-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE
ZA MORSKO DOBRO
naruioci: Ministarstvo za ekonomski razvoj Republike Crne
Gore
Javno preduzee za upravljanje morskim dobrom Crne Gore
koordinacija izrade plana: Sektor za prostorno planiranje
obraivai: MonteCEP - Centar za planiranje urbanog razvoja,
Kotor
RZUP - Republiki zavod za urbanizam i projektovanje,
Podgorica
rukovodilac tima: Saa Karajovi, dipl. prostorni planer
lanovi sinteznog radnog tima:
Vasilije Djurovi, dipl. ing. arhitekture prof. dr Milenko
Pasinovi, dipl. geograf
prof. dr. Gavrilo Mihaljevi, dipl. ekonomista
koordinator tima: Svetlana Jovanovi, dipl. prostorni planer
Kotor - Podgorica, 2007.
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
Obradjivai segmenata baznih studija: geoloke i geoseizmike
karakteristike geomorfoloka osnova mineroloki i energetski
potencijali hidrogeoloke karakteristike - dr Predrag Vujisi, dipl.
ing. geologije hidroloke karakteristike - Milan Bokovi, dipl. ing.
- Mira Popovi, dipl. ing. klima i njene specifinosti - Branko
Micev, dipl. meteorolog pedoloke karakteristike - dr Budimir Futi,
dipl. ing. agronomije karakteristike flore i vegetacije
karaktersitike faune pejzane i ambijentalne specifinosti - mr
Zlatko Buli; dr Vuki Pulevi; Ondrej Vizi; Vesna Jovovi; mr Vasilije
Bukovi bioekoloke karakteristike morskog akvatorijuma - dr Sreten
Mandi, koordinator; dr Duan Vukani, mr Nevenka Bajkovi, mr Indira
Borovi, dr Slobodan Regner, mr Aleksandar Jokismovi plae -
prepoznatljivost Primorja, - Vasilije Djurovi, dipl. ing.
arhitekture, - Vojislavka Djurdji, dipl. prostorni planer - Saa
Karajovi, dipl. prostorni planer ekonomski aspekt - prof. dr
Gavrilo Mihaljevi, dipl. ekonomista naselja i stanovnitvo - Saa
Karajovi, dipl. prostorni planer izgradjenost stambenog fonda -
Dragan Mirovi, arhitekta izgradjenost obale objekti nautikog
turizma - prof. dr Milenko Pasinovi, dipl. geograf jedriliarski
klubovi - dr Boko Petrievi, predsjednik Jedriliarskog saveza
sportski objekti i kompleksi - Miodrag Mara, dipl. ing. arhitekture
hotelski objekti i kompleksi - dr Rade Ratkovi, dipl. ekonomista
kompleksi zdravstvenog turizma - mr Aleksa Vueti, dipl.
ekonomista
luke i luki kompleksi brodogradilita i remont brodova - dr
Andrija Lompar, dipl. ing. brodogradjevine industrijski kompleksi i
slobodne zone - prof. dr Milenko Pasinovi, dipl. geograf kompleksi
naftne privrede na kopnu i moru - Veselin Kovaevi, dipl. ing.
poljoprivredni kompleksi - dr Ksenija Miranovi, dipl. ing.
agronomije - mr Velibor Spalevi, dipl. ing. umarstva - mr Miomir
Jovanovi, dipl. ekonomista objekti hortikulture - dr Ksenija
Miranovi, dipl. ing. agronomije - mr Ante Sternia, dipl. ing.
pejzane arhitekture - Sneana Miovi, dipl. ing. pejzane arhitekture
saobraaj (drumski, eljezniki, vazduni, pomorski) - mr Nikola
Konjevi, dipl. ing. saobraaja pomorski putevi sa lukim kapetanijama
- dr Milenko Pasinovi, dipl. geograf vodosnabdjevanje i odvodjenje
otpadnih voda - Branislav Manojlovi, dipl. ing. hidrogradjevine -
Svjetlana Lali, dipl. ing. hidrogradjevine elektroenergetska mrea -
Mihailo Bulatovic dipl. ing. elektrotehnike telefonska mrea -
Dragoljub Pavievi, dipl. ing. elektrotehnike tretman vrstog otpada
- Svjetlana Lali, dipl. ing. hidrogradjevine akcidentne situacije i
konfliktne take - Olivera Doklesti, dipl. ing. hidrogradjevine
stanje ivotne sredine kopnenog dijela kvalitet voda i vazduha;
padavine, zemljite, otpadne vode, kruti otpad, buka - Pavle
Djurakovi, Nevenka Tomi, Ljubica Vulovi, Read aboti, Kumrija
estovi, Jadranka Gagovi, Ljiljana Bracanovi stanje ivotne sredine u
akvatorijumu mora pregled zagadjivaa mora - Dr Dubravka Regner,
koordinator; dr Nenad Vuksanovi, mr Branislav Stijepevi, dr Duan
Vukani, Mirjana Dutina, Dina Dragovi zatieni objekti prirode - Mr
Vasilije Bukovi, dipl. biolog, sa saradnicima
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
kulturna batina kopna - dr edomir Markovi, dipl. arheolog
kulturna batina podmorja - Gordana Karovi, dipl. arheolog Radni tim
na elaboratima i radnim svjeskama: prikaz planske dokumentacije -
Saa Karajovi, Vasilije Djurovi, Dragan Mirovi prikaz studija i
strategija - prof. dr Gavrilo Mihaljevi, Saa Karajovi, Vasilije
Djurovi, Dragana Miljanovi prikaz planova i projekata
infrastrukture - Branislav Manojlovi, Svjetlana Lali, Sreten Lazi
prikaz inostranih iskustava u upravljanju priobaljem - Saa
Karajovi, Dragana Miljanovi anketa strunjaka o mogunostima razvoja
Primorja - prof. dr Gavrilo Mihaljevi rezime sastanaka u primorskim
optinama - Saa Karajovi sportovi i aktivnosti na vodi i obali -
Branislav Mia ivojinovi odlike graditeljstva priobalja Crne Gore -
Marija Nikoli, Zorana Miloevi, Ranko Kovaevi metode zatite morskih
obala i plaa - prof. dr Sava Petkovi biciklistiko i pjeako
uredjenje obala - mr Milica Vuievi
Prikaz rjeenja detaljnih planova po optinama: Ranko Kovaevi,
dipl. ing. arhitekture (Herceg Novi) Olga Vukasovi, dipl. ing.
arhitekture (Kotor) Marija Nikoli, dipl. ing. arhitekture (Tivat)
Danijela Petrovi, dipl. prostorni planer (Budva) Brano Lekovi,
dipl. ing. arhitekture (Bar) Tofa aleska, dipl. ing. arhitekture
(Ulcinj) Radni tim na izradi Sinteznog prikaza postojeeg stanja
Morskog dobra: Saa Karajovi, dipl. prostorni planer Vasilije
Djurovi, dipl. ing. arhitekture Vojislavka Djurdji, dipl. prostorni
planer prof. dr Gavrilo Mihaljevi, dipl. ekonomista Dragan Mirovi,
arhitekta Komisija za strunu ocjenu - recenziju Plana - prof. dr
Boidar Mili, dipl. ing. arhitekture, (predsjednik Komisije) - prof.
dr Stania Ivanovi, dipl. in. geologije - prof. dr Ratomir ivaljevi,
dipl. ing. gradjevine - prof. dr Radovan Baki, dipl. geograf - dr
Vidak Bjeleti, dipl. ekonomista - prof. dr Aleksandar ]orovi, dipl.
in. gradjevine - Branko Koprivica, dipl. ing. pomorstva - luki
kapetan - prof. dr Janko Jankovi, dipl. in. elektro-tehnike - prof.
dr Borislav Uskokovi, dipl. ekonomista - mr Ilija Laloevi, dipl.
in. arhitekture - konzervator - Radovan Bauk, dipl. ing. pejzane
arhitekture - Ana Miurovi, spec. toksikoloke hemije - prof. dr.
Branko Radujkovi, dipl. biolog - Miro Boovi, dipl. pravnik
(sekretar Komisije)
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
4
PREDGOVOR 7 UVODNE NAPOMENE 8 Prostorni obuhvat plana 8 -
Definicija Morskog dobra - Kopnena granica i povrina kopnenog
dijela - Granica i povrina na moru Vremenski obuhvat plana 10
Dinamika izrade 10 Radni tim 10 Mjesto izrade plana 10 Saradnja u
toku izrade plana 10 Dosadanje aktivnosti u izradi plana 10 PRVI
DIO - OCJENA POSTOJEEG STANJA 1.1. PRIRODNI RESURSI I POTENCIJALI
SA RAZVOJNIM MOGUNOSTIMA 15 1.1.1. Geoloke i geoseizmike
karakteristike 15 - Litostratigrafski sastav i tektonika terena -
Seizminost 1.1.2. Geomorfoloka osnova 18 - Opti izgled reljefa -
Geomorfoloka gradja ireg podruja 1.1.3. Mineroloki i energetski
potencijali 20 1.1.4. Klima i njene specifinosti 21 -
Karakteristike klime kopnenog dijela - Meteoroloke karakteristike
mora 1.1.5. Hidrogeoloke karakteristike 24 1.1.6. Hidroloke
karakteristike 25 - Hidrografija kopna - Morski akvatorijum 1.1.7.
Pedoloke karakteristike 28 - Zemljini potencijali i problemi
korienja 1.1.8. Karakteristike flore i vegetacije 30 - Flora -
Vegetacija - Stanje flore i vegetacije - Poseban osvrt na ume
1.1.9. Karakteristike faune 33 - Lovna divlja - Ugroenost faune
1.1.10. Bioekoloke karakteristike akvatorijuma 36 - Bentoske
biocenoze otvorenog mora - Produkcija biomase - Ribarstveno bioloki
resursi - Ostali bioloki resursi 1.1.11. Pejzane i ambijentalne
specifinosti 39 1.1.12. Plae Crnogorskog primorja 41 - Stanje obala
i plaa 1.2. STVORENI RESURSI I POTENCIJALI SA RAZVOJNIM MOGUNOSTIMA
43 1.2.1. Naseljenost i izgradjenost prostora 43 - Stanovnitvo -
Naselja - Izgradjenost prostorai 1.2.2. Globalna ocjena ekonomskog
stanja 47 1.2.3. Poljoprivreda 48 1.2.4. Pomorska privreda 48 -
Morsko ribarstvo i marikulture - Eksploatacija i promet nafte i
gasa - Brodogradilita i remont brodova - Brodarstvo 1.2.5.
Industrija 50 1.2.6. Turizam 50 - Zdravstveni turizam - Nautiki
turizam 1.2.7. Sport i rekreacija 52
1.3. SAOBRAAJ 52 1.3.1. Drumski saobraaj 53 1.3.2. eljezniki
saobraaj 53 1.3.3. Pomorski saobraaj 53 - Luko operativna obala -
Plovni putevi 1.3.4. Vazduni saobraaj 56 1.4. TEHNIKA
INFRASTRUKTURA 56 1.4.1. Vodosnabdijevanje 56 1.4.2. Odvodjenje
otpadnih voda 58 1.4.3. Tretman vrstog otpada 61 1.4.4. Elektro
mrea 61 1.4.5. TK mrea 63 1.5. STANJE KVALITETA IVOTNE SREDINE
MORSKOG DOBRA 64 1.5.1. ivotna sredina kopnenog dijela 64 - Vazduh
- Padavine - Radioaktivnost vazduha i padavina - Kopnene vode -
Zemljite - Otpadne vode - vrsti otpad - Buka 1.5.2 ivotna sredina
akvatorijuma 66 - Bakterioloko zagadjenje mora - Stepen
eutrofikacije - Stepen zagadjenja ostalim materijama 1.5.3. Posebno
ugroena i potencijalno rizina podruja 68 1.5.4 Pregled zagadjivaa
68 1.5.5. Pregled zatienih objekata prirode 69 - Zatita po osnovu
domicilnog zakonodavsta - Zatita po osnovu medjunarodnih konvencija
1.6. KULTURNA BATINA KOPNA I PODMORJA 70 1.6.1. Karakteristike
batine na kopnu 70 1.6.2. Karakteristike podvodne batine 72 1.6.3.
