Prospekt izdanja obveznica Grada Osijeka - FINAL · prikazani za istu vrstu podataka mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmeti čki agregati. Upu ćivanje u ovom dokumentu na

PROSPEKT

Izdanja municipalnih amortiziraju ćih obveznica Grada Osijeka

25.000.000,00 kn Kamatna stopa 5,50 %. Dospijeće 2017. Cijena izdanja 99,514 %

_______________________

Ukupno izdanje obveznica Grada Osijeka (“Osijek” ili “Grad” ili “Izdavatelj”) u 2007. godini s kamatnom stopom od 5,50 % i dospijećem 30. listopada 2017. iznosi 25.000.000,00 kn (“Obveznice”).

Prinos izdanja Obveznica utvrđen je temeljem prinosa na interpolirani 8-godišnji kupovni prinos kunske obveznice Ministarstva financija Republike Hrvatske utvrđenog 2 radna dana prije Nadnevka izdanja Obveznica i uvećanog za premiju koja odražava kreditni rizik Izdavatelja te trenutačno stanje na tržištu kapitala. U trenutku podnošenja obvezujućih ponuda za upis Obveznica, investitori su bili upoznati s indikativnim iznosom premije.

Obveznice su izdane 30. listopada 2007. (“Nadnevak izdanja”) u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od HRK 1. Kamata će se obračunavati po stalnoj godišnjoj stopi od 5,50 % od i uključujući Nadnevak izdanja. Kamata će se isplaćivati polugodišnje u jednakim iznosima. Otplata glavnice Obveznica je amortizirajuća, na način da će se glavnica Obveznica otplatiti u posljednjih pet godina do dospijeća Obveznica u iznosu od 20 % godišnje.

Grad Osijek primljen je 13. srpnja 2007. u članstvo Središnje depozitarne agencije (“SDA”), a 30. listopada 2007. Obveznice su uvrštene u Usluge depozitorija i Usluge prijeboja i namire SDA. Obveznice nose ISIN oznaku HRGROSO17AA9.

Obveznice će biti uvrštene u Redovito tržište Zagrebačke burze 05. studenoga 2007. godine pod oznakom GROS-O-17AA.

____________________________

Agent i Pokrovitelj izdanja

Privredna banka Zagreb d.d.

Agent uvrštenja


30. listopada 2007.

ii

Grad Osijek prihvaća odgovornost za sadržaj ovog prospekta. Prema vlastitom uvjerenju, svim saznanjima i podatcima kojima Grad Osijek raspolaže, podatci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja, poslovanja Grada Osijeka, kao i prava i obveza sadržanih u obveznicama Grada Osijeka. Prema najboljem saznanju Grada Osijeka, ni jedna činjenica koja bi mogla utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nije izostavljena.

Temeljem članka 105. stavka 1. Zakona o proračunu (NN 96/03), Vlada Republike Hrvatske na sjednici od 25. svibnja 2007. donijela je Odluku kojom se daje suglasnost Izdavatelju za zaduženje izdavanjem municipalnih obveznica u ukupnom iznosu od 25.000.000,00 kn u 2007. godini.

U skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, ovaj prospekt odobrila je 02. kolovoza 2007. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), a dopune prospekta HANFA je odobrila dana 11. i 18. listopada 2007. Odobrenjem prospekta o izdavanju municipalnih amortizirajućih obveznica javnom ponudom, HANFA je potvrdila da su zahtjevu za odobrenje prospekta priloženi svi propisani prilozi i da prospekt sadrži sve podatke u skladu s odredbom članka 21. Zakona o tržištu vrijednosnih papira.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovom prospektu. Ako bi se takvi podatci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave čije je objavljivanje odobrio Grad Osijek ili Privredna banka Zagreb – dioničko društvo (“Agent” ili “Pokrovitelj” ili "Privredna banka Zagreb" ili “PBZ”) kao Agent i Pokrovitelj izdanja. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od strane Agenta za istinitost i potpunost takvih podataka. Također, ništa iz ovog prospekta ne smije se smatrati jamstvom Agenta. Izdavanje ovog prospekta ni prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Grad Osijek nisu izmijenile od nadnevka izdavanja ovog prospekta.

Ovaj se prospekt ne smije smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za račun Grada Osijeka, Privredne banke Zagreb ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih afilijacija ili predstavnika, Obveznica u bilo kojoj zemlji u kojoj je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito.

Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica, upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Grada Osijeka te uvjeta Obveznica, uključivo inherentne rizike među kojima i one opisane u poglavlju 4. Čimbenici rizika.

Ako drukčije nije navedeno, svi godišnji podatci, uključujući podatke o financijskim izvještajima, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su zaokruživani; prema tomu, brojevi prikazani za istu vrstu podataka mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički agregati. Upućivanje u ovom dokumentu na EUR označava euro, USD američki dolar, a HRK ili kn hrvatske kune.

iii

SADRŽAJ

1 PODATCI, NAČIN I UVJETI IZDANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA........................... 7

1.1. Uvjeti izdanja Obveznica ............................................................................................... 7

1.2. Izdavanje, upis i uplata................................................................................................... 7

1.3. Izdavatelj ........................................................................................................................ 8

1.4. Agent i pokrovitelj izdanja, Agent uvrštenja i Administrativni agent ........................... 8

1.5. Naziv i adresa osoba koje jamče za obveze Izdavatelja po vrijednosnim papirima ...... 8

1.6. Obračun kamate.............................................................................................................. 9

1.7. Isplata kamate................................................................................................................. 9

1.8. Kašnjenje s plaćanjem kamate ..................................................................................... 10

1.9. Otplata glavnice o dospijeću ........................................................................................ 10

1.10. Prijevremeni otkup Obveznica..................................................................................... 11

1.11. Kašnjenje s isplatom glavnice Obveznica.................................................................... 11

1.12. Isplate iz Obveznica bez odbitaka................................................................................ 12

1.13. Izjave i obveze Izdavatelja ........................................................................................... 12

1.14. Slučajevi povrjede obveze............................................................................................ 13

1.15. Skupština vlasnika Obveznica...................................................................................... 14

1.16. Upis u Depozitorij SDA i prijenos prava vlasništva .................................................... 14

1.17. Trgovanje na sekundarnom tržištu ............................................................................... 14

1.18. Platni agent................................................................................................................... 16

1.19. Obavijesti ..................................................................................................................... 16

1.20. Zastara .......................................................................................................................... 17

1.21. Mjerodavno pravo i nadležnost .................................................................................... 17

1.22. Namjena stečenog prihoda ........................................................................................... 17

1.23. Ograničenja odgovornosti ............................................................................................ 17

1.24. Odobrenje za zaduživanje Ministarstva financija Republike Hrvatske ....................... 18

2 HRVATSKO TRŽIŠTE DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA.............................. 19

2.1 Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira............................................................ 20

2.2 Tržište municipalnih obveznica u Republici Hrvatskoj ............................................... 22

3 REPUBLIKA HRVATSKA............................................................................................ 24

3.1 Teritorij i stanovništvo ................................................................................................. 24

3.2 Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast ........................................................ 24

3.3 Međunarodni odnosi..................................................................................................... 25

3.4 Odabrani makroekonomski pokazatelji Hrvatske u usporedbi s razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji .................................................................................................... 27

iv

3.5 Porezni sustav............................................................................................................... 28

3.6 Tečaj hrvatske kune...................................................................................................... 29

4 ČIMBENICI RIZIKA ..................................................................................................... 30

4.1 Politički rizik ................................................................................................................ 30

4.2 Hrvatski pravni sustav.................................................................................................. 30

4.3 Hrvatsko tržište vrijednosnih papira ............................................................................ 31

4.4 Kamatni rizik................................................................................................................ 31

4.5 Kreditni rizik ................................................................................................................ 32

4.6 Viša sila – Force majeure ............................................................................................. 33

5 PODATCI O IZDAVATELJU........................................................................................ 34

5.1 Geografski položaj Grada Osijeka ............................................................................... 34

5.2 Stanovništvo Grada Osijeka ......................................................................................... 36

5.3 Zaposlenost i plaće u Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku ........................... 39

5.4 Gospodarstvo Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka ........................................ 41

5.4.1 Gospodarski profil Osječko-baranjske županije.......................................................... 41

5.4.2 Gospodarski profil Grada Osijeka............................................................................... 46

5.4.3 Ulaganje u Grad Osijek kroz gospodarske zone.......................................................... 50

5.4.4 Strategija razvoja gospodarstva Grada Osijeka.......................................................... 60

5.4.5 Grad Osijek i proces približavanja Europskoj uniji.................................................... 64

5.5 Promet i veze................................................................................................................ 65

5.5.1 Cestovni promet............................................................................................................ 65

5.5.2 Cestovni teretni promet................................................................................................ 66

5.5.3 Riječni promet.............................................................................................................. 66

5.5.4 Željeznički promet........................................................................................................ 67

5.5.5 Zračni promet............................................................................................................... 68

5.5.6 Promet i veze - usporedba 1990./ 2005........................................................................ 70

5.6 Vanjsko-trgovinska razmjena Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka ............... 72

5.7 Turizam Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka................................................. 74

5.7.1 Park prirode Kopački rit .............................................................................................. 74

5.7.2 Zdravstveni turizam......................................................................................................75

5.7.3 Kongresni turizam........................................................................................................ 75

5.8 Grad Osijek kao obrazovno i kulturno središte............................................................ 78

5.8.1 Hrvatsko narodno kazalište.......................................................................................... 78

5.8.2 Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku........................................................... 78

5.8.3 Gradske galerije Osijek................................................................................................ 79

v

5.8.4 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek......................................................................... 79

5.8.5 Galerija likovnih umjetnosti Osijek.............................................................................. 79

5.8.6 Muzej Slavonije Osijek................................................................................................. 80

5.8.7 Predškolske ustanove................................................................................................... 80

5.8.8 Osnovne škole............................................................................................................... 80

5.9 Šport 81

5.10 Gradska događanja ....................................................................................................... 83

5.10.1 Osječko ljeto kulture............................................................................................... 83

5.10.2 EPTA...................................................................................................................... 84

5.10.3 Kristfest.................................................................................................................. 84

5.10.4 Športska događanja................................................................................................ 84

5.11 Strateški prioriteti Grada Osijeka za razdoblje od 2005. do 2009. godine................... 86

5.12 Investicije Grada Osijeka ............................................................................................. 90

5.12.1 Kapitalni projekti Grada Osijeka koji će se financirati izdavanjem municipalnih obveznica...................................................................................................................... 91

5.13 Gospodarenje imovinom .............................................................................................. 98

5.13.1 Pregled nefinancijske imovine Grada Osijeka....................................................... 98

5.13.2 Društva u većinskom vlasništvu Grada Osijeka...................................................100

5.14 Proračun Grada Osijeka ............................................................................................. 103

5.14.1 Postupak planiranja, izrade i izvršavanja proračuna.......................................... 103

5.14.2 Proračunski nadzor.............................................................................................. 105

5.14.3 Udjeli u zajedničkim porezima............................................................................. 105

5.14.4 Prihodi od prireza porezu na dohodak................................................................ 106

5.14.5 Rezultat izvršavanja proračuna u 2004., 2005. i 2006. godini i prvom tromjesečju 2006. i 2007. godine................................................................................................... 108

5.14.6 Struktura prihoda Grada Osijeka u 2004., 2005. i 2006. godini i prvom tromjesečju 2006. i 2007. godine............................................................................... 110

5.14.7 Izvještaj o izvršenju proračuna za 2004., 2005. i 2006. godinu i prvo tromjesečje 2006. i 2007. godine................................................................................................... 114

5.14.8 Proračun Grada Osijeka za 2007. godinu........................................................... 118

5.14.9 Izvršenje Proračuna Grada Osijeka u prvom tromjesečju 2007.......................... 121

5.14.10 Projekcija Proračuna Grada Osijeka za 2008. i 2009. godinu........................... 123

5.15 Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Osijeka............................... 126

5.16 Izvještaj o obvezama Grada Osijeka za prvo tromjesečje 2007................................. 128

5.17 Izvještaj o novčanom tijeku........................................................................................ 131

5.18 Zakonska ograničenja vezana uz mogućnost zaduživanja Grada Osijeka ................. 135

vi

5.18.1 Opis i prikaz izračuna dužničkog kapaciteta Grada Osijeka............................... 135

5.19 Podatci o zaduženosti Grada Osijeka ......................................................................... 138

5.19.1 Opis primljenih kredita........................................................................................ 138

5.19.2 Opis danih jamstava............................................................................................. 138

5.20 Prikaz godišnjih obveza Grada Osijeka (uključujući procjenu otplate municipalnih obveznica) za razdoblje od 2007. do 2023................................................................. 140

5.21 Odnos državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave........... 145

5.22 Gradsko vijeće Grada Osijeka.................................................................................... 146

5.23 Poglavarstvo Grada Osijeka ....................................................................................... 146

5.24 Odgovorne osobe........................................................................................................ 146

5.25 Ustrojstvo Gradske uprave ......................................................................................... 151

5.26 Zaposleni u gradskoj upravi ....................................................................................... 157

5.27 Sudski postupci, pravna pitanja i ugovorni odnosi .................................................... 158

5.28 Izvanredne okolnosti .................................................................................................. 158

5.29 Najvažniji dobavljači.................................................................................................. 158

6 OPOREZIVANJE ......................................................................................................... 159

6.1 Oporezivanje kamata.................................................................................................. 159

6.2 Oporezivanje glavnice................................................................................................ 159

6.3 Oporezivanje kapitalne dobiti .................................................................................... 159

7 OPĆE INFORMACIJE ................................................................................................. 160

7.1 Odobrenja ................................................................................................................... 160

7.2 Uvrštenje Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze ....................................... 160

7.3 Depozitorij, prijeboj i namira ..................................................................................... 160

7.4 Dokumenti .................................................................................................................. 160

8 POTPISNIK PROSPEKTA........................................................................................... 161

9 SUDIONICI IZDAVANJA MUNICIPALNIH OBVEZNICA .................................... 162

7

1 PODATCI, NAČIN I UVJETI IZDANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

1.1. Uvjeti izdanja Obveznica

Izdanje Obveznica Grada Osijeka, ukupnog nominalnog iznosa 25.000.000,00 kuna, u nematerijaliziranom obliku, na ime, prenosivih, u denominaciji od HRK 1, uz stalnu godišnju kamatnu stopu od 5,50 %, dospijeća 30. listopada 2017. Otplata glavnice Obveznica je amortizirajuća, na način da će se glavnica Obveznica otplatiti u posljednjih pet godina do dospijeća Obveznica u iznosu od 20% godišnje.

Nadnevak je izdanja 30. listopada 2007. ovisno i temeljem Ugovora o upisu izdanja Obveznica Grada Osijeka, koji je sklopljen 30. listopada 2007. između Grada Osijeka kao Izdavatelja i Privredne banke Zagreb kao Agenta i Pokrovitelja izdanja. Cijena izdanja iznosi 99,514 %.

Obveze Izdavatelja iz Obveznica predstavljaju neosigurane, izravne i bezuvjetne obveze Osijeka, međusobno su ravnopravne i bar jednakog ranga (pari passu) sa svim drugim, sadašnjim i budućim, neosiguranim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa.

Prinos izdanja Obveznica utvrđen je temeljem prinosa na interpolirani 8-godišnji kupovni prinos kunske obveznice Ministarstva financija Republike Hrvatske utvrđenog 2 radna dana prije Nadnevka izdanja Obveznica i uvećanog za premiju koja odražava kreditni rizik Izdavatelja te trenutačno stanje na tržištu kapitala. U trenutku podnošenja obvezujućih ponuda za upis Obveznica, investitori su bili upoznati s indikativnim iznosom premije. Cijena izdanja je utvrđena temeljem prinosa i kamatne stope (kupona).

Temeljna prava vlasnika Obveznica jesu pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamate.

1.2. Izdavanje, upis i uplata

Dan otvaranja upisa utvrđen je i objavljen u javnom pozivu na upis vrijednosnih papira u dnevnim novinama u kojem su bila naznačena mjesta na kojima se Prospekt može besplatno dobiti te adresa na kojoj se može besplatno naručiti poštom. Razdoblje upisa Obveznica trajalo je 9 (devet) radnih dana od dana otvaranja upisa. Nadnevak i vrijeme zatvaranja razdoblja upisa bilo je naznačeno u javnom pozivu na upis. U trenutku upisa investitoru su bili poznati bar okvirni podatci o minimalnoj kamatnoj stopi odnosno maksimalnoj cijeni izdanja. Mjesto upisa i uplate za institucionalne investitore bilo je u sjedištu Agenta izdanja.

Mjesto upisa i uplate za fizičke osobe bilo je u sjedištu Agenta izdanja i poslovnicama Privredne banke Zagreb. Popis poslovnica s adresama i kontaktima u kojima se mogao obaviti upis i uplata, bio je naznačen u javnom pozivu na upis.

Agent izdanja 1 (jedan) je radni dan nakon zatvaranja razdoblja upisa tj. knjige upisa, obavijestio svakog investitora o rezultatu upisa Obveznica.

Razdoblje uplate trajalo je 1 (jedan) radni dan počevši 2. (drugog) radnog dana nakon zatvaranja razdoblja upisa. Nadnevak i vrijeme razdoblja uplate bilo je naznačeno u javnom pozivu na upis. Sredstva na ime upisa Obveznica uplaćena su u razdoblju uplate (na Nadnevak izdanja) prema instrukciji plaćanja koju je Agent izdanja neposredno uručio prilikom upisa, ukoliko je riječ o investitoru fizičkoj osobi, ili poslao jedan radni dan nakon zatvaranja razdoblja upisa, ukoliko je riječ o pravnoj osobi, odnosno institucionalnom investitoru.

Dan razdoblja uplate bio je na Nadnevak izdanja Obveznica.

8

Investitori fizičke osobe u razdoblju upisa deponirali su iznos potrebnih sredstava za kupnju nominalnog iznosa Obveznica na račun, u svrhu primarne emisije, Agenta izdanja. Također, investitor fizička osoba potpisanom je Upisnicom dao nalog Agentu izdanja da u razdoblju uplate (na Nadnevak izdanja) izvrši uplatu u korist Izdavatelja. Razlika između deponiranog iznosa sredstava i konačnog iznosa uplate (broj upisanih Obveznica po Cijeni izdanja Obveznica), bit će bez odgode vraćena investitorima, a najkasnije u roku od 2 radna dana nakon Nadnevka izdanja.

Privredna banka Zagreb te Grad Osijek kao Izdavatelj, sklopili su na nadnevak izdanja 30. listopada 2007. Ugovor o upisu Obveznica Grada Osijeka u iznosu od 25.000.000,00 kuna dospijeća 2017. (“Ugovor o upisu”), kojim je Grad Osijek izdao, a Agent i Pokrovitelj izdanja upisao i uplatio one vrijednosne papire koji su ostali neupisani od strane investitora u okviru upisa i uplate Obveznica javnom ponudom, do iznosa od najviše 25.000.000,00 kuna s dospijećem 30. listopada 2017. po Cijeni izdanja 99,514 % na način predviđen Ugovorom o upisu.

Agent je, 30. listopada 2007., Središnjoj depozitarnoj agenciji (“SDA”) dostavio Registar Obveznica s pozicijama investitora sukladno nominalnim iznosima upisanih i uplaćenih Obveznica. Nakon primitka Registra Obveznica, SDA je otvorila vlasničke račune na koje je preknjižila Obveznice sukladno Registru Obveznica te će vlasnicima dostaviti obavijesti o stanju na njihovim računima.

Prag uspješnosti izdanja predstavlja upis i uplata minimalno 75% cjelokupnog izdanja. U razdoblju za upis i uplatu Obveznica upisano je i uplaćeno 100% cjelokupnog izdanja.

1.3. Izdavatelj

Izdavatelj je Obveznica Grad Osijek, Kuhačeva 9, 31000 Osijek, koji zastupa povjerenica Vlade Republike Hrvatske u Gradu Osijeku, Danijela Lovoković dipl. ing. arh.

1.4. Agent i pokrovitelj izdanja, Agent uvrštenja i Administrativni agent

Privredna banka Zagreb d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Račkoga 6, koju zastupa mr. Božo Prka, predsjednik Uprave, MBS: 080002817. Društvo je registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu 26. lipnja 1995.

Privredna banka Zagreb kao Agent i Pokrovitelj izdanja organizirala je, strukturirala i provela izdanje Obveznica te pripremila svu potrebnu dokumentaciju i organizirala alokaciju Obveznica. Agent uvrštenja Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze jest Privredna banka Zagreb. Agent uvrštenja dostavio je svu potrebnu dokumentaciju za uvrštenje u Redovito tržište Zagrebačke burze te proveo uvrštenje izdanja Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze.

Privredna banka Zagreb Administrativni je agent izdanja Obveznica.

Administrativni agent Obveznica 28 dana prije dospijeća kamate i/ili glavnice iz Obveznica dostavit će Izdavatelju obavijest o nadnevku dospijeća i dospjelom iznosu, a dan prije dospijeća kamate i/ili glavnice Obveznica dostaviti Izdavatelju i SDA obavijest o pripadajućem iznosu kamate i/ili glavnice po Obveznici.

1.5. Naziv i adresa osoba koje jamče za obveze Izdavatelja po vrijednosnim papirima

Obveze Izdavatelja po Obveznicama nisu osigurane jamstvima trećih osoba.

9

1.6. Obračun kamate

Obveznice nose kamatu na glavnicu po nepromjenjivoj stopi od 5,50 % godišnje. Kamatna stopa računa se kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu, podijeljena s učestalošću isplate kamate po dospjelim kuponima iz Obveznica na godišnjoj razini. Budući da kuponi dospijevaju dva puta godišnje, kamata će se isplaćivati polugodišnje, a polugodišnja kamatna stopa Obveznica iznosi 2,75%.

Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana ("Actual/Actual") u razdoblju za koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, ali ne uključujući, dan dospijeća sljedećeg kupona.

1.7. Isplata kamate

Isplata kamate je polugodišnje, na iznos koji se dobije množenjem broja Obveznica s pool faktorom.

Prva isplata kamate bit će 30.04.2008. za razdoblje od i uključujući nadnevak izdanja 30.10.2007. do, ali ne uključujući 30.04.2008. Sljedeće kamate isplaćivat će se polugodišnje prema sljedećemu planu:

30.10.2008. za razdoblje od i uključujući nadnevak 30.04.2008. do, ali ne uključujući 30.10.2008.,


















30.10.2017. za razdoblje od i uključujući nadnevak 30.04.2017. do, ali ne uključujući 30.10.2017.

10

1.8. Kašnjenje s plaćanjem kamate

U slučaju kašnjenja s plaćanjem kamate iz Obveznica, Izdavatelj će platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća kamate do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se na iznos kamate. Zakonska zatezna kamata, koju Izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule:

C x p x n K= —————— 100

K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate p = stopa zatezne kamate n = broj godina

Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i rabi se sljedeća formula:

C x p x d K= —————— 36.500

odnosno za prijestupnu godinu:

C x p x d K= ————— 36.600

K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate p = stopa zatezne kamate d = broj dana.

1.9. Otplata glavnice o dospijeću

Glavnica Obveznica u nominalnom iznosu isplatit će se u prema sljedećemu rasporedu: Nadnevak dospijeća

glavniceNadnevak

isplate glavniceBroj obveznica

u optjecajuIznos glavnice*

Isplata glavnice**

Neotplaćeni dio glavnice***

Pool faktor***

30.10.2013. 30.10.2013. 25.000.000,00 25.000.000,00 5.000.000,00 20.000.000,00 0,80

30.10.2014. 30.10.2014. 25.000.000,00 20.000.000,00 5.000.000,00 15.000.000,00 0,60

30.10.2015. 30.10.2015. 25.000.000,00 15.000.000,00 5.000.000,00 10.000.000,00 0,40

30.10.2016. 31.10.2016. 25.000.000,00 10.000.000,00 5.000.000,00 5.000.000,00 0,20

30.10.2017. 30.10.2017. 25.000.000,00 5.000.000,00 5.000.000,00 0,00 0,00

* prije isplate glavnice na odgovarajući nadnevak dospijeća ** na odgovarajući nadnevak dospijeća glavnice *** nakon isplate dijela glavnice na odgovarajući nadnevak dospijeća glavnice

11

Udio nedospjele glavnice u nominalnom iznosu vrijednosnog papira (pool faktor) predstavlja koeficijent kojim se nominalni iznos vrijednosnog papira svodi na iznos nedospjelog duga.

Pri dospijeću dijela glavnice imateljima Obveznica isplaćuje se iznos glavnice koji je proporcionalan količini vrijednosnog papira u vlasništvu. Nominalni iznos vrijednosnog papira ubilježen na vlasničkoj poziciji ne će se smanjivati smanjenjem iznosa nedospjelog duga, već će se udio nedospjele glavnice u nominalnom iznosu vrijednosnog papira (pool faktor) smanjiti za omjer isplaćenog dijela glavnice u odnosu na ukupni nominalni iznos vrijednosnog papira.

Udio nedospjele glavnice u nominalnom iznosu vrijednosnog papira (pool faktor) prikazuje se kao decimalni broj koji ne može biti manji od 0 ni veći od 1.

Neotplaćeni dio glavnice i pool faktor računaju se sljedećim načinom:

Neotplaćeni dio glavnice = broj Obveznica u optjecaju * pool faktor

Početni pool faktor = 1

Početni pool faktor efektivan je do nadnevka prve isplate dijela glavnice.

Nakon nadnevka prve isplate dijela glavnice, pool faktor za navedeno razdoblje računa se sljedećim načinom:

Pool faktor u tekućem razdoblju = pool faktor u prethodnom razdoblju umanjen za postotak glavnice koji je otplaćen na nadnevak posljednje isplate dijela glavnice.

1.10. Prijevremeni otkup Obveznica

Izdavatelj može, u bilo koje vrijeme, vlasnicima Obveznica ponuditi otkup dijela ili cijelog iznosa Obveznica kojim raspolažu uz uvjet da takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima Obveznica.

Ni jedan vlasnik Obveznica nije dužan prihvatiti ponudu Izdavatelja ni je obvezan prodati Izdavatelju bilo koji iznos Obveznica kojim raspolaže.

Izdavatelj može tako prikupljene Obveznice poništiti bez posebne suglasnosti vlasnika Obveznica.

1.11. Kašnjenje s isplatom glavnice Obveznica

U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznica, Izdavatelj će platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se na iznos glavnice. Zakonska zatezna kamata, koju Izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule:

C x p x n K= —————— 100

K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice p = stopa zatezne kamate n = broj godina Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i rabi se sljedeća formula:

12

C x p x d K= —————— 36.500

odnosno za prijestupnu godinu: C x p x d K= ————— 36.600

K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice p = stopa zatezne kamate d = broj dana.

1.12. Isplate iz Obveznica bez odbitaka

Sve isplate glavnice i kamata iz Obveznica bit će obavljene bez ustege ili odbitaka svih sadašnjih ili budućih poreza, akontacije poreza ili pristojbi bilo koje prirode, osim ako takva ustega ili odbitak nije zakonska obveza.

Ako je takva ustega ili odbitak zakonska obveza, Izdavatelj će platiti dodatne iznose koji su potrebni da vlasnici Obveznica prime iznose koje bi primili da takvih traženih ustega ili odbitaka nije bilo.

1.13. Izjave i obveze Izdavatelja

Izdavatelj ovime izjavljuje i jamči:

(i) da Obveznice predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Izdavatelja, međusobno su ravnopravne i bar jednakog ranga (pari passu) sa svim drugim, sadašnjim i budućim slično neosiguranim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa;

(ii) da preuzima i prihvaća odgovornost za izvršenje svih svojih obveza iz Obveznica i za sadržaj Prospekta izdanja te za istinitost i potpunost podataka koje sadrži Prospekt;

(iii) da izdanje Obveznica predstavlja pravno valjanu obvezu Izdavatelja te da je Izdavatelj za izdanje Obveznica ishodio sva potrebna odobrenja i suglasnosti;

(iv) da izdanje Obveznica nije suprotno zakonima i drugim propisima;

(v) da prema najboljemu saznanju Izdavatelja, protiv njega nisu pokrenuti parnični, upravni, arbitražni ili slični postupci čiji bi pravomoćni ishod mogao ugroziti sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava obveze koje proizlaze iz Obveznica;

(vi) da sva financijska izvješća priložena uz Prospekt istinito, cjelovito i točno odražavaju poslovanje te financijski i materijalno pravni status Izdavatelja te da od vremena objave financijskih izvješća nije bilo nepovoljnih promjena;

13

(vii) da ne će, bilo u jednom ili u nizu pravnih poslova, međusobno povezanih ili ne, dobrovoljno ili prisilno, prodati, iznajmiti, prenijeti ili na drugi način raspolagati bilo kojim dijelom svoje imovine ili poslovanja, ukoliko se očekuje da bi ishod navedenih poslova imao bitno negativan utjecaj na sposobnost Izdavatelja pri urednom ispunjavanju svojih obveza iz Obveznica;

(viii) da se poslovanje i materijalno-financijski status Izdavatelja nije pogoršao toliko da bi time bila ugrožena sposobnost Izdavatelja pri urednom ispunjavanju svojih obveza iz Obveznica;

(ix) da će, sve dok je i jedna Obveznica neisplaćena, poduzimati ili će se pobrinuti da se poduzme sve potrebno kako bi se osigurao kontinuitet svih odobrenja, dopusta, ovlaštenja, registracija, evidencija ili sličnog potrebnog za izdanje, prodaju ili izvršenje obveza koje proizlaze iz Obveznica ili njihove valjanosti i naplativosti;

(x) da će ispunjavati sve obveze prema Zagrebačkoj burzi vezane za održanje Obveznica u Redovitom tržištu Zagrebačke burze;

(xi) da će ispunjavati sve obveze prema Središnjoj depozitarnoj agenciji vezane za održanje članstva u SDA i za održanje Obveznica u uslugama depozitorija, prijeboja i namire;

(xii) da Agent ni na koji način ne odgovara i ne jamči Izdavatelju ni bilo kojim trećim osobama (ulagatelji, upisnici, vlasnici Obveznica i sl.) bilo izravno ili posredno za izvršenje obveza Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i potpunost podataka u Prospektu;

(xiii) da se navedena jamstva odnose na cijelo vrijeme trajanja Obveznica od nadnevka izdanja Obveznica pa do potpunog dospijeća svih obveza Izdavatelja po Obveznicama;

(xiv) da će obavijestiti Agenta i Pokrovitelja izdanja o svakoj promjeni činjenica koja bi mogla utjecati na gore navedena jamstva.

1.14. Slučajevi povrjede obveze

Vlasnici Obveznica nemaju pravo proglasiti bilo koju Obveznicu dospjelom i plativom prije njenog dospijeća, osim u slučaju:

(i) povrjeda obveze plaćanja: ako Izdavatelj ne izvrši obvezu plaćanja o dospijeću bilo kojeg iznosa koji proizlazi iz Obveznica (osim u slučaju kad je takvo neispunjenje posljedica tehničke ili administrativne pogrješke koja ne traje dulje od 15 kalendarskih dana); ili

(ii) neispunjenja bilo kojih nespornih financijskih obveza Izdavatelja prema bilo kojoj osobi, u iznosu većem od EUR 3,5 milijuna, osim ako neispunjenja nisu rezultat tehničkih ili administrativnih pogrješaka i ako neispunjenje obveze traje više od 60 kalendarskih dana; ili

(iii) da su bilo koja izjava i jamstvo Izdavatelja bitno netočni ako to može imati utjecaja na njegovo ispunjenje ugovornih obveza iz Obveznica i zbog takvih netočnosti položaj vlasnika bude nepovoljniji nego što je bio prije takva događaja; ili

(iv) izjave Izdavatelja o njegovoj nesposobnosti za plaćanje dospjelih obveza, insolventnost ili drugi analogni postupci Izdavatelja; ili

(v) objave Izdavatelja o obustavi plaćanja obveza; ili

(vi) objava općeg moratorija, odnosno prekida ili bilo kakva prestanka plaćanja obveza po kreditima, izdanim vrijednosnim papirima ili obveza temeljem izdanih jamstava Izdavatelja;

U slučaju povrjede obveze od strane Izdavatelja koja traje dulje od 60 dana od pismene obavijesti o povrjedi, koju Agent izdanja, na zahtjev vlasnika Obveznice, dostavi Izdavatelju, kvalificirana većina vlasnika Obveznica koji predstavljaju najmanje 75 % od ukupne nominalne vrijednosti Obveznica (u daljnjem tekstu “kvalificirana većina”) može proglasiti prijevremeno dospijeće i poduzeti mjere naplate.

14

1.15. Skupština vlasnika Obveznica

Skupštinu čine svi registrirani vlasnici Obveznica. Svaka Obveznica nosi jedan glas na skupštini. Pravo sazivanja skupštine imaju svi vlasnici Obveznica koji zajednički raspolažu s najmanje 50 % glasova. Odluke se donose kvalificiranom većinom, koju čine vlasnici Obveznica s više od 75 % od ukupnog broja glasova.

Skupština ima sljedeće ovlasti:

(i) proglasiti slučaj povrjede obveze Izdavatelja;

(ii) donijeti odluku o poduzimanju mjera prisilne naplate;

(iii) donijeti odluku o prijevremenom dospijeću;

(iv) donijeti odluku o izmjeni ovih uvjeta, u suglasnosti s Izdavateljem.

Skupštinu će voditi Administrativni agent izdanja, sazvat će se sukladno odredbama ovih uvjeta i zakona, objavom u najmanje jednim dnevnim novinama i Narodnim novinama, održat će se u sjedištu Administrativnog agenta izdanja, a zapisnik će voditi Administrativni agent izdanja.

Odluke skupštine obvezujuće su za sve vlasnike Obveznica i Izdavatelja i dužan ih je provoditi Agent izdanja za račun svih vlasnika.

Troškove održavanja skupštine snose pro rata vlasnici Obveznica, a regresiraju se od Izdavatelja.

1.16. Upis u Depozitorij SDA i prijenos prava vlasništva

Upis u Depozitorij

Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SDA (Depozitorij) te su uvrštene u Usluge prijeboja i namire SDA.

Prijenos prava vlasništva

Vlasništvo nad Obveznicama prenosi se prijenosom vlasničke pozicije s računa vrijednosnih papira prodavatelja u korist računa vrijednosnih papira kupca. Prijenos prava vlasništva provodi SDA na dan namire, a o izvršenom prijenosu Obveznica SDA izvješćuje kupca izvodom o stanju njegove vlasničke pozicije.

Pravo vlasništva nad Obveznicama stječe se danom kada je vlasnička pozicija upisana na računu vrijednosnica vlasnika računa u sustavu SDA. Dokaz je vlasništva nad Obveznicama stanje u Depozitoriju u SDA.

Na Depozitorij, prijeboj i namiru Obveznica primjenjuje se Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Pravila i Upute SDA te svi ostali odgovarajući propisi Republike Hrvatske.

1.17. Trgovanje na sekundarnom tržištu

Obveznice će biti uvrštene u Redovito tržište Zagrebačke burze pod oznakom GROS-O-17AA. Poslove uvrštenja Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze obavit će Agent uvrštenja Privredna banka Zagreb.

Cijena Obveznica temeljit će se na tzv. čistoj cijeni, što znači da ne obuhvaća stečenu kamatu. Plaćanje po obavljenoj kupnji Obveznica na Burzi obavlja se prema cijeni po kojoj se trgovalo, uvećanoj za stečenu kamatu za razdoblje od zadnje isplate kamate po dospjelom kuponu do pretpostavljenog dana namire, ne uključujući pretpostavljeni dan namire.

15

Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, ali ne uključujući, dan dospijeća sljedećeg kupona.

Stečena kamata Stečena kamata po danu

po danu po Obveznici

(%) (HRK)

1. 30.04.2008 30.10.2007 29.04.2008 183 0,015027322 0,00015027322

2. 30.10.2008 30.04.2008 29.10.2008 183 0,015027322 0,00015027322

3. 30.04.2009 30.10.2008 29.04.2009 182 0,015109890 0,00015109890

4. 30.10.2009 30.04.2009 29.10.2009 183 0,015027322 0,00015027322

5. 30.04.2010 30.10.2009 29.04.2010 182 0,015109890 0,00015109890

6. 02.11.2010 30.04.2010 29.10.2010 183 0,015027322 0,00015027322

7. 02.05.2011 30.10.2010 29.04.2011 182 0,015109890 0,00015109890

8. 31.10.2011 30.04.2011 29.10.2011 183 0,015027322 0,00015027322

9. 30.04.2012 30.10.2011 29.04.2012 183 0,015027322 0,00015027322

10. 30.10.2012 30.04.2012 29.10.2012 183 0,015027322 0,00015027322

11. 30.04.2013 30.10.2012 29.04.2013 182 0,015109890 0,00015109890

12 30.10.2013 30.04.2013 29.10.2013 183 0,015027322 0,00015027322

13. 30.04.2014 30.10.2013 29.04.2014 182 0,015109890 0,00015109890

14. 30.10.2014 30.04.2014 29.10.2014 183 0,015027322 0,00015027322

15. 30.04.2015 30.10.2014 29.04.2015 182 0,015109890 0,00015109890

16. 30.10.2015 30.04.2015 29.10.2015 183 0,015027322 0,00015027322

17. 02.05.2016 30.10.2015 29.04.2016 183 0,015027322 0,00015027322

18. 31.10.2016 30.04.2016 29.10.2016 183 0,015027322 0,00015027322

19. 02.05.2017 30.10.2016 29.04.2017 182 0,015109890 0,00015109890

20. 30.10.2017 30.04.2017 29.10.2017 183 0,015027322 0,00015027322

Broj dana

Kupon Isplata kuponaPočetak

razdobljaKraj razdoblja

Godišnja kamatna stopa Stečena kamata po danu (%) = Godišnja učestalost isplate kamate x Broj dana u razdoblju

Stečenu kamatu po danu izraženu kao % nominalne vrijednosti Obveznice dobivamo dijeljenjem godišnje kamatne stope (5,50 %) s godišnjom frekvencijom isplate kamata po dospjelim kuponima iz Obveznica (2 puta godišnje) i brojem dana u razdoblju između dviju isplata kamata po dospjelim kuponima.

Stečena kamata (HRK) = Stečena kamata po danu (%) x Broj Obveznica x Pool faktor x Broj dana od zadnjeg dospijeća kamate do, ali ne uključujući, dan namire x nominalna vrijednost Obveznica (HRK 1).

Apsolutni iznos stečene kamate dobiva se množenjem stečene kamate po danu po Obveznici, izražene kao % nominalne vrijednosti Obveznice, s brojem Obveznica, pool faktorom te brojem dana proteklim od zadnje isplate kamata po dospjelom kuponu do, ali ne uključujući, dan namire i nominalnom vrijednošću Obveznica (HRK 1).

16

Primjer izračuna ukupne cijene Obveznica u trgovanju na sekundarnom tržištu:

1. Vrijednosni papir: Municipalna obveznica Grada Osijeka dospijeća 2017.

2. Kamatna stopa: 5,50%

3. Nadnevak trgovanja: 9-lip-08

4. Nadnevak namire: 12-lip-08 (datum namire na burzi = 3. + 3 radna dana)

5. Nadnevak zadnjeg dospijeća kupona: 30-tra-08

6. Cijena Obveznica na Burzi

(“čista cijena”): 101,00% (% nominalne vrijednosti Obveznica)

7. Broj obveznica: 1.500.000

8. Pool faktor: 1,00

9. Ukupna čista cijena (HRK): 1.515.000,00 (9.=8. x 7. x 6. x HRK 1)

10. Broj dana od zadnjeg dospijeća

kupona do dana namire: 43 (10.=4.-5.)

