-
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a.d. BANJA LUKA Save Mrkalja
16, 78000 Banja Luka, tel: +387 51 21 66 14, faks: +387 51 21 65
57, e-mail: [email protected], www.iu-rs.com JIB 4401013220009 .R.
5710100000026157 Komercijalna banka a.d. Banja Luka
Banja Luka, decembar 2009. god.
PROSTORNI PLAN ZA PODRUJE
BOSANSKO PODRINJSKOG KANTONA GORADE
ZA PERIOD 2008 2028. GODINA
-PROSTORNA OSNOVA-
- Nacrt -
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
2
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
PREDMET: PROSTORNI PLAN ZA PODRUJE BOSANSKO - PODRINJSKOG
KANTONA GORADE ZA PERIOD 2008 2028. GODINA
INVESTITOR: VLADA BOSANSKO PODRINJSKOG KANTONA GORADE NOSILAC
PRIPREME: MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, PROSTORNO UREENJE I
ZATITU OKOLINE U VLADI KANTONA VERIFIKACIJA: SKUPTINA BOSANSKO
PODRINJSKOG KANTONA
GORADE NOSILAC IZRADE: URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a.d.
BANJA
LUKA RADNI TIM ZA IZRADU PLANA: mr BRANISLAV BIJELI, dipl.
prost. planer
DRAGICA HRNI, dipl. prost.planer, GORDAN MILINKOVI,
dipl.in.geod. MILE VUJAI, dipl. in. geolog. BRANKO TOMI, dipl. in.
saob. MARKO VUJI, dipl. in. gra. mr MILAN PRULJ, dipl. in. elektr.
NIKOLA STUPAR, dipl. in. elektr. PETAR VUJANI, dipl. in. gra. GORAN
PAI, dipl. in. ma. DARKO JOVANI, dipl. in. um. DOBRILA TASOVAC,
dipl.in.polj. ORE MILIEVI, dipl. ekonom.
JASNA TALOVI, prof. biologije SVJETLANA KODO, prof. geografije
SLAVICA PATAR, dipl.in.el. DRAGAN TODOROVI, dipl.in.ma.
OLUI BOGOLJUB, dipl. pravnik SANJA BAJI, in. informatike TANJA
TALI, arh.gra. teh.
KLJAJI IGOR, elektro. teh. DENIS MITROVI, teh. za ra.
tehniku
PAVLE ALVIR, el. teh. IGOR ZEC, gra.teh. VUKOSAVA VUKOVI,
daktilograf, URO KUKOLJ, kopirant TEHNIKI RUKOVODILAC: SNJEANA MRA
- BADA, dipl. in. arh. D I R E K T O R __________________ mr
BORISLAV BIJELI
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
3
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
SADRAJ
I TEKSTUALNI DIO
A. UVODNI DIO
I. PODACI O PLANIRANJU
1. Vaei prostorni plan 2. Odluka o izradi Prostornog plana 3.
Planski period 4. Nosilac pripreme i nosilac izrade Plana 5. Radni
tim za izradu plana 6. Savjet plana 7. Primijenjena metodologija 8.
Pregled informaciono-dokumentacione osnove Plana
B. STANJE ORGANIZACIJE, UREENJA I KORITENJA PROSTORA
I. PRIRODNI USLOVI I RESURSI
1. Geografski poloaj, reljef, klima i druge prirodne
karakteristike prostora 2. Poljoprivredno zemljite 3. ume i umska
zemljita 4. Vode 5. Rude i drugi mineralni resursi
II. TERITORIJA, STANOVNITVO I NASELJA
1. Teritorija 2. Stanovnitvo 3. Naselja i prostorne cjeline 4.
Stanovanje i stanovi
III. INFRASTRUKTURA
1. Energetska infrastruktura 2. Saobraajna infrastruktura 3.
Telekomunikaciona infrastruktura 4. Hidrotehnika infrastruktura 5.
Komunalna infrastruktura
IV. DRUTVENE DJELATNOSTI V. KARAKTERISTIKE PRIVREDNOG
RAZVOJA
1. Razvoj privrede i opti faktori razvoja 2. Prostorna
organizacija privrede 3. Ocjena privrednih aktivnosti sa stanovita
uticaja na okoli
VI. KARAKTERISTIKE RAZVOJA TURIZMA NA BAZI PRIRODNE I KULTURNO
-
ISTORIJSKE BATINE
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
4
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
VII. STRATEKA PROCJENA UTICAJA NA OKOLI
1. Stanje ivotne sredine 2. Strateka procjena uticaja na
okoli
VIII. UGROENOST OD PRIRODNIH I LJUDSKIM DJELOVANJEM
IZAZVANIH
NEPOGODA I KATASTROFA I RATNIH DJELOVANJA
IX. PRIRODNO I KULTURNO - ISTORIJSKO NASLJEE
1. Prirodno nasljee 2. Kulturno istorijsko nasljee
X. BILANS KORITENJA POVRINA
XI. OCJENA STANJA ORGANIZACIJE, UREENJA I KORITENJA PROSTORA
I
MOGUI PRAVCI RAZVOJA C. OPI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA D.
POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA E. OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG
RAZVOJA
I. KLIMA II. POLJOPRIVREDNA ZEMLJITA I POLJOPRIVREDA
III. UME I UMSKA ZEMLJITA
IV. VODE I VODNE POVRINE
V. MINERALNA NALAZITA
VI. STANOVNITVO VII. SISTEM NASELJA
VIII. STANOVANJE I STANOVI
IX. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA (PROIZVODNJA I PRIJENOS ENERGIJE)
X. SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA (SAOBRAAJ) XI. HIDROTEHNIKA
INFRASTRUKTURA (VODNA INFRASTRUKTURA)
XII. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
XIII. DRUTVENE DJELATNOSTI
XIV. PRIVREDA XV. POSEBNO ZATIENI PROSTORI
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
5
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
XVI. ZATITA I UNAPREENJE OKOLIA XVII. ZATITA I REVITALIZACIJA
KULTURNO - ISTORIJSKOG I PRIRODNOG
NASLJEA I NJIHOVA EKONOMSKA VALORIZACIJA XVIII. MINSKA POLJA
XIX. UGROENOST PODRUJA XX. KONCEPT ORGANIZACIJE, UREENJA I
KORITENJA PROSTORA
(OSNOVNA NAMJENA PROSTORA I POJEDINIH PODRUJA)
II GRAFIKI DIO
1. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD OD
1981. DO 2000. GODINE
2a. KORITENJE ZEMLJITA 2b. KORITENJE ZEMLJITA CORINE 3.
TERITORIJA I ADMINISTRATIVNO TERITORIJALNA PODJELA 4a.
ININJERSKOGEOLOKA KARTA STABILNOST TERENA 4b. HIDROGEOLOKA KARTA 5.
VISINSKI POJASEVI 6. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE 7a. PEDOLOKE
KARAKTERISTIKE 7b. POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE 7c. BONITET
POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA 7d. AGROZONE 8a. UME I UMSKA ZEMLJITA 8b.
REALNA UMSKA VEGETACIJA 9. VODE 10. MINERALNE SIROVINE 11a. GUSTINA
NASELJENOSTI 1991. GODINE 11b. GUSTINA NASELJENOSTI 2008. GODINE
12. MREA NASELJA STANJE 13. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA 14.
SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA 15. TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA 16.
HIDROTEHNIKA INFRASTRUKTURA 17. KOMUNALNI OTPAD 18. PROSTORNA
ORGANIZACIJA PRIVREDE 19. TURIZAM 20. DRUTVENE DJELATNOSTI 21.
IZVORI ZAGAENJA (PRITISAKA) 22. KULTURNO NASLJEE 23. ZATIENA
PRIRODNA PODRUJA 24. KONCEPT PLANIRANE MREE NASELJA 25. OSNOVNI
KONCEPT UREENJA PROSTORA
Sve karte su u razmjeri 1:50000. Karte iz Prostornog plana Bosne
i Hercegovine, koje ine izvod iz ovog Plana, su u razmjeri 1: 1 250
000.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
6
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
7
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
I TEKSTUALNI DIO
A. UVODNI DIO
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
8
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
I PODACI O PLANIRANJU 1. VAEI PROSTORNI PLAN Teritorija Bosansko
- podrinjskog kantona (BPK) u prethodnom periodu nije imala
jedinstveni prostorno planski dokument stratekog karaktera, to je
rezultat injenice da sadanja teritorija kantona nije pripadala
jedinstvenoj administrativnoj regionalnoj cjelini u prethodnom
periodu (prije 1992. godine) to bi uslovilo izradu cjelovitog
prostornog plana. Krajem 1970 ih i poetkom 1980 ih godina za vei
dio teritorije dananjeg kantona je bio u izradi Regionalni
prostorni plan Gornja Drina koji je obuhvatao podruje tadanjih
optina Gornjedrinskog regiona ajnie, Foa, Gorade, Rudo i Viegrad.
Meutim, ovaj planski dokument je ostao u fazi nacrta i nikada nije
usvojen. Za dananje optine u sastavu kantona su tokom 80 tih godina
prolog vijeka (period planskog optimizma u BiH) izraivani prostorni
planovi, od kojih su neki i usvojeni, dok su drugi ostali nedovreni
u fazi nacrta. Rije je o prostornim planovima tadanjih cjelovitih
optina. Usvojeni prostorni planovi u periodu prije 1992. godine
su:
Prostorni plan optine Foa, Prostorni plan Grada Sarajevo za
period od 1986 do 2000. odnosno 2015. godine (za
vei dio teritorije dananje optine Pale Praa)1. Prostorni planovi
ostali u fazi nacrta su:
Prostorni plan optine Gorade, Prostorni plan optine Rogatica (za
manji dio teritorije optine Pale Praa: naselja
Bulozi i Vraalice).
Zbog isteka planskog horizonta i zastarjelosti optinske
administracije praktino vie ne primjenjuju prostorne planove optina
usvojene prije 1992. godine. Poslije 1995. godine za teritoriju
kantona i njegovih optina nije donesen nijedan novi prostorni plan.
injenica je da je proteklih dvadesetak godina dolo do znaajnih
promjena kako na prostorima BiH, tako i regionu u cjelosti; ratna
deavanja, formiranje novih teritorijalno politikih granica,
promjene u geopolitikom okruenju itd. Pratei procesi ovih znaajnih
geopolitikih promjena bili su snani migracioni procesi koji su
doveli do potpune izmjene dotadanje demografske slike. Uticaj
globalnih geopolitikih deavanja u okruenju i na nivou BiH, odrazio
se i na podruje Bosansko - podrinjskog kantona, izmjenivi u
znaajnoj mjeri demografske karakteristike, uslovljavajui nove
obrasce djelovanja u prostoru bazirane na principima odrivog
razvoja, a to sve zajedno povlai i reviziju koncepcije sistema
naselja i organizacije, ureenja i koritenja prostora uopte.
Planiranje je kontinualan proces koji koriguje svoje strateke
smjernice u skladu sa potrebama i savremenim naelima vremena
(fleksibilnost planskih rjeenja), te je stoga neophodno revidovati
planska rjeenja prethodnih prostornih planova u skladu sa
novoformiranom geopolitikom situacijom i savremenim naelima i
metodologijom prostorno - planerske prakse.
1 Rije je ustvari o regionalnom prostornom planu.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
9
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD OD 1981.
DO 2000. GODINE Regionalizacija i mrea naselja U ovom dokumentu su
definisana tri pravca razvoja mree naselja u Bosni i Hercegovini.