Iskustva i problemi u zatiti spomenika 72 1.7. ORGANIZACIJA,
UREDJENJE I KORIENJE MORSKOG DOBRA 73 1.7.1 Dosadanja iskustva u
korienju i uredjenju Morskog dobra 73 1.7.2. Konfliktne situacije
obalnog pojasa od Igala do Ulcinja 73 1.8. IZVODI IZ PLANSKE I
STUDIJSKE DOKUMENTACIJE 75 1.8.1. Osvrt na plansku dokumentaciju 75
1.8.2. Osvrt na studijsku dokumentaciju 75 DRUGI DIO - PLAN DO
2020. GODINE 2.1. POLAZNE POSTAVKE 81 2.1.1. Principi 81 2.1.2.
Ciljevi plana 81 2.2. POLOAJ I PRAVCI RAZVOJA U ODNOSU NA OKRUENJE
82 2.2.1. Geopolitiki poloaj 82 2.2.2. Planske pretpostavke
Primorskog regiona 83 - Osnovna opredjeljenja - Preporuke iz
Prostornog plana Republike - Ciljevi i smjernice regionalnog
razvoja - Kljune zone razvoja
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
5
2.2.3. Mrea naselja i centara Primorja 87 2.2.4. Projekcije
osnovnih indikatora razvoja Primorskog regiona 88 2.3. PROJEKCIJE
DJELATNOSTI NA PRIMORJU 89 2.3.1. Turizam i komplementarne
djelatnosti 89 - Dinamika i obim turistikog razvoja - Zdravstveni
turizam - Nautiki turizam - Sport i rekreacija (kupalita;
pjeako-biciklistike staze) 2.3.2. Pomorska privreda 97 2.3.2.1.
Ribarstvo 97 - Morski ribolov - Marikultura 2.3.2.2 Istraivanje,
eksploatacija i mogua budua proizvodnja nafte i gasa 99 - Naftna
privreda - Budua proizvodnja nafte i gasa - Potreba za
gasifikacijom 2.3.2.3. Brodogradilita 101 2.3.2.4. Luke 102
2.3.2.5. Slobodne zone 103 2.3.3. Poljoprivreda 103 2.3.4.
Industrija 106 2.4. SAOBRAAJ 106 2.4.1. Drumski saobraaj 106 2.4.2.
eljezniki saobraaj 107 2.4.3. Pomorski saobraaj 107 - Plovni putevi
- Luke kapetanije - Lokalni pomorski saobraaj - Luko-operativna
obala 2.4.4. Avionski saobraaj 110 2.5. TEHNIKA INFRASTRUKTURA 110
2.5.1. Vodosnabdijevanje 110 2.5.2. Odvodjenje otpadnih voda 113
2.5.3. Tretman vrstog otpada 118 2.5.4. Elektroenergetska mrea 118
2.5.5. Telekomunikacije 120 2.6. ZATITA KULTURNE BATINE 123 2.6.1.
Kulturna batina kopna 123 2.6.2. Podvodna batina 124 2.6.3. Zatita
batine u narednom periodu 125 2.6.4. Smjernice za korienja
graditeljskog nasledja 126 - Uslovi zatite graditeljskog nasledja -
Uslovi za korienje nasledja do sprovodjenja plana - Smjernice za
realizaciju plana 2.7. ZATITA IVOTNE SREDINE 127 2.7.1. Koncepcija
zatite ivotne sredine 127 2.7.2. Opti / dugoroni ciljevi i pravci
politike zatite ivotne sredine 129 2.7.3. Mjere zatite
biodiverziteta, stanita i predjela 129 - Zatita flore i vegetacije
- Zatita faune - Zatita pejzaa 2.7.4. Mjere hortikulturnog
uredjenja 132 2.7.5. Mjere za optimizaciju kvaliteta ivotne sredine
134 - Mjere zatite od otpadnih voda sa kopna - Mjere zatite od
bujinih tokova sa kopna - Mjere zatite akvatorija u posebno
ugroenim zonama - Mjere zatite u zonama pretakalita i skladitenja
zapaljivih materija odnosno proizvodnih procesa - Mjere zatite pri
istraivanju podmorja u svrhu komercijalnog iskoriavanja ivih i
neivih resursa
2.7.6. Organizacija zatite ivotne sredine Morskog dobra 136 -
Monitoring ivotne sredine akvatorijuma - Monitoring izvora
zagadjenja - Monitoring priobalnog mora - Monitoring podruja
ugroenih direktnim uticajem iz unutranjosti kopna - Monitoring
kvaliteta vazduha - Kontinuirana nauna istraivanja 2.8. ZATITA OD
PRIRODNIH I ANTROPOGENIH HAZARDA 137 2.8.1. Zatita obala i plaa 137
- Mjere za zatitu obala i plaa - Uslovi i ogranienja pri
planiranju, projektovanju i izgradnji objekata u priobalju 2.8.2.
Zatita od bujica 139 - Pregled potrebnih antierozivnih radova i
mjera na Primorju - Preporuke za meliorisanje terena u Primorju -
Vjetrozatitni pojasevi 2.8.3. Zatita od seizmikog hazarda 141 -
Mjere za prilagodjavanje hazardu i uticaj distribucije na nivo
povredljivosti 2.8.4. Zatita od interesa za odbranu zemlje 142 -
Ciljevi razvoja prostora u pogledu odbrane - Organizacija prostora
u pogledu odbrane zemlje - Strukture odbrane i zatite - Primjena i
sprovodjenje plana sa aspekta odbrane 2.9. NAMJENA PROSTORA MORSKOG
DOBRA 143 2.10. USLOVI ZA IZGRADNJU, UREDJENJE, KORIENJE I ZATITU
PROSTORA 147 2.10.1 Uslovi za kupalita 147 2.10.2. Uslovi za
objekte pomorskog saobraaja 149 2.10.3. Uslovi za etalita uz more
149 2.10.4. Uslovi za sezonske objekte 149 2.10.5. Uslovi za
stambene i pomone objekte 150 2.10.6. Uslovi za turistike komplekse
150 2.10.7. Uslovi za lokacije marikulture 151 2.10.8. Uslovi za
postavljanje vjetakih grebena 152 2.11. SMJERNICE 152 2.11.1.
Smjernice za primjenu plana 152 - Smjernice i preporuke po zonama i
sektorima 2.12. PREPORUKE ZA INTEGRALNO UPRAVLJANJE ZONOM MORSKOG
DOBRA CRNE GORE 170 Grafiki prilozi 1a) Izvod iz Prostornog plana
Republike (1:100.000) 1b) Izvod iz prostornih planova optina
(1:25.000) 1c) Izvod iz generalnih urbanistikih planova (1:25.000)
2 a i b) Postojee korienje prostora morskog dobra (1:25.000) 3 a i
b) Postojea tehnika infrastruktura (1:25.000) 4) Sintezni prikaz
problema i potencijala Priobalja (1:100.000) 5) Planske
pretpostavke Primorskog regiona (1:100.000) 6) Zone i funkcionalne
cjeline Morskog dobra (1:100.000) 7 a i b) Planirana namjena
povrina Morskog dobra (1:25.000) 8 a i b) Planirana tehnika
infrastruktura (1:25.000) 9 a i b) Reimi korienja i zatite prostora
(1:25.000) 10) Mapa sa 48 listova i prikazom 68 sektora
(1:10.000)
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
6
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
7
P R E D G O V O R Prostorni plan posebne namjene za podruje
Morskog dobra Crne Gore je oformljen kao sintezni prikaz obavljenih
istraivanja, prihvaenih miljenja i preporuka dobijenih tokom rada u
predhodnim fazama, te odraavajui sva dosad poznata i akceptirana
opredjeljenja Republike Crne Gore i priobalnih jedinica lokalne
samouprave po pitanju strategije prostornog razvoja i uredjenja
podruja Morskog dobra. Struktura i sadraj plana, proistekli iz
utvrdjene metodologije i organizacije rada, definisani su posebnim
Radnim projektom, zasnovanim na zakonskoj regulativi i prihvaenim
nakon briljivog i sveobuhvatnog razmatranja i usaglaavanja od
strane naruioca i obradjivaa. Saglasno Radnom projektu, Plan
predstavlja funkcionalan i logian sklop radova prikazanih opisno
(tekstualni dio) i grafiki, pri emu je naglaene medjuzavisnost i
nadopunjavanje teksta i grafikih priloga. Tekstualni dio je
prezentovan kao zavrni izvjetaj, uzimajui u obzir sve dosad
obavljene radove na Planu. Istorijska pozadina - povod za izradu
Plana, cilj i zadatak Plana; osnovni podaci o Planu - prostorni i
vremenski obuhvat, te dinamika izrade; organizacioni aspekti -
angaovani sastav radnog tima, radni uslovi i ostvarena saradnja sa
zainteresovanim subjektima u toku rada; kao i kratak pregled
obavljenih aktivnosti na izradi Plana, dati su kroz "Uvodne
napomene", nakon ovog predgovora. Kroz dio elaborata "Ocjena
postojeeg stanja" prezentirane su prirodne karakteristike, resursi
i potencijali podruja; aktuelna organizacija uredjenja i korienja
podruja; kulturna batina; kompleksi pod posebnim reimima; stanje
ivotne sredine; te identifikovani sukobi interesa, konflikti i
faktori ogranienja. Prirodni uslovi podruja, kao predmet brojnih
istraivanja tokom minulog perioda, uglavnom poznati sa stanovita
planiranja razvoja kopnenog dijela, dopunjeni su novim saznanjima,
a posebno proireni u dijelu koji se tie podruja morske akvatorije
Crne Gore, emu je, s obzirom na karakter Plana, posveena naroita
panja, u mjeri koju su dozvoljavala dostignuta - jo uvijek
nedovoljna saznanja sa vie aspekata. Organizacija, uredjenje i
korienje prostora posmatrani su sa stanovita zemljine politike i
politike korienja morske akvatorije; demografskih kretanja i mree
naselja; proizvodnih aktivnosti (s naglaskom na pomorsku privredu,
te turistikih, zdravstvenih, sportsko-rekreativnih i dr.
aktivnosti); kao i tehnikih infrastrukturnih sistema, istiui
problem neadekvatnog vodosnadbijevanja poruja, kao i odvodnju
otpadnih i atmosferskih voda neprimjerenu ekolokim zahtjevima.
Sukobi interesa razliitih korisnika prostora (na kopnu i u dijelu
akvatorije); faktori ogranienja razvoja vezani za seizmike i druge
prirodne hazarde, nerazvijenost tehnikih infrastrukturnih sistema,
ozbiljne pojave zagaenja elemenata ivotne sredine - posebno voda,
neaktivirane vrijednosti podruja i dr., istaknuti su na osnovu
saznanja o dosad ispoljenim trendovima.
Aktuelni prostorni planovi - Prostorni plan Republike Crne Gore,
prostorni planovi jedinica lokalne samouprave i generalni
urbanistiki planovi njihovih centara, kao i strateki dokumenti sa
nivoa Republike, koji se odnose na razvoj turizma, pomorske
privrede i poljoprivede, odnosno njihove postavke bitne sa
stanovita razvoja, uredjenja i zatite podruja Morskog dobra ine
sadrinu poglavlja "Izvodi iz relevantnih prostorno - planskih i
drugih strategijsko - razvojnih dokumenata". Drugi dio elaborata
zapoinje pregledom osnovnih principa i ciljeva Plana. Poloaj
podruja Morskog dobra u odnosu na Mediteran i Balkan, te Crnu Goru
dat je u svjetlosti geopolitikih promjena nastalih poslije 1990.
godine. Interpretacija razvojnih projekcija Primorskog regiona Crne
Gore, provjerenih sa stanovita prostornih cjelina, ve izdvojenih
Prostornim planom Republike, data je u poglavlju "Poloaj i pravci
razvoja podruja Morskog dobra u odnosu na okruenje". Kroz naredna
poglavlja prezentirana su prostorni model saobraajnih i tehnikih
infrastrukturnih sistema. Poseban dio ini osvrt na zatitu kulturne
batine na kopnu i u podmorju te mjere za naredni period. Predoeni
su i modeli revitalizacije i aktivne zatite kulturnog i
graditeljskog naslea. Poglavljem "Koncepcije zatite ivotne sredine"
prezentirane su opte predpostavke Plana; mjere zatite kopnenog
dijela Morskog dobra; mjere zatite akvatorije od otpadnih voda i
bujinih tokova sa kopna, kao i zagadjenja sa brodova. Istaknute su
mjere koje se tiu zatite i unapredjenja bioekolokih potencijala
akvatorije, te pejzanih i ambijentalnih vrijednosti podruja u
cjelini. Posebno je naglaen znaaj mjera zatite od seizmikog
hazarda, drugih prirodnih i antorpogenih hazarda, kao i mjere
zatite od interesa za odbranu zemlje. Reimi korienja i uredjenja
prostora definisani su u skladu sa izvrenom podjelom podruja
Morskog dobra na vee cjeline i u okviru njih izdvojene zone sa
specifinim ambijentalnim karakteristikama, na kojoj osnovi su
propisane mjere i uslovi korienja i zatite prostora - saglasno
utvrdjenoj namjeni. Poglavljem "Smjernice za realizaciju Plana"
obuhvaene su opte i specifine smjernice za sprovodjenje Plana, kako
za pojedine namjene i aktivnosti u prostoru, tako i na nivou
posebno definisanih sekora u zoni Morskog dobra. Pored tekstualnog
dijela plana uradjen je set grafikih priloga osnovnog plana u
razmjerama 1:100.000, 1:25.000 i 1:10.000. Sastavni dio ovog
elaborata ine detaljne razrade za odabranih est zona i lokaliteta,
koje imaju tekstualni i adekvatni grafiki dio.