11. Stečena kamata po

danu po Obveznici (HRK): 0,00015027322 (iz tabele “Stečena kamata”)

12. Stečena kamata po obveznici (HRK): 0,00646174846

13. Stečena kamata po obveznici (%): 0,646174846%

14. Stečena kamata (HRK): 9.692,62 (14. = 11. x 10. x 8. x 7.)

15. Ukupna cijena

(čista cijena + stečena kamata): 101,646174846% (15. = 13.+ 6.)16. Ukupno (čista cijena + stečena kamata): 1.524.692,62 (16.=14. + 9.)

1.18. Platni agent

Platni agent bit će SDA sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62 a.

Sredstva primljena od Izdavatelja na ime kamate i glavnice Obveznica, SDA će, na nadnevak dospijeća kamate odnosno glavnice uplatiti putem platnog sustava vlasniku Obveznica, bez odbitaka na ime naknade ili drugih troškova. Na postupak uplate sredstava Izdavatelja u korist SDA primjenjivat će se Pravila SDA i Ugovor o Platnom agentu sklopljen između Grada Izdavatelja i SDA.

Ako je dan dospijeća glavnice, kamata ili drugih iznosa koji proizlaze iz Obveznica neradni, isplata će dospjeti prvoga sljedećeg radnog dana. Radni dan je dan koji je utvrđen kao radni dan SDA te poslovnih banaka i deviznog tržišta koji obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj.

1.19. Obavijesti

Do konačne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica, obavijesti vlasnika Obveznica Izdavatelju moraju biti dostavljene preko Agenta i Pokrovitelja izdanja, telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu:

Privredna banka Zagreb d.d. Sektor investicijskog bankarstva Direkcija tržišta kapitala Predmet: Izdanje obveznica Grada Osijeka dospijeća 2017. Račkoga 6 10 000 Zagreb brzolist: 01/ 6360 743

17

Obavijesti Agenta i Pokrovitelja izdanja moraju biti dostavljene telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu:

Grad Osijek Upravni odjel za financije Kuhačeva 9 31 000 Osijek brzolist: 031/ 207 045

1.20. Zastara

Potraživanje prema Gradu Osijeku iz kamata Obveznica zastarijeva u roku od 3 godine od nadnevka dospijeća pojedinog iznosa kamata. Potraživanje prema Gradu Osijeku iz Obveznica zastarijeva u roku od 5 godina od nadnevka dospijeća iznosa glavnice Obveznica.

1.21. Mjerodavno pravo i nadležnost

Mjerodavno je pravo Republike Hrvatske uz isključenje kolizijskih normi međunarodnog privatnog prava

Svi sporovi koji proizlaze iz Obveznica, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njihovog valjanog nastanka, povrjede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.

1.22. Namjena stečenog prihoda

Neto-prihod od izdavanja Obveznica bit će upotrijebljen za financiranje rekonstrukcije dvaju gradskih trgova, Trga Lavoslava Ružičke i Trga bana Josipa Jelačića.1

1.23. Ograničenja odgovornosti

Izdavatelj isključivo preuzima i prihvaća odgovornost za izvršenje svih svojih obveza iz Obveznica.

Izdavatelj jamči i odgovoran je za istinitost i potpunost podataka u Prospektu.

Agent i Pokrovitelj izdanja ni na koji način ne odgovara ni jamči Izdavatelju ni bilo kojim trećim osobama (ulagatelji, upisnici, vlasnici Obveznica i sl.) bilo izravno ili posredno za izvršenje obveza Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i sadržaj Prospekta odnosno potpunost podataka u Prospektu.

Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za račun Grada Osijeka i Agenta i Pokrovitelja izdanja, ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih povezanih društava ili predstavnika, Obveznica u bilo kojoj državi u kojoj je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovom Prospektu. Ako bi se takvi podatci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave čije je objavljivanje odobrio Izdavatelj ili Agent i Pokrovitelj izdanja. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od strane Agenta izdanja za istinitost i potpunost takvih podataka.

1 vidjeti točku 5.12.1 ovog Prospekta

18

Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Izdavatelja te uvjeta Obveznica, uključivo inherentne rizike sadržane u Poglavlju 4 “Čimbenici rizika”.

Izdavanje ovog Prospekta, ni prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Izdavatelja nisu izmijenile od nadnevka izdavanja ovog Prospekta.

Davanjem naloga za kupnju Obveznica investitor izjavljuje da je upoznat s Prospektom i da ga u cijelosti prihvaća tj. prihvaća činjenicu da Agent izdanja ne odgovara prema imateljima Obveznica za izvršenje obveza Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i sadržaj Prospekta odnosno potpunost podatka u Prospektu.

1.24. Odobrenje za zaduživanje Ministarstva financija Republike Hrvatske

Grad Osijek podnio je Ministarstvu financija Republike Hrvatske Zahtjev za izdavanje suglasnosti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje Grada Osijeka izdavanjem municipalnih obveznica, KLASA: 403-01/07-01/5, URBROJ: 2158/01-09-01/01-07-6, 24. travnja 2007. godine.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske KLASA: 403-01/07-02/05, URBROJ: 5030120-07-1 od 25. svibnja 2007. godine, Gradu Osijeku odobreno je zaduživanje izdavanjem municipalnih obveznica u ukupnom iznosu od 25.000.000,00 kuna.

19

2 HRVATSKO TRŽIŠTE DUŽNI ČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Hrvatsko tržište kapitala neprestano se razvija i iz godine u godinu postavlja nove rekorde po ostvarenom burzovnom prometu, vrijednosti burzovnih indekasa i tržišnoj kapitalizaciji. Tako je i u 2006. godini nastavljen pozitivan trend rasta i razvoja hrvatskog tržišta kapitala, a posebno se ističu dva događaja: proces javnog preuzimanja Plive d.d. te javna ponuda i uvrštenje dionica INE d.d. u Službeno tržište Zagrebačke burze koji su u velikoj mjeru utjecali na razvoj hrvatskog tržišta kapitala i povećanju zanimanja za trgovanje na burzama. U 2006. godini ostvareno je ukupno HRK 49,0 milijardi prometa što je dosad najveći iznos ostvaren u povijesti, od čega 92,4 % čini promet ostvaren na Zagrebačkoj burzi, a 7,6 % promet ostvaren na Varaždinskoj burzi. Ukupan godišnji promet Zagrebačke burze iznosio je HRK 45,3 milijardi što je povećanje od 32,5 % u odnosu na ukupan promet od HRK 34,2 milijardi ostvareni u 2005. godini. Istovremeno, ukupan promet na Varaždinskoj burzi iznosio je HRK 3,7 milijardi i povećan je za 66,3 % u odnosu na prethodnu godinu kada je ukupan ostvareni promet iznosio HRK 2,2 milijarde. Proteklu godinu obilježili su i rekordni dnevni i tjedni promet ostvaren na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi te rekordne vrijednosti burzovnih indekasa CROBEX i VIN. CROBEX je porastao za 60,7 % (3.209,50 na 29.12.2006.), a VIN 49,7 % (2.963,45 na 29.12.2006.). U 2007. nastavljen je daljnji vrtoglavi rast CROBEX-a te je krajem svibnja 2007. isti iznosio 4.976,8 (porast od čak 55,1 %).

Redoviti promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u 2006. iznosio je gotovo HRK 10,5 milijardi što je povećanje od 121,1 % u odnosu na 2005. godinu kada je isti iznosio 4,7 milijardi kuna.

U prvom tromjesečju 2007. ukupan promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 20,6 milijardi što predstavlja povećanje od 70,2 % u odnosu na isto razdoblje u 2006. U prvom tromjesečju 2007. redoviti promet dionicama na Zagrebačkoj burzi iznosio je gotovo HRK 4,9 milijardi što predstavlja povećanje od čak 142,0 % u odnosu na isto razdoblje 2006.

U 2006. godini zabilježen je i rast tržišne kapitalizacije koja je na Zagrebačkoj burzi porasla za 75,2 % odnosno sa HRK 115,1 milijardi (stanje 31.12.2005.) na HRK 201,3 milijardi (stanje 31.12.2006.). Tržišna kapitalizacija dionica porasla je za 100,3 %, a obveznica 16,3 %. Na Varaždinskoj burzi tržišna kapitalizacija porasla je za 15,1 % sa HRK 63,3 milijardi na HRK 72,8 milijardi. Tržišna kapitalizacija dionica porasla je za 17,7 %, a obveznica 7,7 %. U 2006. godini u najviše kotacije burzi uvršteno je jedno izdanje obveznica financijskih institucija, dva izdanja municipalnih obveznica, izdanje druge tranše kunskih državnih obveznica dospijeća 2015., dvije tranše kunskih državnih obveznica dospijeća 2013. te tri izdanja korporacijskih obveznica.

Dana 16. ožujka 2007. godine došlo je do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala pripajanjem Varaždinske burze Zagrebačkoj burzi čime je stvoreno centralizirano mjesto trgovanja što će dati novi pozitivni impuls rastu likvidnosti na domaćem tržištu.

Ukupna tržišna kapitalizacija na Zagrebačkoj burzi u prvom tromjesečju 2007. iznosila je HRK 307,0 milijardi što je povećanje od čak 123,0 % u odnosu na isto razdoblje 2006. Tržišna kapitalizacija dionica u promatranom razdoblju iznosila je HRK 264,3 milijuna i činila je 86,1 % ukupne kapitalizacije Zagrebačke burze, dok je tržišna kapitalizacija obveznica iznosila 13,9 % odnosno HRK 42,7 milijuna. U prvom tromjesečje tržišna kapitalizacija dionicama u odnosu na isto razdoblje 2006. porasla je za čak 161,3 %, dok je tržišna kapitalizacija obveznica porasla za 17,0 %.

Dana 31. prosinca 2006. godine ukupan broj uvrštenih vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi iznosio je 256, od čega je nešto više od tri četvrtine (76,9 %) vrijednosnih papira tijekom 2006. godine bilo aktivno, a od ukupno 427 uvrštenih vrijednosnih papira na Varaždinskoj burzi, njih 51,5 % bilo je aktivno tijekom protekle godine.

U prvom tromjesečju 2007. godine broj aktivnih vrijednosnih papira iznosio je 317 što je za čak 149,6 % više u odnosu na isto razdoblje 2006.

20

2.1 Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira

U prvoj kotaciji (“Službeno tržište”) Zagrebačke burze na dan 18. lipnja 2007. uvršteno je ukupno trideset izdanja obveznica. Od toga, jedanaest izdanja otpada na obveznice Republike Hrvatske, jedno izdanje na Fond za naknadu oduzete imovine, jedno izdanje na obveznice izdane od strane s državom povezanih institucija (HBOR – obveznice za isplatu kojih u cijelosti jamči Republika Hrvatska), četiri izdanja na municipalne obveznice (Grad Koprivnica, Grad Zadar, Grad Rijeka i Grad Split), dva izdanja na obveznice financijskih institucija (HAAB, RBA) te jedanaest izdanja na korporacijske obveznice (Atlantic Grupa (uz valutnu klauzulu), Atlantic Grupa (kunska obveznica), Belišće, Bina Istra, HEP, Ingra, Medika, NEXE Grupa, Pliva, Podravka i "JADRAN"-Galenski laboratorij), dok su u kotaciji Usporedno tržište uvrštena tri izdanja korporacijskih obveznica (Hospitalija trgovina, Metronet telekomunikacije i OT – Optima telekom). Od kratkoročnih vrijednosnih papira, u Službeno tržište uvrštene su tri tranše komercijalnih zapisa Belišća te dvije tranše komercijalnih zapisa Medike, dok su u Redovitom tržištu uvrštene tri tranše Plodina, po dvije tranše Atlantske plovidbe, Dalekovoda, "JADRAN"-Galenskog laboratorija, Magme i PBZ Carda te po jedna tranša komercijalnih zapisa Dukata, Ingre, Jadranke, KING ICT, M SAN Grupe, Oktal Pharme i Rijeka prometa.

Iako je u protekloj godini znatno zaživjelo trgovanje dionicama, promet i volumen trgovanja obveznicama i dalje je u neprekidnom rastu i dominira u ukupnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi. U 2004. zabilježen je promet obveznicama u iznosu od HRK 21,1 milijardi (povećanje od 95,4 % u odnosu na 2003.) čime je nastavljen pozitivan trend rasta prometa obveznicama, čemu su doprinijela i izdanja novih obveznica (tri tranše obveznica RH dospijeća 2014., obveznice dospijeća 2007. i 2019. te obveznice Podravke prehrambene industrije d.d. dospijeća 2007., Plive farmaceutske industrije d.d. dospijeća 2011., Atlantic Grupe dospijeća 2007. te gradova Koprivnice i Zadra) te uvrštenje euroobveznica HBOR-a i Agrokora u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Daljnji razvoj tržišta duga može se uočiti i iz prometa obveznica u 2005. godini koji je iznosio HRK 29,5 milijardi što predstavlja povećanje od 39,8 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet obveznicama sudjelovao je s 86,2 % u ukupno ostvarenom prometu na Zagrebačkoj burzi u 2005. godini. U navedenom razdoblju u kotaciju Službeno tržište Zagrebačke burze uvršteno je pet novih izdanja obveznica i to tri izdanja obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2010., 2015. (2 izdanje obveznica: jedno uz valutnu klauzulu, a jedno kunsko izdanje) te dva izdanja korporacijskih obveznica (Belišće i Medika). U 2006. godini nastavljen je trend rasta prometa obveznicama te je isti iznosio HRK 34,8 milijarde što je za 18,2 % više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i čini 76,9 % ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi. U promatranom razdoblju izdana je druga tranša kunske obveznice RH dospijeća 2015. i dvije tranše kunske obveznice RH dospijeća 2013., municipalna obveznica Grada Rijeke i dvije tranše obveznice Grada Splita, obveznica Raiffeisenbank Austria, korporacijske obveznice Metronet telekomunikacija i Hospitalija trgovine dospijeća 2009., Podravke, NEXE Grupe, Ingre i Atlantic Grupe dospijeća 2011. te obveznica HEP-a dospijeća 2013. Od početka 2007. do sredine 2007. izdano je novo izdanje obveznica Republike Hrvatske u iznosu HRK 2,5 milijarde i dospijeća 2017. čime je dodatno produžena kunska krivulja prinosa kao preduvjet kunskog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala, izdanje druge tranše municipalnih obveznica Grada Rijeke u iznosu EUR 8.191.504,00, te izdanje korporativnih obveznica OT – Optima telekom i "JADRAN"-Galenskog laboratorija koje je prvo izdanje obveznica u RH s fluktuirajućom kamatnom stopom.

Na Varaždinskoj burzi, u 2006. bilo je uvršteno sedam izdanja obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2007., 2010. (kunska obveznica), 2013. (kunska obveznica), 2014., 2015., 2015. (kunska obveznica) i 2019., obveznice Fonda za naknadu oduzete imovine te municipalne obveznice Grada Rijeke i Grada Koprivnice. U 2004. godini ukupni promet obveznicama na Varaždinskoj burzi iznosio je HRK 75,8 milijuna. U 2005. isti je iznosio HRK 124,0 milijuna što predstavlja povećanje od 63,6 % u odnosu na 2004. U 2006. promet obveznicama na Varaždinskoj burzi iznosio je HRK 101,0 milijuna što predstavlja smanjenje od 18,6 % u odnosu na 2005..

21

Promet obveznicama u prvom tromjesečju 2007. na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 15,7 milijardi i činio je 76,4 % ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi, te je za 55,9 % viši u odnosu na isto razdoblje 2006.

Grafički prikaz 1. Državne obveznice u optjecaju od siječnja 2000. do sredine lipnja 2007.*

222 222 222 222105 105 105

225 225 225225

200 200 200200 200

200200 200 200

300 500

500500 500 500

133

133133 133 133

650650 650 650

400400 400 400

200200 200 200400 400 400

350 350 350

474,9746,3 746,3

542,7

225

200

542,7

339,2

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

EUR mil.

HZZO 2004 DAB 2003 DAB 2005 MF 2004 MF 2008

MF 2012 MF 2008 (HRK) MF 2014 MF 2007 MF 2019

MF 2010 (HRK) MF 2015 MF 2015 (HRK) MF 2013 (HRK) MF 2017 (HRK)

* Napomena: stanje krajem godine, iznimno u 2007. stanje na 15. lipnja

Izvor: ZSE, PBZ

22

Grafički prikaz 2. Korporacijske obveznice i obveznice financijskih institucija u optjecaju od siječnja 2002. do sredine lipnja 2007.*

17 17 17 8 8 812 1220,4 20,4 20,4 20,4 20,427 27 50,9 50,975 75

75 7515 15

15,6 15,616,516,5 16,581,4 81,4

101,8 101,8

16,3 16,310,267,8 67,827,1 27,1

33,917,0

10,2

04080

120160200240280320360400440480520560600

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

mil. EUR

Belišće Plava Laguna Hypo Alpe-Adria-BankPodravka Pliva Atlantic GrupaMedika Raiffeisenbank NEXE GrupaMetronet telekomunikacije Hospitalija trgovina HEPIngra Optima JGL


Izvor: ZSE, PBZ

2.2 Tržište municipalnih obveznica u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj do sredine lipnja 2007. izdana su četiri izdanja municipalnih obveznica. Obveznica Grada Koprivnice izdana je u tri tranše u 2004. godini ukupnog nominalnog iznosa HRK 60 milijuna, dospijeća 29. lipnja 2011. Obveznica Grada Koprivnice amortizirajuća je obveznica. Glavnica iz obveznica isplaćuje se u 14 polugodišnjih anuiteta tako da se na nadnevak dospijeća isplaćuje i 1/14 glavnice. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Od uvrštenja na Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet tom obveznicom iznosio je HRK 49,6 milijuna.

Obveznica Grada Zadra izdana je u ukupnom nominalnom iznosu od EUR 18,5 milijuna 1. rujna 2004., dospijeća 1. rujna 2011. Obveznica Grada Zadra obveznica je s jednokratnim dospijećem glavnice. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Od uvrštenja na Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet tom obveznicom iznosio je HRK 130,2 milijuna.

Prva tranša obveznica Grada Rijeke izdana je 18. srpnja 2006. u iznosu EUR 8.191.504,00, a druga tranša 17. svibnja 2007. u iznosu EUR 8.191.504,00. Također u 2008. planirano je izdanje treće tranše obveznica Grada Rijeke u iznosu EUR 8.191.505,00 te će ukupan iznos obveznica Grada Rijeke u optjecaju u 2008. iznositi EUR 24.574.513,00. Konačno dospijeće glavnice iz obveznica je 18. srpnja 2016. Obveznica Grada Rijeke amortizirajuća je obveznica. Isplata je kamata iz Obveznica polugodišnja. Prilikom prvih šest isplata kamata glavnica se ne isplaćuje, prilikom sljedećih osam isplata kamata isplaćuje se 5 % ukupne glavnice, a prilikom posljednjih šest isplata kamata isplaćuje se 10 % ukupne glavnice. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze.

23

Od uvrštenja na Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet tom obveznicom iznosio je HRK 7,1 milijuna.

Grada Split izdao je prvu tranšu obveznica u srpnju 2006. u iznosu EUR 4 milijuna, a drugu tranšu u istom iznosu u prosincu 2006. Prva i druga tranša obveznica Grada Splita isplatit će se u srpnju 2012. i 2013. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Od uvrštenja na Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet tom obveznicom iznosio jeHRK 4,0 milijuna.

Grafički prikaz 3. Municipalne obveznice u optjecaju od siječnja 2004. do sredine lipnja 2007.

8 8 8 8

18,5 18,5 18,5 18,5

8,216,4

8

8

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

2004. 2005. 2006. 2007.

EUR mil.

Grad Koprivnica Grad Zadar Grad Rijeka Grad Split


Izvor: ZSE, PBZ

24

3 REPUBLIKA HRVATSKA

3.1 Teritorij i stanovništvo

Republika Hrvatska zauzima ukupnu površinu od 87.609 km2 (od čega na more otpada 31.067 km2). Ukupna gospodarska površina Republike Hrvatske iznosi 113.680 km2. Glavni je grad Republike Hrvatske Zagreb, koji je ujedno i najveći grad, sa 779.145 stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001., dok je ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske bio 4.437.460.

3.2 Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast

Prema Ustavu Republike Hrvatske iz 1990., Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Ustav je revidiran u studenome 1997., u studenome 2000. i u ožujku 2001. godine. Odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora o proglašenju promjena Ustava Republike Hrvatske od 9. studenoga 2000. Hrvatska je prešla iz polupredsjedničkog sustava u parlamentarni.

U Republici Hrvatskoj, državna vlast ustrojena je načelom diobe vlasti, na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Hrvatski sabor (Sabor) jednodomno je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Između ostaloga, Sabor nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskomu saboru, u skladu s Ustavom i zakonom. Zastupnici se biraju na vrijeme od četiri godine i nemaju obvezujući mandat. Posljednji izbori za Zastupnički dom Sabora održani su 23. studenog 2003. Ukupno su izabrana 152 saborska zastupnika. Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora, održanoj 22. prosinca 2003., za predsjednika je Sabora izabran Vladimir Šeks. Tablica 1. Rezultati parlamentarnih izbora održanih u studenome 2003.

Stranka Br. zastupničkih mjesta Postotak

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 66 43,40%

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 34 22,40%

Hrvatska narodna stranka (HNS) 10 6,60%

Hrvatska seljačka stranka (HSS) 10 6,60%

Hrvatska stranka prava (HSP) 8 5,30%

Istarska demokratska stranka (IDS) 4 2,60%

LIBRA 3 2,00%

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 3 2,00%

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) 2 1,30%

Liberalna stranka (LS) 2 1,30%

Demokratski centar (DC) 1 0,70%

Hrvatska demokratska seljačka stranka (HDSS) 1 0,70%

Primorsko-goranski savez (PGS) 1 0,70%

Samostalna demokratska srpska stranka 3 2,00%

Zastupnici nacionalnih manjina 4 2,60%

Ukupno 152 100,00%

Izvor: Izvješće Državnoga izbornog povjerenstva

25

Predsjednik Republike bira se neposrednim izborima na vrijeme od 5 godina. Posljednji izbori održani su 16. siječnja 2005. kada je za predsjednika Republike ponovno izabran Stjepan Mesić.

Vlada Republike Hrvatske sastoji se od predsjednika, kojega predlaže predsjednik Republike, te članova, koje predlaže predsjednik Vlade, a kojima Sabor iskazuje povjerenje većinom glasova zastupnika. Povjerenje predsjedniku i članovima Vlade Republike Hrvatske Sabor je iskazao 23. prosinca 2003. Predsjednik je Vlade dr. Ivo Sanader, a ministar financija Ivan Šuker.

3.3 Međunarodni odnosi

Europska unija i SAD priznale su Republiku Hrvatsku 1992. kao suverenu državu. Iste godine Hrvatska postaje članicom Ujedinjenih naroda i punopravnom državom-sudionicom OESS-a, a 1993. članicom Međunarodnog monetarnog fonda (“MMF”). Nakon toga slijedi članstvo u Svjetskoj banci, te nizu drugih međunarodnih financijskih (IDA, IFC, EBRD, BIS) i drugih institucija (ILO, CEI). Republika Hrvatska postaje članicom Vijeća Europe 1996. Od 1999. Hrvatska je sudionica Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Na putu prema članstvu u NATO-u, Hrvatska je u svibnju 2000. primljena u članstvo Partnerstva za mir, a u svibnju 2002. godine pozvana je u Akcijski plan za članstvo (MAP). Članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Hrvatska postaje 30. listopada 2000., a 5. prosinca 2002. potpisan je ugovor o pristupanju CEFTA-i.

Jedan od glavnih strateških ciljeva Republike Hrvatske punopravno je članstvo u Europskoj uniji. U listopadu 2000. Hrvatska je, prihvaćanjem Smjernica za vođenje pregovora i sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (“SSP”), s Europskom unijom započela pregovore o pridruživanju. SSP parafiran je 14. svibnja 2001., a potpisan je na marginama sastanka Vijeća ministara u Luksemburgu 29. listopada 2001., te je stupio na snagu ratifikacijom u parlamentima svih 15 država članica, te Saboru i Europskom parlamentu. Tim sporazumom Republika Hrvatska postaje pridružena članica Europske unije, što je najvažniji korak prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Privremeni sporazum primjenjuje se od 1. siječnja 2002., a na snagu je stupio 1. siječnja 2002. SSP je ratificiran u Saboru 5. prosinca 2001., u Europskom parlamentu 12. prosinca 2001., te u državama članicama EU do kraja listopada 2004. SSP stupio je na snagu 01. veljače 2005. godine. Republika je Hrvatska 21. veljače 2003. u Ateni predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Europska komisija predala je 10. srpnja 2003. Hrvatskoj Upitnik s 4.560 pitanja na koje je Republika Hrvatska uručila odgovore 9. listopada 2003. Republika Hrvatska potpisala je s Europskom komisijom dodatni Protokol 7 SSP-a kojim se regulira trgovina s proširenom Unijom koji se privremeno primjenjivao od 01. svibnja 2004., a stupio je na snagu također 1. veljače 2005. Europska komisija donijela je pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno članstvo u EU 20. travnja 2004.

Europsko vijeće odlučilo je 18. lipnja 2004. promaknuti Hrvatsku u Službenog kandidata za članstvo u EU. Sukladno statusu kandidata za članstvo u EU Republika Hrvatska morala je izraditi Pretpristupni ekonomski program (PEP) za razdoblje 2005.-2007. koji je prihvaćen na sjednici Vlade RH 30. studenoga 2004. godine. Zemljama kandidatima za članstvo u EU to je strateški dokument, kojim se utvrđuje ekonomska politika za razdoblje koje prethodi ulasku u članstvo i strukturne reforme potrebne za što uspješnije pridruživanje EU. Također, to je prvi ekonomski dokument na osnovi kojeg će Europska komisija ocjenjivati provođenje reformi u RH. Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka 20. rujna 2005. godine potpisale su Ugovor za prvi Programski zajam za prilagodbu (PAL 1) vrijedan EUR 150 milijuna, a koji je namijenjen podršci strukturnim i institucionalnim reformama u hrvatskom javnom i privatnom sektoru odnosno u provedbi reformi koje su nužne i u ispunjavanju uvjeta za priključenje EU.

Vijeće ministara Europske unije u Luksemburgu, 03. listopada 2005. odlučilo je otvoriti pristupne pregovore Hrvatske s Europskom unijom. Prva i vrlo važna faza u procesu pregovaranja je screening. Svrha je screeninga utvrđivanje razlika između europskog zakonodavstva i zakonodavstva zemlje kandidata. U pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom pregovora se o 35 poglavlja acquis communautaire. Nakon završetka analitičkoga pregleda (screeninga) Odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti države kandidatkinje, donose države članice u okviru Vijeća Europske unije. Otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju započinje

26

sadržajna faza pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima pod kojima će država kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu stečevinu Europske unije u tom poglavlju, uključujući prijelazna razdoblja koja je eventualno zatražila država kandidatkinja.

Sadržajni pregovori vode se temeljem pregovaračkih stajališta Europske unije i države kandidatkinje, koja se pripremaju za svako pojedino poglavlje pregovora slijedom rezultata screeninga.

Nakon postizanja dogovora između Europske unije i države kandidatkinje o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim. Formalnu odluku o tome donosi međuvladina konferencija na ministarskoj razini. Sve do sklapanja Ugovora o pristupanju EU, ako se u tom poglavlju pravne stečevine donesu bitno novi propisi ili ako država kandidatkinja ne ispuni preduvjete i obveze koje je preuzela za to poglavlje pregovora, postoji mogućnost njegova ponovnog otvaranja.

Nakon otvaranja pristupnih pregovora 3. listopada 2005. godine, Hrvatska je 18. listopada 2006. godine završila postupak analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije ili tzv. screening. Europska komisija poslala je Vijeću 31 izvješće o screeningu (od ukupno 33).

Hrvatska je predala svoje pregovaračko stajalište za ukupno 14 poglavlja. Prva dva izvješća (znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura) Vijeće je prihvatilo bez uvođenja minimalnih preduvjeta (benchmarks) te su ta poglavlja privremeno zatvorena.

Tri poglavlja - ekonomska i monetarna politika, industrijska politika i carinska unija - formalno su otvorena 21. prosinca 2006. godine, dok je poglavlje pravo intelektualnog vlasništva otvoreno 29. ožujka 2007. godine. Za ta četiri poglavlja postavljena su mjerila za zatvaranje poglavlja. Nacrti zajedničkog stajališta za osam preostalih poglavlja - financijski nadzor, pravo poslovnog nastanka i sloboda pružanja usluga, pravo trgovačkih društva, statistika, informacijsko društvo, financijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja i vanjski odnosi - upravo se pripremaju.

Tri izvješća o screnningu bez minimalnih preduvjeta (porezi, prometna politika i sloboda kretanja radnika) dogovoreni su u Vijeću i očekuje se pregovaračko stajalište Hrvatske.

Sedam izvješća o screnningu rezultirala su uvođenjem minimalnih preduvjeta, a to su izvješća za poglavlja javne nabave, tržišno natjecanje, pravda, sloboda i sigurnost, socijalna politika i zapošljavanje, sloboda kretanja roba i kapitala i poljoprivreda. Za poglavlje pravda, sloboda i sigurnost, Komisija je predložila Vijeću da je minimalni preduvjet zadovoljen te da poglavlje može biti otvoreno.

Četiri izvješća o screnningu bez minimalnih preduvjeta (ribarstvo, trans- europske mreže, financijske i proračunske odredbe, energetika) i tri izvješća s minimalnim preduvjetima (okoliš, sigurnost hrane, regionalna politika) trenutno su na raspravi u Vijeću.

Preostala dva izvješća o screnningu za poglavlja koordinacija strukturnih instrumenata i pravosuđe i temeljna prava očekuju se u travnju odnosno svibnju ove godine.

U studenom 2006. uspješno je završen stand by aranžman koji je Hrvatska sklopila s MMF-om u kolovozu 2004.

U istom mjesecu Vlada je usvojila Pretpristupni ekonomski Program za razdoblje 2007.-2009. PEP 2007.-2009. prikazuje smjer ekonomske politike RH u srednjoročnom razdoblju s ciljem poticanja dugoročno održivog gospodarskog rasta i održavanja makroekonomske stabilnosti s naglaskom na povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i povećanja životnog standarda hrvatskih građana na putu prema Europskoj uniji.

Godina 2007. osim nastavka pregovora, Hrvatskoj donosi i nove mogućnosti uporabe pretpristupnih fondova EU i to kroz, u prošloj godini uspostavljen novi, jedinstveni instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance). Financijska vrijednost programa IPA prelazi 11 milijardi eura, a namijenjen je državama kandidatima za članstvo (Hrvatska, Makedonija i Turska) te državama potencijalnim kandidatima (Albanija, BIH, Crna Gora i Srbija). Program IPA zamjenjuje dosadašnje pretpristupne programe kao što su CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD i u ovoj je godini

27

što se tiče Hrvatske za programe IPA namijenjeno 138,5 milijuna eura. Ukupno je do 2010. godine za Hrvatsku unutar programa IPA osiguran iznos od 589,9 milijuna eura.

3.4 Odabrani makroekonomski pokazatelji Hrvatske u usporedbi s razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji

Tablica 2. Odabrani makroekonomski pokazatelji razvijenih i tranzicijskih zemalja i Hrvatske (stopa rasta prema istom razdoblju prethodne godine, u %)

2005.Q3

2006.4) 2005.Q2

2006.5) 2005.Q2

2006.6) 2005.Q2

2006.6) 2005.Q2

2006.6) 2005.7) X

2006.8) 2005.9) XI

2006.10) 2005.11) XI

2006.12)

Hrvatska1) 4,3 4,7 0,8 1,5 4,8 9,3 4,6 2,2 3,5 5,5 5,1 8,3 3,3 2,5 12,4 12,1

zemlje OECD-a2) 2,7 3,3 1,6 1,9 5,0 4,8 5,7 9,5 6,2 9,0 2,1 5,0 2,6 1,7 6,6 5,9SAD 3,2 3,0 1,0 1,0 6,5 2,5 6,8 9,0 6,1 9,0 4,1 3,8 3,4 2,0 5,1 4,5Japan 2,6 2,7 1,7 0,4 3,3 3,4 7,0 10,1 6,2 10,1 1,6 7,4 -0,3 0,3 4,4 4,0EU-25 1,7 2,9 1,6 2,2 3,0 5,3 5,2 7,2 5,7 7,6 - 3,4 2,2 2,1 8,8 7,7Austrija 2,0 3,3 1,9 1,6 0,3 4,9 6,4 4,0 5,2 1,5 3,9 7,6 2,1 1,6 5,2 4,6Belgija 1,1 3,1 -0,6 3,1 4,0 -1,0 2,8 4,3 3,5 5,3 -0,2 7,8 2,5 2,0 8,4 8,2Danska 3,0 3,6 1,3 0,1 9,2 7,7 8,4 14,6 11,8 17,2 -0,2 4,4 1,7 1,8 4,8 3,3Finska 2,9 6,6 1,6 -0,1 3,3 4,7 7,3 13,1 12,3 6,7 -2,6 -0,8 0,8 1,3 8,4 7,5Francuska 1,2 1,8 1,1 2,5 3,6 4,5 3,1 9,1 6,1 10,3 2,5 2,5 1,9 1,6 9,7 8,6Grčka 3,7 4,4 3,1 - -1,4 - 2,9 2,5 -1,2 10,2 0,0 1,6 3,5 3,2 9,8 8,7Irska 5,5 4,9 5,9 3,9 12,7 17,1 3,9 4,2 6,5 5,6 1,5 6,1 2,2 2,4 4,3 4,2Italija 0,0 1,5 1,2 0,7 -0,6 2,9 0,3 5,2 1,4 3,4 -0,9 3,7 2,2 2,0 7,7 6,9Luksemburg 4,0 5,4 4,8 - 2,2 - 8,0 - 9,3 - -1,3 2,4 3,8 1,8 4,5 4,8Nizozemska 1,5 2,6 0,3 8,2 3,6 4,0 5,5 6,7 5,1 6,9 -1,2 -0,5 1,5 1,6 4,7 3,8Njemačka 0,9 2,8 0,6 0,7 0,8 6,2 6,9 11,3 6,5 10,6 2,8 3,4 1,9 1,5 9,5 8,0Portugal 0,4 0,9 1,8 -0,3 -3,0 -5,4 0,9 7,6 1,8 -0,3 0,0 2,8 2,1 2,6 7,6 7,1Španjolska 3,5 3,8 4,8 4,4 7,2 6,1 1,5 5,3 7,0 7,9 1,7 5,4 3,4 2,7 9,2 8,4Švedska 2,7 4,8 0,7 1,5 8,5 8,7 6,4 9,2 7,3 8,3 2,6 1,1 0,8 1,5 7,8 -Velika Britanija 1,9 2,7 2,8 2,1 2,7 5,9 7,1 19,1 6,5 19,1 -1,8 0,1 2,1 2,7 4,7 5,5Cipar 3,8 3,6 2,6 - 2,6 - 3,1 - 3,4 - -1,3 3,7 2,0 1,3 5,3 5,0Češka 6,1 6,5 1,0 -2,6 1,3 5,5 10,4 14,0 4,8 13,2 18,8 8,7 1,6 1,0 4,1 6,8Estonija 10,5 11,8 1,1 3,0 12,7 - 21,5 17,0 15,9 15,5 12,6 7,0 4,1 4,7 7,9 8,4Latvija 10,2 11,1 2,7 3,9 18,6 13,4 20,7 13,1 13,5 15,9 6,3 4,5 6,9 6,3 8,9 6,2Litva 7,6 7,1 4,9 6,2 9,2 10,7 14,5 21,6 16,0 12,9 16,9 6,8 2,7 4,4 8,3 5,6Mađarska 4,2 3,7 1,9 -0,6 5,6 3,2 11,6 11,8 6,8 7,4 4,3 11,8 3,5 6,4 7,2 7,7Malta 2,2 5,5 0,6 - 7,4 - -6,2 0,6 -1,8 3,5 - - 2,5 0,9 7,3 7,4Poljska 3,2 5,6 2,8 0,9 6,2 14,3 7,1 15,4 3,4 12,6 10,4 12,3 2,2 1,3 17,7 13,6Slovačka 6,0 9,8 -0,6 7,4 17,5 7,6 13,8 20,9 16,6 17,5 8,3 11,1 2,8 3,7 16,3 12,3Slovenija 4,0 5,6 2,2 4,2 1,5 8,3 10,5 11,5 7,0 11,3 4,1 8,3 2,5 2,4 6,5 5,6Bugarska 5,5 6,7 3,5 0,7 19,0 15,9 7,2 9,0 14,6 13,7 6,7 3,6 5,0 6,1 10,1 8,0Rumunjska 4,1 7,8 4,5 2,6 13,0 13,7 7,6 11,4 17,2 19,1 2,0 9,3 9,1 4,7 7,7 7,9

Turska3) 7,4 3,4 2,4 15,4 24,0 9,4 8,5 5,7 11,5 1,7 6,1 2,5 8,1 9,86 10,3 9,1

Uvoz roba i usluga,

realna stopa rasta

Industrijska proizvodnja

Inflacija - Potrošačke

cijene

Stopa nezaposl., standardiz.

BDP, realna stopa rasta

Državna potrošnja,

realna stopa rasta

Investicije u kapital,

realna stopa rasta

Izvoz roba i usluga,

realna stopa rasta

Izvor: Eurostat, obrada HGK

1) Izvor: DZS, obrada HGK 2) Izračun HGK prema originalnim podatcima OECD-a 3) Izvor:Turkstat, Central Bank of the Republic of Turkey 4) Podatak za Dansku, Finsku, Irsku, Luksemburg, Portugal, Švedsku, Češku, Estoniju, Latviju, Maltu, Poljsku, Sloveniju i za skupinu zemalja OECD-a je za Q2 2006. g., podatak za Rumunjsku je za razdoblje I-IX.2006., a izvor statistički zavod Rumunjske 5) Podatak za SAD, Japan, EU-25, Hrvatsku, Tursku i Bugarsku je za Q3 2006., a za Irsku je Q1 2006 i za Mađarsku Q4 2005, podatak za Bugarsku i Rumunjsku su njihovi statistički zavodi, a za Rumunjsku I.-IX.2006. 6) Podatak za SAD, Japan, EU-25, Hrvatsku, Tursku i Bugarsku je za Q3 2006., a za Irsku i za Mađarsku Q4 2005, podatak za Bugarsku i Rumunjsku su njihovi statistički zavodi, a za Rumunjsku I.-IX.2006. 7) Izvor podataka za SAD je FED, za Japan je Bank of Japan; podatci za zemlje EU-25 obuhvaćaju industrijsku proizvodnju bez graditeljstva, podatak za Bugarsku je National Statistical Institute, a za Rumunjsku Business Monitor International 8) Izvor podataka za SAD je FED (studeni 2006.g.), za Japan je Bank of Japan; podatci za zemlje EU-15 obuhvaćaju industrijsku proizvodnju bez graditeljstva; podatci za Austriju, Cipar, Mađarsku su za rujan 2006, podatci za skupinu zemalja OECD-a su za kolovoz 2006. 9) Pojedinačan podatak za zemlje članice EU-25 te za skupinu zemalja EU-15 je HICP; podatak za Hrvatsku, Bugarsku, Rumunjsku i Tursku je CPI 10) Pojedinačan podatak za zemlje članice EU-25 te za skupinu zemalja EU-25 je HICP; podatak za Tursku, Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku je CPI, Izvor za Japan je Statistical Bureau of Japan; za SAD je U.S. Department of labour, podatak za zemlje OECD-a i za Portugal su za listopad 2006. 11) Izvor: Eurostat, nezaposleni od 15-74 godine 12) Podatak za Hrvatsku je za prvo polugodište 2006. g., podatci za Italiju su za lipanj 2006; podatci za skupinu zemalja OECD-a, Dansku i Rumunjsku su za listopad 2006; za V. Britaniju i Grčku za rujan 2006.

