Psihologija obrazovanja
(1) Kognitivni modeli uenja i pamenja
1.1. Uvod
Postoji nekoliko modela koji se pojavljuju pod nazivom modeli
obrada informacija. Pojavili su se poetkom 70-tih godina. Poznati
autori su Attkinson i Shiffrin, Case i Goldman i itd. Povjesno
gledano mogu se ustanoviti veze sa glavnim izvorima na kojima su
izgraene ove teorije:
(1) matematike teorije uenja, miljenje i pamenje se moe
predstaviti nekim matematikim algoritmom,
(2) TDS - Teorije Detekcije Signala - koji objanjava poetak
procesa uenja,
(3) kibernetiki modeli - od njih je posuena ideja da se proces
zapamivanja moe prikazati modelima toka, b) postoje dvije razine
obrade (centralna i periferna) temeljna analogija je informatika.
Osnovna ideja je da se proces uenja i pamenja pokua protumaiti
slinim procesima u raunalu.
(4) Getaltizam - polazi od pretpostavke da mi pamtimo smislene
cjeline, a ne neke izolirane elemente, tj. da se pamte percepcije,
a ne osjeti.
Iako se koristi sintagma uenje i pamenje - u empirijskim
istraivanjima se to dvoje ne razdvaja jer se smatra da je pamenje
kljuni dio uenja. Pokazalo se da kvaliteta obrade informacije ovisi
o dvije vrste struktura:
(a) fiksne strukture: odreenu su a) kakvoom naeg CNS-a +
kvalitetom naih osjetnih organa (HARDWERE)
(b) fleksibilne: razlikujemo ROM (stabilniji dio) i RAM (radna
memorija koja se stalno mijenja).
1.2. Tri skladita pamenja
SLIKA 1. Procesni model pamenja:
1.2.1. Kontrolni procesi - strelicama su oznaeni kontrolni
procesi:
1. Panja (tension): pozornost (vigilance):- one informacije na
koje se obraa panja odlaze u radno pamenje.
2. Ponavljanje, kodiranje: Ponavljanjem se informacije mogu
zadravati u radnom pamenju u nedogled. Te informacije kojima je
poklonjena panja kodiraju se u radnom pamenju. Kodiranje je ustvari
promjena informacije u onakav oblik koji se moe pohraniti i kasnije
pronai.
3. Pronalaenje: U radnoj memoriji treba prepoznati klju (ime
fajla) koji vodi do informacije u dugoronom pamenju. Kad je
informacija pronae - ona se kodira u rijei ili likove.
4. Dosjeanje: Nakon to je informacija pronaena, ona postaje
svjesna.
AD1. Panja:
( Glavne dimenzije panje: Panja nije neki holistiki fenomen, ve
razlikujemo nekoliko aspekata:
1. Budnost - ili pobuenost: postoji optimalni nivo pobuenosti,
jer prevelika pobuenost interferira sa primanjem informacija
2. Usmjerenost panje: kapacitet da panju usmjerimo na odreene
pojave. Povezano sa ovim je habituacija. Kad neki podraaj due
vrijeme djeluje na receptore dolazi do habituacije, tj. panja vie
nije usmjerena na taj podraaj. Zato ako je npr. neko predavanje
monotono, onda uenik jednostavno ne moe due vremena usmjeriti panju
na sadraj predavanja, ne zato to je "zloest", ve jednostavno je
ljudski mozak na taj nain konstruiran.
3. Opseg panje: iznosi ( 10 estica
4. Zadravanje panje( Poticanje pobuenosti i usmjeravanje
panje:1. Zapovjedni podraaji (upozoriti kad tad da treba biti
paljiv)
2. Promjene u psihofizikim svojstvima podraaja (nastavnik
ustaje, sjeda, ee se, promjene u glasu i sl.)
3. Neobini podraaji (koristiti neki strani latinski izraz i
sl.)
4. Emocionalno obojeni podraaji (TOOO - najefikasnija je
upotreba imena uenika)
5. Tjelesne vjebice za podizanje pobuenosti (
( Zadravanje panje:(1) Mijenjanje metoda rada svakih 10-15
min
(2) Uvoenje aktivnih stanki s tjelesnom aktivnou
(3) Ukljanjanje okolinih smetnji (buka, neugodno svjetlo)
(4) Vjeba: precrtavanje slike
(5) Vjeba: pet minuta voenja detaljnih biljeki
(6) Odabrati stalno mjesto za uenje bez ometanja
(7) Planirati uenje s estim aktivnim stankama
(8) Mijenjati sadraje koji se ue svakih 20 minuta
(9) Domaa zadaa precrtavanja
(10) Domaa zadaa sjeti se
Kontroliranje panje . . . djeca u funkciji dobi sve bolje i due
mogu zadrati panju i da se sve lake nose sa distraktorima.
Istraivanja su pokazala da u prosjeku djeca u 1. razredu najdue
mogu zadrati panju najdue 10 minuta. Dakle, kolski sat od 45 minuta
je vrlo neprimjeren za djecu te dobi.
(1) Flawell je takoer istraivao moguno istovremenog obraanja
panje na niz osobina podraajne situacije - izmeu 6. i 7. godine se
ta sposobnost naglo poboljava - to objanjava Piagetov nalaz da u
toj dobi do poboljanja konzervacije (to je . . . )
(2) Flawell je dalje otkrio da starija djeca imaju sposobnost da
ako se umore usmjere panju na neto drugo, i da se nakon toga opet
vrate na istu stvar.
(3) Takoer se poboljava mogunost planiranja. Oni mogu
isplanirati koliko panje zahtijeva koji rad.