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
8
UVODNE NAPOMENE Republika Crna Gora je juna 1998. godine zapoela
izradu Prostornog plana podruja posebne namjene za Morsko dobro
Crne Gore. Povod izrade ovog plana je potreba da se: ovo javno
dobro kao jedan od najveih razvojnih potencijala Republike
optimalno koristi, realno ocjene njegovi prirodni i stvoreni
potencijali, osmisli razvojna strategija i odredi optimalna namjena
povrina ime bi se omoguilo racionalno korienje prostora te zatita i
ouvanje ivotne sredine. Cilj je kreiranje stratekog dokumenta za
organizaciju i ureenje ovog prostora ali i dobijanje uputstva za
konkretne akcije kroz raspored funkcija i zona za pojedine namjene
kao i zajednike standarde korienja. Zadatak ovog plana je ne samo
da sauva i preda Morsko dobro narednim generacijama ve i da ovoj
sadanjoj generaciji prui rjeenja za njegovo odrivo korienje. Izrada
Prostornog plana Morskog dobra kao osobenog prostornog plana
posebne namjene podrazumijevala je korienje svih stratekih i
razvojnih, planskih i programskih dokumenata Republike i optina
koje se nalaze na ovom podruju, uz primjenu koncepta odrivog
razvoja, naune metodologije i mehanizama planiranja koji se koriste
u svijetu za ovako specifinu namjenu. Valja naglasiti da u naoj
zemlji nije bilo vie iskustava u planiranju priobalnih zona.
Prostorni obuhvat plana Prostorni plan Morskog dobra Crne Gore
pokriva morsku akvatoriju (oko 2.540 km2), cjelokupnu obalu u duini
od oko 310 km kao i uzani dio kopna, definisan prema Zakonu o
morskom dobru (povrine oko 58 km2). Iako se formalno plan radi samo
za pomenuto podruje, sve prethodne analize su pokazale da Zakonom
definisan kopneni dio morskog dobra nije dovoljno relevantan za
istraivanje i izradu ove vrste planskog dokumenta. Zato su izvrena
istraivanja i prikaz postojeeg stanja na tri nivoa: - MORSKO DOBRO
(akvatorija i kopneni dio kako je definisano Zakonom o morskom
dobru) - KONTAKTNA ZONA (podruje generalnih urba-nistikih planova
odnosno ui priobalni pojas u kome se nalaze prirodne vrijednosti
kao i stvorene strukture, koje imaju neposredni uticaj na Morsko
dobro) - FUNKCIONALNO ZALEE (prostor svih est primorskih optina u
ukupnoj povrini od oko 1.600 km2 i to: Herceg Novi, Kotor, Tivat,
Budva, Bar i Ulcinj, kao jedinica lokalne samouprave koje
upravljaju prostorom koji prirodno gravitira obalnom pojasu; na
njihovom nivou nije samo olakano prikupljanje svih potrebnih
podataka, ve e se uz njihovu saradnju i sprovoditi plan) Planske
odredbe se odnose samo na zonu Morskog dobra, dok se smjernice i
preporuke daju za ire podruje (kontaktnu zonu i funkcionalno zalee)
kao osnova za primjenu u planskim aktima nieg reda.
Definicija Morskog dobra Morsko dobro je javno dobro na kome
drava ostvaruje svoj suverenitet u okviru koga sprovodi politiku
odbrane, pravno i prostorno ureenje, vri istraivanja, ekonomsku
eksploataciju i ekoloko-ambijentalnu zatitu. Prirodne cjeline koje
ine morsko dobro su po svom karakteru heterogene, ali u ekonomskom
i ekolokom smislu ine meuzavisan i integrisan prostor. I na ovom
prostoru suprostavljena je ekonomska logika, eksploatacija prostora
i resursa - logici ekoloke i ambijentalne zatite.
Ekoloko-ambijentalni integritet prostora morskog dobra mogue je
obezbijediti njegovim planskim ureenjem, programiranom
eksploatacijom njegovih resursa i sprovoenjem mjera ekoloke zatite
kroz program korienja. Zakon o morskom dobru (Slubeni list RCG broj
14/92) u l.2, precizira prostor, objekte i resurse koji ulaze u
sastav morskog dobra, a to su: "morska obala, luke, lukobrani,
navozi, nasipi, sprudovi, kupalita, hridi, limani, grebeni, vrulje,
izvori i vrela na obali, ua rijeka koje se ulivaju u more, kanali
spojeni sa morem, podmorje, morsko dno i podzemlje kao i unutranje
morske vode i teritorijalno more, iva i neiva bogatstva u njima i
iva i neiva bogatstva epikontinentalnog pojasa. Morskim dobrom, u
smislu Zakona o morskom dobru, smatraju se i obale vode rijeke
Bojane na teritoriji Republike Crne Gore". U lanu 3. Zakona o
morskom dobru definie se pojam morske obale kao "pojas kopna
ogranien linijom do koje dopiru najvei talasi za vrijeme najjaeg
nevremena, kao i dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni slui
korienju mora za pomorski saobraaj i morski ribolov i za druge
svrhe koje su u vezi sa korienjem mora, a koji je irok najmanje est
metara, raunajui od linije do koje dopiru najvei talasi za vrijeme
najjaeg nevremena." Pod obalom rijeke Bojane smatra se pojas kopna
koji je irok najmanje est metara raunajui od linije koja je
vodoravno udaljena od linije srednjeg dvadeseto-godinjeg
vodostaja." Kopnena granica i povrina kopnenog dijela Kopnena
granica Morskog dobra Republike Crne Gore poinje u optini Herceg
Novi na rtu Kobila, odatle ide gornjom ivicom puta Vitaljina -
Herceg Novi do mosta na rijeci Sutorini. Gornjom ivicom puta
Njivice - Herceg Novi granica produava do vile Galeb, zatim dalje
etalitem Pet Danica granica prolazi kroz Igalo i Herceg Novi do
Meljina. Od Meljina granica ide starim lokalnim putem do magistrale
u Zelenici. Kroz Kumbor, enovie, Baoie i Bijelu granica nastavlja
gornjom ivicom lokalnog puta Zelenika - Bijela do izlaska na
magistralu. Od Bijele, preko Kamenara pa do Kostanjice granica ide
magistralom. Dalje kroz Morinj, Risan, Perast, Dobrotu i Kotor ide
lokalnim putem Kotor - Lepetani. Od Lepetana do Tivta ide
magistralom. Od Lepetana do Tivta ide magistralom. Kod Doma kulture
skree sa magistrale i ide glavnom saobraajnicom uz more do Doma
Vojske, gdje skree i du ograde remontnog kompleksa ide do
magistrale. Granica dalje ide magistralom uz ogradu do vojnog
hotela, gdje skree stazom izmedju kolskog centra i hotela sve do
asfaltirane staze kroz park, sve putem do Pina.
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
9
Kroz Tivat ide lokalnim putem uz more do naselja upa gdje izlazi
na magistralu i produava do aerodroma Tivat sve do raskrsnice za
Kotor, gdje produava za Kraie i Rose. Od Rosa do rta Platamuna
granica ide ivicom hridi, sa neto veim zahvatom na rtu Trate. Od
rta Platamuni do plae Jaz granica ide putem Platamuni - Jaz. Sa
plae Jaz granica izlazi na Jadransku magistralu i prati gornju
granicu magistrale do tunela. Od tunela ide ivicom grebena do
Starog grada Budve, zatim zidinama Starog grada do etalita
Slovenska obala. Dalje, granica nastavlja etalitem do Beia i tako
do kraja plae u Rafailoviima gdje izlazi na magistralu i njom ide
do plae Kamenovo. Od plae Kamenovo granica ide ivicom grebena do
plae Prno gdje prolazi uz ivicu plae. Od Prna granica nastavlja
ivicom grebena i uz Kraljiinu plau i plau Miloer do Svetog Stefana.
Od Svetog Stefana do Petrovca granica ide ivicom grebena
obuhvatajui plau Drobni Pijesak i hotel AS. Kroz Petrovac granica
ide priobalnom ulicom do kraja plae, zatim grebenom do Buljarica
zahvatajui plau Luice. Granica produava kroz Buljarice i ivicom
plae do kraja Buljarikog polja, odakle ivicom grebena nastavlja do
Crnog rta obuhvatajui plau anj sa hotelskim kompleksom. Od Crnog
rta do Sutomora ide lokalnim putem. U Sutomoru granica ide ulicom
Iva Novakovia do Jadranske magistrale, zatim magistralom do puta uz
plau ukotrlica. Putem nastavlja do mosta na rijeci eleznici, zatim
niz rijeku do etalita uz plau Topolica. etalitem ide do kompleksa
luke Bar, obuhvatajui ga u cjelosti do potoka Ujtin. Od potoka
Ujtin do plaa Mali i Veliki Pijesak granica ide ivicom grebena. U
zaleu plaa Mali i Veliki Pijesak granica ide lokalnim putem do
granice odmaralita, obuhvatajui i odmaralite. Od njega ide dalje
grebenom do naselja Krue obuhvatajui plau Utjeha. Kroz naselje
Krue, granica ide lokalnim putem do naselja Krue, a dalje grebenom
preko rta Mavrijan obuhvata uvalu Valdanos i Rt Mandru i nastavlja
grebenom do Starog grada Ulcinj. Zidinama Starog grada i priobalnom
ulicom ide uz Malu plau i putem do hotela Albatros. Od hotela ide
grebenom do tunela za kanal Porto Milena, a kanalom do kompleksa
Solane Bajo Sekuli, a odatle regionalnim putem Ulcinj - Sv. Nikola
do rijeke Bojane. Rijekom Bojanom ide do dravne granice sa
Albanijom Na osnovu Zakona o morskom dobru posebna Komisija,
formirana odlukom Vlade RCG, utvrdila je graninu liniju Morskog
dobra na kopnu. U definisanju ove granice polo se od pravnog,
ekonomskog i ekolokog kriterijuma, pa je i razumljivo da ona na
svim djelovima kopna ne obuhvata iskljuivo Zakonom propisan minimum
od est metara od najveeg talasa za vrijeme najjaeg nevremena, ve se
njome obezbjeuje prirodna, ekonomska i ekoloka cjelina u mjeri
koliko je to bilo objektivno mogue. Najvea irina kopnenog dijela
morskog dobra obezbijeena je u privrednim zonama ija se djelatnost
vezuje za eksploataciju mora i njegovih ivih i neivih resursa,
odnosno podmorja i podzemlja, na uima rijeka i izvora na obali, kao
i u zatienim objektima prirode i prirodnim rezervatima. Na taj nain
definisan je kopneni prostor morskog dobra povrine oko 58 km2.
Optina povrina MD uee u MD uee MD u optini
H. Novi 491,7 ha (8,49%) 2,1% Tivat 746,3 ha (12,89%) 16,2%
Kotor 215,9 ha (3,73%) 0,6% Budva 220,6 ha (3,81%) 1,8% Bar 796,5
ha (13,76%) 1,3% Ulcinj 3.318,4 ha (57,32%) 13,0% Morsko dobro
5.789,4 ha (57,894 km2) 3,6% Morskom dobru Republike Crne Gore
pripada: 8 ostrva i 6 kolja, 31 hrid i 4 grebena na nivou mora
ukupne duine obalske linije od 25,6 km. Povrina kopnenih dijelova u
moru iznosi 565,17 ha ili 5,65 km2, od ega samo na Adu Bojanu
otpada oko 4,66 km2, ostrvo Sveti Nikola 0,41 km2 i na ostrvo Sveti
Marko 0,37 km2. Prema podacima katastarskog operata Direkcije za
nekretnine Republike Crne Gore, i na osnovu oitanih vrijednosti sa
TK 1:25.000 i ODK 1:5.000, ukupna duina kopnene morske obale
Republike Crne Gore iznosi 288,2 km, (od ega u Zalivu 105,5 km),
duina obale ostrvskih oblika iznosi 25,6 km dok duina obalskog
dijela rijeke Bojane koja pripada Republici Crnoj Gori iznosi 22,8
km, to znai da je ukupna duina obala obuhvaena planom 336,60 km.
duina obale obim ostrva ukupno obale H. Novi 59,47 km 1,25 km 60,72
km Tivat 37,06 km 4,75 km 41,81 km Kotor 67,25 km 0,51 km 67,76 km
Budva 34,67 km 5,98 km 40,65 km Bar 44,10 km 0,14 km 44,24 km
Ulcinj 45,66 km 12,98 km 58,64 km ukupno 288,21 km 25,61 km 313,82
km +Bojana 22,80 km 22,80 km_ sve obale 311,01 km 25,61 km 336,62
km Granica i povrina na moru Morska granica morskog dobra utvrena
je Zakonom o teritorijalnom moru i unutranjim morskim vodama.