28

3.5 Porezni sustav

Porezni sustav u Hrvatskoj uključuje direktno oporezivanje kroz porez na dohodak i porez na dobit, te indirektno oporezivanje kroz porez na dodanu vrijednost.

Fiskalna godina jednaka je kalendarskoj, a ukupan broj pravnih i fizičkih osoba – poreznih obveznika iznosi oko 2,2 milijuna. Znakovit korak u prilagodbi poreznog sustava s onim u Europskoj uniji učinjen je u siječnju 1998. uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (“PDV”). Porez na dodanu vrijednost obračunava se po stopama od 0 % i 22 %. Od 01. siječnja 2006. godine po stopi od 10 % plaća će se porez na dodanu vrijednost na sve turističke usluge pa tako i na usluge organiziranog boravka koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. Porez na dodanu vrijednost po stopi od 0 % plaća se na sve vrste kruha, sve vrste mlijeka, knjige, određene lijekove, proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantate, kao i ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka, znanstvene časopise te usluge javnog prikazivanja filmova. Osim stope 0 % u Republici Hrvatskoj postoje i brojna oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi od 22 % na poreznu osnovicu.

Prema propisima o porezu na dohodak što su sada na snazi i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj, dohodak se oporezuje po četiri stope, 15 %, 25 %, 35 % i 45 %. Osobni odbitak poreznog obveznika iznosi HRK 1.600. Poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od osiguranja, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Porezni obveznici, rezidenti Republike Hrvatske, oporezuju se i prirezom porezu na dohodak, kao vrstom lokalnog poreza, i to po stopama koje utvrde nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno gradovi i općine. Prirez porezu na dohodak plaća se prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta obveznika prireza. Dohotkom se ne smatraju primitci od kamata na kunsku i deviznu štednju, na oročene depozite i depozite po viđenju, na žiro, tekuće i devizne račune, a koje fizičke osobe ostvaruju od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga. Dohotkom se ne smatraju ni kamate po vrijednosnim papirima koji su izdani u skladu s posebnim zakonom, kao ni dohotci od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika. Od 01. siječnja 2005. godine dohotkom se ne smatraju ni primitci od dividendi i udjela u dobiti temeljem udjela u kapitalu koji se isplaćuju po rasporedu dobiti ostvarene poslije 01. siječnja 2005. godine.

Porez na dobit plaća se po stopi od 20 % na utvrđenu poreznu osnovicu. Prema propisima o porezu na dobit što su sada na snazi i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj, nerezidenti, inozemne pravne osobe, ne plaćaju porez na dobit po odbitku (withholding tax) na dividende i udjele u dobiti ostvarene u Republici Hrvatskoj. Nerezidenti, inozemne pravne osobe, ne plaćaju porez na dobit po odbitku (withholding tax) ni na kamate što ih u Republici Hrvatskoj ostvare od državnih i korporacijskih obveznica.

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što ih je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama. Sukladno tim ugovorima izbjegava se dvostruko oporezivanje određenih oblika dohodaka odnosno prihoda i imovine utvrđenih ugovorom na način da se porez plaća samo u jednoj od država ugovornica ili se plaća po stopi manjoj od stope propisane domicilnim poreznim propisima.

Trošarine se naplaćuju za sljedeće skupine proizvoda: duhanske proizvode, naftne derivate, kavu, pivo, automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, alkoholna i bezalkoholna pića i luksuzne proizvode.

U Republici Hrvatskoj, osim prireza porezu na dohodak, kao lokalnog poreza, plaćaju se i druge vrste poreza koje služe kao izvori sredstava za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To su: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na automate za zabavne igre, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na tvrtku ili naziv i porez na korištenje javnih površina.

U Republici Hrvatskoj plaća se porez na promet nekretnina po stopi od 5 %.

29

3.6 Tečaj hrvatske kune

Tablica 3. Kretanje srednjeg tečaja hrvatske kune u odnosu na euro krajem mjeseca za razdoblje od siječnja 2001. do svibnja 2007.

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.Siječanj 7,676 7,568 7,556 7,670 7,551 7,359 7,373Veljača 7,703 7,438 7,620 7,607 7,508 7,308 7,345Ožujak 7,681 7,403 7,692 7,395 7,442 7,324 7,382Travanj 7,527 7,396 7,567 7,534 7,364 7,291 7,373Svibanj 7,279 7,378 7,546 7,370 7,307 7,264 7,309Lipanj 7,321 7,321 7,509 7,366 7,311 7,257Srpanj 7,186 7,395 7,542 7,407 7,297 7,258Kolovoz 7,611 7,377 7,458 7,392 7,378 7,315Rujan 7,542 7,341 7,571 7,548 7,439 7,382Listopad 7,444 7,498 7,594 7,490 7,381 7,369Studeni 7,432 7,431 7,655 7,601 7,400 7,334Prosinac 7,370 7,442 7,647 7,671 7,376 7,345

Izvor: HNB

30

4 ČIMBENICI RIZIKA

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama odnosa rizika i povrata iz ulaganja, svjesno preuzima pojedine vrste rizika. Pri razmatranju ulaganja u obveznice Grada Osijeka mogući bi ulagatelj trebao uzeti u obzir čimbenike rizika izložene u nastavku, ali se ulagatelj upućuje i na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Grada Osijeka, uvjeta izdanja, kao i ostalih utjecaja i informacija koje mogu utjecati na uspješnost izdanja.

4.1 Politički rizik

Rizik poslovnog okruženja određen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i regiji koji utječu na poslovanje i uspješnost poslovanja domaćih poslovnih subjekata.

Politički rizik pojedine države uključuje sve rizike povezane s mogućom političkom nestabilnošću, a u svojoj krajnosti uključuje i integritet i opstojnost države. Uzimajući u obzir trenutne unutarnje i vanjsko-političke odnose, Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija čiji je glavni vanjsko-politički cilj uspješno uključivanje u Europsku uniju i NATO.

Hrvatska je proces približavanja Europskoj uniji započela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005., provedbom kojega Republika Hrvatska ubrzano ispunjava političke, gospodarske i pravne kriterije za članstvo u Europskoj uniji (kriteriji iz Kopenhagena). Također, komponenta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koja se u svojim zahtjevima odnosi na jačanje regionalne suradnje neposredno djeluje na učvršćivanje stabilnosti šire regije što je jedan od preduvjeta uspješnog gospodarskog razvoja.

Sukladno cilju uspješnog pridruživanja Europskoj uniji Hrvatska je znatan dio svojih aktivnosti usmjerila na reforme potrebne za uspješno usklađivanje sa pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire-om), kao i na razvoj i održavanje intenzivnih partnerskih odnosa sa zemljama članicama Europske unije. Službenim početkom pregovora o priključenju Europskoj uniji 3. listopada 2005. Republika Hrvatska intenzivirala je aktivnosti vezane uz prilagodbu europskim standardima i normama.

Otvorena pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima ne utječu na političku stabilnost države već predstavljaju legitimno zastupanje strateških i gospodarskih interesa države u međunarodnim odnosima, kao što to čine i sve druge razvijene države.

Politički i opći društveni rizik svojstven je svim dijelovima jednog društva i na njega se iz perspektive pojedinca, u pravilu, ne može individualno utjecati.

4.2 Hrvatski pravni sustav

Budući da Hrvatska još uvijek prolazi proces tranzicije, zasad ne postoji u cijelosti zaokružen pravni sustav koji bi, kao takva zaokružena cjelina, bio usporediv s pravnim sustavima najvažnijih zapadnoeuropskih zemalja. Zakoni i propisi koji uređuju pitanja trgovačkih društava, ugovornih odnosa, vlasništva, tržišne utakmice, stečaja, vrijednosnih papira, poreza te drugi zakoni i propisi uglavnom su doneseni relativno nedavno ili se nalaze u postupku donošenja ili izmjena. Stoga još uvijek ne postoji u dovoljnoj mjeri stabilna, poznata i relevantna sudska i administrativna praksa, te se ne mogu u potpunosti isključiti slučajevi različite primjene i tumačenja zakona i propisa.

Rizik promjene zakonskih propisa i regulatornog okruženja prisutan je u svakoj industriji. Svaka promjena u pravilima tržišne utakmice ima određeni utjecaj na način poslovanja i financijski položaj sudionika na tržištu.

Uz to, poznata je činjenica o velikom broju neriješenih pravnih sporova u nadležnosti hrvatskih sudova, što također u velikoj mjeri doprinosi neučinkovitosti u pružanju pravne zaštite poslovnim subjektima. Posljedica je toga da je pravni postupak pokrenut od strane pojedinog poslovnog subjekta

31

vremenski zahtjevan, čak i u slučaju kada taj poslovni subjekt ima vrlo dobru pravnu poziciju u pravnom postupku. Uklanjanje ovih nedostataka imat će izniman pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj RH.

4.3 Hrvatsko tržište vrijednosnih papira

Tržište vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj bilježi veliki napredak od svoje uspostave pa do danas, ali je još uvijek znatno manje likvidno i bitno nestabilnije od etabliranih tržišta vrijednosnih papira poput onih u SAD-u i Europskoj uniji. Na mali broj izdavatelja otpada nerazmjerno velik postotak tržišne kapitalizacije i prometa, što rezultira povećanjem volatilnosti cijena na hrvatskom tržištu vrijednosnih papira.

Dana 31. prosinca 2006. godine ukupan broj uvrštenih vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi iznosio je 256, od čega je tri četvrtine (76,9 %) vrijednosnih papira tijekom 2006. godine bilo aktivno, a od ukupno 427 uvrštenih vrijednosnih papira na Varaždinskoj burzi, njih 51,5 % bilo je aktivno tijekom protekle godine.

U 2006. godini na Zagrebačkoj burzi ostvareno je ukupno HRK 45,3 milijardi prometa, što je za 32,5% više u odnosu na 2005. godinu. Na veći ostvareni promet, najviše je utjecalo povećanje redovnog prometa dionicama za HRK 5,7 milijardi ili 121,1 %, zatim povećanje institucionalnog prometa za HRK 4,4 milijardi ili 17,8 %, te prijavljenog prometa za HRK 944,5 milijuna ili 23,6 % u odnosu na 2005. godinu.

Na Varaždinskoj burzi u 2006. godini ukupno je ostvareno HRK 3,7 milijardi prometa, što je 66,3 % više u odnosu na 2005. godinu kada je ostvareno HRK 2,2 milijardi. Ukupni promet na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi u 2006. godini iznosio je HRK 49,0 milijardi što je za 34,6 % više u odnosu na 2005. godinu.

Dana 16. ožujka 2007. godini došlo je do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala pripajanjem Varaždinske burze Zagrebačkoj burzi.

U prvom tromjesečju 2007. broj aktivnih vrijednosnih papira iznosio je 317 što je za čak 149,6 % više u odnosu na isto razdoblje 2006.

U prvom tromjesečju 2007. ukupan promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 20,6 milijardi što predstavlja povećanje od 70,2 % u odnosu na isto razdoblje u 2006. Na povećanje ukupnog prometa, najviše je utjecalo povećanje institucionalnog prometa za HRK 6,3 milijardi ili 77,5 %, potom povećanje redovnog prometa dionicama za HRK 2,9 milijardi ili 142,0 %, te redovnog prometa obveznicama za HRK 67,1 milijuna odnosno 29,5 % dok je prijavljeni promet smanjen za HRK 774,5 milijuna ili 46,1 % u odnosu na isto razdoblje 2006.

U 2006. godini primjetan je trend financiranja društava i njihovog poslovanja na tržištu kapitala nasuprot klasičnog financiranja putem bankarskog sustava, što upućuje na daljnji nastavak razvoja domaćeg tržišta kapitala, naročito tržišta dužničkih vrijednosnih papira što se može potkrijepiti činjenicom da je u 2006. godini u Službeno tržište Zagrebačke burze uvršteno šest novih korporativnih izdanja obveznica. Sličan trend očekuje se i u 2007. godini.

Također, nakon 2004. kada su se na izdavanje municipalnih obveznica odlučili Grad Koprivnica i Grad Zadar, u 2006. i u 2007. i Grad Rijeka i Grad Split financirali su svoje kapitalne projekte na tržištu kapitala izdavanjem municipalnih obveznica. U 2007. očekuje se nastavak trenda financiranja kapitalnih projekata municipala na tržištu kapitala.

4.4 Kamatni rizik

Kamatne stope ovog izdanja prilagođene su razinama kamatnih stopa na financijskom tržištu i tržištu dužničkih vrijednosnih papira na dan izdanja.

32

Grad Osijek nema utjecaja na ponašanje kamatnih stopa na tržištu pa tako povećanje kamatnih stopa na tržištu može prouzročiti pad cijene Obveznica, što se može negativno odraziti na investitore.

Isto tako, pad kamatnih stopa na tržištu može dovesti do povećanja cijena, što će imati pozitivan učinak na investitore.

4.5 Kreditni rizik

Iako Grad Osijek početkom 2007. godine nije imao kreditni rejting dobiven od neke od vodećih svjetskih rejting agencija, na cijenu ovog izdanja mogla bi utjecati moguća promjena kreditnog rejtinga Republike Hrvatske.

Te promjene ovisit će u najvećoj mjeri o makroekonomskim kretanjima u domaćem gospodarstvu, a u slučaju neočekivanog povećanja proračunskog manjka ili deficita u bilanci tekućih transakcija, mogle bi dovesti do revizije postojećeg investicijskoga kreditnog rejtinga Republike Hrvatske, a zatim i njegova snižavanja, što bi se u konačnici moglo negativno odraziti na cijene svih dužničkih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj.

Tablica 4. Dugoročni kreditni rejting Republike Hrvatske

Dugoročni dug Moody's FITCH S&P R&I

Dugoročni dug u stranoj valuti

Baa3 (27.01.1997.)

BBB- (28.06.2001.)

BBB (22.12.2004.)

BBB+ (10.11.2006.)

Dugoročni dug u domaćoj valuti

Baa1 (02.03.1999.)

BBB+ (28.06.2001.)

BBB+ (30.06.1998.)

NR

OutlookSTABLE

(24.05.2006.)STABLE

(23.06.2006.)STABLE

(27.07.2006.)

Izvor: Bloomberg

Tablica 5. Kratkoročni kreditni rejting Republike Hrvatske

Kratkoro čni dug Moody's FITCH S&P

Kratkoročni dug u stranoj valuti

P-1 (24.05.2006.) F3 (28.06.2001.) A-3 (17.01.1997.)

Kratkoročni dug u domaćoj valuti

NR NR A-2 (17.01.1997.)

Izvor: Bloomberg

33

4.6 Viša sila – Force majeure

Pod pojmom "viša sila" razumijevaju se događaji koji imaju negativan utjecaj na poslovanje Izdavatelja, kao što su:

a) rat, invazija, djelovanje vanjskog neprijatelja, terorističko djelovanje, neprijateljstva (bez obzira na

to je li rat objavljen ili ne), građanski rat, pobuna ili ustanak neprijatelja Republike Hrvatske b) pojava epidemije kojom su pogođeni građani i djelatnici grada Osijeka c) bez ograničenja, slučajevi kao što su potresi, tornada, orkani i požari, izuzevši predvidive i

uobičajene klimatske i prirodne pojave koje uzrokuju oštećenja ili uništenje d) bitan zastoj u poslovanju kao posljedice sudskih naloga, zabrana ili sličnih naloga koje su dobile

treće strane e) kolektivni radni sporovi, štrajkovi ili radnje prosvjednika, osim kada utječu na odnose između

grada Osijeka i njegovih zaposlenika

34

5 PODATCI O IZDAVATELJU

5.1 Geografski položaj Grada Osijeka

Grad Osijek smješten je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, na jugoistočnom području Osječko-baranjske županije. Kao najveći grad ovog dijela RH s ukupnom površinom od 169,74 km2 Osijek čini 0,3 % prostora RH i 4,1 % prostora Osječko-baranjske županije čije je i sjedište.

Smješten je na 45º 32' sjeverne širine, 18º 44' istočne širine i 90 m nadmorske visine kao grad u podunavskoj ravnici na desnoj obali rijeke Drave 22 km od ušća u Dunav. Osijek je trgovačko, upravno, sudsko i financijsko središte regije.

Izvanredan geostrateški položaj Grad Osijek u prvom redu može zahvaliti velikoj važnosti rijeka Drave i Dunava, te neizravnom, ali izrazitoj znakovitosti rijeke Save. Njihovi riječni tokovi uvjetuju uređenje prostora i određuju koridore međunarodne i državne infrastrukture, gdje se u neposrednoj blizini Grada podravski i podunavski koridor povezuju s posavskim koridorom. Upravo kroz te koridore prolaze važni transeuropski magistralni i regionalni prometni pravci.

Povoljan geoprometni položaj Grad Osijek može zahvaliti svom položaju na rijeci Dravi, gdje se na mjestu položaja Grada nalazi prijelaz preko rijeke kojim se najlakše može uspostaviti veza između Jugoistočne i Srednje Europe putem podravskog i podunavskog koridora, dok je posavski koridor od velike važnosti za povezivanje sa Središnjom Hrvatskom, te europskim zemljama na istoku i zapadu.

Razvitak samog Grada u sklopu geografske cjeline kojoj pripada temelji se na povoljnoj razgranatoj mreži naselja, utvrđenim prometnim koridorima te glavnim poljoprivrednim resursima RH. Iako samo područje Grada ne pripada pograničnom području, njegov položaj neposredno uz ovo područje omogućava Gradu razvoj određenih funkcija kao doprinos regionalnom uravnoteženju RH. Jedan od vidova ovog razvitka jest uspostavljanje međudržavne suradnje sa susjednim zemljama osobito u radu poduzetničkih, industrijskih i trgovačkih zona; zajedničkog brendiranja kontinentalnog turizma, razvoju u svijetu sve popularnije ekološke poljoprivredne proizvodnje, te međuregionalne znanstvene razmjene.

35

Grafički prikaz 4. Geografski položaj Grada Osijeka u okviru Osječko-baranjske županije

Izvor: Osječko-baranjska županija

36

5.2 Stanovništvo Grada Osijeka

Kao ljudski resurs, stanovništvo predstavlja najvažniji čimbenik razvitka svakog društva. Broj i struktura stanovništva prema različitim demografskim i društveno-gospodarskim obilježjima tvori temeljnu odrednicu sadašnjeg i budućega društveno-gospodarskog razvoja.

Grafički prikaz 5. Kretanje ukupnog broja stanovnika Grada Osijeka u razdoblju od 1857. do 2001.2

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

1857. 1921. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Bro

j sta

novn

ika

Izvor: Grad Osijek

Vrlo je važno napomenuti da statistički podatci o kretanju ukupnog stanovništva nisu konzistentni. Razlog je tomu činjenica što je tijekom određenog vremenskog razdoblja praćenja kretanja stanovništva dolazilo do promjena u metodološkom okviru popisivanja stanovništva (u definiciji stalnog stanovnika) i teritorijalnom obuhvatu podataka. Primjerice, 1981. godine Grad je Osijek obuhvaćao 31 naselje, a 1991. obuhvaćao je 36 naselja, dok se podatci koji se odnose na 2001. odnose na područje Grada koje se prostire na površini od 169,74 km². Upravo ta činjenica o nekonzistentnosti podataka sužava mogućnost provođenja analize te uvjetuje postupanje s rezultatima isključivo kao indikativnima.

Načelo stalnog stanovništva primjenjivalo se u svim dosadašnjim popisima nakon Drugoga svjetskoga rata, tj. u popisima 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., i 1991. godine.

U Popisu 2001. dolazi do primjene nove definicije ukupnog stanovništva. Ekonomska komisija UN-a za Europu i Eurostat koriste se za ukupno stanovništvo nazivom ''uobičajeno stanovništvo'' (Usual resident population), a kriterij je tzv. ''uobičajeno mjesto stanovanja'' (Place of usual Migration, revision 1, UN, New York, 1988.), uz vremensko ograničenje odsutnosti do dvanaest mjeseci. Preporuke za međunarodne migracije određuju da se osoba preselila iz jedne u drugu zemlju kada protekne dvanaest mjeseci što je primijenjeno u Popisu 2001.

2 Napomena: podatak o broju stanovnika u 2001. – 90.411 – odnosi se na isključivo područje Grada Osijeka bez pripadajućih naselja, a Grad Osijek sa svojim pripadajućim naseljima prema Popisu iz 2001. godine ima 114.616 stanovnika (53.497 osobe muškog spola i 61.119 ženskog spola).

37

Isto tako prema Popisu 2001. stalnim su se stanovnicima smatrale, uz osobe prema navedenoj definiciji, i osobe koje su u Popisu izjavile da im je naselje iz Popisa ujedno i prebivalište jer nemaju kućanstvo u drugom naselju RH ili u inozemstvu bez obzira na to što nisu prijavljene pri Ministarstvu unutarnjih poslova kao stalni stanovnici, nego su prijavile samo boravište ili uopće nisu prijavljene.

S obzirom da se definicije ukupnog stanovništva razlikuju, podatci nisu usporedivi s podatcima ranijih popisa stanovništva.

Dva su karakteristična vremenska razdoblja u kretanju ukupnog stanovništva Grada Osijeka:

1. razdoblje porasta stanovništva - razdoblje do 1991. godine3 2. razdoblje smanjenja stanovništva - tijekom i nakon Domovinskog rata

Prvo razdoblje karakterizira ubrzani rast kao posljedica industrijalizacije Osijeka kao regionalnog središta i sukladno tome povećanja njegove atraktivnosti za stanovništvo iz okolice.

Usporavanje rasta svojstveno je za drugo podrazdoblje, a nastalo je kao rezultat gospodarskog zaostajanja područja i sukladno tomu smanjenja njegove atraktivnosti. Osobit je utjecaj na smanjenje ukupnog stanovništva u drugom razdoblju imao Domovinski rat (1991.-1995.).

Od ukupnog je broja stanovnika Grada Osijeka 46 % je muškog, a 53 % ženskog spola. Ukoliko promatramo strukturu po spolu na razini RH, nema bitnijih odstupanja u spolnoj strukturi između stanovništva Grada Osijeka i Republike Hrvatske ukupno. Prema Popisu stanovništva 2001. godine, na području Grada Osijeka s pripadajućim naseljima živjelo je 114.616 stanovnika što čini 35 % ukupnog stanovništva Osječko-baranjske županije i 2,58 % ukupnog stanovništva Hrvatske.

3 Podatci preuzeti iz: ''Strategija razvoja gospodarstva Grada Osijeka'', Singer i autori, Osijek, studeni-prosinac 2006.

38

Tablica 6. Struktura stanovnika Grada Osijeka prema petogodišnjim dobnim skupinama i

spolu u 2001.

Dobna skupina Žene Muškarci Ukupno %

0-4 2.168 2.345 4.513 4,995-9 2.276 2.422 4.698 5,20

10-14 2.446 2.550 4.996 5,5315-19 2.869 2.836 5.705 6,3120-24 3.145 3.033 6.178 6,8325-29 3.147 2.928 6.075 6,7230-34 3.212 2.940 6.152 6,8035-39 3.429 3.258 6.687 7,4040-44 3.632 3.109 6.741 7,4645-49 3.770 3.423 7.193 7,9650-54 3.481 2.849 6.330 7,0055-59 2.984 2.259 5.243 5,8060-64 3.137 2.469 5.606 6,2065-69 3.045 2.192 5.237 5,7970-74 2.707 1.623 4.330 4,7975-79 2.012 830 2.842 3,1480-84 788 317 1.105 1,2285-89 351 119 470 0,5290-94 111 25 136 0,15

95 i više 19 4 23 0,03nepoznato 90 61 151 0,17

UKUPNO 48.819 41.592 90.411 100,00 Izvor: www.dzs.hr Obrada: Grad Osijek

39

5.3 Zaposlenost i plaće u Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku

Tablica 7. Zaposleni u pravnim osobama i obrtu u Osječko-baranjskoj županiji na 31.03.2004., 31.03.2005. i 31.03.2006. godine

31.03.2004. 31.03.2005. 31.03.2006.

Osječko-baranjska županija 84.668 84.902 88.598 Izvor: Priopćenje Državnog zavoda za statistiku i obradne tablice za OBŽ

Tablica 8. Zaposleni u pravnim osobama u Gradu Osijeku na 31.03.2004., 31.03.2005. i

31.03.2006. godine

31.03.2004. 31.03.2005. 31.03.2006.

Grad Osijek 42.057 39.833 41.009 Izvor: Priopćenje Državnog zavoda za statistiku i obradne tablice za OBŽ

Tablica 9. Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u

Osječko-baranjskoj županiji za 2004., 2005. i 2006. godinu u kunama

2004. 2005. 2006.

Osječko-baranjska županija 3.565 3.744 3.923

Izvor: Priopćenje Ureda državne uprave u OBŽ, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku

Tablica 10. Prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u

Osječko-baranjskoj županiji za 2004., 2005. i 2006. godinu u kunama

2004. 2005. 2006.

Osječko-baranjska županija 4.975 5.209 5.508


Tablica 11. Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u

Gradu Osijeku za 2004., 2005. i 2006. godinu u kunama

2004. 2005. 2006.

Grad Osijek 3.752 3.932 4.135


Tablica 12. Prosječne mjesečne isplaćene bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u

Gradu Osijeku za 2004., 2005. i 2006. godinu u kunama

2004. 2005. 2006.

Grad Osijek 5.288 5.524 5.861


40

Tablica 13. Ukupna potrošačka košarica četveročlane obitelji i pokrivenost prosječnom plaćom

ZAGREB SPLIT RIJEKA OSIJEK ZADAR VARAŽDIN PULA

SIJEČANJ 2005. 6.221,74 5.811,88 5.444,05 5.743,71 6.492,07 6.388,34 6.918,60

PROSJEČNA NETO PLAĆA 4.352,00 KN 69,95% 74,88% 79,94% 75,77% 67,04% 68,12% 62,90%

SIJEČANJ 2006. 5.956,38 5.856,10 6.427,52 5.815,63 6.906,99 5.468,54 7.285,70


SIJEČANJ 2007. 5.886,58 5.733,60 6.458,82 5.966,95 6.452,51 5.590,00 7.097,80


SVIBANJ 2007. 5.895,00 5.752,90 6.454,90 5.976,30 6.433,00 5.608,50 7.070,77

PROSJEČNA NETO PLAĆA 4.788.00 KN 81,22% 83,23% 74,18% 80,12% 74,43% 85,37% 67,72%

Izvor: www.sssh.hr

41

5.4 Gospodarstvo Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka

5.4.1 Gospodarski profil Osječko-baranjske županije

Prirodni uvjeti u Osječko-baranjskoj županiji daju tom području bitne komparativne prednosti koje se očituju u poljodjelstvu i šumarstvu. Proizvodni kapaciteti u primarnom dijelu poljoprivrede svrstavaju ovu županiju u najkvalitetniji dio hrvatske žitnice. Glavnina poljodjeljske proizvodnje odnosi se na pšenicu i kukuruz, te na šećernu repu i uljarice. Sveukupno, poljoprivredne površine obuhvaćaju 58 % ukupne površine županije, a šume 21 %. Na to se nadovezuju i ostale proizvodnje – stočarstvo, peradarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo te vinogradarstvo.

Osječko-baranjska županija ima dugu industrijsku tradiciju te raspolaže važnim industrijskim potencijalima. Primjerice, kapaciteti prehrambene industrije važni su u proizvodnji šećera, bombona i čokolade, keksa, vafla i ostalih konditorskih proizvoda, proizvoda mlinsko-pekarske industrije, preradi mlijeka, proizvodnji piva, ulja, preradi voća i povrća, klaoničkoj industriji, preradi mesa itd.

Pored prehrambene, razvijene su i kemijska, tekstilna, drvna i papirna industrija. U okviru kemijske industrije , najvažniji i vodeći regionalni proizvođač deterdženata, sredstava za čišćenje i toaletnih proizvoda je Saponia d.d. Osijek te Meteor d.o.o. Đakovo. Te dvije tvrtke proizvode ukupno 90 % ukupne proizvodnje kemijske industrije Županije.

Prema podatcima Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Službe za gospodarstvo, fizički obujam industrijske proizvodnje županije bio je veći za 4 % u 2006. u odnosu na 2005. godinu, a porast je zabilježilo 15 industrijskih djelatnosti od ukupno 23 zastupljene u Županiji.

Prerađivačka industrija županije najviše je zastupljena kroz djelatnost proizvodnje hrane i pića koja u strukturi industrijske proizvodnje županije prema bruto dodanoj vrijednosti u 2004.4 sudjeluje s 23,4%. Bitna je i proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda s udjelom od 13,5 %, te proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira. Upravo ta papirna i drvna industrija tradicionalno je izvozno usmjerena i radno intenzivna grana koja zauzima važno mjesto u gospodarstvu Županije s udjelom od 18 %. Od poduzeća koja se nalaze u sklopu te industrije izdvajaju se: Belišće d.d. (proizvodnja celuloze, papira i kartona), A-G Dinas d.o.o. Beljevina, Geli d.o.o. i Natis d.d.

Nekad vodeća grana industrije u Županiji, tekstilna industrija unazad nekoliko godina bilježi znakovit pad proizvodnje te smanjenje broja zaposlenih, no prema nekim pokazateljima još je uvijek važna proizvodna djelatnost. Ubraja se među industrijske djelatnosti koje ostvaruju važan izvoz. Najvažnije tvrtke na ovom području su: Benetton Croatia d.o.o. koji ima svoju kooperaciju s malim proizvođačima za poslove dorade. Od važnijih tu su još i Slavonija MK d.d. Osijek, Prvi maj d.d. Laslovo, Hemco d.o.o. Đakovo, Gerok, Helson i drugi.

Industrija gra đevinskog materijala na području OBŽ ima izuzetno bogatu povijesnu tradiciju na čijim je temeljima nastala današnja moderna proizvodnja građevinskih materijala. To je prije svega proizvodnja opeke i crijepa, a sve zbog dostupnosti kvalitetne gline. Također je važna i proizvodnja cementa u tvornici NAŠICECEMENT d.d. Našice koja je jedna od triju cementara u RH. U području graditeljstva, ističu se tvrtke Gradnja d.o.o. Osijek, Osijek-Koteks d.d., Massa d.o.o. i dr.

Pokazatelji gospodarskih kretanja u Osječko-baranjskoj županiji u 2006. godini imaju trend rasta na što ukazuju indeksi u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (indeks industrijske proizvodnje, vanjskotrgovinske razmjene, zaposlenosti i financijskih rezultata poslovanja).

4 Izvor: Županija u brojkama 2006

42

Tablica 14. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Osječko-baranjske županije za razdoblje siječanj-rujan 2006.

Broj poduzetnika

Ukupni prihod (000

kuna)Udio

Ukupni rashodi (000

kuna)Udio

UP-UR (000 kuna)

Prosječan broj

zaposlenih na temelju sati rada

Udio

Vrijednost investicija u dugotrajnu

imovinu (000 kuna)

Udio

A. Poljoprivreda 223 1.394.355 8,3% 1.700.422 10,3% -306.067 4.305 9,5% 232.282 18,5%B. Ribarstvo 4 6.902 0,0% 9.844 0,1% -2.942 95 0,2% 55 0,0%C. Rudarstvo 4 20.273 0,1% 16.502 0,1% 3.771 93 0,2% 2.000 0,2%D. Prerađ. industrija 429 5.084.806 30,3% 4.887.774 29,7% 197.031 16.652 36,9% 314.661 25,0%- proizv. hrane i pića 73 1.586.163 9,5% 1.584.613 9,6% 1.550 4.860 10,8% 86.540 6,9%- proizv. tekstila i tekstil. proizvoda 42 747.432 4,5% 696.545 4,2% 50.887 2.382 5,3% 8.438 0,7%- prerada kože, izrada galanterije i obuće 4 7.294 0,0% 7.312 0,0% -18 105 0,2% 0 0,0%- prerada drva i proiz. od drva 47 187.660 1,1% 192.554 1,2% -4.894 1.103 2,4% 10.673 0,8%- proizv. celuloze, papira i izdavačka djel. 58 726.128 4,3% 705.184 4,3% 20.944 2.150 4,8% 25.517 2,0%- proiz. kem. i kemijskih proizv. 8 390.956 2,3% 381.997 2,3% 8.959 915 2,0% 11.778 0,9%- proiz. pr. od gume i plast. masa 33 81.710 0,5% 81.155 0,5% 555 414 0,9% 12.071 1,0%- proizv. ostalih nemetal. proizvoda 26 532.463 3,2% 427.372 2,6% 105.091 866 1,9% 47.111 3,7%- proizvodnja metala i proiz. od metala 53 336.358 2,0% 322.086 2,0% 14.273 1.429 3,2% 33.648 2,7%- proizvodnja strojeva i uređaja 20 186.141 1,1% 197.988 1,2% -11.847 944 2,1% 5.262 0,4%- proizvodnja el. i optičke opreme 26 73.149 0,4% 66.927 0,4% 6.222 362 0,8% 2.258 0,2%- proizvodnja prijevoznih sredstava 5 9.558 0,1% 8.902 0,1% 655 49 0,1% 307 0,0%- proizvodnja namještaja, ost. prerađ. ind. 34 219.795 1,3% 215.140 1,3% 4.655 1.073 2,4% 71.056 5,7%E Opskrba el.energ, plinom i vodom 13 236.519 1,4% 243.917 1,5% -7.397 594 1,3% 31.312 2,5%F. Građevinarstvo 348 1.841.551 11,0% 1.744.813 10,6% 96.738 6.897 15,3% 107.151 8,5%G. Trgovina 1235 6.643.371 39,6% 6.379.322 38,8% 264.049 9.111 20,2% 341.874 27,2%H. Ugostiteljstvo 102 99.988 0,6% 106.288 0,6% -6.300 848 1,9% 5.481 0,4%I. Promet i veze 142 502.703 3,0% 481.102 2,9% 21.601 1.742 3,9% 57.599 4,6%J. Financijsko posredovanje 30 27.271 0,2% 25.487 0,2% 1.784 135 0,3% 226 0,0%K. Poslov. nekretninama i posl. usluge 451 559.042 3,3% 503.558 3,1% 55.484 2.359 5,2% 132.674 10,6%L. Javna uprava 1 549 0,0% 512 0,0% 38 2 0,0% 389 0,0%M. Obrazovanje 43 12.005 0,1% 11.253 0,1% 752 141 0,3% 863 0,1%N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 55 71.652 0,4% 62.322 0,4% 9.330 505 1,1% 1.561 0,1%O. Ostale uslužne djelatnosti 81 260.761 1,6% 257.645 1,6% 3.116 1.680 3,7% 29.166 2,3%

UKUPNO 3.161 16.761.747 100,0% 16.430.760 100,0% 330.987 45.159 100,0% 1.257.294 100,0%

Izvor: FINA; Obrada HGK ŽK Osijek i Grad Osijek

43

Najveći udio u ostvarenim prihodima u razdoblju siječanj-rujan 2006. ima trgovina (39,6 %) i prerađivačka industrija (30,3 %), zatim slijede građevinarstvo ( 11 %), poljoprivreda ( 8,3 %) i dr.

Istovremeno, u rashodima trgovina sudjeluje s 38,8 %, prerađivačka industrija 29,7 %, poljoprivreda 10,3 %, a građevinarstvo s 10,6 %.

Prerađivačka je industrija poslovala pozitivno s prihodima koji su za 197 milijuna kuna veći od rashoda. Pozitivan rast bilježi i trgovina te graditeljstvo, dok je poljoprivreda ostvarila negativan financijski rezultat u iznosu od 306 milijuna kuna.

Ukupan je broj zaposlenih u subjektima koji su predali financijske izvještaje na području OBŽ-e 45.159 što predstavlja pozitivan trend u odnosu na prethodno razdoblje.

Važno je naglasiti kako je porasla i vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu – iste su za 35 % više nego u promatranom razdoblju prethodne godine.

Tablica 15. Usporedni prikaz financijskih rezultata poslovanja poduzetnika OBŽ za razdoblje

siječanj – rujan 2005. i siječanj – rujan 2006.

I.–IX. 2005. I.–IX. 2006. Indeks

Broj poduzetnika 2.975 3.161 106,25

Ukupni prihodi (000 kn) 15.368.176 16.761.747 109,07

Ukupni rashodi (000 kn) 14.727.692 16.430.760 111,56

UP-UR (000 kn) 640.485 330.987 51,68

Prosječan broj zaposlenih na temelju sati rada

43.501 45.159 103,81

Vrijednost investicija u dugotrajnu imovinu (000 kn)

931.966 1.257.294 134,91

Izvor: FINA

Prema podatcima FINE, statističke izvještaje o poslovanju za prvih devet mjeseci 2006. predao je 3.161 poduzetnik s područja OBŽ. Ukupno ostvareni prihodi u promatranom razdoblju iznose 16.762 milijuna kuna te bilježe porast za 9,07 % u odnosu na isto razdoblje 2005. godine. Istovremeno ostvareni rashodi iznose 16.431 milijuna kuna i veći su za 11,56 %. Iz svega proizlazi pozitivan financijski rezultat: prihodi su premašili rashode za 331 milijun kuna. Svakako je važno naglasiti kako je zabilježen porast broja poduzetnika što predstavlja važan potencijal razvoja kako Grada Osijeka tako i OBŽ-e.

44

Grafički prikaz 6. Kretanje broja aktivnih poduzetnika u OBŽ u razdoblju od 1997. – 2006. god.

1.183

3.105 3.045 3.018 2.905 2.895 3.146 3.1263.225

3.420

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

Bro

j pod

uzet

nika

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Izvor: Grad Osijek

45

Tablica 16. Broj poduzetnika, broj zaposlenih i prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Osječko-baranjskoj županiji u 2006. godini

BrojUdio u RH

(u %)Broj

Udio u RH (u %)

Indeks 2006./2005.

Nominalni Realni

3.420 4,4 45.893 5,3 109,5 3.232 105,6 102,3 81,1

Odnos prema prosjeku RH

u %

Prosječne mjesečne neto

plaće po zaposlenom u Kn

Indeksi 2005.=100Broj poduzetnika Broj zaposlenih

Izvor: HGK ŽK Osijek

Obrada: Grad Osijek

Tablica 17. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Osječko-baranjske županije u 2006. godini

IznosUdio u RH

(u %)Indeks

2006./2005.Iznos

Udio u RH (u %)

Indeks 2006./2005. IznosUdio u RH

(u %)Indeks

2006./2005.

24.530 4,1 113 1.024 3,3 108 687 6,5 148,7 338

Gubitak nakon oporezivanja u mil. Kn Konsolidirani financijski

rezultat u mil. Kn

Ukupan prihod u mil. Kn Dobit nakon oporezivanja u mil. Kn

Izvor: HGK ŽK Osijek

Obrada: Grad Osijek

46

5.4.2 Gospodarski profil Grada Osijeka

Osijek je oduvijek bio važno gospodarsko središte, raskrižje na putu razmjene roba istoka i zapada. Razvoj Osijeka u srednjem vijeku bio je blisko povezan s plemenitaškom obitelji Korogy koja je posjedovala mnoštvo posjeda u Slavoniji. Također su posjedovali i utvrđeni grad na području današnje Tvrđe. To je bila polazna točka razvoja grada u srednjem vijeku.

Gospodarski rast pratio je širenje grada i povećanje broja stanovnika, pa je u razdoblju 1750.-1850. Osijek bio vodeći grad u Hrvatskoj. Osijek je 1919., prema gospodarskoj snazi, bio drugi grad u Hrvatskoj (iza Zagreba). U gradu su djelovali prometno skladište, tvornica žigica, dvije tvornice pokućstva, tri velika i dva srednja paromlina, ljevaonica željeza, šećerana, dvije pivovare, tvornica lana, tvornica kandita, 900 obrtnika....