Po prvom pravcu razvoja mree naselja u BiH gradsko naselje Gorade
je definisano kao mezoregionalni centar. Po drugom pravcu razvoja
mree naselja u BiH gradsko naselje Gorade je zajedno sa gradskim
naseljem Foa definisano kao dvojni regionalni centar. Po treem
pravcu razvoja mree naselja u BiH kao centri drugog ranga u
Republici su definisani centri meuoptinskih zajednica - gradsko
naselje Gorade. Industrija i proizvodnja mineralnih sirovina
Ovim dokumentom su na podruju dananjeg Bosansko podrinjskog
kantona registrovane sljedee mineralne sirovine:
Leita i pojave manganske rude u reonu Kacelja, kao i olovo
cinkane rude u reonu Raia i foanske Jabuke (juna podgorina
Jahorine),
Leita i pojave bakarne rude u reonu Mirkovice i Previla, Leita i
pojave antimonita u reonu Potkozare i Hranjena, Leita i pojave
barita u blizini naselja Praa i jahorinskom podruju na granici
sa
optinom Pale, kao u reonu juno od foanske Jabuke, Leite i pojava
gipsa u reonu Rodijelja, Leite i pojava kaolina u reonu
Cvilina.
Pojava radioaktivne vode je registrovana u irem reonu Bavia.
Turizam U Prostornom planu BiH je planiran razvoj zimskog turizma
na planini Jahorini u reonu Borovca, turizma na vodama i ribolovnog
turizma u dolini Drine.
Poljoprivredno zemljite i poljoprivreda Ovim dokumentom je
zemljite u dolini Drine uzvodno od Gorada definisano kao zemljite
namjenjeno iskljuivo poljoprivredi. Isti status ima zemljite u
dolini Prae na potezu ajinovii Renovica. ume i umska zemljita i
umarstvo U Prostornom planu BiH je planirano podizanje uma na
zemljitima koja se ne mogu koristiti u poljoprivredne svrhe oko
obala Drine. Pored toga je istaknuta potreba izrade posebnih
programa poumljavanja za slivove vie rijeka, meu kojima je i Drina.
Saobraajna infrastruktura U oblasti drumskog saobraaja ovaj
dokument je planirao rekonstrukciju magistralnog puta M-5 na
relaciji Praa Ustipraa (evropski put E-761). Istaknuta je potreba
izgradnje ovog puta na relaciji Renovica Mesii. Na ovoj istoj
relaciji, dolinom Prae, planirana je eljeznika pruga Sarajevo
Priboj sa varijantom do Jablanice (spoj sa barskom prugom).
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
10
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Energetska infrastruktura U oblasti energetike ovaj dokument je
planirao izgradnju hidroelektrane (HE) Gorade, a planirana je i 110
kV trafostanica Gorade. HE Ustikolina se pominje u analitiko
dokumentacionoj osnovi plana. Telekomunikaciona infrastruktura U
oblasti telekomunikacione infrastrukture ovaj dokument je planirao
izgradnju RTV informativno tehnikog centra u Goradu, TT kabla
dolinom Drine. Prema Rogatici, Rudom, Sokocu i Viegradu (TV
repetitori i LRC predajnici) iz emisionog objekta osnovne mree
Gorade su planirane 400 Mhz veze. Vodoprivredna infrastruktura U
Prostornom planu SR BiH nije planirana izgradnja vienamjenskih
akumulacija na predmetnom prostoru. Planirana akumulacija Gorade sa
povrinom od 638 ha je predviena prevashodno za potrebe energetike.
U ovom dokumentu se istie zahtjev da rijeka Drina kroz dananji
kanton ima drugu klasu vode zbog predvienog korienja za
snabdijevanje naselja pitkom vodom. Prirodna batina U oblasti
prirodnog naslijea ovaj dokument je planirao svega dva zatiena
prirodna podruja:
Regionalni park Praa (prostor doline Prae i Jahorine istono do
Rude glave, Zorovia, Butkovia i emernice),
Dendroloki rezervat prirode u reonu Crnog vrha i Cerice na
Jahorini. Kulturno istorijsko naslijee U oblasti kulturno -
istorijskog naslijea ovaj dokument je prostor dananjeg Bosansko
podrinjskog kantona ukljuio u foansko podruje. Na ovom prostoru, u
smislu znaaja, Prostorni plan SR BiH nije izdvojio nijedan
spomenik.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
11
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
2. ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA BOSANSKO - PODRINJSKOG
KANTONA Vlada Bosansko - podrinjskog kantona Gorade je pokrenula
postupak izrade Prostornog plana kantona (u daljem tekstu Plan), u
skladu sa Zakonom o prostornom ureenju Bosansko - podrinjskog
kantona Gorade (Slubene novine Bosansko - podrinjskog kantona, br.
8/04).
Odluka o pristupanju izradi prostornog plana za podruje Bosansko
- podrinjskog kantona donesena je na sjednici kantonalne skuptine
od 29.02.2009. godine i objavljena u Slubenim novinama Bosansko -
podrinjskog kantona br. 3/08 . Nosilac pripreme plana je
Ministarstvo za urbanizam, prostorno ureenje i zatitu okoline u
Vladi Bosansko - podrinjskog kantona Gorade, a nosilac izrade je
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., Banja Luka. Ugovor izmeu
Vlade Bosansko - podrinjskog kantona (naruioca plana) i
Urbanistikog zavoda Republike Srpske, a.d. Banja Luka (nosilac
izrade) zakljuen je 17.11.2008. godine.
3. PLANSKI PERIOD
Vremenski period za koji se Plan donosi je 2008 - 2028.
godina.
4. NOSILAC PRIPREME I NOSILAC IZRADE PLANA
Nosilac pripreme Plana je Ministarstvo za urbanizam, prostorno
ureenje i zatitu okoline u Vladi Bosansko - podrinjskog kantona
Gorade, a nosilac izrade je Urbanistiki zavod Republike Srpske,
a.d., Banja Luka.
5. RADNI TIM ZA IZRADU PLANA
mr Branislav Bijeli, dipl. prostorni planer, Hrni Dragica, dipl.
prostorni planer, Jovani Darko, dipl. in. umarstva, Tasovac
Dobrila, dipl. in. poljoprivrede, Talovi Jasna, profesor biologije,
Kodo Svjetlana, diplomirani geograf, Milievi ore, dipl. ekonomist,
Vujai Mile, dipl. in. geologije, Tomi Branko, dipl. in. saobraaja,
Vuji Marko, dipl. in. graevinarstva, mr Milan Prulj, dipl. in.
elektrotehnike, Stupar Nikola, dipl. in. elektrotehnike, Vujani
Petar, dipl. in. graevinarstva, Pai Goran, dipl. in. mainstva,
Milinkovi Gordan, dipl. in. geodezije, Patar Slavica, dipl. in.
elektrotehnike, Todorovi Dragan, dipl. in. mainstva, Olui Bogoljub,
dipl. pravnik.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
12
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
6. SAVJET PLANA
Odlukom Ministra za urbanizam, prostorno ureenje i zatitu
okoline Bosansko - podrinjskog kantona Gorade od 08.01.2009. godine
imenovan je Savjet za izradu Prostornog plana podruja Bosansko -
podrinjskog kantona za period 2008 2028. godinu koji broji 18
lanova. U Savjet za izradu Plana imenovani su:
BOSANSKO PODRINJSKI KANTON GORADE
unja Ahmed, dipl. ekonomist - predsjednik Uanovi Mubera, dipl.
in. hemije - zamjenik predsjednika
SPOLJNI SARADNIK
Domba Enver, dipl. in. arh. - lan i struni konsultant OPINA
GORADE
Rami Nezim, dipl. in. geod. - lan Ajanovi Muris, dipl. in. geod.
- lan Dambegovi Asima, dipl. in. ma. - lan Adem Enver, dipl.
pravnik - lan
OPINA PALE -PRAA
Mutapi efko, prof. odbrane - lan amdi Mujo, dipl. pravnik -
lan
OPINA FOA - USTIKOLINA
Bai Redo, in. gra. - lan Golubovi Anelko, geod. teh. - lan
MINISTARSTVO ZA PRIVREDU BPK-a
Omeragi Ismet, dipl. in. ma. - lan Hadiomerovi Melida, dipl. in.
tehn. - lan Kazagi Beriz, in. gra. - lan
BH-TELEKOM DIREKCIJA GORADE
Musabai Ramiz, in. telekom. - lan ELEKTRODISTRIBUCIJA PJ.
GORADE
Mirvi Enisa, in. el. In. - lan NEVLADIN SEKTOR
Kadri Edin, dipl. in. arh. - lan
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
13
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
SEKRETAR SAVJETA Daferovi Sead, ek. teh. - lan
7. PRIMIJENJENA METODOLOGIJA
Metodologija izrade Prostornog plana Bosansko - podrinjskog
kantona proizilazi iz Zakona o prostornom ureenju i koritenju
zemljita FBiH (Sl. novine FBiH 2/06 i 72/07), Zakona o prostornom
ureenju Bosansko - podrinjskog kantona Gorade (Slubene novine BPK
8/04), Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata
prostornog ureenja (Sl. novine FBiH 63/04 i 50/07) i Odluke o
pristupanju izradi Prostornog plana za podruje Bosansko -
podrinjskog kantona (Slubene novine BPK 3/08). Prema lanku 14.
Zakona o prostornom ureenju i koritenju zemljita FBiH prostorni
planovi obuhvataju: zatitu, unapreenje, ureenje,organizaciju i
koritenje prostora i dobara u prostoru; namjenu prostora; izgradnju
mree i objekata infrastrukture, osnove za razmjetaj privredne i
drutvene infrastrukture, privrednih djelatnosti i naselja; ureenje
podruja sa posebnom namjenom; zatitu i koritenje
kulturno-povijesnog i prirodnog nasljea; zatitu i unapreenje
ovjekove sredine. Prostorni plan kantona radi se na osnovu
Prostornog plana Federacije i Programa mjera za odnosni prostor. Uz
uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti,
prostorni plan kantona utvruje osnovna naela planskog ureenja
prostora, ciljeve prostornog razvoja, zatitu, koritenje i namjenu
zemljita, a naroito: 1) osnovnu namjenu zemljita (poljoprivredno,
umsko, graevinsko zemljite, vodne i druge povrine); 2) sistem
naselja i urbana podruja; 3) graevine i koridore magistralne i
druge infrastrukture od znaaja za Federaciju i kanton sa zatitnim
infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobraajna, energetska,
telekomunikaciona i druga infrastruktura); 4) drugu infrastrukturu
od znaaja za Federaciju i kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka,
kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje
i sl.); 5) mjere zatite okolia sa razmjetajem graevina i
postrojenja koja mogu znaajnije ugroziti okoli; 6) zatitu
graditeljskog i prirodnog naslijea; 7) mjere zatite od prirodnih i
ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih
djelovanja; 8) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina; 9)
obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih
cjelina unutar kantona (prostorni plan opine, podruja posebnih
obiljeja, urbanistiki plan i dr.). Program mjera i aktivnosti za
provedbu plana i Odluka o provoenju prostornog plana kantona
sastavni su dijelovi plana. Prostorni plan kantona moe sadravati i
druge elemente od vanosti za kanton na osnovu kantonalnog zakona o
prostornom ureenju. Smjernice za izradu Prostornog plana Bosansko -
podrinjskog kantona date su u posebnom dokumentu u skladu sa
Programom i planom aktivnosti za pripremu i izradu Prostornog plana
Bosansko - podrinjskog kantona. Dvije osnovne faze u izradi ovog
prostornog plana su:
1. Priprema i izrada Prostorne osnove, 2. Izrada prednacrta,
nacrta i prijedloga Prostornog plana (Uredba o jedinstvenoj
metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureenja, lan
11).
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
14
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Posebni dokument koji ini sastavni dio Prostorne osnove jeste
Studija ranjivosti prostora. Sam Prostorni plan predstavlja zavrnu
formu stratekog prostorno planskog dokumenta i sastoji se od
sljedeih dijelova u tekstualnom dijelu:
Opti i posebni ciljevi prostornog razvoja, Projekcija prostornog
razvoja, Projekcija razvoja prostornih sistema, Odluka o provoenju
prostornog plana (Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu
dokumenata prostornog ureenja, lan 19). Grafiki dio plana ine
sljedee karte.