Teritorijalno more se protee 12 Nm (18.520m) od osnovne linije u
pravcu otvorenog mora. Osnovna linija je linija najnie osjeke du
obale kopna i ostrva, odnosno prava linija koja zatvara ulaze u
zalive. Ta linija ujedno ini i granicu unutranjih morskih voda. Taj
pojas mora je dio dravne teritorije na kome priobalna drava
ostvaruje svoj suverenitet, osim prava na nekodljiv prolaz brodova
strane zastave. Unutranje morske vode predstavljaju vode
Bokokotorskog zaliva, osim dijela koji pripada Republici Hrvatskoj,
vode zaliva Trate, te Budvanskog, Spiansko-barskog zaliva. Morska
granica prema Republici Hrvatskoj polazi od zaliva Sv.Nedjelja na
unutranjoj strani poluostrva Prevlake u Boki Kotorskoj i ide u
pravcu jugozapada smjerom od oko 230o do granice teritorijalnog
mora. (napomena: ova granica je jo uvijek predmet spora izmeu
Hrvatske i Crne Gore).
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
10
Pojas unutranjih morskih voda je odredjen na slijedei nain: rt
Konfin - jugozapadni rt Mamule - rt Veslo - rt ukovac - obalna
linija do rta Platamuni - rt Mendra. Morska granica prema Narodnoj
Republici Albaniji ide od ua rijeke Bojane u pravcu jugozapada,
priblinim smjerom do granice teritorijalnog mora. Ovako ograniena
povrina teritorijalnog mora iznosi oko 2.172 km2, dok povrina
unutranjih morskih voda iznosi 368 km2. To znai da Republika Crna
Gora raspolae morskim prostorom od oko 2540 km2 (podaci su dobijeni
od Hidrografskog zavoda). Podmorje, kao dio morskog dobra,
predstavlja vodeni (morski) prostor, sa njegovim ivim i neivim
resursima,od povrine mora do njegovog dna. To je ekonomski veoma
znaajan prostor u smislu eksploatacije njegovih ivih i neivih
resursa, naunih istraivanja i korienja za sportske svrhe. Podzemlje
obuhvata dno mora i djelove zemljine kore ispod dna mora i obale.
To je ekonomski znaajan prostor u smislu eksploatacije ivih i
neivih resursa u kojem Republika Crna Gora ostvaruje pravo
eksploatacije. Tu se vre i istraivanja nafte i plina. Pravo
eksploatacije navedenih resursa, kada je u pitanju morsko dno,
priobalna drava ostvaruje do granice epikontinentalnog pojasa.
Epikontinentalni pojas, na osnovu Konvencije o epikontinentalnom
pojasu, obuhvata morsko dno i podzemlje podmorskih prostora izvan
granice teritorijalnog mora do dubine od 200m i preko te granice do
linije gdje dubina vode nad morskim dnom dozvoljava iskoritavanje
prirodnih bogatstava morskog dna i njegovog podzemlja. Povrina tog
pojasa iznosi 3.886 km2 Vremenski obuhvat plana Vremenski obuhvat
ovog Plana kao dugoronog stratekog dokumenata je do 2020. godine
kao ciljnog perioda krajem kojeg bi trebalo vriti njegovu reviziju
tj. provjeru. Dinamika izrade Kompleksno koncipiran plan zahtjevao
je etapni proces i dui vremenski period za izradu: I faza
Definisanje metodoloke i informacione osnove, usvajanje Radnog
projekta II faza Ocjena prostorno-planske i druge dokumentacije,
definisanje baznih studija i njihovih projektnih zadataka III faza
Izrada baznih studija, inventarizacija prostora i ocjena stanja IV
faza Izrada nacrta plana V faza Izrada predloga plana Radni tim
Radni tim, koji je bio angaovan na izradi ovog plana sastavljen je
od visoko kvalifikovanih pojedinaca i organizacija,
specijalizovanih za pojedine teme i oblasti.
Ideja je bila da se na jedinstvenom zadatku objedini
nauno-istraivaki potencijal Crne Gore. U dosadanji rad bilo je
ukljueno preko 50 naunika i strunjaka iz nae zemlje. MonteCEP iz
Kotora (poslovna jedinica Centra za planiranje urbanog razvoja iz
Beograda) i Republiki zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP) iz
Podgorice kao nosioci zadatka preuzeli su na sebe odgovornost za
organizaciju i rukovoenje cjelokupnim projektom. Nosilac pripremnih
poslova na izradi i donoenju plana bilo je Ministarstvo ureenja
prostora, zatim Ministarstvo zatite ivotne sredine i ureenja
prostora, a u zavrnoj fazi njihov pravni sljedbenik, Ministarstvo
za ekonomski razvoj Republike Crne Gore. Mjesto izrade plana Iako
je sjedite nosioca izrade u Podgorici (RZUP) i u Beogradu (CEP),
predvieno je da se najvei dio poslova u svim fazama plana obavi na
samom podruju obrade plana, tj. na Crnogorskom primorju. Obzirom na
pozitivna iskustva u toku izrade brojnih planova gdje su bile
ukljuene lokalne institucije i strune ekipe, odlueno je da sjedite
bude u Kotoru, gdje je formiran "focal point" ovog projekta.
Saradnja u toku izrade plana U toku izrade plana ostvarena je
saradnja sa: nadlenim dravnim organima (resorna ministarstva),
organima lokalne samouprave, specijalizovanim, naunim i obrazovnim
institucijama, javnim preduzeima i komunalnim sistemima,
hotelsko-turistikim preduzeima, zdravstvenim institucijama i
brojnim privrednim subjektima. Radi operativnosti u prikupljanju
podataka i provjere predloenih rjeenja u izradu ovako sloenog posla
ukljueni su i predstavnici optinskih urbanistikih slubi i
urbanistikih zavoda sa Crnogorskog primorja. Dosadanje aktivnosti u
izradi plana U prvoj fazi rada kreiran je radni projekat koji je
predstavio osnovne metodoloke postavke ovog plana, njegovu dinamiku
i strukturu materijala. Sastavni dio plana i njegove dokumentacije
ine bazne studije i set radnih svezaka koje prate svaku od faza u
odreenom broju. Svaki elaborat daje prikaz postojeeg stanja
posmatrane pojave, pregled potencijala i ogranienja, predlog mjera
za njihovo otklanjanje. Radne sveske obrauju neku od tema koja je
zbog specifinosti zasluila poseban tretman ili nije u prvobitno
odreenom sadraju plana bila predviena. Na poetku je izvreno
istraivanje inostranih iskustva u upravljanju priobaljem. Uzeti su
primjeri Kanade, Sjedinjenih Amerikih Drava, Danske i kotske kao
dovoljno ilustrativni za razliite pristupe upravljanju i planiranju
obalnih zona i morskih podruja, to je moglo da autorima ovog plana
poslui kao preporuka.
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
11
U toku II faze, prikupljena je sva dostupna planska
dokumentacija, u emu su pomo pruile i nadlene urbanistike slube
svih primorskih optina i resorno ministarstvo. Analizom su
obuhvaeni: Prostorni plan Republike Crne Gore (sa izmjenama iz
1997. godine), prostorni planovi optina Herceg Novi, Tivat, Kotor,
Budva i Ulcinj (za optinu Bar ne postoji prostorni plan optine) kao
i generalni urbanistiki planovi Herceg Novog (sa parcijalnim
izmjenama), Tivta, Kotora (sa parcijalnim izmjenama), priobalnog
podruja optine Budva (sa izmjenama u sektoru Budva - Beii, dok je u
toku izrada izmjena za pojas Beii - Buljarica), Bar i Ulcinj.
Analizirani su i planski akti koji su uraeni prije tridesetak
godina - Regionalni prostorni plan regije Juni Jadran i Generalni
urbanistiki plan Boke Kotorske, koji su postavili temelje planskog
ureenja i organizacije ovog priobalnog prostora. Uzeti su u obzir i
planovi prostora koji se neposredno naslanjaju na Republiku Crnu
Goru, a to ima i reprekusije na prostor Crnogorskog primorja. Rije
je o prostornim planovima Republike Srbije i Republike Srpske.
Uzeti su u obzir i elementi Strategije dugoronog razvoja Hrvatske.
U toku II faze rada analizirane su i bazne studije radjene tokom
1995. godine za potrebe Izmjena i dopuna Prostornog plana
Republike, zvanino utvrene strategije na nivou Republike koje se
odnose na oblast poljoprivrede i turizma te materijali koji se
trenutno nalaze u fazi strune i javne rasprave, a koji su kao takvi
zbog karaktera i sveobuhvatnosti teme mogli da poslue kao ulazni
podaci u ovu materiju. Oni daju prikaz proteklog perioda u kome je
dolo do promjene dravnog ustrojstva, raspada prethodne savezne
drave i teke ekonomske krize koja je zahvatila zemlju poetkom
devedesetih godina. Veina ovih pojava je nala svoje mjesto u
prikazu bazinih djelatnosti. Poseban osvrt je dat na oblasti koje
imaju najvie dodirnih taaka sa problematikom morskog dobra i to:
globalni razvoj, poljoprivreda, turizam, pomorska privreda i
bioekoloki potencijali priobalnog mora. Materijali daju osnovne
ciljeve i pravce koncepcije i strategiju razvoja Republike na
poetku III milenijuma uz prikaz osnovnih tendencija u dosadanjem
razvoju, opis stanja, raspoloive kapacitete i razvojna ogranienja
kao i potencijalne atraktivne zone i lokacije od posebnog interesa
za Republiku. Ove studije i strategije daju uvid u zvanine stavove
drave odnosno strunjaka koji su se u prethodnom periodu bavili ovom
problematikom. Na kraju II faze rada utvreni su programi za 4 bazne
studije ("Prirodni resursi i potencijali", "Stvoreni resursi i
potencijali", "Stanje ivotne sredine" i "Ekonomska studija") kojima
bi se izvrila inventarizacija postojeeg stanja, sagledavanje
problema i potencijala predmetnog podruja. Cilj izrade baznih
studija je bio da se pojedine kljune komponente prostornog
kompleksa ili pojedini najznaajniji problemi i procesi dublje i
detaljnije proue, da se sagledaju njihove karakteristike,
strukture, faktori razvoja i razmjetaja, tendencije razvoja i da se
sa tih posebnih pozicija sagledaju mogunosti, potrebe, ciljevi i
varijante budueg razvoja.
Uslijed ogranienih rokova rad na izradi baznih studija je
nametnuo potrebu da se prouavanje svih pojava ostvari: - kroz
globalni pristup uz korienje reprezentativnih agregatnih
pokazatelja - kroz djeliminu sintezu rezultata, istraivanja, ocjena
i projekcija, dobijenih iz veeg broja drugih studija, iji su se
rezultati mogli sintetizovati, svesti na postavljanje zahtjeva u
pogledu prostornih jedinica i vremenskih presjeka - korienjem
informacija iz statistike i vaee i tekue dokumentacije. Sutina
primjenjenog metoda je u sinteznom saimanju prirodnih, stvorenih
potencijala i koncepta odrivog razvoja uz maksimalno isticanje
znaaja i uloge priobalnog prostora u dugoronom razvoju Crne Gore ne
samo za sadanje ve i za budue generacije. Posebna panja posveena je
ekonomskoj valorizaciji prostora te konceptu odrivog razvoja koji
se namee kao jedini pravi razvojni pravac, uvaavajui izuzetne
prostorne osobenosti itavog akvatorija i priobalja kao dijelova
jedinstvene cjeline Primorskog regiona, ali i opredjeljenje Crne
Gore kao prve ekoloke drave. Sintezni elaborat "Prikaz i ocjena
postojeeg stanja Morskog dobra Crne Gore" predstavljao je zavrni
materijal III faze rada na Prostornom planu podruja posebne namjene
za Morskog dobro. Svrha elaborata o postojeem stanju kako kopnenog
tako i vodenog dijela Morskog dobra je bila da poslui kao
kvalitetna osnova za razvojna opredjeljenja i mehanizme zatite i
sprovoenja planskih postavki, posebno imajui u vidu sukobe
interesa, pritiske investitora, nepostojanje jasne drutvene
svijesti o znaaju prostora i postojanje razvijene prakse
uzurpacije, neplanske izgradnje i devastiranja prostora to je
naalost uveliko zahvatilo itavo Primorje. Trea faza izrade plana je
obuhvatila je i obilazak terena i inventarizaciju postojeeg stanja,
kao i anketu velikog broja strunjaka i poznavalaca potencijala i
problema kako samog Morskog dobra tako i kontaktne zone kao i
podruja primorskih optina. elja je bila da se obraivai plana
upoznaju sa pitanjima vezanim kako za dosadanje odvijanje pojedinih
djelatnosti, tako i za perspektive i pravce njihovog razvoja. Svi
sastanci su odrani u organizaciji Ministarstva za ureenje prostora
Republike Crne Gore i Javnog preduzea za upravljanje morskim
dobrom. Tokom narednog perioda obavljen je niz razgovora i
konsultacija sa brojnim strunjacima i predstavnicima dravnih
organa, javnih preduzea, organizacija i sl. Nacrt prostornog plana
posebne namjene za podruje Morskog dobra Crne Gore predstavljao je
etvrtu - pretposlednju fazu procesa izrade i formiranja konanog
planskog dokumenta. Oformljen kao sintezni prikaz obavljenih
istraivanja, prihvaenih miljenja i preporuka dobijenih tokom rada u
predhodnim fazama, te odraavajui sva dosad poznata i akceptirana
opredjeljenja Republike Crne Gore i priobalnih jedinica lokalne
samouprave po pitanju strategije prostornog razvoja i uredjenja
podruja Morskog dobra. On je kao takav definisan u julu 2001.
godine, kada su dobijena miljenja nadlenih ministarstava i uraena
recenzija plana od strane strunog tima Graevinskog fakulteta.