Nakon Prvog svjetskog rata razvijaju se mesna i metalna industrija. Godine 1920. osnovana je Osječka industrija mesnate robe d.d. Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva d.d. utemeljena je 1911. Od 1918. tvornica se širi da bi već 1924. ljevaonica bila u stanju proizvoditi moderne strojeve. Godine 1938. ona je bila najveće industrijsko poduzeće u Osijeku.

Po završetku Drugog svjetskog rata većina je tvornica i obrta konfiscirana ili podržavljena. U razdoblju 1945.-1970. građani su Osijeka s velikom upornošću i ljubavi podizali svoj grad, tako da u 1996. godini aktivno djeluju 1.884 trgovačka društva.

Zaostajanje osječkog gospodarstva započinje sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kao razloge nepovoljne tendencije zaostajanja, analitičari su, isticali neprimjerenu makroekonomsku politiku tadašnje Jugoslavije. Ona je u razdoblju nakon II. svjetskog rata bila izrazito razvojno diskriminirajuća prema Osijeku, primarno zbog izostanka bitnijih kapitalnih ulaganja, a što je vodilo daljnjem tehnološkom zaostajanju, smanjenju atraktivnosti područja i intenziviranju procesa “bijega mozgova” i sličnim dalekosežnim negativnim posljedicama.

Neposredne ratne aktivnosti 1991.-1995. ili blizina ratne zone, okupacija više od 40 % teritorija Županije, završetak mirne reintegracije tek 1998., ratna razaranje s ogromnim izravnim štetama i još većim neizravnim posljedicama dovele su do izrazito nepovoljnog gospodarskog stanja.

Oporavak počinje tek od 2000. godine da bi 2005. godina, bila prva godina koju su gospodarstvenici završili s pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom od 208,4 mil. kuna. Osnovne informacije o financijskom rezultatu poslovanja poduzetnika Grada Osijeka prikazane su u sljedećoj tablici.

Tablica 18. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Osijeka u razdoblju

2002. – 2005. godine

u tis. kuna

2002. 2003. 2004 2005.

Ukupni prihodi 10.464.522 12.303.468 11.687.089 13.411.831

Ukupni rashodi 10.483.533 12.550.759 11.665.424 13.117.756

Dobit nakon oporezivanja 297.784 472.623 430.833 530.607

Gubitak nakon oporezivanja 355.600 785.386 450.408 322.174

Konsolidirani finan. rezultat -57.816 -312.763 -19.575 208.433

Izvor: FINA

47

Grafički prikaz 7. Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika Grada Osijeka u razdoblju 2002. – 2005. godine

01.0002.0003.0004.0005.0006.0007.0008.0009.000

10.00011.00012.00013.00014.000

2002. 2003. 2004 2005.

u m

il. k

n

Ukupni prihodi Ukupni rashodi

Izvor: FINA, obrada: Grad Osijek

Pozitivan financijski rezultat u 2005. godini rezultat je velikim dijelom poboljšanja poslovnog okruženja, razvijanja poduzetničke atmosfere i mentaliteta, rasta potražnje za uslugama poduzetničkih potpornih institucija i njihovim učinkovitijim radom, te primjene lokalnih poduzetničkih programa. Isto je tako i rezultat porasta proizvodnje, proizvodnosti rada poduzetnika te intenziviranja vanjskotrgovinskih aktivnosti.

Prema podatcima FINE, Regionalni centar Osijek, statističke izvještaje o poslovanju u 2006. predalo je 1.986 poduzetnika s područja Grada Osijeka. Od tog broja 15 su veliki poduzetnici, 51 srednje veliki, a 1.920 mali poduzetnici.

48

Tablica 19. Broj poduzetnika na području Grada Osijeka u 2006. godini prema djelatnostima

Broj poduzetnika

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 47

B Ribarstvo 1

C Rudarstvo i vađenje 3

D Prerađivačka industrija 242

E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 1

F Građevinarstvo 207

G Trgovina na veliko i malo 818

H Hoteli i restorani 73

I Prijevoz, skladištenje i veze 89

J Financijsko poslovanje 23

K Poslovanje nekretninama 376

M Obrazovanje 28

N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 23

OOstale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

55

1.986Ukupno Grad Osijek Napomena: Podatci iskazani u tablici su isključivo za područje Grada Osijeka

Obrada: Grad Osijek

Izvor: FINA Osijek

Struktura poduzetnika Grada Osijeka prema djelatnos tima

Trgovina na veliko i maloG; 818

GrađevinarstvoF; 207

Poslovanje nekretninamaK; 376

Prerađivačka industrijaD; 242

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo B Ribarstvo

C Rudarstvo i vađenje D Prerađivačka industrija

E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom F Građevinarstvo

G Trgovina na veliko i malo H Hoteli i restorani

I prijevoz, skladištenje i veze J Financijsko poslovanje

K Poslovanje nekretninama M Obrazovanje

N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

49

Prema djelatnosti, kako u čitavoj Republici Hrvatskoj, tako su i u Osijeku najviše zastupljeni poduzetnici koji se bave trgovinom (41,18 %), zatim slijede poduzetnici koji posluju s nekretninama i pružaju različite poslovne usluge (18,9 %) te poduzetnici iz prerađivačke industrije (12,1 %) i građevinarstva (10,4 %).

U sljedećoj tablici nalaze financijski rezultati koje su ostvarili poduzetnici Grada Osijeka sa svojih 24.439 zaposlenih u 2006. godini.

Tablica 20. Osnovni financijski rezultati poduzetnika Grada Osijeka (mali, srednji i veliki) u

2006. godini

u tis. kn

Opis 2005. 2006.Indeks

2006./2005.

Ukupni prihodi 13.411.831 15.268.107 113,8

Ukupni rashodi 13.117.756 14.708.066 112,1

Dobit prije oporezivanja 615.712 769.784 125

Gubitak prije oporezivanja 321.636 209.743 65,2

Porez na dobit 85.643 100.402 117,2

Dobit nakon oporezivanja 530.607 669.779 126,2

Gubitak nakon oporezivanja 322.174 210.140 65,2 Napomena: Podatci iskazani u tablici su isključivo za područje Grada Osijeka

Obrada: Grad Osijek

Izvor: FINA Osijek

U 2006. ostvaren je rast ukupnih prihoda, ali i ukupnih rashoda (indeks rasta 113,8 odnosno 112,1). Kako su prihodi vrijednosno nadmašili rashode, ostvaren je pozitivan konačni financijski rezultat. Također je ostvaren intenzivan rast dobiti, uz istodobno smanjenje gubitka. Poslovanje poduzetnika Grada Osijeka u 2006. godini bilo je u konačnici povoljno, a očituje se kroz povećanje gospodarske aktivnosti što je vidljivo iz povoljnog odnosa ukupnih prihoda i rashoda i pozitivnog konačnog financijskog rezultata.

50

5.4.3 Ulaganje u Grad Osijek kroz gospodarske zone

Gradsko vijeće Grada Osijeka utvrđuje da prioritet budućeg djelovanja u strategiji gospodarskog razvitka treba usmjeriti na otvaranje gospodarskih zona. Otvaranjem gospodarskih zona rješava se problem nedostatka uređenog zemljišta i poslovnog prostora, kako za aktivne poduzetnike, tako i za one koji tek započinju poslovati (veliki industrijski pogoni, malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo), a kroz sustavne mjere olakšica za poduzetnike u gospodarskim zonama stvorit će se temeljni preduvjeti za privlačenje financijskog kapitala. Otvaranje gospodarskih zona i sustav olakšica imaju za cilj pokretanje proizvodnje, poticanje proizvodnje namijenjene izvozu i visoke tehnologije uz nužno poštivanje ekoloških kriterija, otvaranje novih radnih mjesta i podizanje životnog standarda građana.

Planirane zone:

1. Gospodarska zona JUG

2. Gospodarska zona ZAPAD

3. Gospodarska zona TENJA

4. Zona skladišta i servisa

5. Industrijska zona NEMETIN

6. Slobodna zona Osijek

7. Gospodarska zona SARVAŠ

Slika 1. Pregledna karta gospodarskih zona grada Osijeka

51

1. GOSPODARSKA ZONA JUG

Prostornim planom Gospodarska zona JUG smještena je između Južne obilaznice, Ulice sv. Leopolda Bogdana Mandića i spojne “S” ceste na sveukupnoj površini od cca 165 ha. I. Tablica vlasničkih odnosa zemljišta u obuhvatu Gospodarske zone Jug

Red. br. Vlasnik Površina

1. Grad Osijek cca 23 ha 2. Društveno vlasništvo cca 8,3 ha 3. Državno vlasništvo cca 78 ha 4. Privatno vlasništvo cca 56,5 ha Ukupno 165 ha

II. Planirana namjena prostora Gospodarske zone JUG

– proizvodna namjena cca 107 ha – poslovna namjena cca 31 ha – sajamsko – športsko - rekreacijska namjena cca 16 ha – površine infrastrukturnih sustava cca 11 ha – Ukupno cca 165 ha III. Dovođenje Gospodarske zone u funkciju

Izgradnja Gospodarske zone JUG odvijat će se u dvije faze:

I. faza Obuhvat cca 92,8 ha

Vlasništvo

– Grad Osijek cca 14 ha – vlasništvo RH cca 76,5 ha – društveno vlasništvo cca 2,3 ha II. faza Obuhvat cca 73 ha Vlasništvo

– Grad Osijek cca 9 ha – društveno vlasništvo cca 6 ha – državno vlasništvo cca 1,5 ha – privatno vlasništvo cca 56,5 ha U vezi dovođenja Gospodarske zone JUG u funkciju upućen je zahtjev Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i Hrvatskom fondu za privatizaciju za prijenos vlasništva nad zemljištem s državnog i društvenog vlasništva na Grad Osijek. Potrebno je podnijeti zahtjev za financiranje izgradnje tzv. “S” ceste za koju je izrađena lokacijska dozvola, te izraditi prostorno-plansku dokumentaciju. Izrađena je nova parcelacija, a također je potrebno ishoditi sveukupnu

52

potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture, podnijeti zahtjev za sufinanciranje izgradnje infrastrukture, izgraditi infrastrukturu, otkupiti zemljište u privatnom vlasništvu za II. fazu uređenja Gospodarske zone JUG, podnijeti zahtjev za sufinanciranje infrastrukture II. faze uređenja, te u konačnici izgradnja sveukupne infrastrukture u ovoj gospodarskoj zoni.

Slika 2. Pregledna karta Gospodarske zone JUG

2. GOSPODARSKA ZONA ZAPAD

Prostornim planom Gospodarska zona ZAPAD obuhvaća prostor između pravaca Kopaoničke i Vilajske ulice, zapadno od Risnjačke ulice, do nove intrazonske ceste, usporedno uz trasu dvokolosječne pruge koridora Vc Đakovo-Osijek-Beli Manastir, sveukupne površine cca 1,81 ha. I . Vlasništvo zemljišta

Grad Osijek cca 1,81 ha

53

II. Planirana namjena prostora Gospodarske zone Zapad – proizvodna i poslovna namjena cca 1,51 ha – površine infrastrukturnog sustava cca 0,3 ha – Ukupno cca 1,81 ha III. Gospodarska zona Zapad u funkciji

Kompletna je infrastruktura izrađena, sve su parcele prodane, a zona je u funkciji.

Slika 3. Pregledna karta Gospodarske zone Zapad

54

3. GOSPODARSKA ZONA TENJA

Prostornim planom uređenja Grada planirana je Gospodarska zona Tenja na ulazu u naselje neposredno uz prometnicu Osijek-Tenja u ukupnoj površini od cca 5,62 ha.

I. Vlasništvo zemljišta – državno vlasništvo cca 5,62 ha II. Namjena prostora Gospodarske zone Tenja – proizvodna namjena cca 2,0 ha – poslovna namjena cca 1,4 ha – ugostiteljsko turistička namjena cca 1,0 ha – površine infrastrukturnih sustava cca 1,2 ha – Ukupno cca 5,62 ha III. Dovo đenje Gospodarske zone Tenja u funkciju

U vezi dovođenja Gospodarske zone Tenja u funkciju upućen je zahtjev Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za prijenos vlasništva na zemljištu s državnog na Grad Osijek, izrađena je nova parcelacija sa 25 parcela i lokacijska dozvola. Slijedi podnošenje zahtjeva za sufinanciranje izgradnje infrastrukture te pristup njenoj izgradnji.

Gospodarska zona Tenja nalazi se na području posebne državne skrbi gdje poduzetnici koji obavljaju djelatnost na tom prostoru uživaju posebne povlastice i mogu se koristiti sredstvima posebnih fondova.

Slika 4. Pregledna karta Gospodarske zone Tenja

55

4. ZONA SKLADIŠTA I SERVISA

Zona skladišta i servisa smještena je jugoistočno od Ulice sv. L.B. Mandića i ceste za Ankin Dvor u sveukupnoj površini od 6,77 ha. Prostornim planom uređenja Grada Osijeka formirana je tijekom proteklih dvadesetak godina. Građena je i popunjena u tri faze i sada se planira proširiti izgradnjom četvrte faze, na površini smještenoj između III. reda postojeće Zone skladišta i servisa, kanala Šeper i željezničke pruge Osijek – Đakovo površine cca 6,77 ha.

I. Vlasnički odnosi – Grad Osijek cca 6,77 ha

II. Namjena prostora Zone skladišta i servisa

– proizvodna namjena cca 3,27 ha – poslovna namjena cca 2,5 ha – površine infrastrukturnih sustava cca 1 ha – Ukupno cca 6,77 ha III. Dovo đenje Zone skladišta i servisa u funkciju

Kompletna je infrastruktura izrađena, sve su parcele prodane, a zona je u funkciji.

Slika 5. Pregledna karta Zone skladišta i servisa

56

5. INDUSTRIJSKA ZONA NEMETIN

Prostornim planom Grada Osijeka Industrijska zona NEMETIN smještena je u istočnom dijelu Grada Osijeka i omeđena je sa zapada cestom Osijek-Vukovar, sa sjevera željezničkom prugom Osijek-Dalj, s jugoistoka obilaznicom Osijek u pravcu Sarvaša površine cca 101 ha.

I. Tablica vlasničkih odnosa zemljišta u obuhvatu Gospodarske zone Nemetin

Red. br. Vlasnik Površina

1. Republika Hrvatska cca 30 ha 2. Hrvatski fond za privatizaciju cca 71 ha Ukupno cca 101 ha

II..Namjena prostora Industrijske zone Nemetin – proizvodna namjena cca 81 ha – površine infrastrukturnih sustava cca 20 ha – Ukupno cca 101 ha III. Dovo đenje Industrijske zone Nemetin u funkciju

Na području Industrijske zone Nemetin razminirano je svih 101 ha miniranog i minski sumnjivog područja u 2006. godini. Podnesen je zahtjev Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i Hrvatskom fondu za privatizaciju za prijenos vlasništva nad zemljištem u vlasništvu RH i Hrvatskog fonda za privatizaciju na Grad Osijek. Izvršena je nova parcelacija, dok je nadalje potrebno izraditi prostorno-plansku dokumentaciju, svu potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture te podnijeti zahtjev za sufinanciranje izgradnje infrastrukture i pristupiti njenoj izgradnji.

Industrijska zona Nemetin nalazi se na području posebne državne skrbi gdje poduzetnici koji obavljaju djelatnost na tom području uživaju posebne povlastice i mogu se koristiti sredstvima posebnih fondova.

57

Slika 6. Pregledna karta Industrijske zone Nemetin

6. SLOBODNA ZONA OSIJEK

Slobodna zona Osijek d.o.o. osnovana je 1997. godine od strane Osječko-baranjske županije, Tranzita, Saponije, Nivete i Zračne luke Osijek, a rabi koncesiju na cca 24 ha zemljišta podijeljeno na četiri različite cjeline. Dvije cjeline su u funkciji, Luka Tranzit 9.1 ha u vlasništvu Tranzita i 7.2 ha u vlasništvu Benettona. U funkciji nije prostor Nivete od cca 4.8 ha u vlasništvu Hypo consultants i 2,88 ha u vlasništvu Zračne luke Klisa.

Temeljni problem Slobodne zone Osijek d.o.o. nedostatak je zemljišta u njenom vlasništvu koje bi mogla ponuditi potencijalnim ulagačima.

Strateška je odrednica Grada Osijeka ulazak u vlasničku strukturu Slobodne zone d.o.o. Osijek s 25 % + 1 dionica, te osigurati potrebno zemljište za potencijalne investitore istočno od MIO Standarda na prostoru između Vukovarske i Vinogradske ulice na površini od 37,4 ha koja se vodi kao društveno vlasništvo i vlasništvo RH.

I. Vlasništvo zemljišta – vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju cca 37,4 ha II. Namjena prostora Slobodne zone – proizvodna namjena cca 29,7 ha – poslovna namjena cca 4 ha – površine infrastrukturnih sustava cca 3,7 ha – Ukupno cca 37,4 ha

58

III. Dovo đenje Slobodne zone u funkciju

Za dovođenje Slobodne zone u planiranu funkciju potrebno je na Gradskom vijeću Grada Osijeka donijeti odluku o ulasku u vlasničku strukturu Slobodne zone Osijek d.o.o. s 25 % + 1 dionicom, zatražiti prijenos vlasništva nad zemljištem s društvenog na Grad Osijek i novoformiranu česticu predložiti Vladi RH kao peti izdvojeni dio Slobodne zone Osijek u kojoj će Grad Osijek biti 100 % vlasnik zemljišta, izraditi prostorno-plansku dokumentaciju i novu parcelaciju, izraditi potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture, podnijeti zahtjev za sufinanciranje izgradnje infrastrukture i pristupiti njenoj izgradnji.

Osnovna je smjernica djelovanja zone pokretanje novih proizvodnih i gospodarskih kapaciteta, privlačenje stranog kapitala, otvaranje novih radnih mjesta uz porezne i druge olakšice. Olakšice koje imaju korisnici zone vezane su za visinu ulaganja i izgradnju infrastrukturnih objekata.

Geostrateški položaj Slobodne zone Osijek, blizina riječne luke, plovnost Drave do Dunava, cestovne komunikacije uključujući i koridor Vc, željeznička pruga u Slobodnoj zoni i blizina zračne luke, čine prostor Slobodne zone Osijek izuzetno zanimljivim potencijalnim domaćim i inozemnim investitorima.

Slika 7. Pregledna karta Slobodne zone Osijek

59

7. GOSPODARSKA ZONA SARVAŠ

Grad je Osijek prihvatio inicijativu MO Sarvaš da se na prostoru obuhvata od cca 10 ha koji je smješten s lijeve strane na samom ulazu u naselje Sarvaš uz prometnicu Osijek – Sarvaš – Erdut formira Gospodarska zona Sarvaš.

I. Vlasništvo zemljišta – društveno vlasništvo cca 10 ha II. Namjena prostora Gospodarske zone Sarvaš – proizvodna namjena cca 4 ha – poslovna namjena cca 4 ha – površine infrastrukturnih sustava cca 2 ha – Ukupno cca 10 ha III. Dovo đenje Gospodarske zone Sarvaš u funkciju

Temeljna pretpostavka za dovođenje Gospodarske zone Sarvaš u funkciju izmjena je Prostornog plana Grada Osijeka jer navedeno područje važećim Prostornim planom nije u građevinskoj zoni. Nakon toga potrebno je zatražiti prijenos vlasništva zemljišta u društvenom vlasništvu na Grad Osijek, izraditi prostorno-plansku dokumentaciju i novu parcelaciju, izraditi svu potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture, podnijeti zahtjev za sufinanciranje izgradnje infrastrukture i pristupiti njenoj izgradnji.

Gospodarska zona Sarvaš nalazi se na području posebne državne skrbi gdje poduzetnici koji obavljaju djelatnost na tom području uživaju posebne povlastice i mogu se koristiti sredstvima posebnih fondova.

60

5.4.4 Strategija razvoja gospodarstva Grada Osijeka5

Provedena SWOT analiza daje dobru podlogu za utvrđivanje strateškog odlučivanja: slabosti treba pretvoriti u snage, snage upotrijebiti za “hvatanje” prilika, a prijetnje promatrati kao izazov. U tom je kontekstu i definirana predodžba i ciljevi ekonomskog razvoja grada Osijeka do 2010. godine. Snage Slabosti

Jaka obrazovna industrija (Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dobro razvijeno srednjoškolsko obrazovanje) Industrijska tradicija Obrtnička tradicija Jaki trgovački kapaciteti Zračna luka Osijek-Klisa Potencijal za razvoj riječnog prometa

Starenje stanovništva i depopulacija Nedovoljna povezanost obrazovne industrije i potreba regionalnog razvoja Manje visokoobrazovanih ljudi od Splita, Rijeke i Zagreba Veća nezaposlenost od prosjeka Hrvatske Tradicionalna gospodarska struktura, s visokim učešćem industrijskih grana niske tehnološke razine Niska razina povezanosti malih i srednjih poduzeća s većim poslovnim sistemima Nedovoljna povezanost velikih trgovačkih lanaca s lokalnom proizvodnjom Niska razina profitabilnosti poslovnog sektora u cjelini Mala i srednja poduzeća ostvaruju gubitak Izvozni prihodi čine samo 14 % ukupnih prihoda gospodarstva, u strukturi izvoza dominantni proizvodi niske tehnološke razine Nekorištenje kapaciteta zračne luke Osijek-Klisa za izlazak lokalnog gospodarstva na inozemna tržišta Neodgovarajuća razvijenost i zastarjelost cestovnog i željezničkog prometa Nedovoljna osposobljenost institucija lokalne/područne samouprave za poduzetničko djelovanje Nesanirane ratne štete Miniranost

Prilike Prijetnje

Ulazak u EU, pristup fondovima EU Trendovi: • politički: decentralizacija, demokratizacija • ekonomski: ekonomija utemeljena na znanju • socijalni: globalizacija • tehnološki: čista (zelena) tehnologija, ekologija, informatizacija Bolonjska transformacija sveučilišta Mogućnost prekogranične suradnje Koridor Vc

Odlazak mladih ljudi, odlazak stručnih ljudi Politizacija umjesto profesionalizacije Korumpiranost i nefunkcioniranje pravne države Druge sredine se razvijaju brže – Osijek gubi privlačnost za življenje i poslovanje Pooštravanje konkurencije na inozemnim tržištima, posebno u odsječku proizvoda niže tehnološke razine

5 Strategija razvoja gospodarstva Grada Osijeka (Ekonomski fakultet u Osijeku, 2006.) – prilagođeno za potrebe Prospekta

61

Uporabom SWOT analize kao opisa stanja u kojem se Osijek nalazi sada i kojim prilikama i prijetnjama je izložen, Osijek mora tražiti vlastite strateške odgovore u zaustavljanju postojećih negativnih tendencija i stvaranju lokalne energije za izgradnju inteligentnog grada koji je konkurentan u globalnoj utakmici.

Predodžba

Osijek – inteligentni grad, do 2010. godine

Ciljevi gospodarskog razvoja

smanjiti nezaposlenost na 10 %

povećati bruto domaći proizvod po stanovniku na 6.000 EUR

povećati učešće rastućih poduzeća – na 10 %

povećati učešće proizvoda visoke tehnološke razine u ukupnoj industrijskoj proizvodnji

na 50 %

Strateški odgovori Osijeka

Osijek više ne smije dopustiti:

više iseljavanja nego useljavanja

odlazak mladih ljudi

nisku razinu obrazovanosti

proizvodnju proizvoda niske tehnološke razine

visoku nezaposlenost

Pri tome, Osijek će se koristiti modelom inteligentnog grada u kojem će se usmjeriti na:

masovnu dostupnost širokopojasne infrastrukture, ali i razvoj znanja kako upotrebljavati taj resurs za povećanje kvalitete življenja i jačanje konkurentnosti poslovnog sektora;

jačanje uloge Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u stvaranju inovativnog kapaciteta gospodarstva;

razvoj digitalne demokracije, kroz osposobljavanje i lokalne samouprave i građana i poslovnog sektora za komunikaciju u identificiranju potreba i oblikovanju prijedloga za rješavanje problema građana i poslovnog sektora.

Stoga je u razdoblju do 2009. godine potrebno započeti veletranziciju Osijeka iz industrijskog u inteligentni grad, kroz tri međusobno povezane odrednice strateškog djelovanja:

učiti zajedno

raditi zajedno

živjeti zajedno

62

Unutar svake od tih strateških odrednica utvrđeni su ciljevi, koji predstavljaju i temeljne strateške pravce državnog Strateškog razvojnog okvira za 2006.-2013., u kojem se naglašava gospodarstvo temeljeno na znanju i inovacijama, poduzetnička klima i socijalna inkluzija:

učiti zajedno

grad znanja

virtualni grad

raditi zajedno

poduzetnički grad

inteligentni grad

živjeti zajedno

atraktivan grad za življenje

grad mladih

Učiti zajedno

Osijek – grad znanja

Jačanje lokacijske snage grada Osijeka moguće je kroz stvaranje Osijeka - grada znanja. Zbog toga grad Osijek mora težiti k daljnjem jačanju industrije znanja i poduzetničkih pothvata temeljenih na znanju. Sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u cjelini, te srednjoškolskim obrazovnim kapacitetima, Osijek može ponuditi mnogo u području razvoja novih znanja i ugrađivanje znanja u visokovrijedne poduzetničke pothvate. Poslovni sektor Osijeka također ima znanja i iskustva. Boljom povezanošću akademskog i poslovnog sektora osigurat će se bolja uporaba znanja u stvaranju konkurentnosti. Obrazovna razina radne snage mora se bitno povećati i poslovni sektor mora biti inovativniji. Osijek mora postati jedan od najinovativnijih gradova Hrvatske.

Osijek – virtualni grad

Osijek ima elemente infrastrukture potrebne za virtualni svijet, ali mora stvoriti uvjete za uporabu virtualnog svijeta svima u Osijeku (stanovnicima i poslovnom sektoru). Cilj je postići da svako domaćinstvo i svaki poslovni subjekt ima pristup internetu putem brze veze.

Raditi zajedno

Osijek - grad poduzetnika

Osijek ima dugu obrtničku i industrijsku tradiciju. U novom, umreženom globalnom svijetu, poduzetničke su kompetencije za kontinuirano inoviranje prioritetne, i to ne samo na razini pojedinca nego i na razini institucija. Stoga obrazovne institucije, lokalna samouprava i poslovni sektor moraju zajednički djelovati u stimuliranju i razvoju poduzetničkog kapaciteta Osijeka promoviranjem znanja,

63

otklanjanjem administrativnih preprjeka i izgradnjom infrastrukture koja omogućava početnicima uspješan razvoj poduzetničkih pothvata. Time će se omogućiti jačanje konkurentnosti gospodarstva, te izvozna ofenziva.

Živjeti zajedno

Osijek - atraktivan grad za življenje

Osijek je grad s korijenima, grad ponosan na svoju kulturološku raznovrsnost, grad na Dravi, grad zelenila, grad sa Zoološkim vrtom, grad u koji ljudi vole dolaziti i ostajati. Veći broj iseljenih stanovnika nego doseljenih u Osijek u 2004. i 2005. godini mora biti preokrenut u korist doseljenih.

Osijek - grad mladih

Osijek je sjedište sveučilišta i jake srednjoškolske mreže. Osijek želi ponuditi mladima najbolje obrazovne mogućnosti (Osijek – grad znanja), najbolje poslovne mogućnosti (Osijek – grad poduzetnika) i biti grad u kojima mladi žele doći i ostati (Osijek – atraktivan grad za življenje).

64

5.4.5 Grad Osijek i proces približavanja Europskoj uniji

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje tvrtka je osnovana od strane lokalne vlasti – Grada Osijeka i regionalne vlasti – Osječko-baranjske županije, s ciljem stvaranja operativnog tijela koji će kroz aktivno djelovanje služiti kao instrument razvoja regije, s posebnim osvrtom na europske integracije i privlačenje stranih investicija.

Glavne su aktivnosti Agencije pružanje tehničke i savjetodavne potpore u programima međunarodne i regionalne suradnje; razmjena informacija u svrhu regionalnog razvoja; stvaranje lokalnih, prekograničnih i međunarodnih mreža, predstavljanje regije, potpora razvojnim programima uključujući i javno-privatna partnerstva, izravne investicije i joint-venture inicijative, posredovanje u suradnji s nacionalnim i međunarodnim financijskim institucijama, privlačenje izravnih stranih investicija, izgrađivanje institucionalnih kapaciteta, tehnička pomoć lokalnim vlastima u izradi projektnih prijedloga za financiranje kroz pretpristupne fondove EU i dr.

Pod izravnom nadležnosti Agencije nalazi se i Predstavništvo Slavonije i Baranje u Bruxellesu kroz koje je osigurana prisutnost Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije u samom središtu Europske unije.

Agencija je 09.02.2007. u ime Županije završila izradu i predala projektni prijedlog “Stvaranje klastera proizvođača jabuka i robne marke Slavonska jabuka” u sklopu programa CARDS 2004, Prekogranična suradnja. Projektni prijedlog se, među ostalih 6 na razini RH, nalazi u zadnjom fazi prihvaćanja – službene potvrde EK, a nakon prethodne potvrde od strane Ministarstva financija, koje je nadležno za provedbu programa. Nositelj je projekta Osječko-baranjska županija, a ukupna je vrijednost projekta 165.500,00 EUR (udio sufinanciranja EU cca 144.000,00 EUR).

65

5.5 Promet i veze

Grad Osijek ima vrlo povoljan geoprometni položaj u odnosu na glavne europske prometne koridore. Grad se razvio na mjestu gdje je riječnim prijelazom preko rijeke Drave najlakše bilo uspostaviti vezu između Srednje i Jugoistočne Europe. Prometni i geostrateški položaj Grada Osijeka određuju podravski i podunavski koridor, dok je posavski koridor od velike važnosti za povezivanje sa središnjim dijelom Hrvatske, europskim zemljama na zapadu i zemljama na istoku. Na žalost zbog nekonzistentnosti u razvitku prometnog sustava i negativnim razvojnim tendencijama ti koridori nisu bili dovoljno iskorišteni. Upravo ta važnost i povoljan geoprometni položaj potvrđen je i uvrštavanjem i u europske koridore. Tako je cestovni podunavski koridor, odlukom Helsinške konferencije potvrđen kao Vc koridor, temeljem Europskog sporazuma o glavnim međunarodnim linijama (AGC Ženeva 1985 i AGTC Ženeva 1991 ) potvrđen je europski značaj željezničkih pruga koje prolaze podravskim (Čakovec-Varaždin-Koprivnica-Osijek-Dalj-Edut) i podunavskim koridorom (Beli Manastir-Osijek-Vrpolje-Slavonski Šamac), dok su riječni plovni putovi RH integrirani u mrežu Europskih plovnih putova VII (dunavskog ) koridora, a u statusu je međunarodnog plovnog puta i Drava od ušća u Dunav do Osijeka (E-80-08).6

Upravo taj položaj od velike je važnosti za poduzeća kojima je djelatnost prijevoz, skladištenje i veze te im tako pruža velike mogućnosti za razvoj, a samim tim i za razvoj gospodarstva u cjelini. Osječko baranjska županija zauzima područje sjeverno-istočne Hrvatske površinom od 12.500 km² što čini 22% cjelokupnog hrvatskog kopnenog teritorija. Smještena je između triju rijeka koje su od međunarodnog značaja: Drava, Sava i Dunav i upravo zbog toga taj prostor ima znakovit zemljopisno-prometni položaj. Na području Osječko baranjske županije nalazi se 1.614 km suvremenih cesta, od čega su 470 km državne ceste, 624 km županijske i 520 km lokalne.7 Prema podatcima FINE za 2005. godinu, 136 poduzetnika bavi se djelatnošću prijevoza, skladištenja i veza. Grad Osijek smješten je na istoku Republike Hrvatske, u blizini granice susjednih država Mađarske i Srbije, što je iznimno pogodno za razvitak robno-transportnih središta i slobodnih carinskih zona. Treba napomenuti da će ulaskom Hrvatske u članstvo Europske unije biti znatno ograničena uloga slobodnih carinskih zona. Blizina željezničke pruge te postojeća i planirana cestovna infrastruktura, tj., mreža državnih cesta omogućuje kvalitetni spoj korisnika i zaposlenika, te dobre veze prema Sloveniji, Zagrebu kao i Luci Rijeka.

Koridor Vc, koji bi trebao biti gotov u 2008. godini, prolazi kroz najrazvijeniji dio slavonsko-baranjske regije. Izgradnjom te autoceste Slavonija i Baranja dobiva mogućnost uključenja u glavne europske prometne tokove, odnosno u globalni gospodarski sustav.

5.5.1 Cestovni promet

Obzirom da je Grad Osijek središte Županije, bitni su dnevni tokovi koji iz različitih ishodišta u Županiji komuniciraju sa Osijekom i obratno. Tako je više od 90 % prometnih tokova usmjereno na odredišta unutar Županije. Kako se Grad Osijek razvio na raskrižju dvaju prometnih pravaca koji povezuju istok i zapad (D2, D34 i D213) i sjever i jug (D7), ti su pravci najopterećeniji u državnim migracijama stanovništva.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u Osječko-baranjskoj županiji u 2005. g. ukupno je registrirano 104.860 motornih vozila što čini udio od 5,9 % u ukupnom broju registriranih motornih vozila u Republici Hrvatskoj.

6 Podatci preuzeti i obrađeni prema: Studija razvoja prometa na području Grada Osijeka, Insitut prometa i veza, Skupina autora 7 Prema podatcima www.hgk.hr

66

Tablica 21. Registrirana motorna vozila u Osječko-baranjskoj županiji – 2005. god.

Osječko-baranjska županija

Republika Hrvatska Udio

Mopedi i motocikli 5.842 127.929 4,60%Osobna vozila 80.256 1.384.699 5,80%Autobusi 300 4.851 6,20%Teretna vozila¹ 7.525 152.663 4,90%Ostala vozila² 11.937 120.829 9,90%

1 uključeni su tegljači 2 uključeni su kombinirani automobili, radni strojevi, radna vozila i traktori Izvor: DZS, obrada HGK ŽK Osijek i Grad Osijek

5.5.2 Cestovni teretni promet

Cestovni je promet i dalje najzastupljeniji oblik prijevoza pri prijevoza tereta.

U 2005. god. stanje voznog parka u Osječko-baranjskoj županiji znatno je kvalitetnije, a taj trend poboljšanja nastavljen je i u 2006. g. Broj ekološki sigurnijih i prihvatljivih vozila znatno se povećao u odnosu na prošlu godinu, dok se broj tzv. "crnih vozila" smanjuje, što je dobar pokazatelj prilagodbe prijevoznika sve zahtjevnijem tržištu prijevoza.

Prema podatcima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka odobrenje (licencu) za obavljanje međunarodnog prijevoza 2005.g. u Osječko-baranjskoj županiji ima 175 prijevoznika, s ukupno 632 vozila, što čini udio od 7 % u ukupnom broju licenciranih vozila u Republici Hrvatskoj.

Najveći je problem na tržištu prijevozničkih usluga nelojalna konkurencija kako domaćih, tako i stranih prijevoznika. Proširenjem Europske unije omogućen je prijevoznicima iz susjednih država (Slovenija i Mađarska) lakši i jednostavniji pristup na tržište, što u mnogome ugrožava konkurentnost osječko-baranjskih prijevoznika.

Osim nelojalne konkurencije, veliki problem je i raspodjela kritičnih dozvola za međunarodni prijevoz (CEMT dozvole).

5.5.3 Riječni promet

Riječni promet Republike Hrvatske dio je važnog europskog prometnog koridora, a rijeka Drava od ušća do Osijeka međunarodna je rijeka dužine 23 kilometra. Luka Tranzit Osijek smještena je 13 kilometara od Osijeka a njen položaj pruža idealne uvjete za unaprjeđenje gospodarskog razvoja, a nadasve za razvoj sve jačeg riječnog prometa koji je ekonomski i ekološki najprihvatljiviji.

67

Grafički prikaz 8. Struktura rasutih tereta u 2006. (u tonama)

Želj. ruda; 141.550

Ugljen; 75.345

Troska; 72.816

Klinker; 3.238

Sunc. pogača; 850

Umj. gnojivo; 84.727

Izvor: Lučka uprava Grada Osijeka Obrada: Grad Osijek

Grafički prikaz 9. Usporedni podatci za pretovareni teret po godinama

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

u tis

. ton

a

2003. 2004. 2005.

Izvor: Lučka uprava Grada Osijeka Obrada: Grad Osijek

5.5.4 Željeznički promet

Željeznički promet na području Osječko-baranjske županije obuhvaća 269 km pruga i 31 željezničku postaju. Osječki željeznički čvor polazna je i ciljna točka transverzalnog prometnog pravca Zagreb - Osijek.8 On je ujedno ključni objekt prometne infrastrukture Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Takav njegov položaj predodređuje prometnu funkciju čvora, koja je u suštini dvojaka. S jedne strane ona se sastoji u učinkovitom povezivanju pojedinih gradskih funkcija Osijeka i okolnih

8 Izvor: Studija razvoja prometa na području Grada Osijeka, Insitut prometa i veza, siječanj 2007.

68

naselja, dok je na drugoj strani prometno-tehnološko povezivanje tog prostora s unutrašnjosti zemlje i Europom. Daljnjim ulaganjima te modernizacijom trebali9 bi se osigurati uvjeti u cilju povećanja putničkog i robnog prometa.

Tablica 22. Podatci o željezničkom prometu u Osječko-baranjskoj županiji

2004. 2005. Indeks 05/04

Broj putnika, u tis. 778 978 126

Promet robe, u tis. tona

Ukrcaj 314 390 130

Iskrcaj 567 984 174 Podatci DZS, obrada HGK ŽK Osijek i Grad Osijek

5.5.5 Zračni promet

Postojeću infrastrukturu zračnog prometa na području Grada Osijeka čine:

� Zračna luka Osijek d.o.o.

� Poslovno-športska zračna luka Osijek - Čepin

Zračna luka Osijek jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj. Smještena je uz regionalnu cestu Osijek – Vukovar, a udaljena je 20 kilometara od grada Osijeka. Izgrađena je i otvorena još 1980. godine no zbog velikih ratnih razaranja i učinjene goleme štete od strane agresora, zahtijevala je temeljitu obnovu. Uspješno je obnovljena i službeno je otvorena 02. prosinca 2001. godine.

Izvor: www.osijek-airport.hr

9 www.hgk.hr; Stanje u gospodarstvu Osječko-baranjske županije, studeni 2006., Obrada Grad Osijek

69

Zračna luka ima uzletno-sletnu stazu dužine 2.500 m i širine 45 m i omogućava usluge prihvata i otpreme putničkih i cargo zrakoplova kao i manjih zrakoplova za poslovna putovanja. Prvenstveno je opremljena za prihvat komercijalnih zrakoplova, a u 2003. godini zračna je luka obnovljen u cijelosti. Zgrada za prijam i otpremu putnika opremljena je najsuvremenijom opremom koja je instalirana u putničkoj zgradi (RTG uređaji, info sustav), a vozni je park obogaćen vozilima za transfer putnika. Putnička zgrada, površine 1.300m² omogućava protok od 200 do 400 putnika/h odnosno od 100.000 do 150.000 putnika godišnje. Osim osnovne djelatnosti prihvata i otpreme putnika, robe, pošte i stvari, Zračna luka Osijek pruža i ostale djelatnosti: trgovinske, ugostiteljske, medicinske usluge i avio taksi, rent-a car, opskrbu zrakoplova gorivom te turističke djelatnosti. Kao dodatna pogodnost putnicima postoji i mogućnost ugovaranja individualnih charter letova. Cargo skladište zauzima zatvoreni prostor od 2.400m² te tako omogućava skladištenje robe na četiri do pet razina regalnog prostora, uz mogućnost paketiranja, paletiranja i kontejnerizacije. Na otvorenom prostoru od 60 ha postoji dodatna mogućnost izgradnje skladišnog prostora za potrebe slobodne carinske zone za koju Zračna luka Osijek ima suvlasničku koncesiju.10 Zračna luka postala je operativna tijekom 24 sata te je u skladu s tim i pokrenut cargo promet. Zračna luka Osijek nalazi se na pragu novog razvojnog razdoblja koje obilježavaju ulaganja u modernizaciju opreme, te pružanja različitih usluga u smislu prepoznavanja, ispunjavanja i poboljšanja zahtjeva korisnika.