(4) Mogunost samomotrenja: Starija djeca mogu procjeniti kad se
moraju paljivije usredotoiti na nastavnika.
Prijelomno razdoblje kad dolazi do naglog poboljenja u svim tim
kognitivnim sposobnostima je upravo kad djeca krenu u kolu, tj.
izmeu 6. i 7. godine.
Informacije koje iz senzornog pamenja dolaze u kratkorono
pamenja zadravaju se ovdje samo oko 20 sekundi - ako se ne
ponavlja. Krucijalni rad u tom podruju izdao je Miller (1956) -
koji je otkrio da je kapacitet kratkoronog pamenja ( 7 jedinica
neega. To znai da mi istodobno moemo obraivati samo 7 jedinica u
razliitim kombinacijama. Ovdje postaju bitne strategije obraivanja
informacija koje poveavaju taj kapacitet (npr. grupiranje)
1.2.2. tri FAZE ili Skladita pamenja
(1) Senzorno pamenjeNastaje automatski kad se podrae nai
senzorni registri i ima ih koliko i senzornih modaliteta. Radi se o
zadravanju senzornog uzbuenja nakon prestanka podraivanja, i to u
nepromjenjenom obliku.
( S obzirom na modalitet razlikujemo dvije glavne vrste
senzornog pamenja:
a) IKONIKO (vidno): trajanje ( 250 - 300 ms (omoguuje gledanja
filma = fi-fenomen)
b) EHOIKO (sluno): trajanje ( 2-4 sek (omoguuje lokalizaciju
zvukova)
Dakle, sluno senzorno pamenje je due od vidnog, pa zato bolje
pamtimo zadnju rije koju ujemo nego zadnju rije koju vidimo. Budui
da informacije traju vrlo kratko, brzo ih se mora selekcionirati, i
odabati one bitne koji onda odlaze u radno pamenje. To se radi tako
da se obraa panja samo na neke podraaje dok se drugi ignoriraju.
Pavlov je to nazvao orijentirajui refleks. U senzornom pamenju se
vei dio informacija gubi, a samo manji ide dalje u radno
pamenje.
( Neki autori razlikuju dvije podfaze: A) poetak i nastavak
podraivanja receptora (100 ms) - kapacitet je neogranien, B) drugi
dio traje ostatlo vrijeme = tu je poelo kodiranje i neko
prepoznavanje i interveniranje iz CNS-a, te je kapacitet znatno
manji.
( Funkcija senzornog pamenja: Zadrava senzorne informacije u
dostupnom obliku i time omoguuje obraivanje informacija i nakon to
je samo podraivanje prestalo. Obraivanje znai zapravo prepoznavanje
oblika podraaja. To se dogaa na temelju zajednikog rada senzornog i
dugoronog pamenja u kojem su pohranjena obiljeja koja slue
prepoznavanju oblika.
( Koktel party efekt = Opaanje i pamenje samo onih zvukova na
koje je namjerno usmjerena panja (neiji govor) uz istovremeno
ignoriranje svih drugih zvukova koji ine konteskt tim zvukovima
(glasna muzika).
(2) radno pamenje (kratkorono)Ovdje se opet jedan dio gubi - a
manji odlazi u dugorono pamenje. Ovog dijela informacija smo
stvarno svjesni.
Kratkorono pamenje nam slui za obavljanje triju razliitih
funkcija:
(1) Informaciju moemo ponavljanjem u nepromijenjenom obliku
zadrati koliko god to elimo, a nakon toga se gubi. U toj je fazi
zadravanje informacije vrlo osjetljivo na ometanje, tj. ako se
panja usmjeri na neki drugi podraaj, informacija se gubi.
(2) Informacije kojima poklanjamo panju se kodiraju i tako ulaze
u dugorono pamenje.
(3) Kad nam neka informacija treba pretraujemo dugorono pamenje
i kad ju naemo ona ulazi u radno pamenje.
( Kapacitet kratkoronog pamenja u prosjeku iznosi 7 +/- 2
estica. To znai da mi istovremeno moemo obraivati izmeu 5 do 9
estica. Meutim, grupiranjem estica moemo znaajno poveati taj
kapacitet.
( Kapacitet kratkoronog pamenja i dob:
DOBBROJ
2.52
33
4.54
75
106
15 i vie8
( Grupiranje: Bitna strategija za poveanje kapaciteta
kratkoronog pamenja je grupiranje. Npr. umjesto da se pamte
brojevi, 2,4,6,3,2,4,8,1,5,4,2, bolje je te brojeve grupirati u
npr. trigrame: 246,324,815,42
Zato je to tako:
(1) Neurofizioloki pristup: prema to m pristupu teoretiari kau
da naprosto sazrijevaju modane strukture i tako nastaje sve vei
prostor u kojemu se moe birati sa informacijama u kratkoronom
pamenju.
(2) Drugi smatraju da je bioloka osnova zrela ve mnogo ranije.
Ali, od 4 godine nadalje zahvaljujui iskustvu mijenja se koritenje
tog prostora. R. Case kae da se radna memorija slikovito moe
prikazati kao prostorija sa dva dijela. Iz gornjeg dijela se
pozivaju informacije iz dugoronog pamenja. U funkciji dobi se iri
prostor . . . ta se dogaa u matematici: djeca osim to moraju
savladati neke konceptualne aspekte matematike (ta je jednako, to
je oduzimanje, to zbrajanje i sl., oni moraju nauiti i jedan novi
simboliki jezik (matematike simbole: npr. =;