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
12
Tokom izrade Nacrta plana, njegove recenzije kao i u stavovima
naruioca plana - Ministarstva ureenja prostora i JP "Morsko dobro"
istaknuta je neophodnost detaljnih razrada za pojedine zone i
lokacije u okviru zahvata Plana. Za detaljnu razradu u okviru
Prostornog plana predloene su one zone i lokacije koje imaju znaaj
za realizaciju koncepta plana, koje omoguavaju realizaciju
investicionih zahvata zainteresovanih ulagaa, koje ne otvaraju
imovinske probleme (uglavnom se radi o prostoru koje je dravno
vlasnitvo) i koje su koordinirane sa opredjeljenjima Master plana
turizma. Zakljukom Vlade Republike Crne Gore o detaljnoj razradi
(januar 2002. g.) odreeno je sedam lokacija - Njivice (optina
Herceg Novi), Solila i Kalardovo (optina Tivat), ostrvo Sveti
Nikola (optina Budva), Maljevik i Utjeha (optina Bar) i Velika plaa
(optina Ulcinj). Proirenje osnovnog projektnog zadatka sa detaljnim
razradama za sedam lokaliteta Vlada Republike Crne Gore je usvojila
u avgustu 2002. godine. Izrada katastarskih i geodetskih podloga
trajala oko 18 mjeseci, a detaljne razrade su raene tokom 2004.
godine Nacrti detaljnih razrada su definisani u avgustu 2004.
godine, nakon dobijenih miljenja nadlenih ministarstava i recenzije
od strane strunog tima Graevinskog fakulteta
Objedinjeni Nacrt Prostornog plana podruja posebne namjene za
Morsko dobro Crne Gore sa detaljnim razradama sedam zona i lokacija
je nakon utvrdjivanja od strane Vlade Republike Crne Gore,
dostavljen Skuptini RCG koja ga je 27. decembra 2004. godine
usvojila i uputila u dalji postupak, tj. u proceduru javne
rasprave. U periodu od 21. januara do 21. februara 2005. godine
organizovana je javna rasprava tokom koje su korisnici prostora -
lokalne samouprave, gradjani, privredni subjekti, potencijalni
investitori i nevladine organizacije imali uvid u ponudjeni planski
dokument i dali svoje miljenje, primjedbe i sugestije koje su
dostavili u 6 primorskih optina, Ministarstvu za zatitu ivotne
sredine i uredjenje prostora te Javnom preduzeu za upravljanje
morskim dobrom Crne Gore. Javna rasprava je prilika da se
prepoznaju jo neke zone i lokaliteti od posebnog interesa i
sagledaju nove investitorske inicijative. Postupanje po primjedbama
strune komisije i sa javne rasprave, bila je prilika da se u
finalni elaborat Plana ugrade nova zakonska rjeenja i elementi iz
brojnih stratekih dokumenata i master planova, koji su usvojeni u
proteklim godinama ili ija je izrada u toku, ukljuujui tu i
studijsku osnovu za novi Prostorni plan Republike (uradjena tokom
2005.).
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
13
PRVI DIO - OCJENA POSTOJEEG STANJA
(napomena: podaci u ovom dijelu knjige inovirani su zakljuno sa
2005. godinom)
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
14
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
15
1.1. Prirodne karakteristike, resursi i potencijali sa razvojnim
mogunostima 1.1.1 Geoloke i geoseizmike karakteristike
Litostratigrafski sastav i tektonika terena Crnogorsko primorje
pripada jugoistonom dijelu spoljanjih Dinarida, koji se odlikuju
vrlo sloenom geolokom graom i tektonskim sklopom. Iz ovih razloga,
graa terena u granicama morskog dobra prikazana je, shodno lito- i
paleofacijalnim svojstvima pojedinih lanova, u sklopu izdvojenih
geotektonskih jedinica u prostoru Primorja, tj. Paraautohtona, zone
Budva i zone Visoki kr. Geotektonska jedinica Paraautohton obuhvata
djelove Primorja u podruju zapadno od Herceg Novog, Mrevo i
Grbaljsko polje, Luticu i Donji Grbalj, kao i pordruje od Bara do
rijeke Bojane, tj. prostor izmeu mora i tektonske jedinice zone
Budva, odnosno zone Visoki kr. U grai ove jedinice uestvuju
karbonatni sedimenati gornje krede (mastriht) i foraminiferski
krenjaci srednjeg eocena, flini sedimenti srednjeg i gornjeg eocena
i sedimenti srednjeg miocena. Sedimenti gornje krede, razvijeni u
Koarama kod Hercegnovskog zaliva, na Lutici i Donjem Grblju, u
okolini Valdanosa, kao i na Mouri i Briskoj gori, predstavljeni su
sivim, bjeliastim i mrko-ukastim krenjacima, vapnovitim i
bituminoznim dolomitima, dolomitinim krenjacima, laporovitim
krenjacima sa proslojcima i muglama ronaca, karbonatnim breama i
breastim krenjacima. Ovi litoloki lanovi se meusobno smjenjuju i
postepeno prelaze jedni u druge. Krenjaci sadre dosta bogatu
mikrofaunu (Accordiella conica, Rotalina cayeuxi, Microcidium
elegans, Lapeirouseia crateformis i dr.) i oskudniju makrofaunu.
Foraminiferski krenjaci srednjeg eocena, razvijeni jugozapadnim
obodom Sutorine, Kumborskog tjesnaca, Grbaljskog i Mrevog polja,
kao i obodom Briske gore i Valdanosa, zastupljeni su uslojenim
sivobjeliastim, ukastim i rumenim krenjacima detritine strukture.
Lee u bazi gornjoeocenskog flia, transgresivno preko mastrihtskih
krenjaka i dolomita kao i preko manjih pojava boksita. Od
mikrofosila javljaju se: Orbitolites complanatus, Nummulites
aturicus, Discocyclina discus, Pallatispira madaraszi, Alveolina
sp. i dr. Debljina krenjaka je izmeu 30 i 40 m. Flini sedimenti
srednjeg eocena, konstatovani u Grbaljskom i Mrevom polju i u
Sutorini, predstavljeni su glincima, laporcima i pjearima sa
interkalacijama brea i konglomerata. U mikrobreama i grubozrnim
sedimentima fline serije odreena je srednjeeocenska fauna:
Nummulites laevigatus, N. millecaput, N. atacicus, Disciciclina sp.
i dr. Tipina flina serija gornjeg eocena, izgraena od pjeara,
grauvaka, kalkarenita, glinaca laporaca i konglomeratima otkrivena
na istim lokalitetima kao i krenjaci srednjeg eocena, a i u podruju
Bara i Ulcinja,
od fosila sadre numulite, ostatke jeeva (Conoclypeus sp.) i
rijetke koljke (Phalodomya), zatim Globigerina triloculinolides,
Gl. eocaena, Turborotalia centralis i dr. Sedimenti srednjeg
miocena zahvataju prostor oko Ulcinja, brdo Pinje i Mendru, a
konstatovani su i na ostrvcetu Kr eran. Donji dio miocena ine
pjeskovi i pjeari sive i mrke boje, koji su transgresivni i
diskordantni preko krednih i eocenskih krenjaka ili flinih
sedimenata eocena. Preko pomenutih sedimenata nalaze se sitnozrni
pjeskovi i pjeskovite gline sa soivima pjeara. Gornji dio serije
predstavljen je grudvastim krenjacima (litotmnijski krenjaci),
bogatim fosilima, meu kojima su, izmeu ostalih, determinisane
vrste: Lithotamnium adriaticum, Cytherea multi,amella, Ostrea
crassisima, O. digitalina i dr. Tektonska jedinica Paraautohton se
odlikuje generalnim padom svih formacija prema sjeveroistoku, sa
blagim i srednjim padnim uglovima, mada se u karbonatnim
sedimentima zapaaju naborne strukture sinklinala i antiklinala
manjih dimenzija sa jugozapadnom vergencom, kakve su antiklinale u
podruju Otrog rta, Volujice jugoistono od Bara, kao i u sistemu
bora u podruju Moure, Briske i Bijele gore, sjeverno i
sjeverozapadno od Ulcinja. U ovom pogledu posebno treba istai fli
eocena koji je mjestimino intenzivno ubran u stisnute i prevrnute
metarske nabore, sa jugozapadnom vergencom. Od rupturnih
deformacija znaajni su normalni longitudinalni rasjedi.
Geotektonska jedinica zona Budva, naslanjajui se na podruje u
okviru Paraautohtona, obuhvata uski pojas izmeu Sutorine, na
sjeverozapadu i rijeke Bojane, na jugoistoku. Od Budve do Sutomora
izgrauje obalu, na kom potezu se nalazi ispod mora. U njenoj grai
uestvuju karbonatne i eruptivne stijene mezozoika, anizijski i
paleogeni fli. Trijaske tvorevine, koje zauzimaju znatno
prostranstvo ove geotektonske jedinice, facijalno i litoloki su
veoma raznovrsne. Paleontoloki su utvreni donji trijas, anizijski i
ladinski kat srednjeg trijasa i gornji trijas. Pored sedimentnih
prisutne su i vulkanske stijene. Donjetrijaski sedimenti, otkriveni
u podruju anja, predstavljeni su pjearima, laporcima i kriljcima. U
ovim sedimentima se, izmeu ostalog, nalaze: Clarai clarai,
Anodontophora (Myacites)fassensis, Turborecte-costatus, Naticella
costata,Gervilia cf. i dr. Anizijski kat srednjeg trijasa
predstavljen je fliom, krenjacima i vulkanskim stijenama. Fline
sedimente, otkrivene u prostoru od Bijele do anja i uzanim zonama
skoro cijelom duinom ove geotektonske jedinice, izgrauje serija
flia, u kojoj su zastupljeni konglomerati, pjeari,
pjeskovito-glinoviti krenjaci, alevroliti, laporaci i kalcilutiti.
Od anizijske makrofaune javljaju se Spiriferina fragilis, S.
microglosa, Rhynchonella decurtata, Terebratula, i dr, a od
mikrofaune i mikroflore Meandrospira dinarica, Frondicularia
woodwardi, Pilammina densa, Glomospira articulosa i dr. Krenjaci,
konstatovani u okolini Bara i Sutomora, Petrovca i Budve, lee
normalno preko anizijskog flia, a preko njih su krenjaci ladinskog
kata. To su slojeviti, bankoviti do masivni, jedri, detritini,
organogenodetritini i breasti krenjaci. Starost im je odreena na
osnovu mikrofosila. Vulkanske stijene, izdvojene u vie lokalinosti,
javljaju se kao proboji u donjem trijasu i anizijskom fliu.
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
16
Andeziti, otkriveni u podruju Sutomora i unja, su sive, zelene,
tamnozelene i sivobjeliaste boje. Oni su holokristalasto-porfirske
strukture i izgraeni od plagioklasta i bojenih minerala kao bitnih
sastojaka. Dijabazi otkriveni u podruju Beia, javljaju se izmeu
anizijskog flia i ladinskih ploastih ronaca i tufita. To su masivne
stijene ili se javljaju u obliku "pillow lava". Boje su
zatvorenosive i tamnozelene. Izgraeni su od plagioklasa, piroksena
i olivina. Ladinski kat srednjeg trijasa, koji se javlja u vidu
uzanih zona, predstavljen je facijom vulkanogeno-sedimentne serije
i facijom karbonatnih sedimenata sa proslojcima i muglama ronaca.