Tablica 23. Pregled ostvarenog prometa putnika, zrakoplova i cargo prometa Zračne luke

Osijek u razdoblju od 2001. do 2006.

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Promet putnika 1.009 3.078 3.302 3.027 2.283 2.627

Promet zrakoplova 184 538 432 584 593 495

Cargo promet - - - 356 3.830 515

Izvor: Zračna luka Osijek Obrada: Grad Osijek

10 Podatci su preuzeti sa službene stranice www.osijek-airport.hr, obrada Grad Osijek

70

Grafički prikaz 10. Promet putnika Zračne luke Osijek u razdoblju 2001. – 2006.

1.009

3.078 3.027

2.627

3.302

2.283

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Bro

j put

nika

Izvor: Zračna luka Osijek d.o.o. Osijek

Naglasak je razvoja ZL Osijek u cargo prometu za koji trenutno postoji najveće zanimanje. Pod tim se podrazumijeva prometovanje čistih cargo zrakoplova prema modelu kombiniranog transporta, što znači da se pristigla roba pretovara i transportira ostalim načinima prijevoza do krajnjeg odredišta u gravitacijskom području i šire. Zainteresiranost za cargo promet preko Zračne luke Osijek pokazali su i ruski Aeroflot/ETP agent, Intereuropa (Ljubljana, Slovenija) za zračni cargo iz Kine. Zračna luka podržava dolazak novih partnera jer na taj se način stvara realna osnova za sustavno povećanje međunarodnog cargo prometa u budućnosti.

Također, tu je i Poslovno-športska zračna luka Osijek koju je Osječko-baranjska županija 1993. godine obnovila te osposobila za prihvat manjih zrakoplova. Godine 1996. godine ta je luka uvedena u redovni zračni promet.

5.5.6 Promet i veze - usporedba 1990./ 2005.

Prema podatcima "Statističkog godišnjaka RH" iz 1990.g, mjesta koja su tada pripadala pod Zajednicu općina Osijek ukupno su imale 1.999 km cesta, a ukupno je bilo registrirano 75.448 motornih vozila.

Usporedimo li te podatke s današnjim podatcima vidljivo je da cestovna infrastruktura od 1.614 km cesta ne može zadovoljiti potrebe za preko 100.000 registriranih motornih vozila. Ako uzmemo u obzir da je Hrvatska pa tako i Osječko-baranjska županija po svom geoprometnom položaju tranzitna, jer se nalazi na raskrižju europskih koridora, nužno je izgraditi nove prometnice i obnoviti postojeće. Tako će se završetkom izgradnje zapadne osječke zaobilaznice i izgradnjom koridora Vc znatno poboljšati prometna situacija u Osijeku, a i u Županiji. Nužno je i izgraditi pravac "Podravske magistrale" kako bi se Osječko-baranjska županija kvalitetnije povezala s ostalim djelom RH i tako stekla dodatne preduvjete za razvoj višemodalnog transporta.

Usporedimo li današnji željeznički promet na području Osječko-baranjske županije s 1990.g. vidljivo je da je obujam željezničkog prometa danas vrlo mali u odnosu na 1990.g. Prijevoz putnika u 2004.g. manji je za skoro 4 puta, a promet robe u 2004.g. smanjen je za oko 60 % u odnosu na 1990.g.

71

Prijevoz robe postupno se vraća na unutrašnje plovne putove, ali još uvijek se ne ostvaruju rezultati kao u razdoblju od 1987. do 1989. kada je Luka Tranzit Osijek ostvarivala manipulacije i preko 2 milijuna tona.

Sve navedeno ukazuje na velike promjene robnih tokova koje su izazvane Domovinskim ratom u RH. Ulaganje u prometnu infrastrukturu svih grana prometa znatno će se utjecati na ponovno vraćanje robnih tokova preko teritorija RH, a samim tim i Osječko-baranjske županije.

Trenutačna prometna infrastruktura (Zračna luka, Luka Tranzit, Željezničke postaje, cestovna infrastruktura) i geoprometni položaj odličan je preduvjet za razvoj višemodalnog transporta i stvaranja robno-transportnog centra u Osječko-baranjskoj županiji, ali nužno je modernizirati prometnu infrastrukturu, prvenstveno cestovnu i željezničku.

72

5.6 Vanjsko-trgovinska razmjena Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka

Vanjskotrgovinska razmjena Grada Osijeka pokazuje neprekidni rast u razdoblju od 2002. do 2005. godine. Nadalje, razmjena iskazuje pozitivan vanjskotrgovinski saldo, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila je u razdoblju od 2002. do 2005. prosječnih 152,06 %. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj suradnji, izvoz sudjeluje sa prosječnih 60,28 %, a uvoz s prosječnih 39,72 %. Tablica 24. Vanjskotrgovinska (VT) razmjena Grada Osijeka

. 2002. 2003. 2004. 2005. Izvoz (u tis. USD) 222.762 291.520 283.228 337.546Uvoz (u tis. USD) 153.616 173.819 194.715 224.928VT saldo (u tis. USD) 69.146 117.701 88.513 112.618VT razmjena (u tis. USD) 376.378 465.339 477.943 562.474Stopa pokrivenosti uvoza izvozom (%) 145,01 167,71 145,46 150,07Udio izvoza u VT razmjeni (%) 59,19 62,65 59,26 60,01Udio uvoza u VT razmjeni (%) 40,81 37,35 40,74 39,99

Izvor: Grad Osijek

Grafički prikaz 11. Izvoz i uvoz Grada Osijeka

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2002. 2003. 2004. 2005.

u m

il. U

SD

Izvoz (u tis. USD) Uvoz (u tis. USD)

Izvor: Grad Osijek

Tako dobri rezultati vanjskotrgovinskog poslovanja Grada Osijeka reflektiraju se na vanjskotrgovinsko poslovanje Osječko-baranjske županije. Prosječni udio izvoza Grada u izvozu Županije u razdoblju 2002. – 2005. godine iznosio je 66 %, dok je prosječni udio uvoza Grada u ukupnom uvozu Županije iznosio 57 %.

73

Grad Osijek tako ima važan utjecaj ima na vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske. Prosječni udio Grada Osijeka u izvozu RH iznosi 4,15 %, dok u uvozu iznosi 1,26 % u razdoblju 2002. do 2005. Za razliku od Grada Osijeka čija je stopa pokrivenosti uvoza izvozom nešto iznad 150 %, prosječna stopa pokrivenosti uvoza izvozom RH iznosila je u istom razdoblju 46,29 %.

Tablica 25. Vanjskotrgovinska razmjena Grada Osijeka u okviru Osječko-baranjske županije i

RH

Uvoz Uvoz Izvoz Uvoz 2002. 4.903.584 10.722.045 323.755 248.191 222.762 153.6162003. 6.186.630 14.209.035 419.188 307.119 291.520 173.8192004. 8.024.157 16.589.172 447.673 335.184 283.228 194.7152005. 8.808.988 18.546.533 534.937 434.108 337.546 224.928

2002. 4,54 1,43 68,812003. 4,71 1,22 69,542004. 3,53 1,17 63,272005. 3,83 1,21 63,1

prosjek 46,29

2004. 48,372005. 47,5

2002. 45,732003. 43,54

56,658,0951,81

Stopa pokrivenosti uvoza izvozom, Hrvatska, %

Udje li Grada Osijeka u Hrvatskoj, % u Županiji, %

61,89

Hrvatska Županija Grad Osijek Uvoz Izvoz

Izvor: Grad Osijek

Pozitivan vanjskotrgovinski saldo generira prerađivačka industrija. Pozitivan saldo u vanjskotrgovinskim odnosima, izuzev prerađivačke industrije, zabilježile su u 2005. godini i kopneni prijevoz; cjevovodni transport unutar djelatnosti promet, skladištenje i veze (+ 694 tis. USD) i računalne i srodne aktivnosti unutar djelatnosti poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (+ 261 tis. USD).

Snažan utjecaj na rezultat vanjskotrgovinskog poslovanja Grada Osijeka ima Benetton Croatia. Benetton Croatia započeo je s radom 2001. godine na prostoru Slobodne zone Osijek. Riječ je o inozemnom ulaganju talijanskog poduzetnika Luciana Benettona koji je svoju proizvodnju preselio iz Francuske. Vanjskotrgovinska razmjena u Županiji počela je bitnije rasti nakon početka rada Benettona Croatia i stagniranja deficita u 1990-tim. Unazad nekoliko godina, Benetton Croatia najveći je izvoznik u Gradu Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji, a i na razini Hrvatske nalazi se pri samom vrhu. Primjerice, 2004. godine zauzeo je 6. mjesto na listi najvećih hrvatskih izvoznika.

74

5.7 Turizam Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka

Osječko-baranjska županija 11 kontinentalna je županija u Panonskoj nizini na sjeveroistoku Hrvatske i obuhvaća dio Podunavlja i Podravlja. Smještena je na plodnom tlu Panonske nizine između rijeke Save, Drave i Dunava. Živopisan ravničarski kraj, šume, blagi brježuljci, ribnjaci, vodeni tokovi kao i močvarna područja daju prepoznatljivu te nadasve privlačnu turističku sliku.

Turizam u Osječko-baranjskoj županiji razvija se na osnovi prirodnih i kulturnih bogatstava i raznolikosti, zatim izdašnosti i ekološke očuvanosti prirodnih resursa. Unaprjeđenje razvoja turizma počiva na kongresnom, lječilišnom, rekreativnom, lovnom i ribolovnom i seoskom turizmu. Prema podatcima FINE na području Grada Osijeka evidentirano je 73 poduzetnika koji pripadaju u djelatnost hoteli i restorani. Prosječan broj zaposlenih u 2006. iznosio je 721, a prosječna neto plaća 2.586,00 kuna. Ukupni prihodi navedenih djelatnosti u 2006. iznosili su 141,88 milijuna kuna što predstavlja pozitivan trend u odnosu na 2005. godinu.12 Povećanje ukupnih prihoda nastalo je kao rezultat boljeg iskorištenja prirodnih potencijala te u sve brojnijem poduzetničkom odazivu i njihovom prepoznavanju turizma kao profitabilne djelatnosti. Programom razvitka turizma u ruralnom prostoru na području Osječko-baranjske županije predviđeni su, a neki su projekti i pokrenuti:

Izgradnja riječnih pristaništa

Projekt smeđe turističke signalizacije u cilju prepoznatljivosti i dostupnosti turistima

Vinske ceste

Biciklističke staze

Edukacija stanovništva u ruralnom prostoru

U 2006. godini na području Osječko-baranjske županije boravilo je ukupno 76.313 turista, od čega 59.162 domaćih i 17.151 stranih, dok je na području Grada Osijeka boravilo ukupno 41.512 turista, od čega 31.168 domaćih i 9.912 stranih.13

5.7.1 Park prirode Kopački rit

Kao okosnica razvoja turizma ističe se park prirode Kopački rit koji ujedno predstavlja jedan od najvećih prirodnih resursa u smislu najočuvanijih prirodnih poplavnih područja rijeke Dunava u srednjoj Europi. Kopački rit definitivno je poznat kao stanište brojnih ptica močvarica, te po svojim jedinstvenim pejsažima, bogatim i posebnim biljnim i životinjskim svijetom (a posebice rijetkim ptičjim vrstama), bogatim ribolovnim vodama, svjetski priznatim fondom divljači, opravdano zaslužuje naziv ekološka oaza.

Upravljanje tim zaštićenim područjem temelji se na izvršenju novog upravljačkog plana, a koji se prvenstveno zasniva na zaštiti prirodnih vrijednosti područja te stabilnom i održivom korištenju prirodnih resursa. Vezano uz to, plan održivog uporabe predviđa jačanju uloge eko – turizma koji dobiva sve više na važnosti. Glavni projekti vezani uz uvođenje pretpostavki za njegov razvitak već su djelomično ostvareni. To se prije svega odnosi na definiranje posjetilačkih kapaciteta i sadržaja s

11Izvor: www.hgk.hr

www.tzosbarzup.hr www.tel.hr/osijek

12 Izvor: FINA, Agregirani podatci za Grad Osijek 13 Izvor: www.dzs.hr

75

obzirom na ciljane skupine, a to su prije svega: promatrači ptica, školska djeca, studenti, istraživači i eko-turisti.

Prihvatni centar za posjetitelje izgrađen je neposredno na ulazu u Park s južne strane, na lokaciji Mali Sakadaš uz samo mjesto Kopačevo. U sklopu Centra nude se raznovrsni sadržaji: informativni kutak, muzej, suvenirnica, ugostiteljski objekt, odmorište, šetnica i parkirališni prostor.

Kako bi se povećala atraktivnost te kako bi se privuklo što više posjetitelja, u Kopačkom ritu postoji mogućnost razgledavanja vodenim putom. U tu svrhu kupljen je turistički brod ''Orao 1'' (nosivosti 50 osoba) koji prevozi putnike kroz jedinstveni zoološki rezervat od Sakadaškog jezera preko Kopačkog jezera i Dunavom do Vemeljskog Dunavca.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 1999. godine kompleks Dvorca Tikveš dan je na uporabu i upravljanje Javnoj ustanovi Park prirode Kopački rit koja je načinila program obnove cijelog kompleksa u Europski centar za okoliš, u kojem će se odvijati sadržaji vezani uz zaštitu, istraživanje i monitoring prirode i okoliša; organizaciju, razmjenu i globalno povezivanje podataka o prirodi i okolišu; edukaciju o prirodi – škola u prirodi, terenska nastava, znanstveni i stručni simpoziji; te turistički boravci u Parku prirode.

Rubne zone Kopačkog rita već su sada područja turističko ugostiteljske ponude, kao i izletničko-rekreacijskog karaktera te športskih sadržaja. Planirane aktivnosti na razvoju ruralnog turizma, kroz smještaj u kućama tradicijskog graditeljstva i razvitak agroturizma i ekopoljoprivrede, uključivanje kulturnopovijesne i graditeljske baštine u turizam oplemenjuju i obogaćuju turističku ponudu cijelog područja Osječko-baranjske županije.

5.7.2 Zdravstveni turizam

Zdravstveni ili lječilišni turizam u Osječko-baranjskoj županiji zastupljen je preko termalne rivijere Bizovačke toplice d.d. koje predstavljaju najvažnije i najpoznatije odredište kontinentalno-lječilišnog i kongresnog turizma u Slavoniji. U sklopu tog kompleksa nalazi se hotel s kapacitetima koji nude usluge športske rekreacije, rehabilitacije i liječenja u fizikalnoj medicini rabeći ljekovitu geotermalnu vodu. Taj hotelijersko-turistički kompleks raspolaže s 294 ležaja. Takav bi oblik turizma u Osječko-baranjskoj županiji trebao imati pozitivnu stopu rasta u smislu broja posjeta i noćenja.

5.7.3 Kongresni turizam

Otvaranjem novih i obnovom postojećih hotela u Gradu Osijeku, kreirali su se odlični uvjeti za povećanje i unaprjeđenje kongresnog turizma te za češće održavanjem stručnih skupova. Kvaliteta hotelske ponude podignuta je na višu razinu i znatnije se poboljšala otvaranjem hotela ''Waldinger'' i rekonstrukcijom hotela ''Osijek'' i ''Mursa''. Važno je i istaknuti da je Grad Osijek zajedno s Općinom Bilje bio domaćin Svjetskog prvenstva u ribolovu 2006. godine. U izgradnji je i kongresno-poslovno središte Eurodom koji bi u budućnosti trebao biti nositelj kongresnog turizma.

76

Tablica 26. Broj noćenja i dolasci turista u Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku u 2006. godini

Ukupno Domaći Strani

turisti 76.313 59.162 17.151 122 124 115

noćenja 163.363 125.098 38.265 114 111 125

Osijek turisti 41.512 31.515 9.997 124 127 113

noćenja 84.601 63.541 21.060 114 111 117

Indeks i 2006. / 2005.

Osječko-baranjska županija

Ukupno Domaći Strani

Izvor: www.dzs.hr Obrada: Grad Osijek

Grafički prikaz 12. Ostvareni dolasci domaćih i stranih turista u 2006. u usporedbi s 2005.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

Dol

asci

Domać i Strani

2006. 2005.

Obrada: Grad Osijek

77

Grafički prikaz 13. Ostvarena noćenja domaćih i stranih turista u 2006. u usporedbi s 2005.

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

Noć

enja

Domaći Strani

2006. 2005.

Obrada: Grad Osijek

Grafički prikaz 14. Struktura ostvarenih noćenja u Gradu Osijeku u 2006. godini

Hoteli82,4%

Apartmani6,4%

Pansioni2,5%

Sobe za iznajmljivanje

8,7%

Obrada: Grad Osijek

78

5.8 Grad Osijek kao obrazovno i kulturno središte

U Osijeku djeluju sljedeće ustanove kulture: Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku i Gradske galerije Osijek, ustanove su čiji je osnivač Grad, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, čiji su osnivači Grad i Osječko-baranjska županija, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, koju dijelom financira Grad, a osnivač je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Galerija likovnih umjetnosti čiji je osnivač Osječko-baranjska županija, i Muzej Slavonije čiji je osnivač Republika Hrvatska.

5.8.1 Hrvatsko narodno kazalište

Grad Osijek ima dugu i bogatu kazališnu tradiciju. Prva zabilježena predstava izvedena je na latinskom jeziku 1735. godine u Isusovačkoj gimnaziji. Sredinom idućeg desetljeća počinje djelovanje različitih njemačkih trupa i kazališta na osječkoj sceni, koje traje sve do osnutka Hrvatskoga narodnog kazališta 1907., drugog profesionalnog kazališta u Hrvata po neprekidnom djelovanju. Hrvatski jezik javio se na osječkoj pozornici gotovo istodobno kad i njemački. Isprva su se izvodile samo pojedine pjesme, a zatim su uslijedile i predstave te zaredala gostovanja.

Godine 1866. sagrađena je i otvorena namjenski projektirana kazališna zgrada, najstarija u unutrašnjoj Hrvatskoj. Projektirao ju je Karlo Klausner, a rese je odlike historicizma s dodatnim elementima maurske arhitekture. Barokni tlocrt gledališta riješen je u obliku potkove, kao u talijanskim i austrijskim kazališnim dvoranama, i ima tri razine.

Osječka kazališna ljepotica u nekoliko je navrata dorađivana i obnavljana, a posljednja temeljna restauracija proslavljena je svečanim otvaranjem 27. studenoga 1985. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku je, nakon ratnih razaranja u 1991., obnovljeno i svečano otvoreno u prosincu 1994. Tome povijesnome činu bio je nazočan i tadašnji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Ove godine kazalište slavi 100. godišnjicu postojanja.

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku plijeni pozornost svojim zanimljivim dramskim i glazbeno-scenskim programom, te prvim koracima novoutemeljenog Baleta, izvodeći u sezoni po desetak premijera. Kazalište ima na izborniku više od dvadeset naslova, organizira Dane otvorenog kazališta, Krležine dane, novogodišnje koncerte i Lipanjsku opernu noć. Publiku čini pedesetak tisuća posjetitelja, a pored predstava u Osijeku Kazalište gostuje u gradovima Osječko-baranjske županije i na širim prostorima naše domovine te u inozemstvu.

5.8.2 Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku

Vrijedna i višestruko nagrađivana kazališna kuća službeno je s radom započela 8. lipnja 1950. godine, izvedbom prve premijere Pionirskoga kazališta u Osijeku – “Spašeno svjetlo” koju je režirao Ivan Marton. Godinu dana kasnije amatersko kazalište u čijim su predstavama igrala djeca dobiva svoju dvoranu u tadašnjem donjogradskom Domu kulture, u kojoj i danas predstavama uveseljavaju male i velike. Žarka nastojanja da Osijek dobije pravu lutkarsku i dječju scenu ostvarila su se 1957. godine kada se kazalište profesionalizira te dobiva ime Dječje kazalište “Ognjen Prica”. Već sljedeće godine zapaženi su na Šibenskom festivalu. Inače, Dječje kazalište u Osijeku iznimno je ponosno što je sudjelovalo u Prvom međunarodnom festivalu Djeteta u Šibeniku. “Ognjen Prica” prvu lutkarsku predstavu postavlja na scenu 1962. godine, a osam godina kasnije kazalište postaje ponosnim domaćinom Susreta lutkara.

U više od pola stoljeća prisutnosti na gradskoj, državnoj i međunarodnoj sceni, dogodilo se mnogo lijepih i nezaboravnih trenutaka. Povijest upisuje uspješnice poput predstave “Zeko, Zriko i Janje” Branka Mihaljevića, a u režiji Ivana Baloga, koja je postala simbolom kazališta. Jedno od zlatnih razdoblja teatra bio je kraj 70'-ih i prva polovica 80'-ih s kultnom predstavom “Postolar i vrag” koju je na scenu postavio redatelj Borislav Mrkšić. Osvojila je 82 nagrade i brojna priznanja na svim

79

festivalima u zemlji i inozemstvu. No zlatnima se mogu prozvati i posljednjih 15 godina Dječjega kazališta. U ljeto 1992. godine nastao je “Botafogo” zajedničkim autorskim snagama redatelja Zvonka Festinija, likovnjaka Branka Stojakovića i glazbenika Igora Savina. Potom “Blago babe Mrzulje” koja je 1994. godine dobila nagradu Hrvatskog društva dramskih umjetnika za najbolju predstavu za djecu i mlade. Redatelj Vladimir Predmerski na kraju prošle godine nominiran je s osječkim kazalištem u istoj kategoriji za predstavu “Dugonja, Trbonja i Vidonja”. “Dugonja” je na 7. susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC ASSITEJ nagrađen za najbolje oblikovanje svjetla i te najbolju masku i kostimografiju.

Nabrajanje uspješnih predstava oduzelo bi puno bjeline papira, stoga treba navesti kako je predstava u režiji Dubravke i pokojnoga Marina Carića “Djevojčica sa žigicama” dobila u Kini Zlatnu medalju za iznimno umjetničko ostvarenje. Prije puta u Kinu Dječje kazalište otvorilo je Osječko ljeto kulture uprizorenjem ambijentalne predstave “Kneja” koja je oduševila publiku.

5.8.3 Gradske galerije Osijek

Gradske galerije Osijek, najmlađa je kulturna ustanova, osnovana 2005. godine. Gradske galerije Osijek su javna ustanova u kulturi koja obavlja djelatnost umjetničkih galerija i ateljea, organizira izložbe iz područja nacionalne likovno-kulturne baštine kao i umjetnika recentnog izričaja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, organizira tematska predavanja i tribine u području likovne kulture, organizira likovno-pedagoške aktivnosti u likovnim radionicama, daje stručnu pomoć te obavlja druge odgovarajuće djelatnosti vezane uz programske djelatnosti Gradskih galerija Osijek.

5.8.4 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO) djeluje kao knjižnica s dvojnom zadaćom:

središnja sveučilišna/ znanstvena knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i

središnja (matična) javna /narodna knjižnica Grada Osijeka, Osječko baranjske županije

s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta informacija (znanstvenih, obrazovnih, stručnih, kulturnih i dr.) u bilo kojem obliku (tiskana građa: knjige, časopisi, novine i sl., AV građa, elektronski mediji i dr.) najširem krugu stvarnih i potencijalnih korisnika.

U skladu s navedenim funkcijama i zadatcima Knjižnica se razvija kao javna općeznanstvena knjižnica polivalentnih sadržaja.

5.8.5 Galerija likovnih umjetnosti Osijek

Kao samostalna ustanova Galerija likovnih umjetnosti djeluje od 1954. godine, no zbirka je postojala daleko ranije kao odjel Muzeja Slavonije (osnovanog 1877.). Prvi likovni materijal počeo je u Muzej pristizati donacijama građana krajem 19. stoljeća. Tijekom desetljeća materijal se množio, ali ga nije bilo moguće opširnije prezentirati. Godine 1933. osnovana je "Mursa" (osječko Društvo ljubitelja starina) koja je odigrala važnu ulogu u nabavi likovnog materijala i nastojanju osnivanja galerije. Ta su nastojanja urodila plodom tek 1941. godine kada je na prvom katu zgrade na Mažuranićevom vijencu izloženo oko sto slika. Taj prostor, na žalost, nije bio trajno dodijeljen ni osmišljen za postav galerije. Tako počinju seobe galerijskog materijala koje su uzrokovale i njegovo djelomično oštećenje.

Godine 1954. već bogata galerijska zbirka, pod ravnateljstvom slikara Jovana Gojkovića, smještena je u zgradu Županije. Nakon stanovita vremena Galerija je ponovno zatvorena jer su prostori Županije namijenjeni drugoj svrsi. Nakon mnogih nastojanja, 1962. godine adaptirana je današnja zgrada Galerije koja je otvorena za javnost u prosincu 1964. godine. Tijekom godina likovni se materijal Galerije povećao tako da se ponovno pojavio problem pomanjkanja prostora. Taj bi problem mogao biti riješen u dogledno vrijeme izgradnjom prostora u dvorištu ili eventualnom kupnjom susjedne zgrade u Neumanovoj ulici.

80

5.8.6 Muzej Slavonije Osijek

Muzej Slavonije jedna je od najstarijih, a po veličini fundusa i najvažnijih muzejskih ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je 1877. kao "Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka", donacijom bogate zbirke novca, oružja i medalja osječkog skupljača starina, veletrgovca Franje Sedlakovića.

Niz drugih donatora (C. F. Nuber, O. Friml-Antunović, R. Franjetić, E. Hild, M. Zucker i drugi) u sljedećim desetljećima povećava zbirke Muzeja, a važan dio materijala prikuplja se na području rimske Murse, koju je još 1782. godine proučavao i znanstveno obrađivao Matija Petar Katančić, utemeljivši time arheologiju na ovim prostorima.

U novoosnovanom muzeju, smještenom u jednoj dvorani Gradske vijećnice, razlučujemo zbirke numizmata i medalja, zbirku knjiga i časopisa (numizmatičke stručne literature), te zbirku oružja.

Muzejski prostor postao je u međuvremenu premalen za zbirke koje se popunjavaju, tako da je Muzej 1888. godine preseljen u novosagrađenu zgradu Kraljevske velike realke i smješten u dvije prostorije.

Muzej je, kako su se zbirke povećavale, više puta mijenjao lokacije, a od 1946. godine nalazi se u Tvrđi, u zgradi nekadašnjeg Gradskog magistrata (izgrađenoj 1702. godine).

Kompleksni fond, pretežno zavičajnih muzealija danas je svrstan u 9 odjela (Knjižnica, Hemeroteka, Arheološki, Povijesni, Umjetnički obrt, Etnografski, Numizmatički, Prirodoslovni, Tehnički).

Muzej posjeduje više od 114.000 predmeta, a izuzetno vrijedna knjižnica ima oko 150.000 bibliotečnih jedinica iz razdoblja od 16. do 20. stoljeća.

Na poticaj Ministarstva kulture i Grada Osijeka, u zgradi Glavne straže u Tvrđi bit će otvoren Arheološki muzej Osijek, prva državna ustanova kulture koju će Osijek dobiti nakon Domovinskog rata.

Osim ustanova kulture, kulturni život grada ogleda se kroz niz građanskih inicijativa, udruga i događanja. Programom javnih potreba u kulturi obuhvaćeno je 80 udruga s preko 150 programa, za koje je izdvojeno 6.932.000,00 kn.

5.8.7 Predškolske ustanove

Grad prati potrebu za otvaranjem novih vrtića na svom području te će ulagati u postojeće objekte ili ukoliko bude potrebe i u izgradnju novih.

Tijekom protekle dvije godine uloženo je iz kredita cca 30.000.000,00 kn i to u sljedeće investicije: sanacije ravnih krovova nekih od objekata dječjih vrtića i jaslica, građevinske rekonstrukcije, plinofikacije nekih objekata, izvođenje unutrašnjih i vanjskih radova, nabava dotrajale zaštitno-sigurnosne i radno-tehničke opreme, te nabava neophodnih didaktičkih sredstava i pomagala. U Proračunu za 2007. godinu planirana su sredstva za zaposlene, materijalne i financijske rashode Centra za predškolski odgoj 23.457.400,00 kn, dok su sredstva za ostale vrtiće i posebne programe predškolskog odgoja planirana u iznosu od 909.240,00 kn.

5.8.8 Osnovne škole

Temeljem Zakona o osnovnom školstvu (Grad Osijek je od 1. srpnja 2001. godine obvezan sufinancirati 20 osnovnih škola na svom području).

Sredstva za sufinanciranje škola ostvaruju se iz 3,1 % poreza na dohodak i iz državnog fonda za poravnanje.

Financiranje rashoda poslovanja, prema kriteriju opsega djelatnosti škole obuhvaća financiranje materijalnih i financijskih rashoda. Školama se financiraju i rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini te rashodi za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja škola.

81

U Proračunu za 2007. godinu planirana su sredstva za spomenute rashode 18.013.450,00 kn. Za opremu i namještaj u školama Grad je dodatno osigurao još 370.000,00 kn, dok je za posebne programe obrazovanja i znanosti planirano 2.118.950,00 kn.

5.9 Šport

Grad Osijek ima dugu športsku tradiciju, koja se ogleda u velikom broju športaša koje je ovaj grad iznjedrio, te cijelom nizu športskih klubova i udruga koje djeluju na području grada.

Danas na području Grada Osijeka djeluje preko 220 klubova u 45 športova, u kojima je okupljeno nekoliko tisuća Osječana. Od većih i važnijih športskih klubova ističemo: NK Osijek, Veslački klub Iktus, Kuglački klub Konikom Osijek, Gimnastičko društvo Osijek, Rukometni klub Osijek Elektromodul, Atletski klub Slavonija-Žito.

Nekadašnji, ali i sadašnji članovi tih klubova postizali su vrhunske športske rezultate po kojima je Osijek postao prepoznatljiv i daleko izvan granica Hrvatske. Gotovo da nema kutka na svijetu u kojem se nije čulo za Davora Šukera, najboljeg strijelca Svjetskog nogometnog prvenstva u Francuskoj 1998. godine, koji je kao i Goran Vlaović, Igor Cvitanović, Robert Špehar ili danas Marko Babić i Jurica Vranješ, ponikao u omladinskoj školi NK Osijek. Legendarna osječka rukometašica Katica Ileš, veslačica Mirna Rajle-Brođanac, gimnastičar Robert Seligman dokazuju kako veliku športsku prošlost, tako i današnju vrijednost osječkog športa. Svoj doprinos današnjoj snazi osječkog športa daju i uspjesi mladih športaša koji su prvaci Hrvatske u odbojci, nogometu, veslanju, borilačkim športovima, atletici, a Osječani su posebno ponosni na plasman na Paraolimpijske igre u Peking 2008. godine, osječkih jahača Ivana Sršića i Borisa Zrmanjca, članova Udruge za terapijsko jahanje Mogu iz Osijeka.

Grad Osijek je i jedan od najaktivnijih gradova u Republici Hrvatskoj kada je u pitanju školski šport. Školski športski savez ima tradiciju dugu 45 godina. Osim školskih natjecanja savez, uz potporu Grada Osijeka, organizira program navikavanja na vodu i školu klizanja za sve polaznike osječkih dječjih vrtića, školu plivanja za sve učenike osnovnih škola, univerzalne i specijalizirane športske škole, školu skijanja, korektivno i kompenzacijsko vježbanje i čitav niz drugih programa u koje je svake godine uključeno više tisuća najmlađih Osječana.

82

Kapitalni su športski objekti u gradu Osijeku:

Športska dvorana Zrinjevac

Športska dvorana Jug

Gradski bazeni

Stadion Gradski vrt

Strjeljana Pampas

Športski centar Sokol

Klizalište Sokolski dom

Srednjoškolsko igralište

RC Copacabana

Tenis centar Perivoj kralja Tomislava

Hipodrom Pampas

Kuglana Pampas U sklopu priprema za velika športska natjecanja kojih će grad Osijek uskoro biti domaćin gradi se nova športska dvorana, koja će svojim dovršetkom predstavljati biser osječke športske arhitekture, a isto tako u završnoj su fazi i pripreme za temeljitu obnovu strjeljane Pampas na kojoj je već održano jedno europsko prvenstvo u strjeljaštvu. Nedobivanjem organizacije Europskog nogometnog prvenstva 2012. izmijenjeni su planovi izgradnje novoga nogometnog stadiona, te će se postojeći stadion Gradski vrt uskoro rekonstruirati na razini nužnoj za održavanje međunarodnih nogometnih utakmica. Budući da je broj aktivnih plivača i rekreativaca znatno premašio kapacitete postojećeg zatvorenog plivališta nužna je izgradnja novoga “olimpijskog” bazena, za izgradnju kojega već postoji iskazano zanimanje privatnog investitora. Osim toga u tijeku je izrada plana mreže športskih objekata, kojom će se predvidjeti izgradnja još bar triju dvorana manjeg kapaciteta ravnomjerno raspoređenih na području grada i prigradskih naselja.

Prosječno izdvajanje za šport iz Proračuna Grada Osijeka u proteklih 13 godina je 7,21 % od ukupnog Proračuna, što predstavlja realnost kako u odnosu na proračunske mogućnosti i potrebe, tako i u odnosu na druge velike gradove u Republici Hrvatskoj. Navedeni iznos omogućava redovite i dio razvojnih programa, što osigurava redovito i investicijsko održavanje športskih objekata, programske aktivnosti u koje je uključeno oko 5.000-7.000 aktivnih športaša, 5.000 učenika športaša, studentski šport, šport osoba sa invaliditetom i veliki broj građana obuhvaćenih redovitim oblicima športske rekreacije. Gradski savez za športsku rekreaciju “Šport za sve” iz Osijeka proglašen je u 2006. najboljim savezom u Hrvatskoj.

83

Grafički prikaz 15. Struktura Financijskog plana Programa javnih potreba u športu po pojedinim programskim područjima za 2006.

šport i rekreacija osoba s invaliditetom

0,59%

športska rekreacija1,03%

zajednica športskih udruga4,42%

športska natjecanja (športske udruge)

22,28%

šport djece i mladeži4,95%

poticanje i promicanje športa

9,30%

gospodarenje športskim objektima

25,99%

izgradnja športskih objekata31,44%

5.10 Gradska događanja

5.10.1 Osječko ljeto kulture

Osječko ljeto kulture najveće je kulturno zbivanje u Osijeku koje svake godine, već sedmu godinu za redom, građanima nudi kvalitetne kulturne programe tijekom ljeta, s ciljem oživljavanja grada, posebice Tvrđe.

U lipnju i srpnju u proteklih šest godina, ta je manifestacija bila okvir u kojem su se odvijali različiti programi kazališnih predstava, filmskih projekcija, koncerata, performansa, književnih večeri i izložbi. Svi su programi organizirani uz pomoć osječkih ustanova kulture, institucija, društava, pojedinaca i brojnih gostujućih izvođača.

Osječko ljeto kulture održava se u razdoblju od 25. lipnja do 21. srpnja svake godine u Osijeku, a u organizaciji Gradskog poglavarstva Grada Osijeka. U realizaciji sudjeluju brojne institucije i udruge koje se bave kulturom iz Osijeka, kao i njihovi gosti i grupe iz Hrvatske i inozemstva te gradova prijatelja. U programu redovno sudjeluju nacionalne kazališne kuće iz Splita, Zagreba i Osijeka, priznati inozemni glazbenici, književnici, priređuje se nekoliko likovnih izložbi i događa Performans Art Festival koji je prema ocjenama kritike i posjetitelja posljednjih godina jedan od važnijih umjetničkih događaja u čitavoj Hrvatskoj, kao i Filmski Art Ciklus.

Osječko ljeto kulture posjećuju više od 10 tisuća posjetitelja, a impozantni broj zadovoljnih gledatelja najbolji je znak uspješnosti Osječkih ljeta kulture.

Najveći događaj ovogodišnjeg Ljeta će biti gostovanje Duke Ellington Orchestra iz New Yorka, SAD.

84

5.10.2 EPTA

Ove godine je održana V. EPTA – međunarodno natjecanje mladih pijanista. EPTA je europska udruga klavirskih pedagoga, koja kao svoje članice okuplja 37 zemalja Europe, a jedna od njih je i Republika Hrvatska. Međunarodni projekti u organizaciji hrvatske EPTE održavaju se pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a. Čelništvo hrvatske EPTE dodijelilo je gradu Osijeku i Glazbenoj školi Franje Kuhača čast da u siječnju 1999. budu jedan od organizatora i domaćin I. EPTA međunarodnog pijanističkog natjecanja za mlade u A (do 14 godina) i B kategoriji (do 18 godina starosti), te Dječjeg festivala na kojem su nastupili mladi klaviristi do 10 godina starosti.

Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovalo je 32 natjecatelja iz 9 zemalja.

5.10.3 Kristfest

Kristfest je kršćanski festival kulture kojim je Osijek dobio jedinstveni kulturni događaj vjerskog sadržaja u Republici Hrvatskoj. Ovogodišnji je Festival donio mnoštvo novina, a cilj mu je na moderniji i suvremeniji način približiti kršćanske vrijednosti mladima. Koncerti glazbenika iz cijelog svijeta održali su se ispred Franjevačkog samostana na Trgu V. Lisinskog u za to postavljenom šatoru.

Nekoliko tisuća mladih ljudi iz cijele Slavonije nazočilo je glazbenim i športskim događanjima na ovogodišnjem festivalu.

5.10.4 Športska događanja

Grad Osijek bio je domaćin, u svojoj bogatoj športskoj povijesti, bio je domaćin cijelomu nizu velikih športskih priredbi, a neke su od njih:

Europsko prvenstvo u strjeljaštvu (1985.),

Svjetsko prvenstvo u kuglanju (2002.),

Finale Lige prvaka u kuglanju (2006.)

Svjetsko prvenstvo u ribolovu (2006.).

Grad Osijek već dvanaest godina sudjeluje u međunarodnoj konkurenciji Svjetskog dana športa – Challenge Day. To se događanje održava svake godine, zadnje srijede u mjesecu svibnju. Svakom gradu koji sudjeluje u međunarodnoj konkurenciji dodjeljuje se grad – partner iz neke druge zemlje približno istog broj stanovnika. U športskim programima toga dana sudjeluje približno 30.000 građana.

Europsko prvenstvo u padobranskim skokovima, koje će se održati 2007. jedno je u nizu velikih natjecanja kojima je Osijek domaćin. Padobranski šport u Osijeku je vrlo razvijen i postiže zavidne športske uspjehe što doprinosi njegovoj popularnosti.

Osijek je 1985. godine prvi puta bio domaćin Europskog prvenstva u strjeljaštvu. To prvenstvo je prema sudionicima bilo iznimno dobro organizirano. Grad će se Osijek svakako potruditi da 2009. godine još jednom nadmaši dosadašnje standarde i prvenstvo organizira na zavidnoj razini.

Grad će Osijek kao jedan od četiriju hrvatskih gradova 2009. godine ugostiti najbolje svjetske rukometaše na najvažnijem natjecanju ikada održanom u Osijeku – IHF Svjetskom rukometnom prvenstvu. Za tu je prigodu u tijeku izgradnja nove športske dvorane koja zadovoljava sve kriterije za održavanje natjecanja. Dvorana je projektirana kao višenamjenska športska dvorana s pet borilišta (dvorana), te pomoćnim i pratećim sadržajima. Najveća je dvorana za rukomet kapaciteta 4.000 gledatelja, zatim zasebna dvorana za košarku 1.250 gledatelja, dvije manje dvorane za borilačke športove i tzv “atletska cijev” koje mogu primiti po 200 gledatelja. Posebna je vrijednost dvorane što

85

će svojom višefunkcionalnošću moći zadovoljiti potrebe velikoga dijela dvoranskog športa i organizacije važnijih kulturnih i drugih događanja.