1. Izvod iz prostornog plana ireg podruja R 1 : 1 250 000, 2.
Sintezni prikaz postojeeg stanja prostornog ureenja R 1 : 50 000,
3. Sistem naseljenih mjesta (urbana podruja) sa drutvenom
infrastrukturom R 1 : 50
000, 4. Poljoprivredna i umska zemljita R 1 : 50 000, 5. Vode i
vodne povrine R 1 : 50 000, 6. Utvrena leita i povrine namijenjene
podzemnom i nadzemnom iskoritavanju
mineralnih sirovina R 1 : 50 000, 7. Privredne zone sa
razmjetajem i znaajem R 1 : 50 000, 8. Povrine za proizvodnju i
prenos energije i ostala infrastruktura sa zatitnim
pojasevima R 1 : 50 000, 9. Saobraajne povrine i koridori R 1 :
50 000, 10. Zaticene povrine i objekti kulturno-istorijskog i
prirodnog nasljea R 1 : 50 000, 11. Povrine namijenjene za sport,
rekreaciju i turizam R 1 : 50 000, 12. Sistem evakuacije otpada R 1
: 50 000, 13. Povrine posebne namjene R 1 : 50 000, 14. Neplodna i
druga zemljita R 1 : 50 000, 15. Sintezni prikaz koritenja prostora
i razvoj prostornih sistema u planskom periodu R 1 :
50 000.
Tenja u izradi plana je da se obezbijedi dovoljna fleksibilnost
prema planovima nieg reda, tako da se njihovom izradom prilikom
koje se ostvaruje detaljniji uvid u pogodnosti odreene lokacije i
adekvatnije odgovara na zahtjeve koje drutvena situacija postavlja,
ne narue osnovni principi i koncept plana.
Metodologija izrade ovog planskog dokumenta koncipirana je na
metodama analize i sinteze, principima odrivog razvoja i principima
komunikacionog planiranja. Metodologija izrade plana usaglaena je
sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata
prostornog ureenja FBiH. Analitike studije (analiza 1) tematskih
oblasti polaznu osnovu imaju u postojeem stanju, a kao rezultat
daju pretpostavke za planiranje. Sinteza 1 podrazumijeva
usaglaavanje formiranih tematskih pretpostavki i evaluaciju
planskih rjeenja. Rezultat evaluacije upuuje na analizu 2 i sintezu
2. Cikliki proces evaluiranja obavlja se dok se ne doe do
zadovoljavajueg planskog reenja evaluacija planskih reenja.
Primijenjeni komunikacioni model planiranja podrazumijeva i
graansku evaluaciju planskih rjeenja koja najvie dolazi do izraaja
u fazi nacrta Plana, odnosno u periodu javnog uvida.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
15
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
8. PREGLED INFORMACIONO DOKUMENTACIONE OSNOVE PLANA Pregled
dokumentacije:
Osnovni principi odrivog prostornog razvoja evropskog
kontinenta, Evropska konferencija ministara odgovornih za prostorno
planiranje (CEMAT), Hanover, septembar 2000.,
Perspektiva prostornog razvoja Evropske unije, Vlada Republike
Srbije, Kancelarija za pridruivanje Evropskoj uniji, Francusko
srpski forum za prostorno planiranje i regionalne politike,
Beograd; 2005,
Ljubljanska deklaracija o teritorijalnoj dimenziji odrivog
razvoja, CEMAT Ljubljana, 2003, Ininjerska komora Srbije, Matina
sekcija prostornih planera, Beograd, 2005,
Teritorijalna agenda Evropske unije i Stanje i perspektive
Evropske unije (Prevodi knjiga 4); Inenjerska komora Srbije Matina
sekcija planera; Beograd; 2008,
etrnaesta Evropska konferencija ministara odgovornih za
prostorno/regionalno planiranje (CEMAT) Mostovi irom Evrope,
Lisabon, Portugal, 26 27. oktobar 2006.; Asocijacija prostornih
planera Srbije; Beograd; 2009,
Strategije integralnog prostornog razvoja podruja Centralne
Evrope, Podunavlja i Jadrana, Visionplanet,
www.uniserver.sz/visionplanet/default_en/htm,
European Space and Territorial Integration Alternatives / ESTIA,
Spatial development strategies and policy integration for the
South- eastern Europen space, http://estia.arch.auth.gr/estia/,
CORINE LAND COVER, European Environment Agency,
http://www.eea.europa.eu/ , Inventar stanja zemljinih resursa Bosne
i Hercegovine u poslijeratnom periodu; Zavod
za Agropedologiju Sarajevo, Poljoprivredni Institut Banja Luka,
Agronomski Institut Sveuilita u Mostaru, Food and Agriculture
Organization of the United Nations Sarajevo,
Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period 1981 2000, preieni
tekst; Skuptina SR BiH, Sarajevo, 1989,
Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. do 2000.
godine, Analitiko-dokumentaciona osnova, sintezni materijal,
Republiki komitet za, graevinarstvo, stambene i komunalne poslove,
Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje
arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, septembar 1981.,
Strategija prostornog ureenja Federacije BiH prva etapa,
studija; Federalno Ministarstvo prostornog ureenja i okolia;
Sarajevo, 1997,
Informaciono dokumentaciona osnova Prostornog plana Republike
Srpske do 2015. godine, Urbanistiki zavod Republike Srpske a.d.
Banja Luka, Banja Luka, 2007,
Prostorni plan Republike Srpske do 2015. godine, Urbanistiki
zavod Republike Srpske a.d. Banja Luka, Banja Luka, april
2008.,
Prostorni plan Republike Srbije, Slubeni glasnik Republike
Srbije, Republika Srbija, Beograd, 1996,
Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - nacrt,
Ministarstvo zatite ivotne sredine i ureenja prostora, Podgorica,
2006,
Regionalni prostorni plan Gornja Drina (analitiko - sintezni
materijal), Urbanistiki zavod SR BiH Poslovna jedinica Gorade,
Gorade, 1980,
Regionalni prostorni plan Gornja Drina (izvod iz analitiko -
sinteznog materijala), Urbanistiki zavod SR BiH Poslovna jedinica
Gorade, Gorade, 1980,
Prostorni plan grada Sarajevo za period od 1986 do 2000. odnosno
2015. godine, Slubene novine grada Sarajeva, Sarajevo, 7/86,
Prostorni plan grada Istono Sarajevo do 2015. godine,
Urbanistiki zavod RS, a.d.,
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
16
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Banja Luka, 2008, Prostorni plan optine Gorade planski period
1985 2010. (analitiko
dokumentaciona osnova), Urbanistiki zavod BiH, Sarajevo, 1986,
Prostorni plan optine Foa (2. faza, analitiko dokumentaciona
osnova), Urbanistiki
zavod BiH, Sarajevo, 1986, Prostorni plan optine Foa,
Urbanistiki zavod BiH, Foa, 1989, Nacrt Prostornog plana optine
Rogatica do 2010. godine, Institut za arhitekturu,
urbanizam i prostorno planiranje arhitektonskog fakulteta,
Rogatica, januara 1988., Urbanistiki plan Gorade 2000
dokumentacija, Urbanistiki zavod BiH, Sarajevo, juni
1977., Odluka o usvajanju i sprovodjenju Urbanistikog plana
grada Gorada do 2000. godine,
Meuoptinski slubeni glasnik Sarajevo, 15/81, Odluka o zonama
graevinskog zemljita Opine Foa Ustikolina, Slubene novine
Bosansko - podrinjskog kantona 11/02, Srednjorona razvojna
strategija Bosne i Hercegovine PRSP (2004-2007), konana
verzija, Savjet ministara BiH, Sarajevo, 2004, Studija
ranjivosti prostora Federacije BiH (nacrt); Institut za
hidrotehniku Graevinskog
fakulteta u Sarajevu, IPSA institut; Sarajevo, 2008, Strategija
zatite okolia FBiH 2008 2018. (nacrt); Bosna-S Oil Services
Company,
Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu, IPSA
institut; Sarajevo, 2008, Strategija upravljanja vrstim otpadom BiH
Final report, AEA TECHNOLOGY
ENVIRONMENT, 2000, Studija za transport master plan u Bosni i
Hercegovini finalni izvjetaj, izvrni saetak;
Japan International Cooperation Agency (JICA), Ministarstvo
civilnih poslova i komunikacija Bosna i Hercegovina, Ministarstvo
prometa i komunikacija Federacije BiH, Ministarstvo saobraaja i
veza Republika Srpska, Pacific Consultants International; mart,
2001.,
Studija energetskog sektora u BiH nacrt konanog izvjetaja;
Energetski institut Hrvoje Poar Hrvatska, Soluziona panjolska,
Ekonomski institut Banjaluka, Rudarski institut Tuzla; 2008,
Strateki plan i program razvoja energetskog sektora Federacije
Bosne i Hercegovine nacrt, finalna verzija; Federalno ministarstvo
energije, rudarstva i energije; Sarajevo; februar/veljaa 2008.,
Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 1. dio (Nacrt);
Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, Zavod za vodoprivredu d.o.o.
Mostar; Sarajevo; mart 2009.,
Regionalna strategija ekonomskog razvoja za Sarajevsku ekonomsku
makroregiju, Sarajevska regionalna razvojna agencija, Bosna i
Hercegovina, novembar 2004.,
Studija elektroenergetskog i termoenergetskog sistema Bosansko
podrinjskog kantona Gorade za period 2008 2028. godina (nacrt),
IPSA institut, Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u
Sarajevu, CETEOR Sarajevo, 2008,
Studija kvaliteta zemljita Bosansko podrinjskog kantona, Zavod
za agropedologiju FBiH, Sarajevo, 2006,
Strateki plan opine Foa Ustikolina za period 2008 2013.,
Ustikolina, 2008. godine, Opina Gorade - Strategija razvoja
zasnovana na potivanju ljudskih prava 2008
2014., Gorade, 2007. godine, Strategija razvoja opine Pale Praa,
Statistiki godinjaci SR BiH i SFRJ, Statistiki godinjak Republike
Bosne i Hercegovine 1992, Dravni zavod za statistiku,
1994, Statistiki godinjak/ljetopis Federacije Bosne i
Hercegovine 2005, Federalni statistiki
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
17
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
zavod, Sarajevo, 2005, Statistiki godinjak/ljetopis Federacije
Bosne i Hercegovine 2008, Federalni statistiki
zavod, Sarajevo, 2008, Federacija Bosne i Hercegovine u
brojkama, Federalni statistiki zavod, Sarajevo, 2008, Bosansko
podrinjski kanton u brojkama 2008. godine, Federalni statistiki
zavod,
Sarajevo, 2005, Stanovnitvo BiH Narodnosni sastav po naseljima,
Dravni zavod za statistiku
Republike Hrvatske, Zagreb, 1995. godine, Popis stanovnitva,
domainstava i stanova u 1981. godini [CD-ROM], Savezni zavod za
statistiku, Beograd, Popis stanovnitva 1953, stanovnitvo i
domainstva, knjiga 12, podaci za naselja i
dijelove naselja prema upravnoj podjeli u 1953. godini -
Beograd, 1959, Makroekonomski pokazatelji po kantonima i opinama za
2007. i 2008. (analiza),
Federalni zavod za programiranje razvoja, 2008, Godinjak -
Potronja vode i stepena zagaenja otpadnih voda u SR Bosni i
Hercegovini
za 1990. godinu, Republiki vodoprivredni drutveni fond,
Sarajevo, 1991, Prilagoavanje realnog i finansijskog sektora
prikljuenju Evropskoj uniji, Savez
ekonomista Jugoslavije, 2002, Dugoroni program snabdijevanja
pitkom vodom stanovnitva i privrede u SRBiH,
Sarajevo, 1988, Dugoroni program razvoja vodoprivrede Bosne i
Hercegovine u periodu od 1986. do
2000. godine, Osnovne karakteristike vodoprivrede SR BiH, R.O.
