• ra%voj proi%vodnih snaga dr&tva, dr&tveni odnosi i dr&tveni sistem5ltra je složen sistem materijalnih i d!hovnih tvorevina koja se tradicijom

prenosi sa generacije na generacij!. Nj! ine eksplicitna k!lt!ra % obiaji, or!&a,

dr!štvene stanove...' i implicitna k!lt!ra % moralne norme, vrijednosti, potrebe,ideali...'8 savremenoj k!lt!ri, koja je heterogena, nije lako odrediti njen !ticaj na

pojedinca. 8 mlti!ltralnoj sredini socijali!je se sve više tipova linosti.Li"nost nije samo odra svoje k!lt!re, ve* je i njen tvorac i korisnik.Cr&tvo je organiovana i stabilna lj!dska ajednica koja svojom str!kt!rom iideologijom obra!je dr!štveni karakter. 4vaj karakter, nas!prot individ!alnom,

predstavlja sklop osobina karaktera ajednikih lanovima tog dr!štva.Gr!štvose smatra jednim od najmo*nijih ivora socijaliacije.

>. -ticaj socijalnih fa!tora na opa*anje

Prema >ipman!, stvari ! spoljašnjem svijet! mi najprije definišemo, pa ih ondavidimo, što je s!protno od oekivanja da prvo nešto vidimo pa ga definišemo%imen!jemo'. 4d obilja ranovrsnih draži i spoljašnjeg svijeta, mi opažamosamo ono što je naša k!lt!ra a nas definisala a i to što opaimo vidimo na nainkarakteristian a naš! k!lt!r!. Aeorijski je mog!*e ralikovati ak (," miliona

boja. Prosjean savremeni ovjek koristi termine i ralik!je samo mali dio odmog!*eg spektra boja, 7likari ili lj!di koji se profesionalno bave bojom,

ralik!j! ve*i broj nijansi od prosjenog ovjeka. !koliko je jeik višediferenciran ! pogled! neke pojave i naše opažanje te pojave je precinije. PremaSapir0orfovoj hipote%i, naša slika svijeta, naše opažanje odre&enih pojavastvarnosti posredovano je jeikom,a jeik je, opet, odre&en nainom života !nekom dr!štv! % kod -skima postoji mnoštvo termina a snijeg, kod Frapa akamil!...'.Pored antropoloških, i psihološka apažanja id! ! prilog tei o !ticaj! socijalnihfaktora na opažanje. 9 isk!stva je svima ponato da osoba koja je alj!bljena

predmet svoje lj!bavi vidi ljepšim, pametnijim i d!hovitijim nego što objektivno

jeste.

+


49/71

?ek )inis je prvi !kaao na tendencij! otežanog opažaja neprijatnih draži %!eksperimentalnoj sit!aciji ispitanik! je trebalo p!no više vremena da preponaneponate i tab!irane rijeC riji ije se igovaranje ibjegava ! dr!štv!i, nego

ponate i ne!tralne'. 4va pojava podianja praga opažanja a tab!irane rijeinaiva se perceptivnom od)ranom. 7!protna perceptivnoj odbrani jesteperceptivna a!tali%acija ili opa*ajno nagla&avanje. Ao je pojava da se

odre&ene draži koje se smatraj! dr!štveno poželjim ili vrijednim,pogrešno percipiraj!, naglašavanjem. % eksperiment =r!nera i )!dmana s opa*anjemnov"i


50/71

ostalih ! istoj prostoriji %eksperimentatorovih saradnika'. Postoji natan !ticaj jednoglasne, netane ve*ine na ispitanika koji pop!šta tome !tjecaj!.onformiam se pove*ava što je ve*a jednoglasna ve*ina ! gr!pi. Baklj!ak eksperimenta bio je da što je adatak dvosmisleniji i teži lj!di s! sklonijikonformiranj!.Postoje 3 gr!pe konformima6•

normativniC prihvataj!*i !vjerenja, norme i nain ponašanja svoje gr!pe, pojedinac se spasava od odgovornosti a donošenje vlastitih odl!ka % spoljašnji i!n!trašnji'• informacioniC osoba koja nije sig!rna ! svoj s!d, ! svoj! procjen!, jer nema dovoljno informacija, traži pomo* od dr!gih i !da se da je ve*ina ! prav!• dvara"!i C postoji onda kada pojedinac želi da b!de prihva*en i

prinat od strane dr!gih, mada ne postoji otvoreni gr!pni pritisak Posl!šnost je spremnost pojedinca da se povin!je nalog! onoga ko ima mo*, ko

predstavlja a njega a!toritet Pojedinac se odrie svoje slobode ! ime vo&e i

sljepo se pokorava njegovom a!toritet!, a a!vrat dobija sig!rnost i spasava seod osje*anja !samljenosti i straha.

1'. -ticaj socijalnih fa!tora na motive i pona&anja pojedinca

7ocijalni inioci %k!lt!ra, dr!štvo, gr!pa kojoj pojedinac pripada...' !ti! na javljanje raliitih tipova socijalnog pona&anja. Ba neka oblike socijalnog ponašanja kažemo da s! prosocijalni, b!d!*i da doprinose ravoj! ajednice iskladnim odnosima me&! njenim lanovima. ?e&!tim, nijes! svi oblicisocijalnog ponašanja !smjereni ravoj! ajednice. Neki je i ragra&!j!, dovodedo s!koba i me&!sobnih konflikata. Aakve oblike socijalnog ponašanja naivamoantisocijalnim. !lt!rni inioci !rok!j! javljanje oblika proindivid!alnog

ponašanja % !smjereno je na dobrobit individ!e'.Prosocijalno pona&anjeC Afilijativni motiv ispoljava se kao težnja pojedinca da!spostavi neposredan socijalni kontakt, kao i da se emocionalno poveže i !dr!žis dr!gim lj!dima. 4va potreba, postaje snažnija ! sit!aciji kada p

Psihologija za 5 godinu.doc

Documents