Događaj veličine i značenja kakav je IHF SP 2009 pruža iznimne mogućnosti promocije grada Osijeka i lokalne sredine, rukometa kao planetarnog športa i posebice Svjetskog prvenstva kao vrhunskog športskog i društvenog događaja.

86

5.11 Strateški prioriteti Grada Osijeka za razdoblje od 2005. do 2009. godine

Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka za mandatno je razdoblje od 2005. do 2009., nakon provedene analize potreba građana i usklađivanjem s već započetim projektima utvrdilo prioritete kako slijedi :

1. RAZVOJ PODUZETNIŠTVA

Razvoj gospodarskih zona kroz daljnje ulaganje u otkup zemljišta u Slobodnoj zoni Osijek

Gradnja infrastrukture u gospodarskim zonama: zona skladišta i servisa, Jug, Nemetin, Zapad, Tenja i Slobodna zona

Poticanje razvoja poduzetništva kroz daljnji razvoj Poduzetničkog inkubatora BIOS, Tehnologijskog razvojnog centra i Centra za poduzetništvo

Osnivanje Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, s uredom u Bruxellesu, radi neposrednog uključivanja u projekte EU

Osnivanje trgovačkog društva ULO hladnjača i stvaranje uvjeta za razvoj Veletržnice

Osnivanje trgovačkog društva Burza roba

Rješavanje problema prostora Osječkog sajma i daljnji razvoj sajamske djelatnosti

Ulaganje u razvoj kontinentalnog turizma

2. RJEŠAVANJE PROMETNIH PROBLEMA GRADA

Dovršetak izgradnje koridora Vc

Gradnja zapadne obilaznice s novim mostom preko rijeke Drave

Nova trak južne obilaznice

Denivelacija pružnih prijelaza (Čepinska, Biljska, Vukovarska cesta)

Uređenje Trpimirove ulice

Proširenje tramvajske pruge do Mačkamame (2006.) i nastavak do Bikare (2008.)

Ulaganje u rekonstrukciju tramvaja i uvođenje novog informacijskog sustava

Izgradnja novog autobusnog kolodvora s pratećim sadržajima putem javno privatnog partnerstva

Gradnja dvaju pješačkih mostova preko željezničke pruge

Gradnja garaža – garaža kod Kliničke bolnice Osijek, garaža u Gundulićevoj ulici i garaža na željezničkom kolodvoru

Gradnja novih parkirališnih mjesta u gusto naseljenim gradskim četvrtima

Gradnja mreže biciklističkih staza

Gradnja novih cesta – produžetak Divaltova – Gacaka i cesta uz zagrebačku željezničku prugu – južna Retfala i intrazonska cesta – Jug 4

Gradnja nove autobusne remize na potrebe GPP-a

Povećanje ulaganja u rekonstrukciju i održavanje postojećih gradskih prometnica

87

Realizacija programa povećanja sigurnosti u prometu

Poticanje zračnog prometa kroz zračnu luku Klisa

3. OSIJEK – GRAD UGODNOG ŽIVLJENJA

Pampas – novi urbani prostor (zamjena zemljišta s Hrvatskim šumama)

Produžetak šetnice uz rijeku Dravu

Gradnja riječne marine

Završetak Vrta Jagode Truhelke

Završetak Trga Ante Starčevića i uređenje Kapucinske ulice i Lučkog prilaza

Rekonstrukcija trgova Lavoslava Ružičke i bana Jelačića

Početak rekonstrukcije Trga slobode

Tvrđa – kulturno i turističko središte Slavonije

Uređenje gradskih pročelja sufinanciranjem kredita

Uređenje i proširenje ZOO vrta

Uređenje lijeve obale Drave od ZOO vrta do Copacabane

Gradnja hortikulturnog pojasa uz južnu obilaznicu

Obnova dijela parka Gradski vrt

4. ULAGANJE U MLADEŽ

Suradnja sa Sveučilištem u izgradnji sveučilišnog kampusa

Uvođenje jednosmjenske nastave u osnovnim školama

Završetak obnove dječjih vrtića

Nastavak ulaganja u osnovne škole

Novi program kreditiranja učenika i studenata

Financiranje projekata koji potiču kreativnost djece i mladeži

Ulaganja u stručno usavršavanje mladih

Osvjetljavanje svih osnovnoškolskih igrališta

Poticanje javnog prijevoza učenika i studenata kroz dodatne subvencije

88

5. KULTURNI RAZVOJ GRADA

Gradnja novog kulturnog središta Eurodom

Osnivanje Arheološkog muzeja

Osnivanje i gradnja Muzeja kazališnih lutaka

Osnivanje ustanove Gradske galerije

– izložbeni prostori: Waldinger, Kazamati

– Novo kazalište Barutana

Prostorno proširenje Državnog arhiva

Obnova spomeničke baštine

Osječko ljeto kulture i Kristfest – projekti od posebne važnosti za Grad Osijek

Gradnja skladišnog prostora za potrebe kulturnih ustanova

Rješavanje prostornih uvjeta za rad likovnih umjetnika

Osnivanje komornog orkestra

6. RAZVOJ ŠPORTA I REKREACIJE

Gradnja športske dvorane Gradski vrt – javno privatno partnerstvo

Organizacija Europskog prvenstva u strjeljaštvu 2009.

Gradnja atletske staze na stadionu Gradski vrt

Uređenje Copacabane

Gradnja malih športskih dvorana

Nastavak uređenja športskih terena u gradskim četvrtima i mjesnim odborima

Nastavljanje ulaganja u razvoj športskih aktivnosti djece mlađih dobnih skupina

7. RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Završetak južnog kolektora

Rekonstrukcija kanalizacije i vodoopskrbne mreže

Proširenje sustava vodoopskrbe i odvodnje

Početak gradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Sanacija odlagališta Velika Lončarica, Nemetin, Filipovica, Sarvaš

Početak rada regionalne deponije Orlovnjak

Ulaganje u komunalnu infrastrukturu sredstvima razvoja

Proširenje javne rasvjete

Rekonstrukcija nogostupa

89

Uređenje gradskih parkova i zelenih površina

Uređenje gradskih groblja i izgradnja kuća oproštaja na svim gradskim grobljima

8. NOVI STANOVI ZA GRA ĐANE OSIJEKA

Nastavak izgradnje stanova na Uskim njivama – 52 stana (2006.), 52 stana (2007.)

U suradnji sa stranim partnerom osnivanje zajedničkog trgovačkog društva za gradnju stanova na Jugu 4

9. UNAPRJEĐENJE SOCIJALNE SKRBI I ZDRAVSTVA

Rješavanje problema komaraca u Osijeku i širem području grada

Prilagodba socijalnog programa Grada Osijeka aktualnim potrebama građana

Vođenje aktivne populacijske politike

Podržavanje programa usmjerenih na prevenciju ovisnosti

Uvođenje novog načina praćenja rada udruga

10. RAZVOJ GRADSKE UPRAVE

Poticanje razvoja civilnog društva kroz suradnju s udrugama, vjerskim zajednicama i nacionalnim manjinama

Decentralizacija funkcija Gradske uprave prenošenjem ovlasti na gradske četvrti i mjesne odbore

Usuglašavanje rada Gradske uprave sa standardima Europske unije

Modernizacija i reorganizacija poslovanja Gradske uprave

Daljnja informatizacija Gradske uprave i edukacija djelatnika

Stvaranje prostornih uvjeta za rad Gradske uprave

90

5.12 Investicije Grada Osijeka

U nastavku se navode kapitalne investicije planirane proračunom Grada Osijeka za 2007. godinu. Izgradnja stambenih objekata, poslovnih objekata, cesta, trgova, dječjih igrališta, sanacije deponija, sanacija javne rasvjete i drugih građevnih objekata i objekata komunalne infrastrukture, te nabave opreme i vozila čine svotu od 95.500.780,00 kn što je za 31.874.950,00 kn ili za 50,10 %.više nego je planirano u 2006. godini.

Tablica 27. Najvažnije investicije planirane proračunom Grada Osijeka za 2007. godinu

u kunama

Uređenje Trga L.Ružičke i Trga bana Jelačića 25.000.000,00

Izgradnja jav.prometnih površina i parkirališta 14.800.000,00

Izgradnja stanova 13.000.000,00

Sanacija deponija 12.300.000,00

Divaltova ulica 6.000.000,00

Poduzetničke i industrijske zone 3.911.500,00

Izgradnja i sanacija javne rasvjete 3.500.000,00

Izgradnja školskog prostora 3.217.480,00

Izgradnja biciklističkih staza 3.000.000,00

Izgradnja pješačkih mostova 2.800.000,00

Vatrogasna vozila 2.300.000,00

Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta 5.200.000,00

Rekonstrukcija pješačkih površina 2.100.000,00

Adaptacija prostora u Kuhačevoj 7 1.300.000,00

Uređenje Tvrđe 1.000.000,00

Izvor: Grad Osijek

Iz svega navedenoga razvidan je stalni rast Proračuna Grada Osijeka kao i jasan stav Gradske uprave da upornim radom, stalnim usavršavanjem, pozornim planiranjem investicija i poduzimanjem svih potrebnih mjera za ostvarivanje što većih prihoda i primitaka i racionalizaciju troškova zadovolji potrebe građana Grada Osijeka.

91

5.12.1 Kapitalni projekti Grada Osijeka koji će se financirati izdavanjem municipalnih obveznica

TRG LAVOSLAVA RUŽI ČKE

Sadržaj projekta i namjena

Glavni projekt izrađen je temeljem prvonagrađenog natječajnog Idejno urbanističko – arhitektonskog rješenja prostora oko željezničkog kolodvora u Osijeku (autori: Goran Jagić, dipl.ing.arh. i Branimir Kljaji ć, dipl.ing.arh.), projektnog zadatka i lokacijske dozvole.

Glavne smjernice odredili su autori Idejnog urbanističko – arhitektonskog rješenja i Investitor.

Situacijski plan u digitalnom obliku cjelokupnog područja zahvata izradila je geodetska služba Zavoda za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek u ožujku 2004. godine.

Fotodokumentacija postojećeg stanja

Slika 8. Pogled na Trg iz Radićeve ulice Slika 9. Ulica Bartola Kašića uz Trg

Slika 10. Pogled na Trg uz zgradu MUP-a Slika 11. Pogled na Trg uz zgradu MUP-a

92

Slika 12. Pogled na Trg ispred kolodvora parkiralište

Slika 13. Pogled na Trg ispred kolodvora - parkiralište

Faze izgradnje

Rekonstrukcija Trga Lavoslava Ružičke odvijat će se u minimalno dvije faze, i to kako slijedi:

1. FAZA 1. – REKONSTRUKCIJA TRGA LAVOSLAVA RUŽIČKE ISPRED ZGRADE KOLODVORA I ISPRED ZGRADE MUP-a (pješačke površine i biciklistička staza)

2. FAZA 2. – REKONSTRUKCIJA KOLNIKA U ULICI BARTOLA KAŠIĆA I PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE STAZE U SJEVEROZAPADNOM DIJELU TRGA

Izgradnja je podijeljena na faze na način da se pojedine faze (dio građevine) mogu početi upotrebljavati i prije dovršetka cijele građevine:

3. FAZA IZGRADNJE – POSLOVNO GARAŽNI OBJEKT (TRG LAVOSLAVA RUŽIČKE)

4. FAZA IZGRADNJE – NATHODNIK IZNAD ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA

Izgradnja poslovno garažnog objekta sastoji se od podzemne i nadzemne garaže s 56 parkirališnih mjesta i 240 parkirališnih mjesta u nadzemnoj etaži, te maloga kupovnoga središta.

Zgrada s proteže uz Ulicu B.Kašića, tlocrtnih gabarita 84,5x39,5m. Visina je katne konstrukcije 225 cm, a zgrada ima prizemlje s galerijom, te prvi i drugi kat. Na krovu drugog kata također je predviđeno parkiralište.

Nadzemne etaže povezane su s dvjema stubišnim okomicama, na zapadnoj je strani dizalo za invalide.

Konstrukcija je u cijelosti armirano-betonska, s fasadnom opnom od aluminija, te ustakljenim plohama (termo staklo) velikog formata bez vidljive konstrukcije. U prizemnoj etaži nije predviđeno parkiranje, već je namijenjena prodaji i sadržajima neophodnim za funkcioniranje glavnog kolodvora. Malo kupovno središte na taj je način funkcionalno i vizualno spaja Ulicu B.Kašića i Trg Lavoslava Ružičke.

Navedeni projekti za radove na Trg Lavoslava Ružičke, počet će se izvoditi u srpnju 2007. godine, a temeljem dobivenih dozvola.

Predviđeni je završetak izvođenja radova na rekonstrukciji Trga Lavoslava Ružičke (pješačke površine i biciklistička staza), a ispred zgrade željezničkog kolodvora proračunska 2007. godina., dok je završetak poslovno –garažne zgrade predviđen 2008. godine.

Izgradnja je nathodnika iznad željezničkog kolodvora u tijeku izrade projektne dokumentacije.

93

94

95

Tablica 28. Ukupna vrijednost i terminski plan ulaganja – Trg L.Ružičke

1. 12.500.000,00

2. obveznice

3. IX-XII/ 2006 I-VI/ 2007 VII-XII/ 2007 I-VI/ 2008 VII-XII/ 2008

nadzor

izgradnja posl-garažno obj.

izgradnja nathodnika

izgradnja cesta

probni rad - teh. pr.

Terminski plan

projektiranje

prelaganje instalacija

izgradnja pješačkih površina

Ukupna vrijednost (kn)

Izvori financiranja

Ukupna vrijednost i terminski plan ulaganja - Trg L .Ružičke

Izvor: Grad Osijek

TRG BANA J. JELA ČIĆA

Sadržaj projekta i namjena

Glavni projekt izrađen je temeljem prvonagrađenog natječajnog Idejno urbanističko – arhitektonskog rješenja prostora Trga bana J.Jelačića (autori: Studio X – Antun Diklić, dipl.ing.arh.), projektnog zadatka i izvoda iz detaljnog plana.

Glavne smjernice odredio je autor Idejnog urbanističko – arhitektonskog rješenja i Investitor.

Projektnom dokumentacijom omogućuje se realno provedivo rješenje i etapna realizacija uređenja Trga i to prema prostorno-funkcionalnim cjelinama područja obuhvata:

jedna je prostorno – funkcionalna cjelina prostor platoa tržnice i prostor u jugoistočnom dijelu Trga – budući “ kazališni trg” (ispred Dječjeg kazališta) s izložbenim paviljonom, info punktom i arheološkim izložbenim prostorom;

druga je prostorno – funkcionalna cjelina prostor postojeće zelene parkovne površine (površine budućeg arheološkog parka), kao i dio postojeće zelene površine u zapadnom dijelu obuhvata s novopredloženim sadržajem (dječjeg igrališta);

treća je prostorno – funkcionalna cjelina prostor u južnom dijelu obuhvata- između ul. M. Gupca i postojećih građevina škole, pošte, crkve i višestambenog objekta, planirane kao nove pješačko-parkovne površine.

Prostor arheološkog parka u toj etapi predložen je kao preliminarno uređenje arheološkog parka prije istražnih arheoloških radova. Uz parterno i hortikulturno rješenje predložen je i odabir urbane opreme i rasvjetnih tijela.

96

Prostor tržnice predviđen je kao prodaja na otvorenom s određenim brojem klupa (cca 100 klupa) s prijedlogom oblikovanja klupa i s određenim brojem montažno- demontažnih objekata kioska za prodaju u zatvorenom, s njihovom predloženom namjenom (pekarnica, ribarnica, novine i dr.) i potrebitim priključcima na infrastrukturu (cca 7- 10 kioska), također s prijedlogom oblikovanja, osiguranim prostorom uprave, sanitarnim čvorovima, rješenjem pristupa dostavnih vozila, mont-demontažnim objektom za skladištenje klupa i suncobrana, prostor za skladištenje vaga, smećnjake i dr. sukladno posebnim uvjetima Tržnica d.o.o. i zakonskim propisima.

Predloženo je i rješenje nove urbane opreme: rasvjetnih tijela, koševa za otpatke, klupa - grupa za sjedenje, suncobrana, info panoa, postolja za bicikle i dr.

Pozicija sadašnjih tramvajskih stajališta zadržava se i dalje na istim mjestima i interpoliraju se u rješenje uređenja Trga.

Prilikom izrade projektne dokumentacije pridržavalo se postojeće nivelete terena.

Financijski okvir predviđen za uređenje prostora središta Donjeg grada u Osijeku iznosi maksimalno 10.000.000, 00kn.

Tablica 29. Ukupna vrijednost i terminski plan ulaganja – Trg Bana J. Jelačića

1. 12.500.000,002. obveznice

3. IX-XII/ 2006 I-VI/ 2007 VII-XII/ 2007 I-VI/ 2008 VII-XII/ 2008

nadzor

Ukupna vrijednostIzvori financiranja

Ukupna vrijednost i terminski plan ulaganja - Trg Bana J. Jelačića

Terminski planprojektiranjeprelaganje instalacijaizgradnja pješačkih površinauređenje platoa tržniceizgradnja pješačko-parkovnih povr.

uređenje zelenih površina (arheološki park)

probni rad - teh. pr.

Izvor: Grad Osijek

97

Predviđeni zahvat u prostoru

98

5.13 Gospodarenje imovinom

5.13.1 Pregled nefinancijske imovine Grada Osijeka

Od ustrojstva Grada kao jedinice lokalne samouprave 1993. godine poduzete su znakovite radnje na ostvarivanju cjelovite evidencije imovine Grada i njenog iskazivanja u poslovnim knjigama Grada. Stručne službe na ovom području susrele su se s bitnim problemima. Kod znatnog dijela imovine imovinsko-pravni odnosi nisu bili riješeni ili su u postupku rješavanja, a za iste Grad Osijek nije raspolagao podatcima o njihovoj vrijednosti. Radi se o izuzetno složenom procesu počevši od utvrđivanja vlasništva, uknjižbe, procjene i dr. Unatoč tomu tijekom 15 godina funkcioniranja Grada Osijeka kao jedinice lokalne samouprave učinjeni su važni pomaci u evidentiranju i raspolaganju imovinom što je i vidljivo iz sljedećeg prikaza:

Tablica 30. Pregled nefinancijske imovine Grada Osijeka za razdoblje od 1994. do 2006.godine

Godina Iznos (kn)

1994. 2.994.914,00

1995. 7.058.657,00

1996. 69.392.184,00

1997. 103.394.788,00

1998. 147.386.888,00

1999. 256.965.629,00

2000. 285.327.950,00

2001. 317.603.148,00

2002. 316.893.010,00

2003. 354.804.671,00

2004. 411.218.929,00

2005. 465.332.154,00

2006. 531.541.556,00

Izvor: Grad Osijek

U Gradu Osijeku u postupku je uvođenje modela upravljanja imovinom, odnosno formiranje Registra nekretnina s cjelokupnim popisom svih jedinica imovine koje su, sukladno svojim karakteristikama, svrstane u pojedinačne portfelje, npr. portfelj poslovnih zgrada, stanova, športskih objekata i dr. Cilj formiranja ovakvoga Registra jest prikupiti sve podatke o svim jedinicama imovine za koje je Grad obvezan voditi evidencije, odnosno evidentiraju sve jedinice imovine koje Gradu stvaraju prihod ili trošak.

99

Imovina Grada Osijeka svrstana je u 12 portfelja kako slijedi:

Tablica 31. Portfelj imovine Grada Osijeka

Red.br. Portfelj Broj jedinica imovine

1. Stanovi 2.435

2.Prostori za potrebe grada (uredske zgrade za potrebegradske uprave, mjesnih odbora i gradskih četvrti)

37

3. Poslovni prostori 4414. Športski objekti 525. Obrazovne ustanove (vrtići i osnovne škole) 496. Javne ustanove 137.* Javni prostori 7678. Zemljišta 9459. Trgovačka društva 1410. Groblja 3811. Spomenici 6712. Domovi 1 Izvor: Grad Osijek

* Napomena: u tijeku je popis javnih prostora na području Grada Osijeka tako da navedeni broj ne predstavlja stvarno stanje nego trenutno evidentirano stanje u Registru nekretnina.

Pod javnim prostorima smatramo trgove, zelene površine, prometnice, biciklističke staze, parkirališta, javnu rasvjetu, dječja igrališta i dr.

Kako je konstatirano da je imovina u knjigovodstvenim evidencijama Grada znatno podcijenjena, u tijeku je procjena vrijednosti ukupne imovine.

Tablica 32. Stanje poslovnih prostora u vlasništvu Grada Osijeka za razdoblje 2004. do 2006. godina

Godina Broj poslovnih prostora Vrijednost u kn2004. 545 43.641.779,452005. 481 43.391.398,942006. 441 40.966.267,00

Izvor: Grad Osijek

Tablica 33. Stanje stanova u vlasništvu Grada Osijeka za razdoblje 2004. do 2006. godina

Godina Broj stanova Vrijednost u kn2004. 2.692 72.498.764,492005. 2.609 69.614.954,002006. 2.435 61.980.096,80

Izvor: Grad Osijek

100

5.13.2 Društva u većinskom vlasništvu Grada Osijeka

U nastavku navodimo osnovne podatke vezane za strukturu vlasništva, broj zaposlenih, djelatnost i rezultate poslovanja za komunalna i trgovačka društva u većinskom i pretežito većinskom vlasništvu Grada Osijeka.

Tablica 34. Pregled komunalnih poduzeća i trgovačkih društava u većinskom i pretežito većinskom vlasništvu Grada Osijeka na dan 31.12.2006.

Kapital i rezerve Kapital i rezerve

31.12.2005. 31.12.2006.

Komunalna poduzeća

1. UKOP D.O.O. 10.769.000,00 14.604.168 14.674.157 78,292. TRŽNICA D.O.O. 15.672.000,00 21.570.713 21.595.798 78,293. VODOVOD D.O.O. 336.624.000,00 371.620.152 373.067.956 78,294. UNIKOM D.O.O. 39.953.900,00 56.785.925 57.056.248 78,295. GPP D.O.O. 35.029.900,00 32.095.543 32.268.393 78,29

Ostala trgovačka društva

6. OSJEČKI SAJAM D.O.O. 250.000,00 401.471 486.315 100,007. ZAVOD ZA STANOVANJE D.O.O. 150.000,00 197.256 440.223 100,008. ŠPORTSKI OBJEKTI D.O.O. 710.000,00 762.509 13.452.535 100,00

9.*REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA SLAVONIJE I BARANJE

20.000,00 0 23.945 50,00

10. BIOS D.O.O. 258.758,59 267.822 287.978 96,30UKUPNO 439.437.558,59

R. br. POSLOVNI SUBJEKTVisina temeljnog

kapitala% vlasništva Grada

Osijeka

* Napomena: temeljni kapital Društva od 18.01.2007. godine uvećava se za 20.000,00 kn upisom kapitala od strane Županije Osječko-baranjske čime vlasnički udio Grada Osijeka iznosi 50 %. Izvor: Grad Osijek

101

Tablica 35. Pregled komunalnih poduzeća i trgovačkih društava u većinskom i pretežito većinskom vlasništvu Grada Osijeka – podatci u svezi djelatnosti i broja zaposlenih

Broj zaposlenih

(31.12.2006.)

1. UKOP D.O.O. Pogrebne usluge, održavanje groblja 114

2. TRŽNICA D.O.O.Usluge izdavanja u zakup poslovnog, skladišnog i tržnog prostora

51

3. VODOVOD D.O.O.Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode, odvodnja otpadnih voda, održavanje i popravljanje sustava vodoopskrbe, izgradnja komunalne infrastrukture i dr.

792

4. UNIKOM D.O.O.Postupanje s otpadom, održavanje zelenih i drugih javnih površina u Gradu Osijeku

365

5. GPP D.O.O. Gradski prijevoz putnika 375

6.ZAVOD ZA STANOVANJE D.O.O.

Upravljanje nekretninama 35

7. ŠPORTSKI OBJEKTI D.O.O. Upravljanje športskim objektima 90

8.REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA SLAVONIJE I BARANJE

Istraživanja tržišta, tehnička i konzultativna pomoć, savjetovanje i posredovanje u okviru međunarodne i međuregionalne suradnje

0

9. OSJEČKI SAJAM D.O.O.Poticanje gospodarskog okruženja i razvoja grada kroz organizaciju sajamske djelatnosti

6

10. BIOS D.O.O.Pružanje savjetodavne, tehničke i organizacijske pomoći malim i srednjim poduzetnicima u regiji

4

UKUPNO 1.832

R. br.

Trgovačko društvo Opis djelatnosti koje poduzeće obavlja

Izvor: Grad Osijek

102

Kroz rad upravnih odjela Gradske uprave i navedenih trgovačkih društava Grad Osijek u okviru svog samoupravnog djelokruga skrbi o područjima i osigurava sljedeće javne potrebe:

osigurava uvjete za razvitak gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od važnosti za grad

uređenje prostora, zaštita čovjekovog okoliša

briga o kvaliteti stanovanja, komunalnoj infrastrukturi i obavljanju komunalnih usluga na području grada

briga o potrebama stanovnika s osnova brige o djeci, obrazovanju, javnom zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi i športu

briga o imovini grada

obavljanje svih drugih poslova od zanimanja za građane Grada Osijeka.

Tablica 36. Pregled trgovačkih društava u kojima Grad Osijek posjeduje manjinski vlasnički udio

R. br. POSLOVNI SUBJEKT IZNOS (kn)% vlasništva

Grada Osijeka

1.1. ZRAČNA LUKA D.O.O. 6.552.000,00 25,002. AGENCIJA ZA OBNOVU TVRĐE 150.000,00 24,503. REGIONALNA VELETRŽNICA 940.000,00 6,24

4.TEHNOLOGIJSKO-RAZVOJNI CENTAR U OSIJEKU

40.000,00 10,53

Izvor: Grad Osijek

103

5.14 Proračun Grada Osijeka

5.14.1 Postupak planiranja, izrade i izvršavanja proračuna

Planiranje i izrada prora čuna

Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave akt je kojim se procjenjuju prihodi/primitci i utvrđuju rashodi/izdatci jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za jednu godinu, u skladu sa zakonom i odlukom donesenom temeljem zakona, a donosi ga njezino predstavničko tijelo, te se kroz njega omogućava financiranje svih poslova i programa koje obavljaju upravna tijela jedinice lokalne samouprave, a sve u svrhu ostvarivanja javnih potreba i prava građana koja se temeljem niza zakonskih propisa financiraju iz javnih prihoda i primitaka.

Prema Zakonu o proračunu (Narodne novine broj 96/03), kao temeljnom aktu javnih financija kojim su definirani proračunski procesi, njihov vremenski tijek, dinamika, sadržaj i metodologija, planiranje i izrada proračuna temelji se na Smjernicama Vlade Republike Hrvatske o makroekonomskoj i fiskalnoj politici za trogodišnje razdoblje, Uputama Ministarstva financija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za trogodišnje razdoblje, Smjernicama Poglavarstva Grada za iduću proračunsku godinu te na procjeni ostvarenja vlastitih prihoda i rashoda.

Prema dobivenim smjernicama Vlade RH i uputama državnog proračuna MF, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuju upute za izradu svojih proračuna u kojima usklađuju elemente iz smjernica i uputa sa svojim demografskim, gospodarskim i fiskalnim pokazateljima i mogućnostima.

Prijedlog proračuna izrađuje Upravni odjel za financije temeljem financijskih planova upravnih odjela u kojima su konsolidirani financijski planovi proračunskih korisnika (upravnih odjela, ustanova, osnovnih škola, mjesnih odbora i gradskih četvrti, vijeća nacionalnih manjina, ostalih korisnika proračunskih sredstava) i dostavlja ga Poglavarstvu Grada Osijeka (zakonski rok za dostavu 15. listopada tekuće godine).

Poglavarstvo na javnoj sjednici raspravlja o prijedlogu proračuna, utvrđuje potrebne izmjene prijedloga proračuna te konačan prijedlog proračuna dostavlja Gradskomu vijeću (zakonski rok 15. studenoga tekuće godine).

O konačnom prijedlogu proračuna, prije negoli se održi javna sjednica Gradskog vijeća, raspravljaju radna tijela Gradskog vijeća (odbori) i to Odbor za financije i Odbor za statutarno-pravna pitanja.

Gradsko vijeće na javnoj sjednici raspravlja o prijedlogu proračuna, analizira programe i proračunsku politiku koju je predložilo Poglavarstvo te donosi proračun.

Proračun treba biti donijet do kraja tekuće godine za iduću proračunsku godinu, i to u roku koji omogućuje njegovu primjenu s 1. siječnja godine za koju se donosi.

Ako Gradsko vijeće ne donese proračun prije početka proračunske godine, nastavlja se rad kroz privremeno financiranje poslova, funkcija i programa na osnovi odluke o privremenom financiranju koju donosi predstavničko tijelo. Privremeno financiranje obavlja se razmjerno prihodima ostvarenima u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu godinu, a najviše do ¼ ukupno ostvarenih prihoda bez primitaka, i to najduže za prva tri mjeseca proračunske godine.

Doneseni proračun javno se objavljuje u Službenom glasniku Grada Osijeka.

Proračun mora biti uravnotežen, što znači da ukupni prihodi i primitci u proračunskoj godini pokrivaju ukupne rashode i izdatke. Svi prihodi i primitci i svi rashodi i izdatci iskazuju se u proračunu u punom iznosu, tj. na bruto-načelu.

104

Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela te plana razvojnih programa koji se utvrđuje za trogodišnje razdoblje.

Opći dio proračuna čini račun prihoda i rashoda i račun financiranja. Račun prihoda i rashoda sadrži plan svih prihoda Grada Osijeka za proračunsku godinu, po vrstama i izvorima iz kojih se ostvaruju te plan svih rashoda po vrstama i namjenama, a račun financiranja sadrži sve primitke od financijske imovine i primljene zajmove te sve izdatke za financijsku imovinu i otplatu zajmova za proračunsku godinu.

Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunski godinu po pozicijama proračuna.

Plan razvojnih programa, koji čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika, sadrži planirane rashode za investicije, kapitalne pomoći i donacije za sljedeće tri godine.

Izvršavanje proračuna i financijski izvještaji

Proces izvršavanja proračuna započinje nakon što predstavničko tijelo donese proračun za tekuću proračunsku godinu. Izvršavanje proračuna uređuje se Odlukom o izvršavanju proračuna Grada Osijeka. Izvršavanje proračuna podrazumijeva ostvarenje planiranih prihoda i izvršavanje planiranih rashoda.

Svi prihodi i rashodi izvršavaju se preko jednog jedinstvenog računa proračuna.

Proračunski prihodi uplaćuju se u proračun prema posebnim zakonima ili propisima donesenim temeljem tih zakona. Upravni odjeli u suradnji s Upravnim odjelom za financije prikupljaju i naplaćuju proračunske prihode iz svog djelokruga i odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu.

Upravni odjeli izvršavaju proračunske rashode i odgovorni su za njihovo izvršavanje prema namjenama i iznosima utvrđenim u posebnom dijelu proračuna. Rashodi se izvršavaju temeljem mjesečnih proračunskih dodjela proračunskim korisnicima koje izrađuje Upravni odjel za financije, a prema raspoloživim (likvidnim) proračunskim sredstvima. Proračunski korisnici ne smiju preuzimati obveze koje prelaze visinu planiranih sredstava za namjene koje su utvrđene u posebnom dijelu proračuna.

U skladu sa Zakonom o proračunu, proračun i proračunski korisnici sastavljaju financijske izvještaje za razdoblja tijekom godine (svaka tri mjeseca) i za tekuću proračunsku godinu. To su izvještaji o stanju i strukturi te promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda, rashoda, primitaka i izdataka odnosno novčanih tokova. Navedeni podatci prikazuju se u obveznom obliku koji je propisan Pravilnikom o financijskom izvještavanju. Ove izvještaje ne usvaja Gradsko vijeće.

Izrađuje se polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna i godišnji obračun proračuna koje utvrđuje Poglavarstvo grada, a usvaja Gradsko vijeće.

Ovi izvještaji sadrže:

prikaz ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka

račun financiranja

obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka te rashoda i izdataka

posebni dio proračuna – prikaz prihoda/primitaka i rashoda/izdataka proračunskih korisnika

obrazloženje makroekonomskih pokazatelja te gospodarske i fiskalne politike u tekućoj proračunskoj godini

izvještaj o zaduživanju i upravljanju dugom

izvještaj o uporabi proračunskih zaliha s obrazloženjem

105

izvještaj o jamstvima danima u proračunskoj godini s obrazloženjem

obrazloženje dijela podataka iz bilance uz objašnjenje odstupanja

obrazloženje izvršenja programa.

Usvojeni Godišnji obračun proračuna javno se objavljuje.

Kontrola izvršavanja prora čuna

Kontrola izvršavanja proračuna ostvaruje se preko izvješćivanja Poglavarstva i Gradskog vijeća. Gradsko vijeće razmatra i usvaja polugodišnji i godišnji obračun proračuna, koji se dostavljaju Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju.

Revizija U skladu sa Zakonom o reviziji, Državni ured za reviziju obvezno jednom godišnje obavlja reviziju izdataka proračuna Grada Osijeka, financijskih izvještaja i financijskih transakcija proračuna.

5.14.2 Proračunski nadzor

U skladu sa Zakonom o proračunu, Ministarstvo financija obavlja proračunski nadzor i nadzor namjenskog uporabe proračunskih sredstava koja se doznačuju iz državnog proračuna.

Grad Osijek ima ustrojen nadzor proračunskih korisnika gdje unutarnji revizor i nadležni upravni odjel imaju pravo nadzora nad financijskim, materijalnim i računovodstvenim poslovanjem korisnika sredstava proračuna, te nad zakonitošću i svrsishodnom uporabom proračunskih sredstava. Proračunski korisnici obvezni su dati sve potrebne podatke, isprave i izvješća koja se od njih zatraže. Ako se prilikom vršenja proračunskog nadzora utvrdi da su sredstva bila upotrijebljena protivno Zakonu ili Proračunu, izvijestit će se Poglavarstvo i poduzeti će se mjere da se nadoknade tako utrošena sredstva ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava iz posebnog dijela proračuna odakle su sredstva bila nenamjenski utrošena.

5.14.3 Udjeli u zajedničkim porezima

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN br. 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 150/02, 147/03, 132/06) uređuje se pripadnost i raspodjela prihoda od zajedničkih poreza između državnog proračuna i proračuna općina, gradova i županija.

Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN br. 132/06), prihodi od poreza na dobit dijelili su se između općine i grada (20 %), županije (10 %) i države (70 %). Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su stupile na snagu 1. siječnja 2007. godine, prihodi od poreza na dobit postaju prihodi državnog proračuna, osim gradova i općina na području posebne državne skrbi, jer im država kroz pomoći iz državnog proračuna daje ukupni prihod od poreza na dobit ostvaren na njihovu području.

U skladu s navedenim, zajednički su porezi koje Grad Osijek dijeli s županijom i državom su sljedeći:

1. Porez na dohodak, čiji je porezni obveznik svaka fizička osoba koja ostvaruje dohodak. U Zakonu o porezu na dohodak (NN br. 177/04) utvrđuje se mjesečni osobni odbitak u iznosu od 1.600,00 kuna, na koji porezni obveznik ne plaća porez, te porezne osnovice i stope. Na poreznu osnovicu do 3.200,00 kuna plaća se 15 % poreza, dok se 25 % poreza obračunava na

106

razliku između 3.200,00 i 8.000,00 kuna. Na razliku između 8.000,00 i 22.400,00 kuna se obračunava 35 %, a porezna osnovica iznad 22.400,00 kuna oporezuje se s 45 % poreza.

2. Porez na promet nekretnina, čija stopa iznosi 5 % na tržišnu vrijednost nekretnine. Predmet oporezivanja je promet nekretnina, što se u smislu Zakona o porezu na promet nekretnina (NN br. 69/97,153/02) smatra svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj.

Tablica 37. Raspodjela i pripadajući udjeli Grada Osijeka u zajedničkim porezima

Zajednički porezi Grad/općina ŽupanijaPomoći izravnanja za decentralizaciju

funkcijeDržava

- porez na dohodak 52,0% 15,0%- porez na doh. za osnovno školstvo 3,1%- porez na dohodak za srednje školstvo 2,2%- porez na dohodak za socijalnu skrb: * centre za socijalnu skrb 0,5% * domove za starije i nemoćne osobe 1,7%- porez na dohodak za zdravstvo 3,2%- porez na doh. za javne vatrog. postrojbe 1,3%Ukupni porez na dohodak 56,4% 22,6% 21,0% -

Porez na promet nekretnina 60,0% - - 40,0% Izvor: Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 132/06)

5.14.4 Prihodi od prireza porezu na dohodak

Temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prihod od prireza porezu na dohodak u cijelosti pripada gradu koji ga je uveo. Prema istom Zakonu grad iznad 30.000 stanovnika može obveznicima poreza na dohodak sa svojeg područja propisati plaćanje prireza porezu na dohodak po stopi do 15 %.

Grad je Osijek Odlukom o gradskim porezima iz 2001. godine utvrdio visinu prireza porezu na dohodak po stopi od 13 %.

Ostvarenje prihoda od prireza poreza na dohodak Grada Osijeka u razdoblju od 2002. do 2006. godine bilježi trend rasta, te ostvareni prihodi od prireza po stopi od 13 % za navedene godine iznose kako slijedi:

u 2002. godini naplaćeno je 25.288.911,09 kuna prihoda od prireza





U nastavku se daje projekcija ostvarenja prihoda od prireza porezu na dohodak u Gradu Osijeku ukoliko bi se povećala postojeća stopa prireza od 13 %. Projekcija je dana za stope prireza od 14 % i od maksimalnih 15 %, a kao osnovica za izračun prireza uzet je iznos naplaćenog poreza na dohodak na području grada Osijeka u 2006. godini.

107

Tablica 38. Procjena prihoda od prireza pri različitim stopama prireza

u kunama

Stopa prirezaProcjena prihoda od

prirezaPovećanje naplate prireza u odnosu na

naplaćeni prirez u 2006. godini

14% 33.435.670,00 2.140.367,00

15% 35.823.930,00 4.528.627,00

Iz projekcije je vidljivo da bi se povećanjem stope prireza porezu na dohodak, mogući iznos naplate prireza kretao u rasponu od 33,4 do 35,8 milijuna kuna godišnje, što je povećanje od 2,1 do 4,5 milijuna kuna u odnosu na ostvareni iznos prireza u 2006. godini.

Stoga mogućnost uvođenja veće stope prireza porezu na dohodak od trenutačnih 13 % ne bi doprinijela važnijem povećanju ostvarenju prihoda Proračuna Grada Osijeka. Nadalje, naplata prireza na porez na dohodak vezana je uz naplatu poreza na dohodak, koji pokazuje određeni trend kretanja tijekom godine. U prvom dijelu godine evidentna je manja naplata ovog prihoda budući da se po godišnjim prijavama poreza na dohodak, a zbog zakonskih poreznih olakšica, isplaćuju povrati preplaćenog poreza i prireza na dohodak. Veća naplata poreza i prireza na dohodak evidentna je u srpnju i krajem godine zbog isplate godišnjih nagrada zaposlenicima.