Vodoprivreda BiH, OOUR Zavod za
vodoprivredu Sarajevo, 1980, Jovan . Markovi: Regionalna
geografija SFR Jugoslavije, Graevinska knjiga,
Beograd, 1980, Karte vodnih objekata, izdanje Zavod za
vodoprivredu Bosne i Hercegovine i
Vojnogeografski institut Beograd, umsko privredne osnove,
Ekoloko vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Planina
2002: raubovanje resursa, odsustvo razvoja, odlazak stanovnitva,
zbornik
radova, Savez ininjera i tehniara Srbije i IAUS, Beograd, 2002,
Analiza stanja lokalne uprave i samouprave u Bosni i Hercegovini
(nacrt), EDA -
Agencija za razvoj preduzea, Fond otvoreno drutvo Bosna i
Hercegovina, SDC / Intercooperation, 2005,
Studija ranjivosti prostora Tuzlanskog kantona; Bosna-S Oil
Services Company, Rudarski fakultet Univerziteta u Tuzli; Tuzla,
2008,
Zakon o prostornom ureenju i koritenju zemljita na nivou FBiH,
Slubene novine FBiH 2/06 i 72/07,
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata
prostornog ureenja, Slubene novine FBiH 63/04, 50/07,
Zakon o prostornom ureenju Bosansko podrinjskog kantona Gorade,
Slubene novine Bosansko podrinjskog kantona br. 07/04.
Osim prikupljene dokumentacione osnove, koritene su detaljne
informacije iz strunih organizacija iz oblasti infrastrukture,
geodezije, privrede, umarstva, statistike, kao i podaci iz
optinskih odjeljenja dobijenih putem ankete.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
18
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
19
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
B. STANJE ORGANIZACIJE , UREENJA I KORITENJA PROSTORA
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
20
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
II PRIRODNI USLOVI I RESURSI 1. GEOGRAFSKI POLOAJ, RELJEF, KLIMA
I DRUGE PRIRODNE KARAKTERISTIKE PROSTORA GEOGRAFSKI POLOAJ Bosansko
- podrinjski kanton se nalazi izmeu 43 34' 6.2" i 43 46' 24.8"
S.G.. i 18 31' 30.5" i 19 01' 01.4" I.G.D. Najjunija taka obuhvata
nalazi se u dolini Drine u optini Foa - Ustikolina (atar naselja
Filipovii), dok je najsjevernija locirana u kanjonu Prae u optini
Pale - Praa (atar naselja Vraalice). Najzapadnija taka je u ataru
naselja Dragomilii u optini Foa - Ustikolina, a najistonija taka se
nalazi u ataru naselja Milanovii u optini Gorade. Ovaj kanton se
nalazi u jugoistonom dijelu Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne
i Hercegovine. Obuhvat plana u pravcu zapad istok ima duinu od 25
km (prosjek), dok prosjena duina u pravcu sjever jug iznosi oko 20
km. Ovaj prostor veina regionalnih geografa sa aspekta fiziko -
geografske regionalizacije svrstava u Dinarsku Bosnu i Hercegovinu
(Istona Bosna ili Pobre i sredogorje srednje Bosne). Bosansko -
podrinjski kanton granii samo sa jednim kantonom u Federaciji BiH -
Kantonom Sarajevo (optina Trnovo FBiH) i sa 5 optina u Republici
Srpskoj (Foa, Kalinovik, Novo Gorade, Pale i Rogatica). Na
jugoistoku Bosansko - podrinjski kanton je vazdunom linijom oko 6.4
km udaljen od dravne granice sa Crnom Gorom (predio Bukovica u
crnogorskoj optini Pljevlja). Najblii granini prelaz kantonu je
granini prelaz Metaljka u optini ajnie. Od dravne granice prema
Srbiji kanton je udaljen 57.8 km (granini prelaz Vardite). Najblii
regionalni centar u Crnoj Gori su Pljevlja, a u Srbiji grad Uice.
Preko teritorije Bosansko - podrinjskog kantona prelaze dvije
znaajne saobraajnice: Trebinje Gacko Foa Gorade Ustipaa i Sarajevo
Pale Praa Gorade. Slika 1: Poloaj Bosansko podrinjskog kantona u
FBiH i BiH
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
21
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
GEOLOKE KARAKTERISTIKE Geomorfoloke karakteristike Osnovne
geomorfoloke konture stvorene su endrogenim (orogenim) procesima.
Tektonskim pokretima nakon geosinklinalne etape formirani su
planinski masivi. Tako stvoreni oblici terena kasnijim egzogenim
agensima su preoblikovani. Orografija Niz visokih planina ovog
podruja daje mu planinski karakter. Planinski vei dio masiva
Jahorine na zapadu razdvaja rijeka Drina od manjeg dijela
planinskog masiva Ljubinje na istoku. Na podruju
Bosansko-podrinjskog kantona zastupljen je, dio masiva Jahorine, te
dio morfoloke jedinice kompleksne depresije izmeu masiva Jahorine i
Romanije. Uslovljenou litolokim sastavom, formiran je dijelom blago
izraeni reljef, a dijelom izrazitih visokih istaknutih oblika.
itavim podrujem dominiraju mnogobrojne potone doline i jaruge
usijeene u klasine stijene paleozoika i donjeg trijasa. Planine
Istaknuta planinska uzvienja su Borovac (1749 mnv), Crni vrh (1408
mnv), Hadi planina (1298 mnv), Sjenokos (980 mnv), Kacelj (1674
mnv), Turjak (1327 mnv), Stolac (1520 mnv), Grabi (1021 mnv), Baba
(964 mnv) i dr. Na desnoj strani Drine nalaze se padinski dijelovi
masiva Ljubinje i Biserna (616 mnv), Vranjaa (531 mnv), Majdan (819
mnv), Uhotia br. (803 mnv), Bukova ravan (634 mnv), Careva ravan,
Koba i dr. Egzogeni genetski tipovi reljefa Eroziona ili dinamika
geomorfologija prouava oblike u reljefu Zemljine povrine, koji su
postali radom razliitih geomorfolokih agenasa, djelovanjem
spoljanjih, egzogenih sila. Pod uticajem spoljanjih sila, javljaju
se razliiti geomorfoloki agenasi. Svaki od njih izaziva odgovarajui
erozioni proces, u okviru kojeg se formiraju odreeni erozioni
oblici reljefa. Pod erozijom se podrazumijeva odnoenje materijala
razliitog litolokog sastava, sa topografske povrine reljefa. Svaka
od razliitih vrsta erozija stvara vlastite karakteristine oblike u
reljefu. Na podruju Bosansko-podrinjskog kantona u izgraivanju
oblika reljefa i stvaranju razliitih genetskih tipova reljefa
uestvuju razliiti oblici erozionog djelovanja. Najizraeniji su:
fluvijalni oblik erozije (mehaniki rad velikog broja rijeka i
potoka), karstni oblik erozije (hemijsko rastvaranje krenjakih
stijena) i erozioni procesi na padinama (fiziko-mehaniko
rastvaranje pod uticajem gravitacije). Samim tim, nastali su
odgovarajui tipovi reljefa: fluvijalni tip reljefa, padinski tip
reljefa i karstni tip reljefa. Svaki od ovih tipova reljefa se
karakterie po svojim oblicima reljefa. Fluvijalni tip reljefa
Fluvijalna ili rijena erozija predstavlja geomorfoloki proces
izgraivanja oblika u reljefu radom rijenih tokova. Izgraivanje
oblika vri se u okviru fluvijalnog procesa. Na podruju ovog kantona
fluvijalni tip reljefa je veoma izraen zahvaljujui mehanikom radu
velikog broja rijenih tokova. Tu se prije svega misli na tokove
rijeka: Drine, Prae i dr.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
22
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Oblici fluvijalnog reljefa Na podruju istraivanog terena u
okviru fluvijalnog reljefa javljaju se dvije vrste oblika:
a) Erozioni oblici, postali neposrednim djelovanjem fluvijalne
erozije, a manifestuje se usijecanjem rijenih tokova
b) Akumulacioni fluvijalni olici postali su magomilavanjem i
oblikovanjem nanosnog rijenog materijala (ljunka, pijeska i
gline)
Od akumulacionih fluvijalnih oblika postoje aluvijalne ravni,
inundacione ravni, rijene terase uz korita rijeke Drine i Prae. Na
otkrivenim profilima terasa uoava se djelomina slojevitost, ali je
najvei dio heterogen kako po sastavu, tako i granulaciji. Terase su
gotovo idealno uravnjene to ukazuje na veliku energiju toka u
zavrnim fazama stvaranja. Terasni otsjeci su esto preko 2 m visine.
Terase su naroito izraene u dolini Drine kod Ustikoline. U
Cvilinskom polju kod Ustikoline otro se razlikuju dvije terase (t1
i t2) iji su terasni odsjeci visoki i do 15 m. Valukice su
diogenetskim procesima vezane i prelaze u konglomerate. irina
aluvijalnih i terasnih zaravni je promenljiva i iznosi od nekoliko
desetina metara do stotinu i vie metara. Padinski tip reljefa Na
formiranje padinskog tipa reljefa ovog podruja uticao je niz
egzogenih geolokih faktora koji su se manifestovali u oblikovanju
formi reljefa eroziono-denudacionim, fluvio- denudacionim i
denudacio-akumulacionim procesima. Ovi procesi su uticali na
formiranje razliitih formi reljefa. Tereni svrstani u ovaj tip
reljefa uglavnom su izgraeni od finih i grubih klastita,
karbonatnih i silikatnih klastinih sedimenata, kao i paleozojskih
klastita. Plastika reljefa usljed eroziono-denudacionih procesa
predstavlja zaobljena bila s blagim padinama. Samo su pojedini
tokovi duboko usjeeni i imaju tipinu V-obraznu formu.
Eroziono-denudacioni procesi uslovili su razuenost terena. Izraene
su brojne jaruge i vododerine. Bujini tokovi koji dolaze s
hipsometrijski veih visina nanose velike koliine plavinskog
materijala koji se deponuje u podnojima padina. Karstni tip reljefa
Hemijskim rastvaranjem krenjakih stijena javlja se kraki proces u
okviru kojeg se stvaraju razliiti oblici reljefa. Na ovom prostoru
koji izgrauju karbonatne stijene su izraeni procesi intenzivne
karstifikacije, tako da su este pojave vrtaa, uvala i drugih oblika
intenzivne karstifikacije (Drecun, Prosjeka, Melac, Mazlina).
Terene sa razvijenim karstom izgrauju preteno srednjetrijaski
krenjaci.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
23
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Ininjerskogeoloke karakteristike stijena i terena Podruje
Bosansko-podrinjskog kantona karakteriu vrlo sloene
ininjerskogeoloke karakteristike terena. To proistie iz vrlo sloene
litofacijalne i strukturno tektonske grae terena geomorfolokih,
hidrogeolokih, hidrolokih i klimatskih karakteristika terena.
Litoloka graa terena je vrlo heterogenog sastava kojeg karakteriu
este litoloke promjene u vertikalnom i horizontalnom pravcu
izrazita anizotropija fiziko-mehanikih svojstava i otpornosti na
procese povrinskog raspadanja pa su formirani pokrivai razliite
debljinegeomehanikih svojstava i stepena stabilnosti.
Strukturno-tektonski odnosi u terenu su takoe vrlo sloeni. U grai
terena uestvuje vie strukturno-facijalnih jedinica sa izraenim
oblicima rupturne i naborne tektonike. Reljef karakterie sloena
geomorfoloka graa stvorena uticajem endogenih i egzogenih faktora
na litoloku grau. Osnovne karakteristike reljefa su sloeni
morfoloki oblici, razuenost, diseciranost i nagibi padina.