Vulkanogeno-sedimentna serija naena je u podruju Budve i Beia. U
njen sastav ulaze: dijabazi i porfiriti, tufovi i tufiti, vulkanske
bree, ronaci, laporci, pjeari i ploasti krenjaci u najviim
djelovima. Svi ovi lanovi se navie naizmenino smjenjuju, a
izlivanje dijabaza i porfirita je sinhrono sa taloenjem sedimentnih
lanova ove serije. Sedimenti karbonatne facije, tj. slojeviti
ploasti krenjaci i ronaci, javljaju se kod anja i Sutomora. To su
laporoviti, pjeskoviti i detritini krenjaci sive, zelenkasto-sive i
bjeliaste boje, sa proslojcima i muglama ronaca. Ova facija
krenjaka nalazi se iznad vulkanogeno-sedimentne serije i pripada
donjem dijelu ladinskog kata. Od makrofaune prisutni su: Posidonia
wengensis, Daonella lomelli, D. pichleri, zatim lituolide,
ostrakode, kodiacee i dr. U nekim djelovima ove geotektonske
jedinice nije bilo mogue izdvojiti sedimente ladinskog kata od
sedimenata gornjeg trijasa, pa su isti zajedno tretirani kao jedna
stratigrafska jedinica, pod nazivom srednji-gornji trijas. Ova
serija karbonatnih sedimenata, razvijena u dugakom isprekidanom
pojasu od Herceg Novog do zaliva anja, lei normalno preko
anizijskog flia, anizijskih krenjaka, vulkanogeno-sedimentne serije
ladinskog kata ili je pak reversno kretana preko paleogenih
tvorevina. Seriju izgrauju slojeviti do bankoviti sivi krenjaci,
esto u smjeni sa bancima dolomita, brea i biokalkarenita. Javljaju
se i ronaci, kao proslojci, mugle, manja soiva ili kao tanke zone u
krenjacima. U seriji je konstatovana, izmeu ostalog, fauna:
Vidalina martana, Neoendothyra reicheli, Ophalmidium sp.,
Cristelaria sp., Textularia sp., Thaumatoporella parvovesiculifera,
Codiaceae, Bacconella floriformis i dr. Jurski sedimenti se
pojavljuju, u vidu uzanih zona i dugih isprekidanih pojaseva, u
istim lokalitetima kao i sedimenti srednje-gornjetrijaske starosti.
Ovi sedimenti se odlikuju znatnom facijalnom raznovrsnou u
pojedinim pojasevima, to ukazuje na razliite uslove sedimentacije,
odnosno stvaranje serije razliitih krenjako-silicijskih i
dolomitskih stijena koje se, katkad, esto bono smjenjuju. Na
prostoru od Sutomora do Beia meusobno se smjenjuju crvenkasti do
crni, tankoslojeviti i ploasti krenjaci, sa ronacima. Samo
mjestimino se javljaju, manja soiva kalkarenita, mikrobrea i
alevrolitskih laporaca. Od Veriga prema Kamenom (sjeverno od Herceg
Novog) sve se vie javljaju masivni i bankoviti dolomiti i
dolomitske bree, sa rjeim pojavama bankovitih krenjaka i ronaca.
Paleontoloki sadraj sedimenata karakteriu: Involutina liassica,
Vidalina martana, Protopeneroplis striata, Kurnubia palastiniensis,
Bainella irregularis, Clypeina jurassica i dr.
Kredni sedimenti, konstatovani u podrujima gdje su razvijeni i
jurski sedimenti, javljaju se u vidu zona, ali mjestimino i
relativno dugih pojaseva, pravca pruanja SZ-JI. Sedimenti donje
krede odlikuju se znatnim prisustvom silicijskih stijena, u ijem
sastavu uestvuju ronaci sa soivima organogeno-detritinih krenjaka
ili organogenih brea i mikrobrea. Na podruju Budve, Svetog Stefana
i Petrovca donja kreda je razvijena u faciji radiolarita, a
djelimino joj pripadaju i fini laporoviti krenjaci sa proslojcima i
muglama ronaca. Debljina sedimenata iznosi oko 30 m. Sedimenti
gornje krede izdvojeni su u tri grupe lokacija du itavog zalea
Crnogorskog primorja i to: na potezu od Budve do anja, na irem
prostoru Veriga i sjeveroistonih padina Vrmca, kao i na dijelu
terena izmeu anja i Bara. Sedimenti na ovim lokalitetima imaju
karakter klastino-krenjako-silicijske serije. Predstavljeni su
pelakim krenjacima sa proslojcima kalkarenita, mikrobrea i brea,
koji sadre brojne orbitoline, a mlai djelovi
orbitoitsko-siderolitsku asocijaciju. Sedimenti kredne i eocenske
ili kredno-paleogene starosti, u okolini Morinjskog zaliva, na
sjeveroistonim padinama Vrmca, kao i u zaleu Budve, Svetog Stefana
i Petrovca postepeno se razvijaju iz sedimenata gornjekredne
(senonske) starosti, pa su danski kat, paleocen i eocen izdvojeni
kao jedna geoloka jedinica. Danskom katu pripada nekoliko metara
laporovitih sedimenata sa pelakom faunom Globorotalia
pseudobulloides i dr, koji navie postepeno prelaze u fli paleocena
i donjeg eocena, karakteristinu heterogenu seriju sa estim i brzim
izmjenama grubih do najfinozrnijih klastita. Sedimenti paleogena,
otkriveni na dijelu terena jugoistono od anja, predstavljeni su
paleoceno-eocenskom flinom facijom, u kojoj su zastupljeni pjeari,
laporci, glinci, laporoviti, pjeskoviti i detritini krenjaci, bree
i konglomerati. Serija se prema sedimentolokim karakteristikama
odlikuje znatnim prisustvom karbonatne komponente. Od paleocenske
mikrofaune konstatovane su: Operculina sp., Coskinolina sp.,
Alveolina sp., Discocyclina seunesi i dr., kao i donjoeocenske
vrste: Nummulites bolcensis, N. nitidus, N. partschi, Assilina
granulosa i dr. Tektonska jedinica zona Budva moe se pratiti na
potezu od Sutorine, preko Veriga, u pravcu Budve. Na potezu od
Budve do Bara elo navlaenja ove jedinice preko Paraautohtona nalazi
se u moru, a od Bara ova jedinica skree u pravcu istoka. Zona Budva
je kretana preko Paraautohtona du reversne dislokacije. Sklop ove
tektonske jedinice je izuzetno sloen. Generalno posmatrano, pruanje
slojeva i osa nabora je dinarsko, mada postoje povijanja koja
znatno odstupaju od ovog pravca. Intenzitet poremeenosti takoe se
mijenja po pruanju. U sjeverozapadnom dijelu razvijena su dva
monoklina pojasa mezozojskih i paleogenih sedimenata, koji su meu
sobom odvojeni reversnim rasjedom. U sjeveroistonoj navlaci
navedenog pojasa nema plikativnih deformacija, dok se u
jugozapadnom pojasu zapaaju prevrnuta sinklinala i antiklinala sa
JZ vergencom, koje po pruanju iezavaju. Oko Budve mezozojski i
paleogeni sedimenti su ubrani u vie paralelnih prevrnutih
antiklinala i sinklinala, koje su kretane jedna preko druge prema
jugozapadu.
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
17
Od Budve u pravcu Bara takoe se zapaaju naborni i razlomni
tektonski oblici. Ukratko, cijelo podruje ove tektonske jedinice
ima izrazitu kraljuastu grau, sa JZ vergencom aksijalnih ravni i
kraljuti. Geotektonska jedinica Visoki kr uestvije u grai terena
planinskog zalea na potezu od Morinjskog, prema Risanskom i
Kotorskom zalivu, mada ima znatno vei regionalni znaaj i
rasprostiranje. U njenoj geolokoj grai uestvuju plitkovodni
karbonatni sedimenti jurske i kredne starosti, karbonatne bree
kredno-eocenske i flini sedimenti srednjeeocenske starosti. Jurske
tvorevine su predstavljene karbonatnim sedimentima srednje i
gornjejurske starosti. Sedimenti srednjejurske starosti, u
litolokom pogledu vrlo slini sa gornjejurskim, okudni su u pogledu
sadraja fosila, to oteava njihovo izdvajanje. Ovi krenjaci su
masivni, a sadre korale, briozoe, krinoide i spogije. Meu koralima
su, izmeu ostalog, odreene vrste: Montlivaltia cf. greppini, M.
dilatata, M. cf. subcompressa, Stilosmilia aff. corallina i dr.
Kredni sedimenti, otkriveni na potezu od Morinjskog do Risanskog
zaliva, predstavljeni su sedimentima donje i gornje krede.
Sedimenti donje krede predstavljeni su ukastim, sivim i bijelim
bankovitim, ponekad slaboslojevitim i masivnim krenjacima i
dolomitima, koji su najee oskudni u pogledu sadraja fosilnih
ostataka. U najniim horizontima donje krede javljaju se tintinine
(Campbelliella milesi), miliolide i dr, zatim nerinee (Ptygmatis
bruntrutana, Ptyg. carpatica,Nerinea lobata), a u gornjem dijelu
serije i pahiodontne koljke rekvienije. Sedimenti gornje krede su
plitkovodne tvorevine predstavljene krenjacima, dolomitima i
njihovim breama. Ove tvorevine su cenomanske, turonske i senonske
starosti. Sedimenti cenomana predstavljeni su sivim i ukastosivim
slojevitim i bankovitim krenjacima sa miliolidama Nummoloculina
heimi, gastropodima i rekvienidama ili esto bez jasnih tragova
faune, kao i ukastim pseudoolitinim krenjacima sa obiljem
miliolida, orbitolonida, psudohrizalidina i raznih algi, rjee
smjenom dolomita i krenjaka u gornjem dijelu cenomanske serije.
Sedimenti donjeg turona zastupljeni su smjenom dolomita i
slojevitih krenjaka, a u viim djelovima slojevitim krenjacima sa
obiljem hondrodonti, rudista i rekvienidama. Srednji turon izgrauju
bankoviti i masivni sprudni bjeliasti krenjaci, koji sadre
rekvienide i sitne gastropode, rijetke miliolide, zatim kaprinide,
radiolitide i ehinodermate. Preko masivnih krenjaka srednjeg turona
nalaze se uslojeni krenjaci mrke do ukaste boje sa asocijacijom
rudista: Hippurites resectus, H. libanus, Biradiolites angulosus i
dr. Senonski sedimenti, razvijeni u podruju Risanskog zaliva,
predstavljeni su iskljuivo krenjacima. Prema naenoj fauni u ovim
krenjacima nedostaju vii djelovi mastrihta, upravo onaj dio koji bi
odgovarao smjeni dolomita i krenjaka, na drugim profilima. Iznad
ovih sedimenata nalazi se transgresivni fli srednjeg eocena.
Paleogeni sedimenti na ovom podruju predstavljeni su orahovakim
breama i flinim sedimentima srednjeg eocena. U sastav orahovakih
brea, zastupljenih su na prostoru od Risanskog do Kotorskog zaliva,
ulaze raznovrsni krenjaci jurske i kredne starosti.Veoma esto to su
pretaloeni blokovi znatnih dimenzija. U bazaltnom dijelu ovih brea
nalaze se uslojeni krenjaci sa brojnim rotalidama, zatim
globigerinama i
globotrunkanama dansko-paleocenske starosti. U cementu brea
konstatovane su paleocensko-eocenske globorotalide, a u najviem
dijelu brea numuliti vjerovatno srednjeeocenske starosti. Srednji
eocen, razvijen u flinoj faciji koju izgrauju konglomerati,
mikrokonglomerati, grauvake, pjeskoviti laporci i glinci, ima
neznatnu zastupljenost u podruju Risna. U najniim djelovima
horizonta grubih klastita, koji se nalaze preko brea mastrihtske
starosti, odreeni su srednjeeocenski foraminiferi: Nummulites
laevigatus, N. partchi, Assilina granulosa, Discocyclina sp.,
Alveolina sp. i dr. Kvartarne tvorevine razvijene su na cijeloj
teritoriji Crnogorskog primorja, nezavisno od prostora izdvojenih
geotektonskih jedinica. Zauzimajui znaajno prostranstvo,
predstavljene su aluvijalnim i deluvijalnim tvorevinama, kao i
pjeskovima plaa. Aluvijalni sedimenti razvijeni su u dolinama
donjih tokova stalnih i povremenih vodotoka. Posebno se istiu
prostori Tivatskog i Mrevog polja, Budvansko, Barsko i Ulcinjsko
polje, u kojima je nanos izgraen je od ljunka, pijeska, mulja i
pjeskovite gline, odnosno od materijala koji izgrauju slivno
podruje pojedinih vodotoka. Deluvijum se javlja skoro na svim
planinskim padinama, obino ispod strmih krenjakih ostenjaka.
Materijal koji ga izgrauje sastoji se preteno od karbonatnih
stijena. Odvaljeni komadi ovih stijena nijesu zaobljeni i dosta
variraju po veliini. Nanosi plaa su relativno esti na itavoj duini
obale Crnogorskog primorja. Ove preteno pjeskovite, a esto i
ljunkovito-pjeskovite plae nastale su na mjestima gdje je more
prodrlo u meke stijene i izgradilo pogodan prostor za akumulaciju
produkata svog erozionog rada. Tektonska jedinica Visoki kr navuena
je preko tektonske jedinice zona Budva. Trasa navlaenja ima
dinarski pravac pruanja, sa znatnim odstupanjima i povijanjima.