108

5.14.5 Rezultat izvršavanja proračuna u 2004., 2005. i 2006. godini i prvom tromjesečju 2006. i 2007. godine

Tablica 39. Izvršavanje proračuna u 2004., 2005., i 2006. godini

u kunama

A.UKUPNI PRIHODI I PRIMITCI (1+2+3)

361.418.493 375.859.028 433.967.915

1. UKUPNI PRIHODI 310.165.058 354.178.779 430.466.820Prihodi poslovanja 296.188.826 327.735.447 400.396.630Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

13.976.232 26.443.332 30.070.190

2.PRIMITCI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA

51.253.435 5.613.936 1.392.501

3.VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNE GODINE (preneseni)

0 16.066.313 2.108.594

B.UKUPNI RASHODI I IZDTACI (1+2+3)

345.352.180 373.750.435 408.983.685

1. UKUPNI RASHODI 330.379.835 360.742.914 393.583.270Rashodi poslovanja 267.840.573 287.716.551 328.202.058Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

62.539.262 73.026.363 65.381.212

2.IZDATCI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA

8.525.116 13.007.521 15.400.415

3.MANJAK PRIHODA IZ PRETHODNE GODINE

6.447.229 0 0

C.VIŠAK/MANJAK PRIHODA (A-B)

16.066.313 2.108.593 24.984.230

Izvršenje za 2006.

Red. br.

OpisIzvršenje za

2004.Izvršenje za

2005.

Izvor: Grad Osijek

Iz podataka o rezultatima izvršavanja Proračuna Grada Osijeka u razdoblju od 2004. do 2006. godine razvidno je da se ostvareni višak Proračuna Grada Osijeka tijekom promatranog razdoblja kretao u rasponu od 2,1 do 24,9 milijuna kuna.

Važno je ukazati na činjenicu da kada se iz izvršenja Proračuna Grada Osijeka za 2004. privremeno “eliminiraju” primitci od financijske imovine i zaduživanja, porast prihoda u 2005. u odnosu na 2004. iznosi čak oko 20 %, dok porast prihoda u 2006. u odnosu na 2004. iznosi gotovo 40 %.

Najvažnija i najveća skupina prihoda proračuna jesu prihodi poslovanja koji bilježe neprekidan rast u promatranom razdoblju (prihodi od poreza, prihodi od imovine i namjenski prihodi po posebnim propisima određeni za financiranje utvrđenih namjena).

Ostale skupine prihoda i primitaka po svojoj su prirodi promjenljive jer se prihodi od prodaje nefinancijske imovine planiraju u skladu s realnim tržišnim mogućnostima prodaje imovine, dok se

109

primitci od zaduživanja mogu planirati samo za dugoročno financiranje kapitalnih projekata koje potvrdi predstavničko tijelo Grada.

Rashodi i izdatci proračuna u promatranom razdoblju izvršavali su se u skladu s ostvarenjem prihoda i primitaka proračuna.

Tablica 40. Izvršavanje proračuna I.-III. 2006. i I.-III. 2007. godine

u kunama

Red. br.

OpisIzvršenje I.-III.

2006.Izvršenje I.-III.

2007.

A. UKUPNI PRIHODI I PRIMITCI (1+2+3) 95.813.861 95.804.767

1. UKUPNI PRIHODI 94.934.466 95.802.167

Prihodi poslovanja 88.380.630 87.264.398

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 6.553.836 8.537.769


879.395 2.600

B. UKUPNI RASHODI I IZDATCI (1+2) 68.500.289 81.767.584

1. UKUPNI RASHODI 63.636.565 73.889.625

Rashodi poslovanja 60.864.006 68.546.741

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.772.559 5.342.884


4.863.724 7.877.959

C. VIŠAK/MANJAK PRIHODA (A-B) 27.313.572 14.037.183 Izvor: Grad Osijek

Iz podataka o rezultatima izvršavanja Proračuna Grada Osijeka za razdoblje I.-III. 2006. i I.-III. 2007. razvidno je da se ostvareni višak Proračuna Grada Osijeka tijekom promatranog razdoblja kretao u rasponu od 27,3 do 14,0 milijuna kuna. Evidentno je da je višak u 2007. daleko manji nego onaj u 2006. što govori o dinamičnijim ulaganjima u prvom tromjesečju u Grad, te kroz to i o većim rashodima poslovanja.

110

5.14.6 Struktura prihoda Grada Osijeka u 2004., 2005. i 2006. godini i prvom tromjesečju 2006. i 2007. godine

Tablica 41. Strukturni prikaz ostvarenih prihoda i primitaka u ukupnim prihodima i primitcima Proračuna Grada Osijeka za 2004., 2005. i 2006. godinu

u kunama

Ostvarenje

za 2005.

6 Prihodi poslovanja 296.188.826 82,0 327.735.447 91,1 400.396.630 92,7

61 Prihodi od poreza 171.379.035 47,4 175.267.073 48,7 198.289.401 45,9

611 Porez i prirez na dohodak 132.412.041 36,6 136.749.846 38,0 147.923.970 34,3

612 Porez na dobit 22.582.794 6,2 18.978.433 5,3 32.197.692 7,5

613 Porezi na imovinu 13.402.370 3,7 16.181.426 4,5 14.499.439 3,4

614 Porezi na robu i usluge 2.976.866 0,8 3.355.515 0,9 3.657.282 0,8

616 Ostali prihodi od poreza 4.964 0,0 1.853 0,0 11.018 0,0

63Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar opće države

1.765.101 0,5 11.460.160 3,2 27.542.423 6,4

632Pomoći od međunarodnih organizacija

0 0,0 0 0,0 188.509 0,0

633 Pomoći iz proračuna 1.086.360 0,3 7.570.431 2,1 26.248.156 6,1

634Pomoći od ostalih subjekata unutar opće države

678.741 0,2 3.889.729 1,1 1.105.757 0,3

64 Prihodi od imovine 58.293.563 16,1 62.533.850 17,4 66.428.127 15,4

641Prihodi od financijske imovine

427.231 0,1 3.944.435 1,1 4.709.168 1,1

642Prihodi od nefinancijske imovine

57.866.332 16,0 58.589.416 16,3 61.718.959 14,3

65Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

64.064.786 17,7 77.722.252 21,6 106.933.368 24,8

651Administrativne (upravne) pristojbe

4.902.953 1,4 4.893.651 1,4 5.031.613 1,2

652Prihodi po posebnim propisima

59.161.833 16,4 72.828.601 20,2 101.901.755 23,6

66 Ostali prihodi 686.342 0,2 752.112 0,2 1.203.312 0,3

661

Prihodi koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi)

14.100 0,0 16.800 0,0 13.500 0,0

662 Kazne 303.192 0,1 245.000 0,1 210.911 0,0

663Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države

369.050 0,1 490.312 0,1 978.901 0,2

Udio (%)

Ostvarenje za 2006.

Udio (%)

Broj konta

PRIHODI I PRIMITCIOstvarenje

za 2004.Udio (%)

Izvor: Grad Osijek

111

Tablica 28. Strukturni prikaz ostvarenih prihoda i primitaka u ukupnim prihodima i primitcima Proračuna Grada Osijeka za 2004., 2005. i 2006. godinu (nastavak)

u kunama

Ostvarenje

za 2005.

7Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

13.976.232 3,9 26.443.332 7,3 30.070.190 7,0

71Prihodi od prodaje neproizvedene imovine

5.640.844 1,6 14.901.402 4,1 13.793.999 3,2

711Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava

5.640.844 1,6 14.901.402 4,1 13.793.999 3,2

72Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

8.335.388 2,3 11.541.930 3,2 16.276.192 3,8

721Prihodi od prodaje građevinskih objekata

8.335.388 2,3 11.541.930 3,2 16.265.192 3,8

723Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava

0 0,0 0 0,0 11.000 0,0

8Primici od financijske imovine i zaduživanja

51.253.435 14,2 5.613.936 1,6 1.392.501 0,3

81Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova

464.187 0,1 104.065 0,0 73.330 0,0

812

Primici (povrti) glavnice zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima

6.400 0,0 104.065 0,0 73.330 0,0

814

Primici (povrati) glavnice zajmova danih trgovačkim društvima u javnom sektoru

50.000 0,0 0 0,0 0 0,0

816

Primici (povrati) glavnice zajmova danih trgovačkim društvima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora

407.787 0,1 0 0,0 0 0,0

82Primici od prodaje vrijednosnih papira

6.654.619 1,8 5.509.872 1,5 1.319.171 0,3

822 Obveznice 6.654.619 1,8 5.509.872 1,5 1.319.171 0,384 Primici od zaduživanja 44.134.628 12,2 0 0,0 0 0,0

842

Primljeni zajmovi od banaka i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru

44.134.628 12,2 0 0,0 0 0,0

UKUPNO PRIHODI I PRIMITCI

361.418.493 359.792.716100,0 100,0 431.859.322 100,0

Broj konta

PRIHODI I PRIMITCIOstvarenje za

2004.Udio (%)

Udio (%)

Ostvarenje za 2006.

Udio (%)

112

U ukupnim prihodima i primitcima ostvarenim u 2004., 2005, i 2006. godini nije iskazan višak prihoda iz prethodne godine odnosno preneseni višak prihoda.

Tablica 42. Strukturni prikaz ostvarenih prihoda i primitaka u ukupnim prihodima i primitcima Proračuna Grada Osijeka za I.-III. 2006. i I.-III. 2007. godine

u kunama

Broj konta

PRIHODI I PRIMITCIOstvarenje za I.-III. 2006.

Udio (%)Ostvarenje za I.-III. 2007.

Udio (%)

6 Prihodi poslovanja 88.380.630 92,24 87.264.398 91,10

61 Prihodi od poreza 45.927.320 47,93 55.079.766 57,50

611 Porez i prirez na dohodak 36.444.818 38,04 51.557.913 53,80

613 Porezi na imovinu 4.286.654 4,47 3.001.984 3,10

614 Porezi na robu i usluge 615.501 0,64 516.633 0,50

616 Ostali prihodi od poreza 5.919 0,01 3.236 0,00

63Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

7.391.994 7,71 4.004.795 4,20

632Pomoći od međunarodnih organizacija

0 0,00 2.009.057 2,10

633 Pomoći iz proračuna 6.791.994 7,09 1.995.738 2,10

634Pomoći od ostalih subjekata unutar opće države

600.000 0,63 0 0,00

64 Prihodi od imovine 9.705.477 10,13 8.708.624 9,10

641 Prihodi od financijske imovine 183.946 0,19 671.3510,70

642 Prihodi od nefinancijske imovine 9.521.531 9,94 8.037.273 8,40

65Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

25.275.006 26,38 19.281.313 20,10

651 Administrativne (upravne) pristojbe 1.029.767 1,07 1.312.729 1,40

652 Prihodi po posebnim propisima 24.245.239 25,30 17.968.584 18,80

66 Ostali prihodi 80.833 0,08 189.900 0,20

661Prihodi koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi)

0 0,00 0 0,00

662 Kazne 60.488 0,06 69.900 0,10

663Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države

20.345 0,02 120.000 0,10

113

Tablica 42. Strukturni prikaz ostvarenih prihoda i primitaka u ukupnim prihodima i primitcima Proračuna Grada Osijeka za I.-III. 2006. i I.-III. 2007. godine (nastavak)

u kunama

Broj konta

PRIHODI I PRIMITCIOstvarenje za I.-III. 2006.

Udio (%)Ostvarenje za I.-III. 2007.

Udio (%)

7Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

6.553.836 6,84 8.537.769 8,90

71Prihodi od prodaje neproizvedene imovine

4.641.649 4,84 6.159.659 6,40

711Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava

4.641.649 4,84 6.159.659 6,40

72Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

1.912.187 2,00 2.378.110 2,50

721Prihodi od prodaje građevinskih objekata

1.912.187 2,00 2.378.110 2,50

8Primici od financijske imovine i zaduživanja

879.395 0,92 2.600 0,00


0 0,00 2.600 0,00

812Primici (povrati) glavnice zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima

0 0,00 2.600 0,00

82Primici od prodaje vrijednosnih papira

879.395 0,92 0 0,00

822 Obveznice 879.395 0,92 0 0,00

84 Primici od zaduživanja 0 0,00 0 0,00

844Primljeni zajmovi od banaka i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora

0 0,00 0 0,00

100,00UKUPNO PRIHODI / PRIMITCI 95.813.861 100,00 95.804.767

Izvor: Grad Osijek

Usporedbom razdoblja I.-III. 2006. i I.-III. 2007. godine zaključujemo kako su u prvom tromjesečju 2006. ostvareni nešto viši prihodi poslovanja u odnosu na isto razdoblje 2007. godine, dok su ostvareni prihodi od prodaje nefinancijske imovine viši u prvom tromjesečju 2007. godine u odnosu na isto razdoblje 2006..

Ostvareni primitci od financijske imovine i zaduživanja viši su u prvom tromjesečju 2006. godine nego u istom razdoblju 2007. godine, a tome su uzrok ostvareni primitci od prodaje vrijednosnih papira – obveznica u 2006. godini.

114

5.14.7 Izvještaj o izvršenju proračuna za 2004., 2005. i 2006. godinu i prvo tromjesečje 2006. i 2007. godine

Tablica 43. Ostvareni prihodi i primitci Proračuna Grada Osijeka za 2004., 2005. i 2006. godinu

u kunama

Red. br.

OpisOstvarenje

za 2004.Ostvarenje

za 2005.Ostvarenje

za 2006.1. Prihodi poslovanja 296.188.826 327.735.447 400.396.630

Prihodi od poreza 171.379.035 175.267.073 198.289.401Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar opće države

1.765.101 11.460.160 27.542.423

Prihodi od imovine 58.293.563 62.533.850 66.428.127Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

64.064.786 77.722.252 106.933.368

Ostali prihodi 686.342 752.112 1.203.312

2.Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

13.976.232 26.443.332 30.070.190

Prihodi od prodaje neproizvedene imovine

5.640.844 14.901.402 13.793.999

Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

8.335.388 11.541.930 16.276.192

3.Primitci od financijske imovine i zaduživanja

51.253.435 5.613.936 1.392.501

Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova

464.187 104.065 73.330

Primitci od prodaje vrijednosnih papira

6.654.619 5.509.872 1.319.171

Primitci od zaduživanja 44.134.628 0 0UKUPNO PRIHODI I PRIMITCI (1+2+3)

361.418.493 359.792.716 431.859.322

4.Višak prihoda iz prethodne godine (preneseni)

0 16.066.313 2.108.594

SVEUKUPNO (1+2+3+4) 361.418.493 375.859.029 433.967.916

Izvor: Grad Osijek

Iz podataka o ostvarenim prihodima i primitcima Proračuna Grada Osijeka u razdoblju od 2004. do 2006. godine vidljivo je da:

prihodi od poreza bilježe neprekidan rast, što govori o neprekidnom jačem trendu rasta gospodarstva i zaposlenosti, te rastu nominalnih bruto plaća u promatranom razdoblju

prihodi od imovine i prihodi po posebnim propisima određeni za financiranje utvrđenih namjena također bilježe iznimno dobar trend rasta u promatranom razdoblju što je uzrok “investicijskog booma” u Gradu

115

prihodi od prodaje nefinancijske imovine osciliraju od godine do godine ovisno o tržišnim mogućnostima prodaje određene gradske imovine, a ti se prihodi i opet rabe samo za održavanje ili kupnju imovine

primitci od financijske imovine i zaduživanja također osciliraju od godine do godine. U 2004. godini izvršena je realizacija kredita od Erste&Steiermarkishe Bank.

Tablica 44. Ostvareni prihodi i primitci Proračuna Grada Osijeka za razdoblje I.-III. 2006. i I.-III.2007. godine

u kunama

Red. br.

OpisOstvarenje za I.-III. 2006.

Ostvarenje za I.-III. 2007.

1. Prihodi poslovanja 88.380.630 87.264.398Prihodi od poreza 45.927.320 55.079.766Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

7.391.994 4.004.795

Prihodi od imovine 9.705.477 8.708.624

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

25.275.006 19.281.313

Ostali prihodi 80.833 189.900

2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 6.553.836 8.537.769

Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 4.641.649 6.159.659


1.912.187 2.378.110

3. Primitci od financijske imovine i zaduživanja 879.395 2.600


0 2.600

Primitci od prodaje vrijednosnih papira 879.395 0

Primitci od zaduživanja 0 0

UKUPNO PRIHODI I PRIMITCI (1+2+3) 95.813.861 95.804.767

Izvor: Grad Osijek

Iz podataka o ostvarenim prihodima i primitcima Proračuna Grada Osijeka u razdoblju od I.-III. 2006. i I.-III. 2007. godine vidljivo je da:

prihodi od poreza bilježe jači rast u prvom tromjesečju 2007. godine, što govori o kontinuiranom jačem trendu rasta gospodarstva, te kroz to rastu plaća i zaposlenosti

prihodi od imovine, te prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima bilježe sporiji pad u prvom tromjesečju 2007. godine

prihodi od prodaje nefinancijske imovine, radi planirane veće prodaje u prvom dijelu godine viši su u prvom tromjesečju 2007. godini

primitci od financijske imovine i zaduživanja ostvareni niži su u prvom tromjesečju 2007. u usporedbi s istim razdobljem 2006. kada je njihov porast uslijedio nakon prodaje vrijednosnih papira – obveznica.

116

Tablica 45. Ostvareni rashodi i izdatci Proračuna Grada Osijeka za 2004., 2005. i 2006. godinu

u kunama

Red. br.

OpisIzvršenje za

2004.Izvršenje za

2005.Izvršenje za

2006.1. RASHODI POSLOVANJA 267.840.573,00 287.716.551,30 328.202.058,50

Rashodi za zaposlene 56.338.738,20 60.269.685,50 72.930.345,80Materijalni rashodi 105.961.898,20 111.685.625,80 113.471.654,70Financijski rashodi 4.006.844,80 4.255.959,40 5.651.033,80Subvencije 17.819.554,40 25.386.531,70 25.349.245,60Pomoći 0,00 0,00 780.749,80Naknade građanima i kućanstvima iz Proračuna

6.096.216,50 6.000.374,90 5.701.467,80

Ostali rashodi 77.617.320,90 80.118.374,10 104.317.560,90

2.RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

62.539.262,00 73.026.363,30 65.381.211,60

Rashodi za nabavu neproizvedene imovine

7.916.211,60 8.471.313,80 7.660.994,40

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

50.057.944,00 58.844.965,30 48.437.294,00

Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

4.565.106,50 5.710.084,20 9.282.923,20


8.525.116,20 13.007.520,20 15.400.414,80

Izdatci za dane zajmove 1.362.475,50 5.859.841,30 7.193.760,10Izdatci za dionice i udjele u glavnici

0,00 0,00 1.320.000,00

Izdatci za otplatu glavnice primljenih zajmova

7.162.640,80 7.147.678,90 6.886.654,70

UKUPNO RASHODI I IZDATCI (1+2+3)

338.904.951,20 373.750.434,80 408.983.684,90

4.Manjak prihoda iz prethodne godine (preneseni)

6.447.228,70 0,00 0,00

SVEUKUPNO (1+2+3+4) 345.352.179,90 373.750.434,80 408.983.684,90

Izvor: Grad Osijek

Iz podataka o izvršenim rashodima i izdatcima Proračuna Grada Osijeka u promatranom razdoblju od 2004. do 2006. godine vidljivo je sljedeće:

rashodi i izdatci proračuna izvršavali su se u skladu s ostvarenjem prihoda i primitaka proračuna

rashodi poslovanja (rashodi za zaposlene, materijalni rashodi i dr.) ostvareni su sukladno ostvarenju prihoda poslovanja

117

rashodi za nabavu nefinancijske imovine ostvareni su u promatranom razdoblju u iznosima od 62,5 do 73,0 milijuna kuna, što je znatno više od ostvarenih prihoda od prodaje nefinancijske imovine, iz čega proizlazi zaključak da Grad neprekidno povećava vrijednost svoje imovine

izdatci za financijsku imovinu i otplate zajmova uglavnom se odnose na izdatke za dane zajmove i otplatu glavnice primljenih zajmova.

Tablica 46. Ostvareni rashodi i izdatci Proračuna Grada Osijeka za razdoblje I.-III. 2006. i I.-III. 2007. godine

u kunama

Red. br.

OpisIzvršenje

I.-III. 2006.Izvršenje

I.-III. 2007.1. Rashodi poslovanja 60.864.006,00 68.546.741,00

Rashodi za zaposlene 16.541.505,00 18.418.056,00Materijalni rashodi 18.621.682,00 22.051.630,00Financijski rashodi 696.131,00 862.266,00Subvencije 7.813.496,00 6.417.213,00Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

0,00 25.000,00

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

1.074.840,00 1.227.197,00

Ostali rashodi 16.116.352,00 19.545.379,002. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.772.559,00 5.342.884,00

Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 723.755,00 1.354.133,00


1.923.760,00 3.642.713,00


125.044,00 346.038,00

3.Izdatci za financijsku imovinu i otplate zajmova

4.863.724,00 7.877.959,00

Izdatci za dane zajmove 1.449.187,00 4.504.942,00Izdatci za dionice i udjele u glavnici 0,00 0,00Izdatci za otplatu glavnice primljenih zajmova 3.414.537,00 3.373.017,00

UKUPNO RASHODI / IZDATCI 68.500.289,00 81.767.584,00

Izvor: Grad Osijek

Iz podataka o izvršenim rashodima i izdatcima Proračuna Grada Osijeka u razdoblju I.-III. 2006. i I.-III. 2007. godine vidljivo je sljedeće:

rashodi poslovanja u prvom tromjesečju 2007. godine veći su za oko 13% u odnosu na isto razdoblje 2006. godine, i to najviše u dijelu materijalnih rashoda;

rashodi za nabavu nefinancijske imovine također su u porastu u prvom tromjesečju 2007. godine uslijed porasta nabave proizvedene dugotrajne imovine;

izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u prvom tromjesečju 2007. godine porasli su u dijelu izdataka za dane zajmove.

118

5.14.8 Proračun Grada Osijeka za 2007. godinu

Tablica 47. Proračun Grada Osijeka za 2007. godinu

u kunama

A. UKUPNI PRIHODI I PRIMITCI (1+2+3) 486.272.1801. UKUPNI PRIHODI 442.822.180

Prihodi poslovanja 410.282.180Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 32.540.000


25.050.000

3.VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNE GODINE (preneseni)

18.400.000

B. UKUPNI RASHODI I IZDATCI (1+2+3) 486.272.1801. UKUPNI RASHODI 458.132.230

Rashodi poslovanja 337.263.450Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 120.868.780


28.139.950

3.MANJAK PRIHODA IZ PRETHODNE GODINE

0

C. VIŠAK/MANJAK PRIHODA (A-B) 0

Red. br.

OpisProračun za

2007.

Izvor: Grad Osijek

Proračun Grada Osijeka za 2007. godinu usvojen je na sjednici Gradskog vijeća Grada Osijeka 30. prosinca 2006. godine u ukupnom iznosu od 486.272.180,00 kuna.

Osnovni podatci iz Proračuna Grada Osijeka za 2007. godinu:

proračun je uravnotežen – iz prihoda i primitaka podmiruju se svi rashodi i izdatci

kod prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine planira se daljnji polagani rast u odnosu na prethodnu godinu

kod primitaka od financijske imovine i zaduživanja u 2007. godini planiraju se primitci od izdanja municipalnih obveznica u iznosu od 25.000.000,00 kuna.

119

Tablica 48. Prihodi i primitci Proračuna Grada Osijeka za 2007. godinu

u kunama

Red. br.

OpisProračun za

2007.

1. Prihodi poslovanja 410.282.180Prihodi od poreza 222.934.020Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

28.061.240

Prihodi od imovine 69.467.800Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

89.132.320

Ostali prihodi 686.8002. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 32.540.000

Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 19.040.000Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

13.500.000

3. Primitci od financijske imovine i zaduživanja 25.050.000Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova

50.000

Primitci od zaduživanja 25.000.0004. Višak prihoda iz prethodne godine 18.400.000

S V E U K U P N O (1+2+3+4) 486.272.180

Izvor: Grad Osijek

Iz podataka o planu prihoda i primitaka Proračuna Grada Osijeka za 2007. godinu vidljivo je:

planira se blagi porast prihoda od poreza. Bitna je novina donošenje Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je Sabor usvojio krajem 2006. godine i kojim je promijenjena pripadnost i raspodjela poreza na dobit i poreza na dohodak između državnog proračuna i proračuna općina, gradova i županija. Navedenim izmjenama porez na dobit postaje prihod državnog proračuna, a nedostajući prihod od toga poreza kompenzira se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave povećanjem njihova udjela u porezu na dohodak.

prihodi od imovine i prihodi po posebnim propisima određeni za financiranje utvrđenih namjena također se planiraju s blagim trendom rasta

prihodi od prodaje nefinancijske imovine ovise o mogućnostima prodaje određene gradske imovine, a u 2007. godini planiraju se u iznosu od 32,5 milijuna kuna (najvećim dijelom se odnose na prihode od prodaje građevinskog zemljišta i prihode od prodaje stanova i poslovnih prostora)

izdanje municipalnih obveznica planirano je kod primitaka od financijske imovine i zaduživanja

takvim “konzervativnijim” pristupom planiranju proračuna želio se postići učinak što realnije procjene ostvarenja prihoda kako se ne bi ugrozila likvidnost Grada te kroz to i sva bitna ulaganja u Grad

120

Tablica 49. Rashodi i izdatci Proračuna Grada Osijeka za 2007. godinu

u kunama

Red. br.

OpisProračun za

2007.

1. Rashodi poslovanja 337.263.450Rashodi za zaposlene 78.530.970Materijalni rashodi 120.402.030Financijski rashodi 4.481.210Subvencije 25.721.000

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 1.223.000


9.560.000

Ostali rashodi 97.345.2402. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 120.868.780

Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 14.313.000Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

95.500.780


11.055.000

3. Izdatci za financijsku imovinu i otplate zajmova 28.139.950Izdatci za dane zajmove 15.874.950Izdatci za dionice i udjele u glavnici 480.000Izdatci za otplatu glavnice primljenih zajmova 11.785.000

Ukupno (1+2+3) 486.272.180

Izvor: Grad Osijek

Plan rashoda i izdataka Proračuna Grada Osijeka za 2007. godinu:

rashodi i izdatci proračuna izvršavat će se u skladu s ostvarenjem prihoda i primitaka proračuna

unutar rashoda za nabavu nefinancijske imovine koji se u 2007. godini planiraju u iznosu od 120,8 milijuna kuna, planira se i uređenje dvaju osječkih trgova – Trga bana J. Jelačića i Trga L. Ružičke koje će se financirati izdavanjem municipalnih obveznica

izdatci za financijsku imovinu i otplate zajmova planiraju se u iznosu od 28,1 milijuna kuna i većim se dijelom odnose na izdatke za dane zajmove i otplatu glavnice ranije primljenih zajmova.

121

5.14.9 Izvršenje Proračuna Grada Osijeka u prvom tromjesečju 2007.

Tablica 50. Ostvarenje prihoda i primitaka Proračuna Grada Osijeka u prvom tromjesečju 2007. godine

u kunama

Red. br.

OpisProračun za


2007.Indeks

ostvarenja

1. Prihodi poslovanja 410.282.180 87.264.398 21,30%Prihodi od poreza 222.934.020 55.079.766 24,70%Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

28.061.240 4.004.795 14,30%

Prihodi od imovine 69.467.800 8.708.624 12,50%Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

89.132.320 19.281.313 21,60%

Ostali prihodi 686.800 189.900 27,60%


32.540.000 8.537.769 26,20%


19.040.000 6.159.659 32,40%


13.500.000 2.378.110 17,60%


25.050.000 2.600 0,00%


50.000 2.600 5,20%

Primitci od zaduživanja 25.000.000 0 0,00%4. Vlastiti izvori 18.400.000 0 0,00%

Rezultat poslovanja 18.400.000 0 0,00%

SVEUKUPNO (1+2+3+4) 486.272.180 95.804.767 19,70%

Izvor: Grad Osijek

122

Tablica 51. Ostvarenje rashoda i izdataka Proračuna Grada Osijeka u prvom tromjesečju 2007. godine

u kunama

Red. br.

OpisProračun za


2007.Indeks izvršenja

1. Rashodi poslovanja 337.448.450,00 68.546.741,00 20,30%Rashodi za zaposlene 78.530.970,00 18.418.056,00 23,50%Materijalni rashodi 119.898.330,00 22.051.630,00 18,40%Financijski rashodi 4.371.210,00 862.266,00 19,70%Subvencije 25.651.000,00 6.417.213,00 25,00%Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

1.223.000,00 25.000,00 2,00%


9.560.000,00 1.227.197,00 12,80%

Ostali rashodi 98.213.940,00 19.545.379,00 19,90%

2.Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

120.683.780,00 5.342.884,00 4,40%


14.063.000,00 1.354.133,00 9,60%


95.565.780,00 3.642.713,00 3,80%


11.055.000,00 346.038,00 3,10%


28.139.950,00 7.877.959,00 28,00%

Izdatci za dane zajmove 15.874.950,00 4.504.942,00 28,40%

Izdatci za dionice i udjele u glavnici 480.000,00 0 0,00%


11.785.000,00 3.373.017,00 28,60%

SVEUKUPNO (1+2+3) 486.272.180 81.767.584 16,80%

Izvor: Grad Osijek

123

5.14.10 Projekcija Proračuna Grada Osijeka za 2008. i 2009. godinu

Osnovno polazište za izradu Projekcije proračuna za razdoblje 2008. - 2009. godine, kojom je predviđeno kretanje prihoda i rashoda u navedenom razdoblju, jesu makroekonomski pokazatelji i pretpostavke iz Smjernica Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2008. - 2009. godine, usklađeni s gospodarskim i fiskalnim pokazateljima i mogućnostima Grada Osijeka.

Tablica 52. Plan prihoda/primitaka u 2007., 2008. i 2009. po skupinama u kunama

Red. br.

Opis Proračun 2007. Projekcija 2008. Projekcija 2009.

1. Prihodi poslovanja 410.282.180 464.073.650 518.640.060Prihodi od poreza 222.934.020 242.877.000 257.388.020Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

28.061.240 65.000.000 80.000.000

Prihodi od imovine 69.467.800 74.886.290 80.877.190Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

89.132.320 80.579.600 99.595.860

Ostali prihodi 686.800 730.760 778.990


32.540.000 25.000.000 40.000.000


19.040.000 15.000.000 30.000.000


13.500.000 10.000.000 10.000.000


25.050.000 50.000 50.000


50.000 50.000 50.000

Primitci od prodaje vrijednosnih papira

0 0 0

Primitci od zaduživanja 25.000.000 0 0

4.Višak prihoda iz prethodne godine

18.400.000 0 0

Rezultat poslovanja 18.400.000 0 0

UKUPNO (1+2+3+4) 486.272.180 489.123.650 558.690.060

Izvor: Grad Osijek

U 2008. i 2009. godini procjenjuje se nastavak trenda rasta prihoda od poreza, osobito zajedničkih poreza.

Predviđa se da će i prihodi od pomoći rasti u 2008. i 2009. godini.

U 2008. i 2009. godini procjenjuje se i porast prihoda od imovine.

124

Ostvarenje prihoda po posebnim propisima (prihodi od komunalnih doprinosa, komunalne naknade, prihodi iz cijene komunalnih usluga) procjenjuje se za 2008. godinu u manjem iznosu u odnosu na 2007. godinu zbog predviđenog smanjenja prihoda od komunalnih doprinosa, što je u skladu s politikom realnijih procjena prihoda. No koliki će uistinu biti komunalni doprinos teško je predvidjeti s obzirom da su otvorene sve mogućnosti za buduća ulaganja u poduzetničke i gospodarske zone što bi u budućnosti rezultiralo i važnijim ostvarenjem prihoda od komunalnog doprinosa.

U 2009. godini procjenjuje se povećanje prihoda od prodaje nefinancijske imovine.

Tablica 53. Plan rashoda/izdataka u 2007., 2008. i 2009. godini po skupinama

u kunama

Red. br.

Opis Proračun 2007. Projekcija 2008. Projekcija 2009.

1. Rashodi poslovanja 337.263.450 351.113.650 383.410.380Rashodi za zaposlene 78.530.970 80.756.140 88.184.380Materijalni rashodi 120.402.030 125.242.260 136.762.490Financijski rashodi 4.481.210 4.669.810 5.099.360Subvencije 25.721.000 28.089.090 30.672.830Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

1.223.000 1.404.450 1.533.640


9.560.000 10.533.400 11.502.310

Ostali rashodi 97.345.240 100.418.500 109.655.370

2.Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

120.868.780 110.000.000 150.000.000


14.313.000 13.200.000 18.000.000


95.500.780 51.900.000 68.500.000


11.055.000 44.900.000 63.500.000


28.139.950 28.010.000 25.279.680

Izdatci za dane zajmove 15.874.950 17.800.000 19.000.000Izdatci za dionice i udjele u glavnici

480.000 480.000 480.000


11.785.000 9.730.000 5.799.680

UKUPNO (1+2+3) 486.272.180 489.123.650 558.690.060

Izvor: Grad Osijek

125

U razdoblju 2008.-2009. godine osnova gradskog proračuna i dalje ostaje socijalna opredijeljenost, nastavak ulaganja u izgradnju prometne i komunalne infrastrukture te nastavak realizacije prioritetnih razvojnih gradskih projekata.

Procjenjuje se da će rashodi za zaposlene i materijalni rashodi rasti u odnosu na 2007. godinu.

Financijski se rashodi također blago povećavaju u razdoblju od 2008. – 2009. godine.

U 2008. i 2009. godini procjenjuje se rast rashoda za subvencije zbog procjene većih rashoda za sufinanciranje troškova poslovanja komunalnih i trgovačkih društava.

Pomoći i ostali rashodi u 2008. - 2009. godini procjenjuju se u nešto većem iznosu u odnosu na 2007. godinu.

Procjena kretanja rashoda za nabavu nefinancijske imovine u 2008. i 2009. godini također prati predviđenu dinamiku realizacije gradskih kapitalnih projekata.

Projekcija izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2008. i 2009. godini predviđena je sukladno planiranim otplatama glavnice ranije primljenih zajmova.

126

5.15 Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Osijeka

Tablica 54. Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Osijeka na dan 31. prosinca 2004., 31. prosinca 2005. i 31. prosinca 2006.

u kunama

Rač. plan

OPISStanje na dan

31.12.2004.Stanje na dan

31.12.2005.Stanje na dan 31.12.2006.

Indeks (4/3*100)

Indeks (5/4*100)

1 2 3 4 5 6 7AKTIVA-IMOVINA

0 Nefinancijska imovina 411.218.929,31 465.332.154,28 531.541.555,13 113,16 114,29

2Proizvedena dugotrajna imovina

310.209.150,83 373.821.292,05 435.682.999,94 120,51 116,54

5Nefinancijska imovina u pripremi (građevinski objekti)

79.079.598,07 63.834.930,29 63.798.107,57 80,72 99,94

1 Financijska imovina 613.774.818,40 596.620.388,78 623.733.672,96 97,21 104,5411 Novac u banci i blagajni 22.530.602,02 15.243.580,16 47.656.499,74 67,66 312,63

12Depoziti, jamčevni polozi i ostala potraživanja

9.597.415,38 9.043.122,85 16.613.052,30 94,22 183,71

13 Potraživanja za zajmove 11.898.429,28 12.106.473,48 11.345.308,76 101,75 93,69

14 Vrijednosni papiri - obveznice 6.850.280,75 1.340.409,03 0,00 19,57 0,00

15 Dionice i udjeli u glavnici 440.751.758,59 440.751.758,59 442.081.758,59 100,00 100,30

16Potraživanja za prihode poslovanja

110.538.168,59 106.987.216,67 92.423.691,07 96,79 83,39

17Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine

6.895.559,06 6.409.711,20 10.142.326,38 92,95 158,23

19 Rashodi budućeg razdoblja 4.712.604,73 4.738.116,80 3.471.036,12 100,54 73,26PASIVA-OBVEZE I VLASTITI IZVORI

2 Obveze 91.050.946,87 83.464.480,50 83.593..253,03 91,67 100,15

23 Obveze za rashode poslovanja 16.549.690,55 13.945.236,49 18.654.079,01 84,26 133,76

24Obveze za nabavu nefinancijske imovine

4.795.894,85 6.961.561,41 11.244.189,33 145,16 161,52

26 Obveze za zajmove 69.705.361,47 62.557.682,60 53.694.984,69 89,74 85,839 Vlastiti izvori 933.942.800,84 978.488.062,56 1.071.681.975,06 104,77 109,52

91Vlastiti izvori i ispravak vl. izvora

802.058.139,31 863.399.725,43 944.156.274,89 107,64 109,35

92 Višak/manjak prihoda 16.066.312,99 2.108.594,98 24.984.230,94 13,12 1.184,87

93 Obračunati rashodi poslovanja -1.615.379,11 -417.184,98 -24.548,22 25,83 5,88

96 Obračunati prihodi poslovanja 110.538.168,59 106.987.216,67 92.423.691,07 96,79 86,39

97Obračunati prihodi od prodaje nefinancijske imovine

6.895.559,06 6.409.711,20 10.142.326,38 92,95 158,23

IZVANBILAN ČNI ZAPISI99 Izvanbilančni zapisi 186.143.560,26 173.888.124,14 259.039.758,92 93,41 148,96

1Neproizvedena dugotrajna imovina

21.930.180,41 27.675.931,94 32.060.447,62 126,20 115,84

Izvor: Grad Osijek

127

Iz Pregleda stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Osijeka vidljiva je činjenica stalnog porasta nefinancijske imovine Grada (nekretnine) koji je rezultat važnijih kapitalnih ulaganja u poboljšanje i rekonstrukciju postojeće komunalne infrastrukture, cesta, parkirališta, izgradnju i rekonstrukciju športskih objekata, poboljšanje stambenog fonda namijenjenog socijalnim skupinama građana i dr., sve u cilju zadovoljavanja potreba građana Grada Osijeka i poboljšanje životnog standarda. Za bolje razumijevanje financijske slike Grada, potrebno je napomenuti da se radi o knjigovodstvenim podatcima te da je stvarna, tržišna vrijednost nefinancijske imovine Grada Osijeka višestruko veća

Nadalje, Bilanca Grada Osijeka pokazuje i zavidnu likvidnost Grada, odnosno sposobnost Grada da uredno podmiruje svoje obveze, kao postojeće tako i buduće obveze s osnova planiranih ulaganja, posebice u poboljšanje urbanističke i komunalne slike Grada.

Nema važnijih kretanja u visini obveza Grada Osijeka. Kreditne obveze uredno su otplaćivane i na dan 31. prosinca 2006. godine iznose 53.694.985,00 kn dok preostale obveze čine kratkoročne obveze prema dobavljačima i to najvećim dijelom obveze za prosinac 2006. godine koje su izmirene u 2007. godini. Iz navedenoga je vidljivo da iskazane obveze nisu rezultat nedostatka financijskih sredstava nego načina knjigovodstvenog iskazivanja da način da svaki trošak treba teretiti razdoblje u kojem je nastao.

Grad je Osijek u razdoblju 2004.-2006. godine iskazao pozitivan rezultat poslovanja, koji je posebice važan u obračunu za 2006. godinu i odraz je znakovitog povećanja proračunskih prihoda, posebice prihoda naplaćenih s osnova komunalnog doprinosa.

Stavka Izvanbilančnih zapisa predstavlja stanje danih jamstava Grada Osijeka i ovdje je vidljiv značajan rast u usporedbi sa 2004. godinom. To nije samo slika zaduženosti Grada Osijeka, nego i pregled ulaganja u trgovačka društva u vlasništvu Grada odnosno pregled ulaganja u Grad Osijek kroz trgovačka društva. Grad Osijek, kao osnivač i većinski vlasnik, mora stajati i stoji iz svojih trgovačkih društava, mora omogućavati i pokretati razvoj tih društava i potrebne infrastrukture za rad i razvoj. Pregled danih jamstava Grada Osijeka istovremeno znači i pregled ulaganja u komunalnu infrastrukturu, izgradnju i rekonstrukciju tramvajske pruge, obnovu dječjih vrtića, izgradnju športske dvorane, a sve navedeno dovodi do zadovoljenja potreba građana Grada Osijeka.