Ininjerskogeoloki sastav Prema karakteru strukturne veze izmeu
mineralnih sastojaka i pojedinih fragmenata stijenske mase su
podijeljene na vezane i nevezane. A. VEZANE STIJENE
Ininjerskogeoloki kompleksi U ininjerskogeoloko komplekse svrstano
je vie litogenetskih lanova, koji se esto i nepravilno izmjenjuju u
horizontalnom i vertikalnom pravcu, po povrini su raspadnuti u vidu
aluvijalno-deluvijalnog pokrivaa razliite debljine i materijalnog
sastava, esto pokriveni vegetacijom. To su sredine litoloki
keterogene i anizotropne u pogledu fiziko-mehanikih svojstava,
sloenih ininjerskogeolokih i hidrogeolokih karakteristika. Kao
ocjene ovih stijena, kao radne sredine njihova kvalitativna i
kvantitativna svojstva se razvrstavaju u rasponu od najloijih do
fiziko-mehaniki najpostojanijih lanova . kriljci, subgrauvakni
pjeari, ronaci, mermerisani i kriljani krenjaci i sl. Veliki dio
prostora Bosansko-podrinjskog kantona izgrauju paleozijski kriljci,
subgrauvakni pjeari, ronaci, mermerisani i kriljani krenjaci i sl.
stijene (C12). Zastupljene su u strukturno facijalnoj jedinici
PRAA-FOA, odnosno ROMANIJA-PRAA-JAHORINA i to u tektonskim
jedinicama: Gorade, Ustikolina, Jabuka. Predstavljene su klasinim i
karbonatnim razvojem (pjeari tipa "grauvake" s interkalacijama
crnih ugljevitih kriljaca, meta-pjeara, kvarcno-serisitski kriljci,
glinasto-kvarcno-karbonatni kriljci, glinoviti kriljci, kvarc,
liditi. Karbonatni su podreeniji (mermerizirani krenjaci,
mermerizirani pjeskoviti krenjaci, limonitizirani krenjaci,
laporoviti krenjaci i sitnokristalasti dolomiti). Najvie pojava
krenjaka je u dolini Odskog potoka i njegovih pritoka, te dolinom
Drine i Osanice. Mjestimino ove naslage prate manja tijela
vulkanita: dijabazi () kod ahbaia, spiliti (ab), Crni vrh,
granitoid (r) kod Boguia, te gips (ahbaii, Radeljevii, Jabuka i
dr.). Zbog ovako raznovrsnog litolokog sastava ove tvorevine
karakteriu dosta sloena ininjerskogeoloka svojstva. Fiziko-mehanika
svojstva pokazuju izrazitu anizotropiju. vrste stijene, dosta
otporne na procese povrinskog troenja u geomorfolokom smislu
izgrauju terene strmijih padina i neujednaene debljine pokrivaa.
kriljci su planparalelnog rasporeda minerala, raspadaju se u
listastu i iverastu drobinu, dosta su krti i troni. Pjeari daju
preteno pjeskovito-ilovaast rezidijum, sklon eroziji. Ove stijene
su vodopropusne. Karbonati su tektonski ispucali i oteeni, preteno
dobro vodopropusni, a po povrini se raspadaju u pokrivae ilovaastog
tipa debljine 2-3 m.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
24
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Kompleks paleozojskih sedimenata izgrauje stabilne terene. Prema
Protoakonovu spadaju u V iVa grupu, f = 4-3, kao srednje vrste
stijene. Pjeari, dolomitini krenjaci, konglomerati, liditi, gips
Takoe, veliki dio prostora Bosansko-podrinjskog kantona izgrauju
permotrijaske stijene (P,T) i gornjopermiske (P3): krenjaci,
konglomerati, bree, pjeari, liditi, dolomitini krenjaci, gips. Ovaj
ininjerskogeoloki kompleks takoe je litoloki dosta raznovrstan.
Preovlauju vrste stijene dosta otporne na procese povrinskog
troenja, a u geomorfolokom smislu izgrauju terene strmijih padina i
neujednaene debljine pokrivaa. Ove stijene su razliito
vodopropusne, tektonski ispucali i oteeni. Izgrauju preteno
stabilne terene. Klasini sedimenti donjeg trijasa Klasini sedimenti
donjeg trijasa (T1) zastupljeni su u grai terena juno od Bogovia
kod Orahovice i kod emernice. To su najee trone
kriljanepjearsko-liskunovite stijene crvene, ljubiaste, smee.
Mjestimino se javljaju proslojci i uloci ploastih petitskih
sedimenata razliite boje. To su ploaste slojevite naslage sa
preteno metanskim, rjee veim dijabaznim tijelima u vidu silova i
dajkova. Na terenima veeg nagiba, ove naslage su esto nestabilne.
Ininjerskogeoloka klasa litoloki heterogena Krenjaci masivni,
ploasti, limonitizirani i sl. Prostorna zastupljenost stijena ovog
ininjerskogeolokog kompleksa je znatno manja od ostalih na ovom
podruju. Gornjosilurski krenjaci nalaze se kod Ustikoline. To su
bankoviti limonitizirani krenjaci. Srednjedevonski svijetlosivi do
bjeliasti tankoplaviasti mermerizirani krenjaci nalaze se u gornjem
toku Osanikog potoka (atovii). Kod sela Ilovae nalazi se manja masa
bijelih, dolomitinih mermeriziranih krenjaka gornjeg perma (P3) uz
donjokarbonske alevrolite. Na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona
nalazi se samo manji dio jugoistonog planinskog masiva Jahorine
planine koji izgrauju srednje trijaski krenjaci T2 koji su veoma
korstifikovani. Fiziko-mehanika svojstva ovih stijena su preteno
postojana. Grade stabilne i vodopropusne terene. Poroznost je
pukotinska i pukotinsko-kavernozna, te predstavlja kolektore
podzemnih voda sa razbijenim tipom izdani. To su vrste stijene, po
Protoakonovu u III a grupi, f = 8. B. NEVEZANE STIJENE
Ininjerskogeoloki kompleksi U ininjerskogeoloke komplekse nevezanih
stijena su ukljueni proluvijalni i rijeni sedimenti. Osnova
ininjerskogeoloka karakteristika ovih naslaga je izraena litoloka
heterogenost u bonom i vertikalnom pravcu, neujednaen
granulometrijski sastav, sortiranost i sloenost zrna,
intergranularna poroznost i vodoprpusnost. Grade zaravnjene i
stabilne terene pogodne za urbanizaciju. Proluvijalni sedimenti
(pr) Proluvijalni sedimenti javljaju se na prostorima male povrine
u vidu proluvijalnih konusa ili zastora preko aluvijalnih
sedimenata uz korita Drine, Prae, u donjem toku ili uz ua
potoka,
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
25
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
kao i uz korita potoka. Ove naslage su nastale radom
potono-bujinih tokova koji se povremeno javljaju na ovom prostoru.
Izgraeni su od drobine, pijeska, blokova i alevrita, a mjestimino
sadre i organsko tlo, organske gline i muljeve. Pomenuti litoloki
lanovi se bono i vertikalno, esto haotino izmjenjuju, to je
posljedica reima taloenja ovih naslaga.Ininjerskogeoloka svojstva
su povoljnija kod onih dijelova naslaga gdje preovladavaju krupnije
frakcije drobina, pijesak, blokovi. Ovi dijelovi terena su
vodopropusni, stabilni, dobro nosivi, povoljni za gradnju. Dijelovi
terena izgraeni od alevrita, glina, muljeva, izgrauju uslovno
stabilne terene, slabo vodopropusne, slabo nosive, stiljive i
nepogodne za gradnju. Da bi se ovo utvrdilo u ovim terenima treba
prije gradnje izvriti deteljna geomehanika svojstva. Prema
Protoakonovu spadaju u grupu od VIII-X, f = 0,6 0,3, kao zemljasto,
sipko i muljevito tlo. Sipari (s) Siparini materijali naleze se na
svim strmim planinskim padinama. To su manja ili vea toila izgraena
od fragmenata i blokova matinih stijena. U najniim dijelovima toila
ili spojenih toila dominiraju blokovi i krupni komadi stijena. Ove
naslage su sipke, nepogodne z agradnju, nestabilne. Prema
Protoakonovu spadaju u grupu od VIII-IX, f =0,6 0,5. Deluvijalni
nanosi (d) Zaglinjene stijenske drobine na mjestu ili
transportovane, nalaze se na velikom dijelu terena. Nastala kao
produkt raspadanja stijena koje izgrauju u osnovi teren. Razliite
su debljine, najee do 10 m, a nalaze se na terenu razliitog nagiba.
Neujednaene poroznosti i vodopropusnosti, uglavnom loe konsolidovan
materijal. Izgrauje preteno labilne i nestabilne padine. Prema
Protoakonovu spadaju u grupu od VIIa, f =0,8.
Deluvijalno-proluvijalni nanosi (dpr) Najvea masa svih naslaga
registrovana je izmeu Osjeana i Deeva na padinama Pothranjena. To
su zaglinjeni valutci i fragmenti stijena. Uglavnom loe sloen i loe
konsolidovan materijal, neravnomjerne vodopropusnosti. Rijeni
sedimenti (t1, t2, al,a) Du Drine i Prae njihovih pritoka formirane
su aluvijalne zaravni malog teritorijalnog rasprostranjenja.
Javljaju se u vidu uskih i dugakih traka. Zastupljeni su
ljunkovima, pijeskovima i glinama. Ove stijene se bono i vertikalno
izmjenjuju, razliitog su granulometrijskog sastava, sortiranosti i
sloenosti zrna, dobro su vodopropusne. ljunci i pijesci imaju
povoljna fiziko-mehanika svojstva, dobro su nosivi i vrlo pogodni
za fundiranja objekata. Ove naslage grade zaravnjene, stabilne i
vrlo pogodne terene za urbanizaciju. Prema Protoakonovu spadaju u
grupu od VIa, VII i VIIa, f =1,5 - 0,8. Ove stijene u suvom stanju
su sipke. Rijene terase t1 i t2 naroito su izraene u dolini Drine
kod Ustikoline, Vrania, Vitkovia i Gorada. U cvilinskom polju kod
ustikoline otro se razlikuju dvije terase iji su terasni odsjeci i
do 15 m. Obe su izgraene od valutica preteno krenjakih, rjee
pjearskih runjakih i magmatskih. Valutice su dijagenetski vezane i
prelaze u konglomerate. Aluvijalni nanosi (al) nalaze se u svim
veim potonim dolinama.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
26
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Koritni sedimenti (a) u koritu Drine i Prae su preteno
ljunkoviti. Kao posebni dijelovi postoje ade i plae. Egzogeni
geoloki i inenjerskogeoloki procesi i pojave Kao to se vidi iz
opisa inenjerskogeoloke grae terena teren je vrlo heterogenog
litolokog sastava, veoma neujednaenih fiziko-mehanikih svojstava i
otpornosti na procese egzogenih fiziko-geolokih procesa. Pored
toga, hidrogeoloke, hidroloke, klimatske karakteristike i
pokrivenost terena su neujednaeno izraeni. Geomorfoloka graa,
razuenost i diseciranost reljefnih oblika su rezultat uzajamnog
djelovanja pomenutih faktora. Erozivnost Erozija i denudacija su
najraireniji oblik djelovanja egzogenih geolokih procesa. Posebno
su razvijeni u dijagenetski slabo vezanim stijenama. Selektivni tip
ove erozije je razvijen u inenjerskogeolokim kompleksima karbonskih
sedimenata, zatim gornjeg perma i permatrijasa. Karstna erozija je
razvijena u karbonatnim-krenjakim terenima (Prosjeka-Vraali-Melac).