Vidljiva je zapadno od Morinjskog zaliva odakle nastavlja prema
istoku i jugoistoku ispod mora. Od Boke Kotorske, dalje prema
jugoistoku, linija navlaenja se u obliku strmog odsjeka moe pratiti
du cijelog Crnogorskog primorja. Glavno obiljeje ove jedinice je
intenzivna izrasijedanost, pri emu su rasjedi uglavnom vertikalni i
razliitih pravaca pruanja, tako da je u pojedinim djelovima
formirana parketna struktura. Seizminost Podaci vezani za
statistiku obradu zemljotresa, na teritoriji Crne Gore, ukazuju na
vrlo izraenu seizmiku aktivnost prostora Crnogorskog primorja. Ta
aktivnost je genetski vezana ne samo za evoluciju razliitih
struktura, ve i za fizika svojstva geolokih sredina, odnosno
poloaje dubokih razloma. Reinterpretacija geofizikih podataka,
geomagnetnih, gravimetrijskih, kao i rezultata dubokog seizmikog
sondiranja, rezultirala je Seizmotektonskom kartom Crne Gore, sa
poloajem seizmogenih zona, na kojoj se istie pet dubokih
regionalnih rasjeda. Za prostor Crnogorskog primorja od znaaja je
rasjed uslovno nazvan primorski, koji od Ulcinja nastavlja
priobalnim dijelom u pravcu sjeverozapada. Sjevero-istono od ovog
rasjeda debljina zemljine kore je od 34 do 40 km, sve do granice
prema zetsko-nikikom rasjedu.
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
18
Utvrdjeno je da je seizminost primorskog pojasa genetski
povezana sa pokretima blokova, u ovom dijelu kore, koji su
formirani poslije glavne faze ubiranja Dinarida (laramijska
tektonska faza), kao posledica permanentne subdukcione aktivnosti
jadranske mase u graninoj zoni prema Dinaridima. Pri tome su
seizmiki najaktivniji tektonski avovi, odnosno zone dubokih
rasjeda, koje su aktivne u duem periodu vremena. Kompleksna
sagledavanja dobijenih podataka ukazuju na postojanje vie
seizmogenih zona, od kojih su za prostor Primorja posebno vane one
na junom dijelu Crne Gore tj: Skadarska zona, zona Ulcinja i zona
Budve. U navedenim zonama deavaju se snani zemljotresi, iji se
maksimalni intezitet kree oko 9o MCS skale. Na osnovu Karte
seizmike regionalizacije (1982), Crnogorsko primorje se nalazi u
granicama IX osnovnog stepena seizminosti (MCS skale), u uslovima
srednjeg tla.injenica da je prostor u granicama morskog dobra i
neposrednog zaledja, velikim dijelom izgradjen od flinih, preteno
klastinih sedimenata i kvartarnih tvorevina, predstavlja veliku
nepovoljnost sa aspekta seizmikog rizika. Ovo je od posebnog znaaja
za veinu urbanih podruja, s obzirom da su ista formirana na
aluvijalnom tlu (gline, pijesak, ljunak), koje je u vodozasienom
stanju ili sa podzemnom vodom na nivou manjem od 5 m. Ovakva tla
predstavljaju izrazito seizmiki nepovoljnu sredinu, imajui u vidu
mogue pojave likvifakcije (teenje tla), kakve su se manifestovale
pri razornom zemljotresu od 15. aprila 1979. godine. Osim
navedenog, a imajui u vidu da je akceleracija mjera efekata ruilake
snage zemljotresa i kao takva zavisna od vie prirodnih fenomena,
nadalje emo dati neke osnovne podatke i jednu, dosta hipotetinu
generalizaciju. Zemljotres od 15. aprila 1979. godine iskazao je
maksimalnu vrijednost ubrzanja oscilovanja tla na potezu od Ulcinja
do Petrovca, koja se kree u granicama od 0,49 g do 0,21 g. U pravcu
sjeverozapada, u pravcu Herceg Novog kao i u pravcu sjeveroistoka,
ova vrijednost opada. Mjerenja seizmikih parametara na tri
lokacije, neposredno poslije glavnog zemljotresa u Petrovcu, Baru i
Ulcinju, dala su podatke od znaaja za generalno sagledavanje
seizmikog hazarda. maksimalna maksimalna maksimalno akceleracija
brzina pomjeranje (cm/s2) (cm/s) (cm) Petrovac 440 40 11 Bar 370 43
11 Ulcinj 260 42 12 Akceleracija je zavisna od magnitude i
hipocentralnog rastojanja, sastava i orjentacije geolokih
struktura, poloaja objekta na njima i drugih inilaca, te prethodne
podatke treba smatrati okvirnim za potrebe projektovanja i
izgradnje objekata u prostoru crnogorskog primorja.
1.1.2. Geomorfoloka osnova Opti izgled reljefa Litoloka graa,
geotektonska struktura i eroziono djelovanje egzogenih agenasa
uslovili su, na prostoru Crne Gore, formiranje vie reljefnih
cjelina. Meu njima se jasno izdvaja podruje Crnogorskog primorja,
koje se prostire podnojem visokih planinskih masiva Orjena (1895
m), Lovena (1749 m), Sutormana (1175 m) i Rumije (1595 m), od
Sutorine, zapadno od Herceg Novog, do rijeke Bojane. Zbog blizine
planinskog vijenca, ije se strane strmo sputaju prema obali, irina
Primorja varira. Najvea je na njegovim krajnjim dijelovima, u
podrujima Boke Kotorske i Ulcinja, gdje dostie oko 10 km, dok u
sredinjem dijelu, na potezu od Budve do Barskog polja, ne prelazi 2
km. Reljef Crnogorskog primorja, predodreen raznovrsnou i sloenou
geolokog sastava i grae terena, veoma je dinamian, sa naglim
hipsometrijskim promjenama na relativno malom prostoru. Od Rta
Otro, na ulazu u Boku Kotorsku, do ua Bojane izgled obale
najslikovitije odraava sastav stijena. U mekim glinovitim
sedimentima stvoreni su zalivi, zatoni i uvale, a u tvrdim
krenjakim stijenama brojni klifovi, potkapine i peine. Du obale se
protee pribrena terasa, koja se iri na dijelu terena izgraenih od
mekih stijena. Izrazito duboki prodor mora u kopno je zaliv Boke
Kotorske, koji predstavlja reljefno najsloeniji dio Crnogorskog
primorja. Boka Kotorska se sastoji od vie suenja i proirenja. Od
ulaznih vrata, izmeu poluostrva Lutice i Rta Otro, irine 1500 do
2950 m, pa do Kotora, reaju se: Hercegnovski zaliv, Kumborski
tjesnac, Tivatski zaliv, tjesnac Verige (irok 340 m),
Morinjsko-risanski i Kotorski zaliv. Dva uporedna brdska niza, koji
se pruaju izmeu mora i visokog planinskog zalea, ine poluostrvo
Lutica (585 m) i njen nastavak, preko ulaza u Boku - Otro (65 m) i
Kobila (454 m), izgraeni preteno od krenjaka i dolomita gornje
krede, kao i Vrmac (712 m) i njegov nastavak, sa druge strane
tjesnaca Verige - Devesilje (775 m), izgraeni od mezozojskih
krenjaka, ronaca, brea i dolomita. Izmeu padina visokih planina i
pomenutih nizova, pruaju se zone paleogenog flia, razliite irine.
Obale Zaliva izgraene od krenjaka su strme, a one izgraene od flia,
blago nagnute, postepeno tonu pod more. Ravniarskim izgledom
odlikuju se: Sutorina, malo Kutsko polje, u zaleu Zelenike, okolina
Morinja i Risna, kaljari, kod Kotora, okolina Tivta, kao i
Grbaljsko i Mrevo polje, izmeu Tivta i plae Jaz, koje je najvei
kompleks ravnih terena u podruju Boke. Dno Zaliva, preteno na
dubini 30-40 m, nagnuto je prema izlazu na otvoreno more. Sloeni
oblik Zaliva formiran je vjerovatno u miocenu i pliocenu, kada je
ovdje bilo kopno, denudacijom i fluvijalnom erozijom na fliu, a
intenzivnim korozionim procesima na dodiru flia i krenjaka, jer je
tek posle pleistocena morski nivo porastao oko 100 m. Poluostrvo
Lutica, izgraeno od bankovitih i slojevitih krenjaka, a rjee i
dolomita gornje krede, u sredinjem dijelu ima karakter zatalasane
zaravni sa vie vrtaa i uvala.
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
19
Nasuprot slabo razuenoj obali u zalivu Boke, obala Lutice na
otvorenom moru predstavljena je brojnim rtovima, uvalama i lukama.
Najrazueniji dio obale Lutice je zaliv Trate sa nekoliko
pjeano-ljunanih plaa, nastalih dnom pojedinih uvala. Podruje Donjeg
Grblja, dalje prema jugoistoku, po optim karakteristikama prostora
i obale, slino je podruju Lutice. Od Rta Plantamuni, zapadno od
Budve, pa sve do poluostrva Volujica, juno od Bara nema krenjakog
pojasa, preteno gornjekredne starosti, koji geotektonski pripada
Paraautohtonu. Razbijanje i tonjenje tog pojasa uslovilo je da je
ovaj dio obale sastavljen od brojnih rtova, manjih zaliva, kakvi su
Budvanski, Sutomorski i Barski, kao i veeg broja uvala i luka.
Rtovi du obale, brdovita uzvienja meu kojima dominiraju Spas (385
m), zapadno od Budve, Dubovica (312 m), izmeu Buljarice i anja i
Veligrad (497 m), izmeu anja i Sutomora, i niz breuljaka i niskih
kosa, izgraeni su od karbonatnih sedimenata. Ostali prostor ovog
uskog pojasa Primorja grade klastine stijene, najee paleogeni fli.
U ovim sedimentima su nastale i najznaajnije ravni, kao to su:
Budvansko polje, zaravan Beia, ravan oko Petrovca, Buljarica, anj i
Sutomore, du kojih su formirane prostrane pjeskovito-ljunkovite
plae. Plae su formirane i na drugim manjim prostorima, gdje je du
obale bio zastupljen fli. Prostor Primorja od Bara do Bojane
karakterie niz od etiri grebena, koji se po pravcu SZ JI, u obliku
sitnih kraljuti reaju od mora prema Rumiji. To su grebeni koje
formiraju Mendra i Pinje, Mavrijan i Bijela gora, i Moura i Briska
gora, u podruju Ulcinja, te Volujica, u podruju Bara. Izmeu ovih
uzvienja, graenih od krenjaka gornje krede, nastali su zaravnjeni
djelovi prostora, izgraeni od paleogenog flia. Du obale su strmi
rtovi, izmeu kojih su Barsko polje sa lukom Bar, dobro zatienom
Volujicom od jaih talasa izazvanih junim vjetrom, zatoni Krue i
Valdanos, te pristanite i gradska plaa Ulcinja, koji se zavravaju
pjeskovito-ljunkovitim plaama. Na krajnjem jugoistonom dijelu ovog
segmenta obale je prostrana ravan Ulcinjskog polja, ukljuujui i
Adu, trouglasto ostrvo izmeu Bojane, njenog rukavca i mora. Jedan
dio Ulcinjskog polja zahvata Luka (Port) Milena i Ulcinjska solana,
dok je kontakt polja i mora predstavljen pjeanom Velikom plaom,
koja je zajedno sa plaom Ade duga 12 km. Izmeu Briske gore,
sjevernim obodom Ulcinjskog polja, i askog brda, dalje ka sjeveru,
nalazi se Brisko polje. U istonom niem dijelu polja lei asko
jezero, koje je kanalom spojeno sa rijekom Bojanom. Geomorfoloka
graa ireg podruja Utvreni genetski tipovi reljefa, koji karakteriu
geomorfoloku grau ireg podruja morskog dobra su: fluviodenudacioni,
fluvioakumulacioni, kraki i marinski reljef. Fluviodenudacioni
reljef, karakteristian za padine sa nagibom od oko 300 ili veim,
formiran je na vodonepropusnim stijenama kredno-paleogenog i
paleogenog flia geotektonske jedinice zona Budva. Predstavljen
strmim odsjecima, eskarpmanima, rjenim dolinama oblika "V", uskim
otrim ili zaobljenim grebenima, brojnim jarugama i vododerinama,
izdvojen
je u okviru posebnih pojaseva od Igala, preko Boke Kotorske,
Budve i Bara, pa sve do Ulcinja. Jaki denudacioni i erozioni
procesi u ovom genetskom tipu reljefa, potencirani i
seizmotektonskim dogaanjima, imaju za posledicu brojne oblike
kretanja masa (klizita, odroni, sipari), pojave piraterije i
laktasto skretanje vodenih tokova. Fluvioakumulacioni reljef, kao
rezultat erozionih, korozionih i denudacionih procesa u rjenim
slivovima, javlja se na mjestima gdje slabi transportna snaga
tokova, odnosno ponje formiranje aluvijalne akumulacione ravnice.
Ovom tipu reljefa pripadaju i zabarene ravnice, koje su produkt
sadejstva fosilnog jezerskog i fluvijalnog genetskog tipa.
Najkarakteristiniji djelovi fluvioakumulacionog tipa reljefa su
podruja Grbaljskog i Mrevog polja, podruja Budvanskog polja,
Buljarice i Barskog polja, kao i podruje Ulcinja (patula).
