1 Prozodija Elenmari Pletikos Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet Zagreb Opća fonetika, 2006/07. Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, 2006/07. 2 Naziv prozodija Prozodija dolazi od grčke riječi προσωδια (prosodia) te označava "ono što se pripjeva uz slogove (...) a to je isticanje sloga pjevajući" (Simeon, 1969). u grčkome se tako nazivala pjesma pjevana uz instrumentalnu pratnju kasnije se riječ koristila u značenju “versifikacija”, “metrika” danas se u fonetici prozodijom nazivaju one osobine govora (riječi, izreka itd.) koje se ne mogu izvesti iz osobina segmenata fonema (u generativnoj fonologiji tako se nazivaju nesegmentalni aspekti apstraktne lingvističke strukture, kao što je određeni tip strukture konstituenata te pristustvo ili odsustvo akcenata)
20
Embed
Prozodija - ffzg.unizg.hr · kasnije se riječ koristila u značenju “versifikacija”, “metrika” danas se u fonetici prozodijom nazivaju one osobine govora (riječi, izreka
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Prozodija
Elenmari Pletikos Odsjek za fonetikuFilozofski fakultet Zagreb
Prozodija dolazi od grčke riječi προσω δια (prosodia) te označava "ono što se pripjeva uz slogove (...) a to je isticanje sloga pjevajući" (Simeon, 1969).
u grčkome se tako nazivala pjesma pjevana uz instrumentalnu pratnju
kasnije se riječ koristila u značenju “versifikacija”, “metrika”
danas se u fonetici prozodijom nazivaju one osobine govora (riječi, izreka itd.) koje se ne mogu izvesti iz osobina segmenata fonema
(u generativnoj fonologiji tako se nazivaju nesegmentalni aspekti apstraktne lingvističke strukture, kao što je određeni tip strukture konstituenata te pristustvo ili odsustvo akcenata)
Akustički, perceptivni i funkcionalni korelati pojedinih prozodijskih dimenzija
izgovorna točnost u naglašenim slogovima, tj. smanjena redukcija (formantundershoot)
paralingv. f.
distinktiv. f.
f. isticanja,
f. struktur.,
paralingv. f.
distinktiv. f.
f. isticanja,
f. struktur.,
paralingv. f.
distinkivna f.(lekstički ton, stress*);f. isticanja(stress*, accent, focus); f. strukturiranja(grupiranje, granica, vrsta rečenice, govorni stil);paralingvističke f.
obuhvaćaju mnoge govorne slojeve: od riječi i rečenice do sloja izražajnosti i krika (Škarić, 1991:282):
1. ton i intonacija2. glasnoća i naglasak3. boja glasa4. spektralni sastav5. stanke6. govorna brzina7. ritam8. govorne modulacije9. način izgovora glasnika10.mimika i geste
varijacije tona koje se mogu percipirati (melodija)razlika govorne i pjevne intonacije: klizni i skokoviti prijelaziintonacijski jezici: germanski, romanski, japanski (*tonski jezik)
raspon kretanja tona M 80-200, Ž 180-400 Hz
na temelju kojeg dijela zvuka u spektru čujemo ton?• 3-6 harmonik (Ritsma, 1967)
relevantnost promjene f0 – normalizacija zbog logaritamske prirode percepcije tona• herc, Hertz (Hz)• poluton, semitone (ST) D=12 log (f1/f2) (1 poluton oko 6%promjene f0)
smjer tonske promjene (direction) – uzlazni, silazniveličina zamaha (size) – u polutonovimabrzina promjene (rate of change) – poluton/sekundausklađenost (timing, alignment) – u ms u odnosu na slog, od onsetaili prije ofseta(ton oko kojeg se tonska promjena zbiva)
maksimalan broj kategorija u svakoj dimenziji? 2 x 4 x 1 x 3 = 24
Koliko je kretanja/smjerova razlikovno u jezicima?• nizozemski 10, engleski 27, njemački 11
Koliko je osnovnih intonacijskih obrazaca? Što izriču?
Komunikacijska, signalizacijska uloga- što je jakost veća, raspoznatljivost govora je bolja- jakost se može nadoknaditi umjetnim pojačalima (razglas)- i pretih i preglasan govor su nepristojni
Znakovna uloga- proksemički znak- znak o broju slušača- psihosomatske osobine- raspoloženja- kulturne osobine
Znak o broju slušača- tihi govor: solilokvij (upućen sebi)- srednje glasan: dijalog (jednoj osobi)- glasniji: propovjedački govor (manjoj grupi ljudi), izlaganje
razlike raznih jezika po repertoaru glasnika:što je univerzalno, a što specifično za glasničke sustave pojedinih jezika?• vokali i konsonanti• izdisajni glasnici (rijetki jezici imaju klikove)
opći dojam o jeziku na temelju glasnika:(postavljanje izgovora na jedno mjesto – akcent: grleni, nosni,
palatalizirani…)• Amerikanci • Francuzi • Englezi • Rusi• Kinezi • hrvatski – normalno, čisto !?
Ladd, D. Robert (1996). Intonational phonology. Cambridge ; New York : Cambridge University Press.
Gussenhoven, Carlos (2004). The phonology of tone and intonation.Cambridge ; New York : Cambridge University Press.
Nooteboom, Sieb (1999). The prosody of speech: melody and rhythm. U: Harcastle i Laver (ur.). The handbook of phonetic sciences. Blackwellpublisher. str. 641-675.
Sudhoff, Stefan i sur. (ur.) (2006). Methods in empirical prosody resaerch.Berlin/New York: Walter de Gruyter.
Škarić, I. (2003). Određenje glasa. U: G. Varošanec-Škarić (ur.), Glas/Voice, Zbornik radova prvog znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb: HFD, str. 4-20.
Škarić (1991). str. 284-305.
Varošanec-Škarić, G. (2005). Timbar. Zagreb, FF press.