Ove terene karakteriu brojne vrtae u povrinskom dijelu terena, a
dublje brojni oblici karstnih upljina, kaverni i kanala. Klizita,
odroni i sl. Klizita nestabilni tereni, najee su u permskim
kriljcima (P), verfenskim (T1) i deluvijalnim (d) sedimentima na
padinama veeg nagiba (>5). Odroni su posebno izraeni na strmim
stijenovitim terenima, kanjonima i sl. (kanjon Prae, emernice i
dr.). Kategorizacija terena prema stepenu stabilnosti
Kategorizacija prema stepenu stabilnosti na teritoriji
Bosansko-podrinjskog kantona je izvrena na bazi postojeih podataka,
posebno po analizi inenjersko-geoloke grae terena, sklonosti
pojedinih litolokih sredina prema inenjerskogeolokim procesima i
pojavama, geo-mehanikim karakteristikama elvuvijalno-deluvijalnog
pokrivaa, geomorfolokoj grai, hidrogeolokim i drugim
karakteristikama terena. Izvrena je prognoza ponaanja stijenskih
masa kao radne sredine u uslovima inenjerske djelatnosti ovjeka
(dublja zasijecanja, optereenje i raskvaavanje pdaina i sl.) Prema
svemu navedenom cijelo podruje Bosansko-podrinjskog kantona je
reonizirano po stepenu stabilnosti na:
- preteno stabilno - labilno - preteno nestabilno
Cilj ove kategorizacije je ukazivanje na odreene probleme vezane
za stabilnost terena, da se usmjere budua detaljnija istraivanja u
terene potencijalno pogodna za urbanizaciju i dr., i da se planira
njihov obim i vrsta. Stabilni tereni su stabilni u prirodnim
uslovima i preteno stabilni u uslovima dubljih zasijecanja padina.
Izgrauju ih stijene dosta postojanih fiziko-mehanikih svojstava i
relativno dobre otpornosti na procese povrinskog raspadanja. To su
u prvom redu naslage krenjaka, dolomita, brea, magmatskih stijena.
Zavisno od nepovoljne orjentacije slojeva prema iskopima mogue je
da doe do smicanja pojedinih blokova du meuslojnih pukotina ili
mehanikih diskontinuiteta i da se u ovim terenima izazove
destabilizacija kosina. Ove pojave mogu imati uglavnom lokalni
karakter.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
27
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Uslovno stabilni tereni su najveim dijelom stabilni u prirodnim
uslovima, dok u uslovima obimnijih zemljanih radova, promjene,
odnosno poveanja nagiba terena, poveanja vlanosti, povrinskih
naslaga, pa poveanja optereenja, seizmikih uticaja i sl. postaju
preteno nestabilni. To su naroito verfenski sedimenti (T1), zatim
glinovite naslage (dl, dpr) na padinama nagiba 5 15 . Nestabilni
tereni su najveim dijelom nestabilni u prirodnim uslovima. Nalaze
se na dijelovima terena koje izgrauju preteno glinovite naslage, te
sipari i sl. To su padine nagiba veeg od 5, odnosno ee nagiba veeg
od 10, a ije su fiziko-geomehanike osobine uslovile nestabilnost.
Ove terene prije bilo koje namjene korienja, a posebno gradnje,
treba detaljno geomehaniki ispitati, te po odreenom projektu
sanirati. Lokaliteti sa izraenim pojavama nestabilnosti - klizitima
su:
- Ljaljaki p., Kolakovii - Gunjevii
Seizminost terena Prema podacima karata iz Pravilnika o tehnikim
normativima za izgradnjom objekata niskogradnje u seizmikim
podrujima podruje Bosansko-podrinjskog kantona nalazi se u zoni
maksimalno oekivanog intenziteta potresa: Tabela 1.
Povratni period godina Maksimalno oekivani intenzitet potresa
MSK 64 50 V 100 200 500
VII
1000 10 000 VIII
Osnovni stepen seizminosti je sraunat za srednje uslove tla
(glinovito-pjeskovito tlo), to znai da je zavisno od lokalnih
geolokih uslova mogua diferencijacija terena u okviru datih kontura
izoseisti do 1 iste skale. Naime, u vrstovezanim (kamenitim)
terenima seizmodinamiki povoljnijim sredinama, mogue je opadanje
date vrijednosti osnovnog stepena do 1, a u terenima izgraenim od
kvartarnih sedimenata vee debljine, ljunkoviot-pjeskovitog sastava
(seizmodinamiki loijim sredinama od srednjih uslova tla) treba
raunati sa prirastom + 1 MSK 64 skale. Za potrebe usvajanja
kriterijuma aseizmike gradnje objekata kapitalnog znaaja,
preporuuje se izrada karte seizmike mikrorejonizacije. Prema
Pravilniku o tehnikim normativima gradnje takvih objekata u
seizmiki aktivnim podrujima (Slubeni list, SFRJ 31/81 od
05.08.1981. godine) granina vrijednost seizmike opasnosti je VII
MSK 64. Seizmogeoloki povoljni tereni su do VII, seizmogeoloki
nepovoljni su VII i preko VII iste skale.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
28
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Hidrogeoloke karakteristike Podruje Bosansko-podrinjskog kartona
nalazi se na strukturno facijalnim geotektonskim jedinicama:
"ROMANIJA-PRAA-JAHORINA" i "DERVENTA-PODROMANIJA". Prema
hidrogeolokim karakteristikama to je teren koji izgrauju
vodopropusne, slabo vodopropusne i vodonepropustne stijene.
Hidrogeoloka kategorizacija terena Stijene koje izgrauju ovo
podruje su: Prema tipu poroznosti: - Stijenske mase
intergranularne, intergranularne i/ili pukotinske,
pukotinsko-kavernozne, pukotinske i beznaajno pukotinske poroznosti
Prema filtoacionim karakteristikama: -Propusne i nepropusne stijene
Prema hidrogeolokoj funkciji: -Sprovodnici (kolektori), izolatori i
barijere Prema hidraulikom mehanizmu: -Slobodne, subarteke, arteke
Propusne stijene su stijenske mase intergranularne, intergranularne
i/ili pukotinske, pukotinsko-kavernozne i pukotinske poroznosti. To
su silurski bankoviti krenjaci devonski bankoviti do ploasti
krenjaci, gornjopermski krenjaci, srednjetrijaski krenjaci, srednje
i gornjotrijaski krenjaci, aluvijalni sedimenti i sipari. U sjelini
su dobre vodopropusnosti, a ograniene transmisivnosti. Stijene
pukotinsko-kavernozne i pukotinske poroznosti su takoe dobre
vodopropusnosti, ali su na ovom podruju manje zastupljene. Znaajne
akumulacije podzemnih voda su unutar intenzivno tektoniziranih
karbonatnih stijena. Nepropusne stijene su najzastupljenije, a to
su karbonski glinci, pjeari, filitini kriljci, kvarene ice,
mermerizirani krenjaci, permotrijaski konglomerati, lioliti,
pjeari, venfenski kriljci i pjeari, jurijski ronaci glinci,
alevroliti, kvartalni glinoviti sedimenti. Vodopropusnost i
transmisivost su vrlo slabe. Najee su to neznatne akumulacije
podzemnih voda, koje se dreniraju iz raspadnutih, pripovrinskih
stijenskih masa. Propusne stijenske mase intergranularne poroznosti
(a, al, t1, t2, s) Stijenske mase intergranularne poroznosti
zastupljene su u aluvijalnim i siporinim ljunkoviot-pjeskovitim
naslagama. Najzastupljenije su uz rijene tokove Drine i Prae, te uz
strme padine. U cjelini su dobre vodopropusnosti i transmisivosti.
U hidrogeolokom smislu znaajniji su fluvijalni sedimenti, naroiot
neposredno uz rijene tokove. U ovim sedimentima se podzemne vode
prihranjuju infiltracijom rijenih tokova i atmosferskih voda.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
29
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Izvori i akumulacije podzemnih voda Zavisno od prostornih
elemenata (debljina i povrina) naslaga intergranularne poroznosti
(ljunka, pijeska, drobine), te uslova prihranjvanja i pranjenja je
akumulacija podzemnih voda. Pokrivenost naslaga intergranularne
poroznosti glinastim tlom, utie na akumuliranje podzemnih voda
sprjeavanjem infiltracije atmosferskih voda, ali i zatitom od
zagaenja to je dosta promjenjljivo. Zaglinjenost naslaga
intergranularne poroznosti utie na izdanost. Stijenske mase
intergranularne i/ili pukotinske poroznosti (P,T) Ove stijenske
mase predstavljene konglomeratima, pjearima, ronacima odlikuju se
ogranienim vodonosnicima, a manje akumulacije podzemnih voda
formirane su u tektonski poremeenim konglomeratima i pjearima.
Izvori i akumulacija podzemnih voda Akumulacije podzemnih voda su
lokalnog hidrogeolokog znaaja, a dreniraju se u povrinskim
dijelovima terena izvorima izdanosti najee 0,1 0,5 l/sek. Propusne
stijene pukotinsko-kavernozne poroznosti (T2) U ovu kategoriju
stijenskih masa spadaju srednjetrijaski krenjaci, a i neki drugi
koji su manjeg znaaja zbog njihove manje zastupljenosti u grai
terena. Dobrih su hidrogeolokih karakteristika: dobre
vodopropusnosti i transmisivnosti, naroito u intenzivno
karstifikovanim dijelovima. Izvori i akumulacija podzemnih voda
Prihranjivanje podzemnih voda vri se infiltracijom atmosferskih
voda u prslinama, pukotnama, kavernama. Znaajnije akumulacije
dreniraju se preko izvora izdanosti > 1 l/sek. Propusne stijene
pukotinske poroznosti (S3, D2, P3) Ove stijenske mase malo su
zastupljene u povrinskom dijelu terena, pa su jo nepoznatog
hidrogeolokog znaaja. To su bankovite, slojevite i slabouslojene
stijene. U devonskim krenjacima postoje termalne vode na ta ukazuje
izvor (razbijeno izvorite). U eljadniima kod Prae preko devonskih
krenjaka lee karbonski klastiti i kriljci. Izvorite izbija putem
rasjeda na junom kontakata karbonatnog masiva ireg podruja Romanije
i masiva paleozojskih kriljaca jugoistone Bosne (N.Mioi 1977, 1982,
1986). Ostale pojave su manje istraivane, smatraju se manje
vodoobilnim i manjeg prostranstva u plitkim zonama ispod povrine
terena. Raznoliki litoloki sastav uslovljava brojne izdanke i
akumulacije mineralnih voda obogaenih sa Co2. Preteno nepropusne
stijene intergranularne poroznosti (pr,dpr,dl) To su preteno
zaglinjeni sedimenti koje izgrauju mnoge povrinske dijelove terena.
Vodopropusnosti i transmisivosti su vrlo slabe. Preteno nepropusne
stijene pukotinske puznosti (s, ab, r) U ovu kategoriju stijenskih
masa spadaju dijabai, spiliti, granitridi.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
30
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Preteno nepropusni kompleksi (C1, J) Izgrauju u osnovi znaajne
dijelove ovog kantona. To su kriljci, subgrauvakni pjeari, ronaci,
mermerisani i kriljavi krenjaci, glinci, alevroliti i sl.
Predstavljaju preteno vodonepropusne stijenske mase sa ogranienim
lokalnim akumulacijama podzemnih voda. Tako rijetke akumulacije
podzemnih voda dreniraju se iz raspadnutih dijelova stijena
izvorima neznatne izdanosti. Pravci kretanja povrinskih i podzemnih
voda Povrinska hidrografska mrea je dobro razvijena na ovom podruju
i vode uglavnom otiu povrinskim brojnim tokovima rijeka i potoka.