Grbaljsko polje je akumulativna ravnica rovovskog oblika, sa
suenjem u jugoistonom smjeru, zapunjena aluvijalnim materijalom i
erodovana rijenim tokom Kolouna. U donjem dijelu polja uraeni su
vodni kanali. Mrevo i Budvansko polje predstavljaju manje
akumulativne ravnice, koje prema moru prelaze u plae. Povremeni
vodotoci u Budvanskom polju stvorili su u podmorju plavinski konus,
u koga su usjekli svoje korito i formirali uski pojas sedimenata,
"plitko more" ili "stazu" do ostrva Sv. Nikola. Buljarica je
akumulativna ravnica, otvorena prema moru, sa movarnim tvorevinama
odmah iza plae. Barsko polje, nastalo u neotektonskoj potolini,
zapunjeno je aluvijalnim sedimentima, u koje su se usjekli
povremeni vodotoci formirani u flinom zaleu. Periodino plavljenje
polja regulisano je sistemom kanala. Ulcinjsko polje predstavlja
aluvijalnu ravnicu u kojoj je smeteno brakino Zoganjsko jezero
najveim dijelom pod Solanom. Uz rijeku Bojanu, u cilju sprjeavanja
povremenog plavljenja polja, izgraen je zatitni nasip. U donjem
dijelu toka, Bojana je presjekla Veliku plau, meandriranjem
stvorila adu, a u moru relativno iroku deltu. Kraki reljef je
formiran na lako rastvorljivim karbonatnim stijenama trijaske,
jurske i naroito kredne starosti, koje su korozionim procesima u
duem periodu karstifikovane. Njegovo najvee rasprostranjenje je u
podruju Lutice i Donjeg Grblja, Volujice, zatim Moure, Mavrijana i
Bijele gore, kao i Mendre. Osnovna karakteristika ovog reljefa je
pojava brojnih vrtaa, krapa, skarenih depresija, kao i dobro
razvijenih dolina izmeu kojih su zaostali najee uski i otri
grebeni. Marinski reljef nastao je dejstvom abrazionih i
akumulacionih procesa na kontaktu mora i kopna, pri emu abrazioni
oblici, po broju i raznovrsnosti, preovlauju u odnosu na
akumulacione. Abrazioni oblici, karakteristini za kamenite obale na
otvorenom moru, izgraene od klastinih stijena tercijarnog flia i
karbonatnih sedimenata trijaske, jurske i kredne starosti, na
izvesnim odsjecima stvaraju klifove. Tipini klifovi izdvojeni su na
obali Lutice i Donjeg Grblja, u uvali Jaz, oko Budve, izmeu Beia i
Sutomora, kao i na potezu od Bara do Ulcinja. Na stvaranje
abrazionih oblika uticali su pored morske erozije, kretanje masa i
rasjedna neotektonika, to
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
20
pokazuje da je preteni dio obalnog reljefa polimorfne geneze.
Akumulacioni oblici predstavljeni su pjeskovito-ljunkovitim plaama
i prevlakom Sv. Stefana. Nastali uz niske obale od nekonsolidovanog
materijala, koje izgrauju aluvijumi, proluvijalni konusi i zastori,
predstavljeni su plaama i prevlakom Sv. Stefana. Vee pjeskovite i
ljunkovite plae nalaze se u zalivu Trate, uvali Jaz, Budvi, Beiima,
Petrovcu, Buljarici, Sutomoru i Baru, dok su manje nastale na
potezu izmeu Beia i Petrovca, kao i izmeu Rta Volujica i Rta
Mendra. Velika plaa kod Ulcinja, sa fluvijalnom ravnicom u zaleu,
izgraena je od sitnozrnog pijeska koji potie iz ofiolitskog pojasa
u slivu pritoka Skadarskog jezera. Ovaj materijal, doneen rijekom
Bojanom u litoralni dio mora, energija morske vode je
retransportovala i akumulirala na nisku obalu kao plau. Na
premetanje pijeska ima uticaj i vjetar. Neki od ovih procesa mogu
se svakodnevno osmatrati. Oblici kretanja masa, kao savremene
pojave, prisutni su u zaleu prostora koji ograniava morsko dobro.
Klizita su, u najveem broju, zapaena u terenima izgraenim od
klastinih flinih tvorevina, dok su kretani blokovi, znatno rjea
pojava, zapaena u prostoru Veriga.
1.1.3. Mineroloki i energetski potencijali Zahvaljujui
dugogodinjim geolokim istraivanjima, na teritoriji Crnogorskog
primorja otkrivene su brojne pojave i leita mineralnih sirovina,
meu kojima su zastupljene energetske, metaline i nemetaline
sirovine, graevinski materijali, podzemne mineralne i pitke vode, a
proizvodi se i morska so. Za podruje u granicama morskog dobra od
znaaja su pojave nafte i gasa u podmorju, leita Ulcinjskih pjeskova
i izvorita termomineralnih voda u Igalu i podruju Ulcinja. Pojave
uglja, utvrene na podruju Pistula-Zoganje, u zaleu Ulcinja, male su
debljine, zbog ega nisu pobuivale interes za ulaganja u dalja
istraivanja i eventualnu valorizaciju. Naftno-geoloka istraivanja,
zapoeta na kopnu jo 1951. godine, a znatno kasnije i u podmorju,
imala su za rezultat konstatovane pojave bitumije, nafte i gasa.
Otkrie manjih gasnih leita, u seriji srednjetrijaskih krenjaka i
konglomerata, u Buljarici nema komercijalnu vrijednost, ali je
znaajno kao indikator mogueg prisustva nafte i gasa na ovom
lokalitetu. Rezultati dubinskih buenja na naftu, iz pet dubokih i
etiri plitke buotine u okolini Ulcinja, pokazuju da se manje pojave
ugljovodonika nalaze u gornjeeocenskom fliu (pojave i tragovi gasa,
asfalta i bitumije), u srednjeeocenskim krenjacima (tragovi
bitumije, sumporvodonika i sumpora) i u karbonatnim sedimentima
gornje i donje krede i anhidritu (pojave viskozne bitumije i
nafte). Sve navedene pojave se javljaju u pukotinama ili
polomljenim zonama, to govori o njihovom epigenetskom karakteru. Na
uraenoj dubokoj istranoj buotini u prostoru Lutice, u neposrednom
zaleu Zlatne luke, konstatovane su dvije pojave bitumija, ali
navedeni i neki drugi podaci ne mogu da poslue kao osnova za
donoenje zakljuaka o naftno-geolokim mogunostima prostora Boke
Kotorske. Istraivanja nafte i gasa u podmorju obuhvatila su izradu
oko 10 000 km seizmikih profila i izvoenje etiri istrane buotine.
Jedna od ovih buotina je likvidirana iz tehniki razloga, dvije nisu
dostigle glavne objekte istraivanja, dok je na etvrtoj buotini
otkrivena mobilna nafta, to je predstavljalo prvo ovakvo otkrie u
podmorju. Kasnija ispitivanja su pokazala da je rije o
nekomercijalnom leitu, zbog dubine vode od 320 m, kao i da je za
utvrivanje komercijalnosti leita nuno izvesti dodatna istrana
buenja. Rezultati dosadanjih istraivanja, na kopnu i u podmorju,
pokazuju da su objektivno postojali uslovi za formiranje
ugljovodonika. Takva oekivanja potkrepljuju i nedavna otkria nafte
u Italijanskom junom dijelu Jadranskog basena, kao i dugogodinja
eksploatacija nafte na kopnu susjedne Albanije. Vjerovatno glavni
razlozi to do sada nisu otkrivene komercijalne koliine nafte u
Crnogorskom primorju, lee u izuzetno nepovoljnom odnosu obima
seizmikih radova i broja izvedenih buotina, kao i broja
potencijalnih objekata koje treba provjeriti istranim buenjem.
Pojave boksita su konstatovane na potezu od sela vinje, pa preko
Lutice do Grblja, kao i u nastavku, u pravcu jugoistoka, na potezu
od Bara do Ulcinja. (U podini sivih, utih i crvenih olitinih i
pizolitinih boksita nalaze se karstifikovani krenjaci gornje krede,
a u povlati numulitski krenjaci srednjeg eocena.) Ovoj sirovini
nikada nije davana posebna vanost, prije svega zbog slabijeg
kvaliteta a potom i malih koliina, vrlo esto u nepovoljnom
strukturnom poloaju u pogledu pogodnosti za eksploataciju. Pojave
ivine mineralizacije su otkrivene (1894) na lokalitetima Grabovik,
Pero i Glavica u Spiu, kod Sutomora. Na ovom prostoru su u doba
austrougarske okupacije izvoeni rudarski radovi, ali istraivanja
izvedena poslije drugog svjetskog rata nisu ukazala na
perspektivnost pojave u ekonomskom smislu. Pojave barita u Spiu,
kod Sutomora i Miia, otkrivene prilikom istraivanja mineralizacije
ive, rudarskim radovima i raskopima, nisu ekonomski interesantne,
iako su svojevremeno eksploatisane, u veoma malom obimu. U pojasu
od Vrmca, iznad Kotora, do Lepetana i Kamenara, pa i dalje, prema
Herceg Novom, javljaju se mone naslage ronakih stijena. Najvee
leite ronaca je na Vrmcu (Vrdola), iznad sela Gornja Lastva, kod
Tivta, sa kojim je povezano lokalnim asfaltnim putem. Rezerve su
dijelom eksploatisane. (Mogua je primjena u staklarskoj industriji)
Kvarcni pjeskovi, prisutni u znaajnim naslagama u Zoganju, u zaleu
Ulcinja, djelimino su istraivani, ali nije dolo do njihove
ekonomske valorizacije. (Mogua je primjena u metalurke svrhe) Kao
tehniko-graevinski kamen, koriste se krenjaci i dolomiti, koji na
prostoru Primorja zauzimaju veliko prostranstvo. Eksploatacija se
vri na leitima krenjaka i dolomita "Kobilj" i Podi , u zaleu Herceg
Novog i na leitu "Velja spilja", na poluostrvu Lutica, kao i na
leitima krenjaka "Haj-Nehaj", kod Sutomora,"Velji Zabio" i Goran,
na jugoistonom dijelu Volujice, te na leitu "Borik II", na
sjeveroistonim padinama Bijele gore, u neposrednoj blizini
Ulcinja.
-
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNE NAMJENE ZA MORSKO DOBRO 2007.
Republiki zavod za urbanizam i projektovanje RZUP MonteCEP
Centar za planiranje urbanog razvoja
21
Kao arhitektonsko-graevinski kamen eksploatisan je crveni
ploasti krenjak sa leita urii, u zaleu Kamenara, a i dalje su u
funkciji majdani na leitima "Gornja Lastva", na Vrmcu i
"Ljeevii-Vranovii", u Grblju.
Cementni laporci , prisutni u glinovitim sedimentima flia du
itavog Primorja, do sada nisu korieni, a opekarske gline
eksploatisane su, za potrebe Fabrike Raica, u leitima "Sinjarevo"i
"Zekova glavica", u neposrednoj blizini Tivta. Leita ulcinjskih
pjeskova se javljaju neposredno pri povrini terena, od kanala Port
- Milena do rijeke Bojane. Njihova debljina se kree od 4 m, uz
rijeku Bojanu, do 110 m, na Velikoj plai, dok je srednja debljina
naslaga 17 m. Glavni sastojci ovih pjeskova su sitni fragmenti
karbonata i kvarca. U malim koliinama naeno je jo oko 17 drugih
minerala (magnetit, hromit, titanit, ilmenit i dr.), ali izvrena
obimna istrana buenja i tehnoloka ispitivanja, u cilju proizvodnje
koncentrata gvoa, hroma i titana, uraena krajem 60-ih godina, nisu
ukazala na rentabilnost proizvodnje. Po granulometrijskom sastavu
pijesak je sitnozrn do vrlo sitnozrn i zadovoljava zahtjeve
graevinske djelatnosti, za koje potrebe se i koristi, uglavnom sa
pozajmita na krajnje jugoistonom dijelu Velike plae, uz rukavac
Bojane. Perspektivne rezerve ovih pjeskova iznose oko 200 000 000
m3. Sumporovite termomineralne vode u podruju Ulcinja jedine su
ovakvog tipa u Crnoj Gori. Du Ulcinjske rivijere, ove vode izviru
na lokalitetima uvala Oraac, enska plaa (Pinje), Stari Grad i uvala
Valdanos, uglavnom du litoralnog morskog pojasa, a veina ispod
najnie linije zaplavnjivanja. Procijenjena izdanost termomineralne
vode u uvali Valdanos je 200 l/s, ali o njihovom kapacitetu ne
postoje egzaktni podaci. Termo-mineralne vode enske plae izviru
difuzno i to preteno kroz recentne tvorevine koje pokrivaju dio
morskog korita, izgraen od miocenskih sedimenata. Na osnovu dvije
izvedene istrane buotine, na ovom lokalitetu se moe eksploatisati
preko 10 l/s mineralne vode temperature 240C. U pogledu gasnog
sastava, vode karakterie visok sadraj od 44,2 mg/l H2S, a i
mineralizacija, vrlo visoka, kree s