Rijeka Drina je glavni recipijent povrinskih i podzemnih tokova
vode. Njene najznaajnije pritoke su na ovom prostoru: Kolunska r.,
Kosovska r., Osanica, Odska r., Podhranjanski potok. To su preteno
brzi, bujini potoci sa razliitim morfolokim profilima. Izvori
podzemnih voda Na podruju Bosansko - podrinjskog kantona postoji
znaajan broj izvora vode za pie, te mineralnih, a i termomineralnih
voda. Prema raspoloivim podacima, izvori mineralne, termomineralne
i termalne vode su prikazani tabelarno.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
31
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Tabela 2: Izvori mineralne, termomineralne i termalne vode
Koordinate lokacije Naziv izvora i lokacija Oznaka, broj
Izda-nost
l/s
Temp-eratura
C
Hidrohemijske karakteristike X Y Z
S/P
Toplik-Praa eljadinii (iz
devonskih krenjaka na kojima su karbonski klastiti
i kriljci)
TM 157 Varira do 50 15-19
Hidrokarbonatno-natrijsko-kalcijsko-
magnezijski 4845270 6563950 770 1/12
CO2=1,4 M=139 HCO3 = 91, SO4 6,
Cl 3 Praa-grad Kiseljak M138 14,5 Na 53, Ca 41,
Mg 4
4847000 6561980 720 1/3
Op
tina
Pale
- Pr
aa
Praa van grada M139 4846050 6562375 710 1/3
Hidrokarbonatno-hloridno-kalcijsko-
natrijski CO2=1,46 M=1,7 HCO3 67, Cl 11,
SO4 14
Kiseljak-Bogui kaptiran M141 15,2
Ca 52, Na 28, Mg 20
4833428 6574242 390 1/3
Bokovii Ilovaa 147 4830450 6565850 740 1/3
Op
tina
Gor
add
e
Kiseljak Mravinjac M144 4832100 6575920 380 1/3 Kiseljak
Dugo Selo M142 4831100 6555950 680 1/3
Izvor Kolakovii M143 4833250 6558500 1000 1/3
Sulfatno-hidro-karbonatno-kalcijski
CO2=1,36 M=2,7 SO4 73, HCO3 26,
Cl 0,24
Kiseljak Jabuka
(Koluna r.) M148 9,0
Ca 87, Na 1, Mg 12
4831200 6554900 670 1/3
Izvor Biljezi Jabuka 136 4827350 6556700 730 1/3
Izvor ahbaii 137 4829200 6558900 850 1/3
Op
tina
Foa
- U
stik
olin
a
Izvor Boinovii 140 4832800 6557650 900 1/3 * N.Mioi (Geoloki
glasnik Sarajevo 1981) navodi da je na lokalitetima Jabuke mogua
ekstrakcija CO2 uz prethodne istrane radove TM = termomineralna
voda M =mineralna voda S (sadanje korienje) P (perspektivno
korienje) 1 - pojava bez korienja 3 - rekreacija 12 - banja,
termoenergetika
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
32
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Po S. iiu i N.Mioiu (1986) svi ovi izvori mineralnih i termalnih
voda porijeklom su iz akumulacija u devonskim
krenjacima-hidrogeolokih masiva paleozoika jugoisone Bosne,
atmosferskog su porijekla. Josipovi J. (1974), na osnovu razlika
hidrohemijskih tipova i meu jonskih odnosa zakljuuje da CO2 u ovim
izvorima nije istog porijekla. Izvor u Boguiu je izrazito poveanog
sadraja hlora (biohemijskog porijekla, a ne iskljuuje se ni
prisustvo voda sedimentacionog porijekla), jedan je od istraivanih
s poveanim sadrajem radona od 13,5 MJ (Miholi 1907). Izrazito visok
sadraj sulfata izvora u Jabuci moe se tumaiti prisustvom gipsa, a
nastanak CO2 hemijsko. Kiseljak u Jabuci je vee obilnosti i snanom
eskalacijom CO2. Mineralne, termalne i termomineralne vode
predstavljaju znaajne pojave za niz oblasti: hidrogeologiju, optu
geologiju, leita nemetala, metala, nafte, energetiku, balneologiju
i dr. Dubina primarnih, sekundarnih i tranzitnih akvifera od
povrine terena nije detaljni istraivana. One sigurno variraju
unutar pojedinih regiona, a prognoza za ovaj region (trijaski i
paleozojski karbonatni kolektori u hidrogeolokim masivima) su 1000
do 3500 m. Znaajni objekti geonasljea
- visovi, - kanjon Prae, - mineralni i termalni izvori, -
devonski fosiliferni krenjaci sa koralima, brahiopodima, krinoidima
i dr.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
33
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
RELJEF Podruje Bosansko - podrinjskog kantona u geomorfolokom
smislu pripada Unutranjim Dinaridima. Regionalni geografi su u
fizionomskoj regionalizaciji ovaj prostor shodno geomorfolokim
odlikama svrstali u Srednjevisoku dinarsku regiju Bosne. Naziv
srednjevisoka najbolje opisuje reljef Bosansko - podrinjskog
kantona koji u znaajnom dijelu ine planinski masivi srednje visine
(nadmorske visine 1000 1500 m) koji okruuju prostranu dolinu Drine.
Najnia taka obuhvata plana je u dolini Drine 339 m nadmorske visine
(istono od naselja Gorade). Najvia taka se nalazi na planini
Jahorini (1750 m). Rije je o vrhu Borovac na granici optina Gorade
i Pale Praa. Prosjena nadmorska visina u obuhvatu plana iznosi oko
863.6 m. Hipsometrija
Tabela 3: Visinski pojasevi na podruju Bosansko - podrinjskog
kantona
Visinski pojasevi (m) Povrina (ha) %
339 - 400 1936.5 3.86%400 - 500 3421.75 6.81%500 - 600 4492
8.94%600 - 700 5541 11.03%700 - 800 6335.5 12.61%800 - 900 6389.25
12.72%
900 - 1000 5796.75 11.54%1000 - 1100 5704 11.36%1100 - 1200
5050.25 10.06%1200 - 1300 3286.5 6.54%1300 - 1500 1840.5 3.66%1500
- 1600 307.5 0.61%1600 - 1724 124.25 0.25%
UKUPNO 50225.75 100.00%
Najnii tereni u Bosansko - podrinjskom kantonu - sa nadmorskom
visinom do 400 m - obuhvataju 1936.5 ha i ine 3.86 % povrine
kantona (dolina Drine). Tereni sa nadmorskom visinom do 600 m ine
19.61 % teritorije Bosansko - podrinjskog kantona. Ovi tereni
obuhvataju cjelokupnu dolinu Drine i vei dio dolina njenih pritoka
(Praa, Kolina, Osanica, Odska rijeka, Podhranjenski potok).
Teritorija kantona je veinom planinskog karaktera, poto planinski
teren (preko 600 m) ini preko 80 % teritorije kantona. Ovaj teren
prvenstveno obuhvata planinski masiv Jahorine. Visinski pojas 800
900 m ima najvee uee na teritoriji kantona sa 12.72 %. Tereni sa
nadmorskom visinom preko 1200 m ine 11.07 % teritorije Bosansko -
podrinjskog kantona i obuhvataju najvie dijelove planinskog masiva
Jahorine. Tereni sa nagibom iznad 7 (umjereno strmi do vrletni
tereni) uestvuju sa preko 75 % u ukupnoj povrini kantona, dok ravni
tereni (0 - 2) ine svega 12.54 % teritorije Bosansko - podrinjskog
kantona.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
34
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
KLIMA Opte klimatske karakteristike Centralni dio Bosansko -
podrinjskog kantona predstavlja dolina Drine koja je okruena
planinskim masivima Jahorine i Vuevice. Kotlinsko proirenje na
Drini na oko 350 m nadmorske visine, u kome je smjeteno Gorade,
izuzev otvorenosti du laktastog korita Drine i Prae, okrueno je sa
svih strana visokim planinama. Iz navedenih razloga se, uprkos
blizine Jadranskog mora, podruje Gorada odlikuje
umjerenokontinentalnom klimom, dok se vii planinski dijelovi
analiziranog podruja iznad 1000 m nadmorske visine, odlikuju
subalpskom i alpskom klimom. Prosjena godinja temperatura vazduha u
Goradu kree se oko 10o C, dok u planinskoj oblasti na oko 1000 m
nadmorske visine iznosi oko 6.0o C. Zime su na razmatranom podruju
hladne sa prosjenim temperaturama koje se kreu oko 0.6 oC. Srednje
letnje temperature u Goradu kreu se oko 18o C, pa su ovdje ljeta
prijatna, ak i prohladna. Prostorni raspored godinjih koliina
padavina u Bosansko - podrinjskom kantonu ukazuje da ovo podruje u
toku godine prima znatnu i prilino ujednaenu koliinu vodenog
taloga, i to u prosjeku od 786 mm (Gorade) do preko 1375 mm (june
padine Jahorine u optini Foa - Ustikolina). Prema rezultatima
viegodinjih meteorolokih osmatranja, jasno se uoava da se Gorade
nalazi na granici uticaja Sredozemlja na pluviometrijski reim,
odakle se prema unutranjosti pojaavaju kontinentalne karakteristike
raspodjele padavina. Temperatura vazduha Podruje Bosansko -
podrinjskog kantona, koje pripada istonom dijelu teritorije Bosne i
Hercegovine, zbog specifinog poloaja dinarskih visokoplaninskih
vijenaca i otvorenosti u pravcu toka Drine, izloeno je sjevernim
prodorima polarnog vazduha koji dospijeva iz sjevernih irina
Atlantskog okeana, srednje i sjeveroistone Evrope i Sibira. Otuda
lokalni uslovi reljefa i neto via nadmorska visina, uslovljavaju
umjerenokontinentalnu klimu ija se obiljeja granie sa subplaninskom
klimom. Naime, u Goradu, samo est mjeseci (maj-oktobar) imaju
prosjenu temperaturu vazduha iznad 10o C, dok su ostali mjeseci
hladni, sa temperaturom ispod 10o C. Prosjena godinja temperatura
vazduha u Goradu kree se oko 9.8o C, dok u planinskoj oblasti na
1000 m nadmorske visine, iznosi oko 5.9 o C. Izraeno godinje
kolebanje temperature vazduha (19.9o C), kao i visoka amplituda
apsolutnih ekstremnih temperatura vazduha (63.3o C), odraava
dominantan uticaj fizikogeografskih i lokalnih uslova reljefa na
formiranje umjerenokontinentalnog reima klime na analiziranom
podruju. Analiza srednjih mjesenih temperatura vazduha pokazuje da
je najnia temperatura u januaru i iznosi -0.90 C, dok su najtopliji
mjeseci jul (19.00 C) i avgust (18.80 C). Apsolutni maksimum
temperature vazduha se javlja u avgustu i u Goradu iznosi 39.80 C,
dok se apsolutni minimum temperature vazduha javlja u januaru i
iznosi minus 23.50 C. Tabela 4: Srednje mjesene temperature vazduha
na meteorolokoj stanici Gorade ( C)
Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Gorade -0.9
1.5 5.6 9.9 14.3 17.5 19.0 18.8 15.3 10.3 5.3 1.1 9.8
Zime su na razmatranom podruju prilino hladne sa prosjenim
temperaturama koje se na podruju Gorada kreu oko 0.6 o C Srednje
ljetnje temperature su ujednaene i u kotlinskom proirenju kod
Gorada iznose 18.4o C.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
35
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Jeseni su neto toplije od proljea (na profilu Rogatica - Gorade,
srednja temperatura jesenjih mjeseci se kree od 9.7o C do 10.3o C,
a proljenih od 8.6o C do 9.9o C respektivno) to je posljedica slabo
izraenog maritimnog uticaja na podneblje ovog podruja. Mrazevi
Velika uestanost pojave mrazeva i magli predstavlja takoe znaajnu
karakteristiku klime Gorada. Godinje se u kotlinskim proirenjima
kod Foe i Gorada javlja u prosjeku od 93 do 99 dana sa mrazom (dani
sa minimalnom temperaturom vazduha Tn ispod 0o C) i to od oktobra
do aprila, uz rijetke pojave tokom maja i septembra. Broj dana sa
jakim mrazom (dani sa minimalnom dnevnom temperaturom vazduha niom
od minus 10o C) kree se godinje u prosjeku oko 11 dana, dok srednji
broj ledenih dana (dani sa maksimalnom temperaturom vazduha ispod
0o C) iznosi u prosjeku 16 dana godinje, to ukazuje da se pri
planiranju, projektovanju i izgradnji zgrada i naselja mora uzeti u
obzir da analizirano podruje u pogledu termikog reima, ima izvjesne
karakteristike mrazita. Ljetni i tropski dani U toku ljeta dno
kotline se znatno zagrijeva, pa se sa smanjenjem nadmorske visine
poveava broj ljetnjih dana (dani sa maksimalnom temperaturom iznad
25o C) i broj tropskih dana (dani sa maksimalnom temperaturom iznad
30o C). U Goradu tropski dani se javljaju u periodu od aprila do
oktobra, ali ih najvie ima u toku ljeta i to u proseku oko 25 dana.
Broj ljetnjih dana je, u odnosu na tropske, srazmjerno vei i u
Goradu iznosi 90 dana godinje. Vlanost vazduha Srednja godinja
relativna vlanost vazduha u Goradu iznosi 84 % U periodu od
septembra do februara mjeseca relativna vlanost vazduha je via od
srednje godinje, usled niih temperatura vazduha i relativno velike
uestalosti pojave magle u dolini. U analiziranom dijelu toka Drine
i Prae, najvea vrijednost relativne vlanosti vazduha javlja se u
periodu novembar - januar i iznosi oko 90 %, dok se najmanja
vrijednost javlja najee u toku ljeta i kree se oko 79 %. Padavine U
pogledu karakteristika reima padavina, analizirano podruje se
nalazi na granici zone prelaza iz maritimnog u kontinentalni
pluviometrijski reim. Raspodjela padavina u toku godine za pokazuje
da se na veem dijelu analiziranog podruja juno od Gorada maksimalne
vrijednosti srednjih mjesenih koliina padavina javljaju u toku
jeseni i zime, i to u novembru (Gorade 80.4 mm; Ustikolina 90.1 mm;
Viko 91.5 mm) i decembru (Ifsar 106.8 mm, ajnie 110.3 mm; Foa 100.9
mm), to je odlika maritimnog pluviometrijskog reima. Na ovim
lokalitetima u hladnoj polovini godine (od oktobra do aprila) izlui
se oko 60 % od ukupne godinje koliine padavina, dok se najmanja
koliina izlui u martu (Gorade) ili avgustu mjesecu (Foa, Ifsar,
ajnie, Viko). Meutim, pojava glavnog maksimuma srednjih mjesenih
koliina padavina u junu mjesecu na stanicama sjevernije od Gorada
(Ustipraa, Osjeani, Dub-Pokrivenik, Mesii, edovii, Rogatica, Kramer
Selo, Borike), ukazuje da se na ovom podruju od razvoa jadranskog i
crnomorskog sliva (koje ine planinski vijenci Lelije, Zelengore i
Lebrnika juno od Gorada), ka unutranjosti kontinenta postepeno gubi
maritimni uticaj na pluviometrijski reim, tako da se sjeverno i
sjeveroistono od Gorada u reimu padavina pojaavaju karakteristike
kontinentalne klime. U planinskoj zoni visoke Hercegovine i visoke
Crne Gore juno od Gorada izluuje se
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
36
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
preko 2000 mm vodenog taloga godinje, odnosno dva - tri puta vea
koliina padavina u odnosu na dolinu Drine i njenih pritoka, u
podnoju ovih planina na sjeveru. Na analiziranom podruju najnia
godinja koliina padavina iznosi 786 mm i izluuje se na podruju
Gorada. Tabela 5: Srednje mjesene koliine padavina na meteorolokoj
stanici Gorade (mm)
Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Gorade 55.3
55.0 46.5 64.3 70.8 73.1 64.5 63.6 68.7 70.4 80.4 73.3 785.8
Vrijednosti apsolutnih maksimalnih dnevnih koliina padavina u
Novom Goradu su u intervalu od 31 mm do 78 mm, i u pojedinim
mjesecima (januar, april, jul, oktobar) premauju mjesene sume
padavina. Reim padavina analiziranog podruja karakterie relativno
veliki broj dana sa padavinama koji u prosjeku iznosi oko 123 dana
u toku godine. Najvei broj dana sa padavinama je u junu i iznosi 12
dana. Snijeg se na ovom podruju javlja uglavnom od novembra do
aprila, a u viim predjelima iznad 500 m nadmorske visine, od
oktobra do maja mjeseca. Srednji godinji broj dana sa snijegom za
Gorade iznosi 26 dana, dok je u viim predjelima uestanost pojave
snijega vea od 38 dana godinje. Srednji broj dana sa snjenim
pokrivaem veim od 1 cm, kree se u opsegu od 47 dana u Goradu do 68
dana u Rogatici. Prosjena maksimalna visina snjenog pokrivaa na
podruju Gorada kree se oko 30 cm, a apsolutni maksimum od 88 cm
registrovan je u februaru 1956. godine. Pored uticaja na reim
padavina i vjetra, lokalni topografski uslovi doprinose pojavi
magle. Tako se u kotlini Gorada javlja relativno veliki broj dana
sa maglom i to prosjeno oko 162 dana u toku godine. Vjetar
Strujanja vazdunih masa uslovljena su raspodjelom vazdunog
pritiska, ali sloeni lokalni topografski uslovi mogu bitno uticati
na modifikaciju pravaca i brzina vjetra i tako doprineti da se opte
karakteristike vjetra pri tlu znaajno razlikuju u odnosu na vjetar
na visini. Tako je uticaj planinskih vijenaca koji okruuju Gorade
dominantan kada je u pitanju reim vjetra na razmatranom podruju, to
potvruju i karakteristike godinje rue vjetra za Gorade. Slika 2:
Godinja rua vjetrova za meteoroloku stanicu Gorade
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
37
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Kao to se iz grafikog prikaza uoava, preovlaujui vjetrovi u toku
godine na lokaciji meteoroloke stanice Gorade su iz pravca
sjeveroistoka (NE), jugoistoka (SE), jugozapada (SW) i
sjeverozapada (NW). To je i razumljivo, ako se ima u vidu
otvorenost kotline i uticaj okolnih planina i prevoja koji kanaliu
vjetar u navedenim pravcima. Najvee prosjene brzine vetra od 1.8
m/s javljaju se pri junom vjetru. Uestanost tiina u Goradu je veoma
izraena i one ine 69 % od ukupnog broja sluajeva pojave vjetra u
toku godine. Takvi uslovi tihog vremena pogoduju estom obrazovanju
i zadravanju magli koje su karakteristine za ovo podruje (u
prosjeku se javljaju svakog drugog-treeg dana). Jaki vjetrovi iznad
6 Bofora se rijetko javljaju u toku zime i proljea, a srednji
godinji broj dana sa jakim vjetrom iznosi oko 3 dana, dok je pojava
olujnih vjetrova (jaina vjetra iznad 8 Bofora), srazmjerno mala, i
u prosjeku godinje iznosi 0.4 dana na lokaciji meteoroloke stanice
Gorade.
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
38
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
2. POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE KARAKTERISTIKE ZEMLJITA Na formiranje
zemljita primarno utiu fiziko geografski inioci a prvenstveno
reljef, klima, prisustvo povrinskih voda i vrlo heterogen litoloki
sastav geoloke podloge, kao i razliiti pedoloki procesi pod
uticajem vrlo razliite vegetacije. Pedogeneza zemljita je spor i
dugotrajan process, a kombinacija prirodnih i antropogenih faktora
uslovila je heterogenu distribuciju tipova tala na podruju prostora
Bosansko - podrinjskog kantona. Pedoloke jedinice na podruju
kantona izdvojene su na osnovu pedolokih podataka od strane
Federalnog zavoda za agropedologiju iz Sarajeva. U okviru obuhvata
izdvojeno je 26 pedosistematskih jedinica i to 23 iz razdjela
Automorfnih i 3 iz razdjela Hidromorfnih zemljita. U razdjelu
Automorfnih zemljita preovlauju tipovi iz klase Kambinih i Humusno
akumulativnih, a u razdjelu Hidromorfnih zemljita iz klase
Fluvijalnih zemljita. Pregled asocijacije tipova zemljita na
pojedinim matinim supstratima po klasama sa povrinom pojedinih
tipova u okviru izdvojene asocijacije daje se pregledno u sljedeoj
tabeli. Tabela 6: Tipovi zemljita na pojedinim matinim supstratima
po klasama (bez vodenih povrina)
TIP ZEMLJITAPOVRINA
(ha) %POVRINA
(ha) %
Aluvijalno bezkarbonatno tlo 285.71 0.57%
Aluvijalno-deluvijalno tlo 975.72 1.95%
Aluvijalno-deluvijalna bezkarbonatna pjeskovita tla 356.96
0.71%
Ranker i smedje kiselo tlo na pjescarima 942.66 1.89%
Ranker smedje kiselo tlo na pjescima i sljuncima 25968.65
51.94%
Ranker i smedje tlo na skriljcima 2684.46 5.37%
Rendzina na jedrim krecnjacima 78.91 0.16%
Rendzina na jedrim krecnjacima i smedje tlo na krecnjacima
208.11 0.42%
Rendzina i smedje tlo na jedrim krecnjacima 73.59 0.15%
Rendzina i smedje tlo na krecnjacima 409.06 0.82%
Rendzina i smedje plitko tlo na jedrim krecnjacima 485.01
0.97%
Rendzina i smedje vrlo plitko i plitko tlo na jedrim krecnjacima
344.70 0.69%
Rendzina i vrlo plitko i plitko tlo na krecnjaku 1328.25
2.66%
Sirozem na jedrim krecnjacima 549.70 1.10% 549.70 1.10%Smedje
kiselo tlo na pjescarima i glincima 933.02 1.87%
Smedje kiselo tlo na pjescarima i skriljcima 3659.68 7.32%
Smedje kiselo tlo na silikatnim brecama 865.68 1.73%
Smedje kiselo tlo i smedje erodirano tlo na pjescarima i
skriljcima 74.00 0.15%
Smedje plitko i srednje dub kiselo tlo i smedje erod tlo na pjes
i skrilj. 591.06 1.18%
Smedje plitko kiselo tlo i smedje erodirano tlo na pjescarima i
skriljc. 4204.78 8.41%
Smedja sred dub kiselo tlo i smedje degrad tlo na pjescarima i
skriljc. 40.45 0.08%
Smedje tlo na pjescarima i skriljcima 90.92 0.18%
Smedje tlo na serpentinima 2734.96 5.47%
Smedje plitko tlo i deluvijal.tlo vrtaca na jedrim krecnjac.i
dolomitima 385.88 0.77%
Smedje plitko tlo na jedrim krecnjacima 1453.31 2.91%
Smedje vrlo plitko i plitko tlo na krecnjacima 267.66 0.54%
UKUPNO 49992.88 100.00%
1618.39 3.24%
29595.77 59.20%
2927.63 5.86%
10368.67 20.74%
2825.88 5.65%
2106.86 4.21%
-
Urbanistiki zavod Republike Srpske, a.d., 78000 Banja Luka, Save
Mrkalja 16
Tel: 387 51 21 66 14; Faks: 387 51 21 65 57; E-mail:
[email protected]
39
URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE, a. d. BANJA LUKA
Razdjel automorfnih zemljita Osnovne karakteristike tipova
zemljita u okviru pojedinih klasa ovoga razdjela su sljedee: Klasa
kambinih zemljita A - (B) C tipa profila Kiselo smee tlo (distrini
kambisol) Distrini kambisoli, odnosno distrino smee zemljita,
odnosi se na smee zemljite koje prua loe uslove za ishranu biljaka
(loe plodnosti). U upotrebi je i naziv kiselo smee zemljite. Ovo
tlo, za razliku od eutrinog smeeg tla, je nastalo na kiselim
matinim stijenama. Karakterie ga humusni horizont koji je obino
ohrini - Aoh ili umbrini - Aum (na viim nadmorskim poloajima),
ispod kojeg se nalazi kambini (B)v horizont. Distrini kambisol ima
dubinu profila najee 60-80 cm, humusni horizont ne prelazi 15 cm i
javlja se u formi ohrinog, zrelog humusa. Sadraj humusa jako varira
a najvie zavisi od nadmorske visine, sadraja gline i nagiba terena.
Najee se kree oko 5-10 %. Reakcija zemljita je kisela i kree se
najee oko 4.5-5.5. Tekstura je pjeskovito-ilovasta uz esto
prisustvo vee ili manje koliine skeleta. Stepen zasienosti bazama
ovog tla je ispod 50 %. Ovaj