128

5.16 Izvještaj o obvezama Grada Osijeka za prvo tromjesečje 2007.

Tablica 55. Izvještaj o obvezama Grada Osijeka za razdoblje od 01. siječnja 2007. do 31. ožujka 2007.

R. br. Iznos

1. Stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja 83.593.2532. Povećanje obveza u izvještajnom razdoblju 74.847.6372.1 Međusobne obveze proračunskih korisnika 02.2 Obveze za rashode poslovanja 69.245.338

2.2.1 a) Obveze za zaposlene 16.221.5062.2.2 b) Obveze za materijalne rashode 20.799.1452.2.3 c) Obveze za financijske rashode 818.3572.2.4 d) Obveze za subvencije 6.417.2132.2.5 e) Obveze za naknade građanima i kućanstvima 1.227.1972.2.6 f) Ostale obveze 23.761.9202.3 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 5.343.6992.4 Obveze za financijsku imovinu 258.6003. Podmirene obveze u izvještajnom razdoblju 95.697.4853.1 Međusobne obveze proračunskih korisnika 03.2 Obveze za rashode poslovanja 78.422.067

3.2.1 a) Obveze za zaposlene 18.426.5283.2.2 b) Obveze za materijalne rashode 26.380.0263.2.3 c) Obveze za financijske rashode 2.079.7883.2.4 d) Obveze za subvencije 7.034.1653.2.5 e) Obveze za naknade građanima i kućanstvima 1.362.9473.2.6 f) Ostale obveze 23.138.6133.3 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 13.643.8013.4 Obveze za financijsku imovinu 3.631.6174. Stanje obveza na kraju izvještanjog razdoblja 62.743.405

4.1. Stanje dospijelih obveza na kraju izvještajnog razdoblja 7.915.3024.1.1. Međusobne obveze proračunskih korisnika 0

a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 0 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 0 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

4.1.2. Ukupno obveze za rashode poslovanja 5.608.7204.1.2.1 Obveze za zaposlene 35.794

a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 0 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 35.794 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

Opis

129

Tablica 55. Izvještaj o obvezama Grada Osijeka za razdoblje od 01. siječnja 2007. do 31. ožujka 2007. (nastavak)

R. br. Iznos

4.1.2.2 Obveze za materijalne rashode 1.628.383 a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 964.362 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 664.021 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

4.1.2.3 Obveze za financijske rashode 1.347 a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 630 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 717 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

4.1.2.4 Obveze za subvencije 39.326 a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 16.309 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 23.017 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

4.1.2.5 Obveze za naknade građanima i kućanstvima 23.890 a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 0 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 23.890 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

4.1.2.6 Ostale obveze 3.879.980 a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 1.677 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 3.878.303 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

4.1.3 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 2.306.582 a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 1.033.402 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 953.151 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 168.280 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 151.749 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

Opis

130

Tablica 55. Izvještaj o obvezama Grada Osijeka za razdoblje od 01. siječnja 2007. do 31. ožujka 2007. (nastavak)

R. br. Iznos

4.1.4 Ukupno obveze za financijsku imovinu 04.1.4.1 Čekovi i mjenice 0

a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 0 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 0 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

4.1.4.2 Ostali vrijednosni papiri 0 a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 0 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 0 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

4.1.4.3 Obveze za tuzemne zajmove 0 a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 0 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 0 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

4.1.4.4 Obveze za inozemne zajmove 0 a) obveze prethodne godine (iz stanja dospjelih obveza 31.12.) 0 b) Obveze tekuće godine - prekoračenje 1 do 30 dana 0 c) Obveze tekuće godine - prekoračenje 31 do 60 dana 0 d) Obveze tekuće godine - prekoračenje 61 do 90 dana 0 e) Obveze tekuće godine - prekoračenje preko 90 dana 0

4.2 Stanje nedospjelih obveza na kraju izvještajnog razdoblja 54.828.1034.2.1. Međusobne obveza proračunskih korisnika 04.2.2. Obveze za rashode poslovanja 3.868.6294.2.3. Obveze za nabavu nefinancijske imovine 637.5064.2.4. Obveze za financijsku imovinu 50.321.968

a) čekovi i mjenice 0 b) ostali vrijednosni papiri 0 c) tuzemni zajmovi 50.321.968 d) inozemni zajmovi 0

Opis

Izvor: Grad Osijek

131

5.17 Izvještaj o novčanom tijeku

Tablica 56. Izvod iz Izvještaja o novčanim tijekovima za 2004., 2005. i 2006. godinu

u kunama

Račun iz rač. plana

OPIS 2004. 2005. 2006.

1 2 3 4 56 PRIMITCI POSLOVANJA 293.620.731 327.808.610 400.595.97561 Porezi 168.810.940 175.344.016 198.573.692


1.765.101 11.460.160 27.542.423

64 Primitci od imovine 58.293.563 62.533.850 66.428.127

65Primitci od administrativnih prostojbi i po posebnim propisima

64.064.785 77.718.472 106.848.421

66 Ostali primitci 686.342 752.112 1.203.3123 IZDATCI POSLOVANJA 266.771.543 288.816.962 321.730.01631 Izdatci za zaposlene 56.338.338 60.238.811 72.932.66832 Materijalni izdatci 104.981.208 113.725.948 109.423.50234 Financijski izdatci 4.036.680 4.254.276 4.377.42835 Subvencije 17.819.554 25.059.712 25.019.786

36Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

0 0 780.750

37Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

6.091.344 5.879.284 5.673.074

38 Ostali izdatci 77.504.419 79.658.931 103.522.808

7PRIMITCI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

13.976.232 26.443.332 30.070.191

71 Primitci od prodaje neproizvedene imovine 5.640.844 14.901.402 13.793.999

72Primitci od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

8.335.388 11.541.930 16.276.192

4IZDATCI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

60.057.451 67.568.046 63.141.426

41 Izdatci za nabavu neproizvedene imovine 7.291.388 9.101.810 6.092.048

42Izdatci za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

48.519.385 52.846.560 50.221.383

45Izdatci za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

4.246.678 5.619.676 6.827.995

132

Tablica 56. Izvod iz Izvještaja o novčanim tijekovima za 2004., 2005. i 2006. godinu (nastavak)

u kunama


OPIS 2004. 2005. 2006.

1 2 3 4 5

8PRIMITCI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA

51.253.435 5.613.936 1.392.501


464.188 104.064 73.330

82 Primitci od prodaje vrijednosnih papira 6.654.619 5.509.872 1.319.17184 Primitci od zaduživanja 44.134.628 0 0

5IZDATCI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA

8.525.116 13.007.520 15.400.415

51 Izdatci za dane zajmove 1.362.475 5.859.841 7.193.760

54Izdatci za otplatu glavnice primljenih zajmova

7.162.641 7.147.679 6.886.655

1 i 2 OSTALI PRIMITCI 1.357.174 2.933.103 886.0971 i 2 OSTALI IZDATCI 5.985.217 693.475 259.987

UKUPNI NETO PRIMITCI 18.868.245 0 32.412.920UKUPNI NETO IZDATCI 0 7.287.022 0

11** NOVČANA SREDSTVA NA POČETKU RAZDOBLJA

3.662.357 22.530.602 15.243.580

11** NOVČANA SREDSTVA NA KRAJU RAZDOBLJA

22.530.602 15.243.580 47.656.500

POVEĆANJE NOVČANIH SREDSTAVA

18.868.245 0 32.412.920

SMANJENJE NOVČANIH SREDSTAVA

0 7.287.022 0

1.320.00053 Izdatci za dionice i udjele u glavnici 0 0

Izvor: Grad Osijek

133

Tablica 57. Izvod iz Izvještaja o novčanim tijekovima za prvo tromjesečje 2006. i 2007. godine

u kunama


OPIS I.-III. 2006. I.-III. 2007.

1 2 3 46 PRIMITCI POSLOVANJA 90.871.782 90.842.68661 Porezi 48.418.473 58.658.053


7.391.994 4.004.796

64 Primitci od imovine 9.705.477 8.708.625

65Primitci od administrativnih prostojbi i po posebnim propisima

25.275.005 19.281.312

66 Ostali primitci 80.833 189.9003 IZDATCI POSLOVANJA 61.212.758 71.279.93531 Izdatci za zaposlene 16.474.047 18.390.21632 Materijalni izdatci 18.936.388 26.377.70334 Financijski izdatci 691.633 2.079.79235 Subvencije 8.135.905 7.034.165

36Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

0 25000

37Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

1.117.789 1.362.947

38 Ostali izdatci 15.856.996 16.010.112

7PRIMITCI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

6.553.836 8.537.768

71 Primitci od prodaje neproizvedene imovine 4.641.649 6.159.659

72Primitci od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

1.912.187 2.378.109

4IZDATCI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

10.968.558 16.435.701

41 Izdatci za nabavu neproizvedene imovine 765.542 4.092.035

42Izdatci za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

9.771.202 9.476.980

45Izdatci za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

431.814 2.866.686

134

Tablica 57. Izvod iz Izvještaja o novčanim tijekovima za prvo tromjesečje 2006. i 2007. godine (nastavak)

u kunama


OPIS I.-III. 2006. I.-III. 2007.

1 2 3 4

8PRIMITCI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA

879.395 2.600


0 2.600

82 Primitci od prodaje vrijednosnih papira 879.395 0

5IZDATCI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA

4.863.724 7.877.959

51 Izdatci za dane zajmove 1.449.187 4.504.94253 Izdatci za dionice i udjele u glavnici 0 0

54Izdatci za otplatu glavnice primljenih zajmova

3.414.537 3.373.017

1 i 2 OSTALI PRIMITCI 115.081 22.2251 i 2 OSTALI IZDATCI 23.067.587 30.318.477

UKUPNI NETO PRIMITCI 0 0UKUPNI NETO IZDATCI 1692533 26.506.793

11** NOVČANA SREDSTVA NA POČETKU RAZDOBLJA

15.243.580 47.656.500

11** NOVČANA SREDSTVA NA KRAJU RAZDOBLJA

13.551.047 21.149.707

POVEĆANJE NOVČANIH SREDSTAVA

0 0

SMANJENJE NOVČANIH SREDSTAVA

1.692.533 26.506.793

Izvor: Grad Osijek

U izvještaju o novčanim tijekovima za 2004., 2005., 2006. godinu kao i razdoblja 01.01.-31.03.2006. godine i 01.01.-31.03.2007. godine iskazani su svi priljevi i odljevi novčanih sredstava na kunskim i deviznim redovnim računima Grada Osijeka, iskazani sukladno ekonomskoj klasifikaciji Računskog plana Proračuna.

Potrebno je napomenuti da evidentno smanjenje novčanih sredstava na žiro računu proračuna Grada Osijeka u prvom tromjesečju 2007. godine nije rezultat stvarnog utroška novčanih sredstava nego rezultat knjigovodstvenog iskazivanja oročenih novčanih sredstava kod poslovne banke u iznosu od 30.000.000,00 kn.

135

5.18 Zakonska ograničenja vezana uz mogućnost zaduživanja Grada Osijeka

Okvir za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđen je Zakonom o proračunu (NN br. 96/03), Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu (NN br. 137/06.) i Pravilnikom o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju jamstva jedinica područne (regionalne) samouprave (NN br. 55/04.)

Sukladno odredbama Zakona o proračunu, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zadužiti uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira, uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Zaduživanje je moguće samo za investiciju - kapitalni projekt koji se financira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo. Pri tome je potrebno voditi računa da ukupna godišnja obveza (godišnji anuitet) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20 % ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje.

U iznos ukupne godišnje obveze uključena su sva zaduženja, dana jamstva i dospjele, a nepodmirene obveze iz prethodnog razdoblja kao i iznos anuiteta za novo zaduživanje.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može davati jamstva pravnoj osobi u većinskom vlasništvu i ustanovi čiji je osnivač. Dano jamstvo uključuje se u opseg njezina mogućeg zaduživanja.

Posebna ograničenja za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisana su Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu (NN br. 137/06). Navedenim Zakonom dano je ovlaštenje Vladi Republike Hrvatske za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primitcima i izdatcima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2006. (Obrazac: PR-RAS) iskazala prihode poslovanja veće od iznosa rashoda poslovanja. Ukupna kvota za zaduženje svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2006. godini može iznositi najviše 2,3 % ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zahtjev za izdavanje suglasnosti za zaduživanje podnosi se Ministarstvu financija, koje daje prethodno mišljenje, a o zahtjevu za davanje suglasnosti odlučuje Vlada Republike Hrvatske u roku od 40 dana od dana podnošenja zahtjeva.

5.18.1 Opis i prikaz izračuna dužničkog kapaciteta Grada Osijeka

Pravilnikom o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju jamstva za zaduživanje jedinica područne (regionalne) samouprave (NN br. 55/04) propisan je postupak, uvjeti i obvezni sastojci zahtjeva za dobivanje suglasnosti za zaduživanje te način izvještavanja o zaduživanju, davanju suglasnosti na zaduživanje i davanju jamstva.

Odredbom članka 10. stavak 1. točka 9. Pravilnika propisan je način utvrđivanja osnovice za izračun dužničkog kapaciteta prema podatcima iskazanim u Izvještaju o prihodima i rashodima, primitcima i izdatcima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se zadužuje.

Osnovicu za izračun dužničkog kapaciteta čini zbroj iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine umanjen za pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države, prihode po posebnim propisima (i to: mjesni samodoprinos i sufinanciranje) te za donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je preuzela obvezu financiranja decentraliziranih funkcija umanjuje svoje prihode

136

i za iznos prihoda ostvaren temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak te za dio pomoći izravnanja.

U nastavku dajemo pregled ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine Grada Osijeka u 2006. godini, umanjene za pomoći od subjekata unutar opće države, prihode po posebnim propisima (od cijene komunalnih usluga namijenjenih razvoju), za donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države te za iznos prihoda ostvaren temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak i dio za pomoći izravnanja.

Tablica 58. Izračun iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine za razdoblje 01.01. do 31.12.2006. godine

u kunama

Ostvarenje prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine za razdoblje 1.1.-31.12.2006.

430.466.820,00

Umanjenje sukladno članku 106. Zakona oproračunu

Pomoći od subjekata unutar opće države 27.542.423,00

Prihodi od sufinanciranja građana (sredstva razvoja) 30.436.612,00

Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općedržave

978.901,00

Dodatni udio u porezu na dohodak za financiranjedecentralizirane funkcije školstva (2,9%)

7.051.760,00

Dodatni udio u porezu na dohodak za financiranjedecentralizirane funkcije vatrogastva (1%)

2.481.673,00

Udio u pomoći izravnanja za decentraliziranufunkciju školstva i vatrogastva

18.907.904,00

UKUPNO 343.067.547,00

Izračun iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovineza razdoblje 01.01. do 31.12.2006. godine

Izvor: Grad Osijek

Dužnički kapacitet Grada, odnosno dopuštena ukupna godišnja obveza iznosi 68.613.509,00 kuna.

137

U nastavku dajemo prikaz izračuna dužničkog kapaciteta Grada Osijeka.

Tablica 59. Izračun dužničkog kapaciteta Grada Osijeka za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2007.

u kunama

R. br.Ukupna godišnja obveza za zaduživanje (čl. 106. Zakona o proračunu) u 2007. godini

I. Jamstva 21.024.502,00

II. Obveze po kreditima i kamatama za kredite 13.923.898,00

III.Obveze prema dobavljačima - nepodmirene obveze iz prethodnih godina na dan 24.4.2007. (predaja zahtjeva za izdavanje suglasnosti MF)

400.136,00

IV.Obveznice (25.000.000,00 kn)-novo zaduživanje (iznos prosječne obveze)

3.456.250,00

Ukupno 38.804.786,00

% zaduženosti 11,31 Izvor: Grad Osijek

Kreditna sposobnost 2006. = 20 % 343.067.547,00 =68.613.509 kn

Zaduženost Grada Osijeka u 2007. godini 38.804.786,00/343.067.547,00 =11.31 %

Stopa zaduženosti Grada Osijeka odnosno udio godišnje obveze po osnovi navedenih kredita, danih jamstava i preuzetih obveza u proračunskim prihodima ostvarenima u 2006. godini iznosi 11,31 % što je ispod dopuštene zakonske mogućnosti zaduženja od 20 %.

138

5.19 Podatci o zaduženosti Grada Osijeka

5.19.1 Opis primljenih kredita

Za financiranje razvojnih (kapitalnih) projekata u prethodnim godinama Grad Osijek se zaduživao, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, uzimanjem kredita. U nastavku je izložen pregled postojećih kredita s osnovnim podatcima. Privredna banka Zagreb d.d.

nadnevak zaključivanja ugovora: 20.07.2000. godine

iznos je kredita 6.662.000 EUR

namjena kredita: reprogramiranje obveza s osnova zaduživanja i obveza prema dobavljačima i financiranje kapitalnih investicija sukladno odluci Vlade RH

otplata u polugodišnjim anuitetima

rok je otplate kredita do travnja 2008. godine

na dan 31.03.2007. godine stanje duga po kreditu (glavnica i kamate) iznosi 7.142.919,96 kuna. Erste&Steiermarkische bank d.d. Rijeka

nadnevak zaključenja ugovora: 16.02. 2004. godine

iznos kredita je 5.912.876,38 EUR

namjena kredita: financiranje kapitalnih investicija

otplata u polugodišnjim anuitetima

rok je otplate kredita do kraja 2017. godine

na dan 31.12.2006. godine stanje duga po kreditu (glavnica i kamate) iznosi 56.568.982,79 kuna

5.19.2 Opis danih jamstava

Na dan 31.12.2006. godine ukupan dug Grada Osijeka po kreditima i danim jamstvima iznosio je 327.428.844,38 kuna. Obveze prema dobavljačima iskazane u Bilanci Grada Osijeka na dan 31.12.2006. godine uredno su izvršene u 2007. godini. Iste su se najvećim dijelom odnosile na obveze prema dobavljačima za prosinac 2006. godine.

Na dan 31.03.2007. godine iznos istih umanjen je za otplate u 2007. godini i iznosi 318.227.744,44 kn.

139

Tablica 60. Pregled obveza po danim jamstvima Grada Osijeka na dan 31.12.2006. i 31.03.2007.

u kunama

Rb. KORISNIK KREDITAUkupan iznos

jamstvaNamjena jamstva

Rok otplate jamstva

Stanje 31.12.2006.

Stanje 31.03.2007.

1 2 3 4 5

1. VODOVOD d.o.o. Osijek 13.288.994,85Obnova

vodoopskrbnog sustava

2012. godina 6.634.563,56 6.600.794,95



2008. godina 944.817,09 777.213,93



2011. godina 840.697,26 781.884,28

4.CENTAR ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ

37.996.674,24Obnova objekata

dječjih vrtića2017. godina 37.105.966,55 36.020.696,77

5. GPP d.o.o. ( ZABA I) 22.098.799,90Popravak pruge u Strossmayerovoj

ulici2012. godina 11.587.506,45 10.921.460,94

6.GPP d.o.o. Osijek (HYPO LEASING)

5.145.547,14 Nabava 4 autobusa 2007. godina 676.038,31 469.814,86

7.GPP d.o.o. Osijek (HYPO LEASING)

3.778.941,11 Nabava 3 autobusa 2008. godina 794.382,84 641.465,95

8. GPP d.o.o. Osijek (ZABA II) 80.856.940,55

Rekonstrukcija tramvajske pruge,

rekonstrukcija vozila tramvaja i

poslovnog objekta

2022. godina 80.856.940,55 79.817.717,66

9.GPP d.o.o. Osijek (SLAVONSKA BANKA)

69.439.255,05

Popravak i rekonstrukcija

tramvaja, informatizacija,

sanacija kontaktne mreže

2023. godina 69.439.255,05 69.439.255,05

10.GPP d.o.o. Osijek (ZABA III)

25.902.364,04

Izgradnja tramvajske mreže od

Vinkovačke do Gacke ulice

2022. godina 25.902.364,04 25.902.364,04

11.NK METALAC (ERSTE& STEIERMARKISCHE BANK)

2.032.818,21

Nabava opreme i izgradnja poslovne dvorane na ŠRC

Bikara

2013. godina 1.123.667,34 1.063.441,63

12.ŠPORTSKI OBJEKTI (PBZ DD)

27.066.651,14Izgradnja športsko-rekreacijske dvorane

JUG II2015. godina 23.133.559,43 22.079.731,63

Ukupno 294.527.215,97 259.039.758,47 254.515.841,69

Izvor: Grad Osijek

140

5.20 Prikaz godišnjih obveza Grada Osijeka (uključujući procjenu otplate municipalnih obveznica) za razdoblje od 2007. do 2023.

u kunama

Korisnik kredita Ukupan iznos Rok otplateStanje na dan 31.12.2006.

Plan otplate 2007.Stanje na dan 31.03.2007.

GRAD OSIJEK ( PBZ d.d.) 66.137.740,76 7 godina/01.04.2008. 10.652.860,65 7.166.247,43 7.142.919,96

GRAD OSIJEK (Erste&Steiermarkische Bank d.d.)

55.509.047,80 10 godina/17.02.2016. 57.736.225,26 6.757.649,87 56.568.982,79

UKUPNO GRAD 121.646.788,56 68.389.085,91 13.923.897,30 63.711.902,75Vodovod d.o.o. (HBOR) 13.288.994,85 15 godina/31.05.2012. 6.634.563,56 1.302.359,18 6.600.794,95

Vodovod d.o.o. (HBOR) 5.498.461,33 12 godina/31.05.2008. 944.817,09 638.662,14 777.213,93

Vodovod d.o.o. (HBOR) 1.421.768,41 12 godina/31.05.2011. 840.697,26 214.802,71 781.884,28

Centar za pred.odgoj - ZABA 37.996.674,24 10 godina/01.01.2017. 37.105.966,55 3.338.618,62 36.020.696,77

GPP d.o.o. ( ZABA I) 22.098.799,90 10 godina/31.7.2012. 11.587.506,45 2.295.370,13 10.921.460,94

GPP d.o.o. ( HYPO LEASING) 5.145.547,14 6 godina/01.10.2007. 676.038,31 676.038,31 469.814,86

GPP d.o.o. ( HYPO LEASING) 3.778.941,11 6 godina/01.04.2008. 794.382,84 595.787,13 641.465,95

GPP d.o.o. (ZABA II) 80.856.940,55 15 godina/01.01.2022. 80.856.940,55 4.859.714,17 79.817.717,66

GPP d.o.o. (Slavonska banka d.d.)

69.439.255,05 15 godina/31.12.2022. 69.439.255,05 1.805.000,00 69.439.255,05

GPP d.o.o. (ZABA III) 25.902.364,04 15 godina/30.06.2023. 25.902.364,04 783.812,32 25.902.364,04

NK Metalac - ERSTE 2.032.818,21 10 godina/02.02.2014. 1.123.667,34 215.953,02 1.063.441,63

Športski objekti - PBZ 27.066.651,14 10 godina/31.12.2015. 23.133.559,43 2.828.896,03 22.079.731,63

UKUPNO JAMSTVA 294.527.215,97 259.039.758,47 19.555.013,76 254.515.841,69

GRAD OSIJEK ( PBZ d.d.)-municipalne obveznice

34.500.000,0010 godina/rujan-listopad

2017.0,00 62.500,00 0,00

SVEUKUPNO 450.674.004,53 327.428.844,38 33.541.411,06 318.227.744,44

Izvor: Grad Osijek

141

u kunama

Korisnik kredita Ukupan iznos Rok otplatePlan otplate

2008.Plan otplate

2009.Plan otplate

2010.Plan otplate

2011.Plan otplate

2012.

GRAD OSIJEK ( PBZ d.d.) 66.137.740,76 7 godina/01.04.2008. 3.486.613,22 0,00 0,00 0,00 0,00GRAD OSIJEK (Erste&Steiermarkische Bank d.d.)

55.509.047,80 10 godina/17.02.2016. 6.663.335,48 6.407.011,61 6.156.855,93 5.906.700,17 5.659.971,34

UKUPNO GRAD 121.646.788,56 10.149.948,70 6.407.011,61 6.156.855,93 5.906.700,17 5.659.971,34Vodovod d.o.o. (HBOR) 13.288.994,85 15 godina/31.05.2012. 1.259.728,99 1.216.914,73 1.174.245,03 1.131.540,36 549.775,27Vodovod d.o.o. (HBOR) 5.498.461,33 12 godina/31.05.2008. 306.154,95 0,00 0,00 0,00 0,00Vodovod d.o.o. (HBOR) 1.421.768,41 12 godina/31.05.2011. 204.363,80 193.882,37 183.430,32 44.218,06 0,00Centar za pred.odgoj - ZABA 37.996.674,24 10 godina/01.01.2017. 3.985.406,63 3.873.073,54 3.762.755,12 3.651.803,36 3.541.292,67GPP d.o.o. ( ZABA I) 22.098.799,90 10 godina/31.7.2012. 2.177.991,84 2.059.480,57 1.942.006,43 1.824.218,58 1.288.439,24GPP d.o.o. ( HYPO LEASING) 5.145.547,14 6 godina/01.10.2007. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00GPP d.o.o. ( HYPO LEASING) 3.778.941,11 6 godina/01.04.2008. 198.595,71 0,00 0,00 0,00 0,00GPP d.o.o. (ZABA II) 80.856.940,55 15 godina/01.01.2022. 6.345.732,64 6.190.160,04 6.038.941,93 5.886.324,865.734.842,15GPP d.o.o. (Slavonska banka d.d.)

69.439.255,05 15 godina/31.12.2022. 5.513.339,13 5.386.928,91 5.260.648,91 5.134.368,91 5.008.219,13

GPP d.o.o. (ZABA III) 25.902.364,04 15 godina/30.06.2023. 1.355.269,38 2.015.969,18 1.959.228,08 1.902.293,94 1.845.558,23NK Metalac - ERSTE 2.032.818,21 10 godina/02.02.2014. 204.981,15 178.642,48 162.109,19 151.331,87 120.992,31Športski objekti - PBZ 27.066.651,14 10 godina/31.12.2015. 2.747.442,82 2.665.820,24 2.584.282,28 2.502.744,17 2.421.290,89UKUPNO JAMSTVA 294.527.215,97 24.299.007,04 23.780.872,06 23.067.647,29 22.228.844,11 20.510.409,89



2017.1.187.500,00 1.187.500,00 1.187.500,00 1.187.500,00 1.187.500,00

SVEUKUPNO 450.674.004,53 35.636.455,74 31.375.383,67 30.412.003,22 29.323.044,28 27.357.881,23 Izvor: Grad Osijek

142

u kunama


2013.Plan otplate

2014.Plan otplate

2015.Plan otplate

2016.Plan otplate

2017.

GRAD OSIJEK ( PBZ d.d.) 66.137.740,76 7 godina/01.04.2008. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00GRAD OSIJEK (Erste&Steiermarkische Bank d.d.)

55.509.047,80 10 godina/17.02.2016. 5.406.388,80 5.156.232,98 4.906.077,36 4.653.291,40 62.710,32

UKUPNO GRAD 121.646.788,56 5.406.388,80 5.156.232,98 4.906.077,36 4.653.291,40 62.710,32Vodovod d.o.o. (HBOR) 13.288.994,85 15 godina/31.05.2012. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Vodovod d.o.o. (HBOR) 5.498.461,33 12 godina/31.05.2008. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Vodovod d.o.o. (HBOR) 1.421.768,41 12 godina/31.05.2011. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Centar za pred.odgoj - ZABA 37.996.674,24 10 godina/01.01.2017. 3.429.573,60 3.318.948,10 3.207.996,36 3.097.178,71 756.972,55GPP d.o.o. ( ZABA I) 22.098.799,90 10 godina/31.7.2012. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00GPP d.o.o. ( HYPO LEASING) 5.145.547,14 6 godina/01.10.2007. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00GPP d.o.o. ( HYPO LEASING) 3.778.941,11 6 godina/01.04.2008. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00GPP d.o.o. (ZABA II) 80.856.940,55 15 godina/01.01.2022. 5.580.114,07 5.428.473,64 5.275.856,57 5.123.951,674.970.068,11GPP d.o.o. (Slavonska banka d.d.)

69.439.255,05 15 godina/31.12.2022. 4.881.808,92 4.755.528,93 4.629.248,93 4.503.099,13 4.376.688,93

GPP d.o.o. (ZABA III) 25.902.364,04 15 godina/30.06.2023. 1.788.285,54 1.731.491,52 1.674.557,37 1.617.768,84 1.560.601,93NK Metalac - ERSTE 2.032.818,21 10 godina/02.02.2014. 89.657,32 0,00 0,00Športski objekti - PBZ 27.066.651,14 10 godina/31.12.2015. 2.339.668,31 2.258.130,35 2.198.830,21 0,00 0,00UKUPNO JAMSTVA 294.527.215,97 18.109.107,76 17.492.572,54 16.986.489,44 14.341.998,35 11.664.331,52



2017.6.187.500,00 5.950.000,00 5.712.500,00 5.475.000,00 5.237.500,00

SVEUKUPNO 450.674.004,53 29.702.996,56 28.598.805,52 27.605.066,80 24.470.289,75 16.964.541,84 Izvor: Grad Osijek

143

u kunama


2018.Plan otplate

2019.Plan otplate

2020.Plan otplate

2021.Plan otplate

2022.Plan otplate

2023.

GRAD OSIJEK ( PBZ d.d.) 66.137.740,76 7 godina/01.04.2008. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00GRAD OSIJEK (Erste&Steiermarkische Bank d.d.)

55.509.047,80 10 godina/17.02.2016. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO GRAD 121.646.788,56 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Vodovod d.o.o. (HBOR) 13.288.994,85 15 godina/31.05.2012. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Vodovod d.o.o. (HBOR) 5.498.461,33 12 godina/31.05.2008. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Vodovod d.o.o. (HBOR) 1.421.768,41 12 godina/31.05.2011. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Centar za pred.odgoj - ZABA 37.996.674,24 10 godina/01.01.2017. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

GPP d.o.o. ( ZABA I) 22.098.799,90 10 godina/31.7.2012. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

GPP d.o.o. ( HYPO LEASING) 5.145.547,14 6 godina/01.10.2007. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

GPP d.o.o. ( HYPO LEASING) 3.778.941,11 6 godina/01.04.2008. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

GPP d.o.o. (ZABA II) 80.856.940,55 15 godina/01.01.2022. 4.818.005,34 4.665.388,26 4.513.061,17 4.360.022,141.066.283,80 0,00GPP d.o.o. (Slavonska banka d.d.)

69.439.255,05 15 godina/31.12.2022. 4.250.408,92 4.124.128,92 3.997.979,14 3.871.568,92 3.745.289,32 0,00

GPP d.o.o. (ZABA III) 25.902.364,04 15 godina/30.06.2023. 1.503.754,94 1.446.820,80 1.389.979,49 1.332.918,30 1.276.018,36 718.035,82

NK Metalac - ERSTE 2.032.818,21 10 godina/02.02.2014. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Športski objekti - PBZ 27.066.651,14 10 godina/31.12.2015. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO JAMSTVA 294.527.215,97 10.572.169,20 10.236.337,98 9.901.019,80 9.564.509,36 6.087.591,48 718.035,82



2017.

SVEUKUPNO 450.674.004,53 10.572.169,20 10.236.337,98 9.901.019,80 9.564.509,36 6.087.591,48 718.035,82

144

Grafički prikaz 16. Prikaz godišnjih obveza Grada Osijeka (uključujući otplatu municipalnih obveznica)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2007

.

2008

.

2009

.20

10.

2011

.

2012

.20

13.

2014

.

2015

.

2016

.20

17.

2018

.

2019

.

2020

.20

21.

2022

.

2023

.

u m

il. k

n

Izvor: Grad Osijek

145

5.21 Odnos državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ustavom Republike Hrvatske definirano je sljedeće:

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Građanima se Ustavom jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima temeljem neposrednog, jednakog i općega biračkog prava. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.

Jedinice su lokalne samouprave općine i gradovi i njihovo područje određuje se na način propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave.

Jedinice su područne (regionalne) samouprave županije. Područje županije određuje se na način propisan zakonom.

Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.

Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Pri dodjeljivanju tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima.

U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom.

146

5.22 Gradsko vijeće Grada Osijeka

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana grada Osijeka i tijelo grada Osijeka. Gradsko vijeće ima 25 članova. Vijećnici Gradskog vijeća biraju se na način i po postupku utvrđenom Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Funkcija je gradskog vijećnika izborna i obnaša se počasno. Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Gradsko vijeće donosi akte u okviru prava i dužnosti Grada, obavlja poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom Grada. Odlučuje o potrebama i interesima građana lokalnog značenja.

Vlada Republike Hrvatske donijela je dana 12. listopada 2007. godine Rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Osijeka (Klasa: 015-01/07-02/03, Urbroj: 5030106-07-1) kojim je raspušteno Gradsko vijeće Grada Osijeka, a vijećnicima Gradskog vijeća prestao mandat.

5.23 Poglavarstvo Grada Osijeka

Gradsko poglavarstvo grada Osijeka izvršno je tijelo grada Osijeka. Za svoj rad i odluke koje donosi odgovorno je Gradskomu vijeću.

Gradsko poglavarstvo obavlja izvršne poslove lokalne samouprave i poslove državne uprave koji su mu povjereni zakonom. Odgovorno je Gradskom vijeću za svoj rad i odluke koje donosi.

Rješenjem o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Osijeka donesenim od strane Vlade Republike Hrvatske 12. listopada 2007. godine Povjerenik Vlade Republike Hrvatske preuzima sve ovlasti Gradskog vijeća, gradonačelnika i Gradskog poglavarstva Grada Osijeka.

5.24 Odgovorne osobe

Gradonačelnik zastupa Grad Osijek i nositelj je izvršne vlasti u Gradu Osijeku. Gradonačelnik Grada Osijeka prema svomu položaju, a u skladu s odredbama Zakona, obnaša dužnost predsjednika Gradskoga poglavarstva Grada Osijeka. Gradonačelnik izvršava, odnosno osigurava izvršavanje odluka i drugih akata, nadzire obavljanje upravnih poslova i usklađuje rad gradskih upravnih tijela. Gradonačelnik je naredbodavac za izvršenje proračuna. Gradonačelnik sklapa ugovore i druge poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima te obavlja druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i drugim propisima.

Rješenjem o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Osijeka donesenim od strane Vlade Republike Hrvatske 12. listopada 2007. godine Povjerenik Vlade Republike Hrvatske preuzima sve ovlasti Gradskog vijeća, gradonačelnika i Gradskog poglavarstva Grada Osijeka.

Rješenjem o imenovanju povjerenice Vlade Republike Hrvatske u Gradu Osijeku, donesenim od strane Vlade Republike Hrvatske dana 12. listopada 2007. godine, Danijela Lovoković imenovana je povjerenicom Vlade Republike Hrvatske u Gradu Osijeku.

147

Danijela Lovoković, povjerenica Vlade Republike Hrvatske u Gradu Osijeku

E U R O P E A N

C U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Danijela Lovoković

Adresa Kućna: Kapelska 88, 31000 Osijek

Posao: S.nekretnine, Osijek, Ulica borova 3

Državljanstvo hrvatsko

Datum rođenja 16. 03.1968.

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 2006. ……

Ustanova zaposlenja S. nekretnine d.o.o. Osijek

Naziv radnog mjesta direktor

Funkcija rukovodeća

Područje rada planiranje, vođenje cjelokupnog postupka izgradnje objekata za tržište

• Datumi (od – do) 2001. -2006.

Ustanova zaposlenja Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka

Naziv radnog mjesta pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša

Funkcija rukovodeća

Područje rada prostorno planiranje, izgradnja i vođenje kapitalnih investicija Grada Osijeka

• Datumi (od – do) 1998. - 2001.

Ustanova zaposlenja Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka

Naziv radnog mjesta stručni suradnik u Upravnom odjelu za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Pododjelu za urbanizam i arhitekturu

Funkcija poslovi s posebnim odgovornostima

Područje rada prostorno planiranje, projektiranje, nadzor, a sve za potrebe praćenja gradskih projekata; izdavanja suglasnosti, izrada akata Gradskog poglavarstva Grada Osijeka i praćenje zakonske regulative

148

• Datumi (od – do) 1995. - 1998.

Ustanova zaposlenja Zavod za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek

Naziv radnog mjesta odgovorni planer urbanist

Funkcija poslovi s posebnim odgovornostima

Područje rada prostorno planiranje i arhitektonsko projektiranje; ishođenje lokacijskih i građevnih dozvola i izrada prostornih planova

• Datumi (od – do) 1993.- 1994.-1995.

Ustanova zaposlenja Zavod za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek

Naziv radnog mjesta planer urbanist – pripravnik, planer urbanist

Funkcija -

Područje rada osposobljavanje za poslove prostornog planiranja, projektiranja i nadzora

ŠKOLOVANJE

Datum 1987.-1993.

Mjesto Zagreb

Ustanova Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zvanje diplomirani inženjer arhitekture

Datum 2004.>

Mjesto Osijek

Ustanova Građevinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Zvanje poslijediplomski studij Organizacija građenja (magisterij znanosti)

USAVRŠAVANJE

Godina 2006. (savjetovanje)

Mjesto Zagreb

Ustanova Ured za javnu nabavu pri Ministarstvu financija, TAIEX

Područje javna nabava, javno privatna partnerstva u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

Godina 2004., 2005. (savjetovanja)

Mjesto Zagreb

Ustanova Ured za javnu nabavu, Ministarstvo financija, Narodne novine, Informator

Područje javna nabava

149

Godina 2000. – 2005. (savjetovanja)

Mjesto Zagreb

Ustanova Informator, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Područje komunalno gospodarstvo, gradnja i prostorno uređenje

Godina 2003. – 2004. (savjetovanja)

Mjesto Opatija, Zagreb, Osijek

Ustanova GIS data Zagreb, Studio ars Rijeka

Područje geoinformacijski sistemi, digitalna obrada katastra vodova, nekretnina i sl.

OSOBNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

Materinji jezik hrvatski

Strani jezici

Jezik engleski

Govori dobro

Piše dobro

Čita vrlo dobro

SOCIJALNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

Članstvo u strukovnim udrugama:

Društvo arhitekata Grada Osijeka

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

2005.> članica Izvršnog odbora Društva arhitekata Grada Osijeka

2001.-2005. tajnica Društva arhitekata Grada Osijeka

TEHNIČKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

Operativni sustavi: Windows XP, Autocad, Acad map

Softverske aplikacije: Word, Excel, E-mail, Internet, PowerPoint, GIS

UMJETNIČKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

-

OSTALE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE 1996. položen stručni ispit pred komisijom Ministarstva prostornog uređenja,

graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske

2005. položen državni stručni ispit pred povjerenstvom Središnjeg državnog ureda za upravu Vlade Republike Hrvatske

150

VOZAČKA DOZVOLA B-kategorija (1999.>)

DODATNI PODACI udana, majka dvoje djece

CLANSTVO U POLITIČKIM STRANKAMA nisam član niti jedne političke stranke

151

5.25 Ustrojstvo Gradske uprave

Ured grada

U Uredu grada obavljaju se stručni, analitički, informatički, administrativni, tehnički i drugi poslovi u svezi s radom Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i gradonačelnika, a posebice poslovi u svezi sa sazivanjem i održavanjem sjednica Vijeća i Poglavarstva, njihovih radnih tijela i klubova vijećnika, izrade nacrta akata, zaključaka, izvješća i zapisnika, stručne obrade materijala i prijedloga akata upućenih Vijeću i Poglavarstvu, pružanje stručne, administrativne i tehničke pomoći vijećnicima i klubovima vijećnika, članovima Poglavarstva, poslovi protokola i odnosi s javnošću, poslovi međunarodne suradnje, radno-pravni i opći poslovi, poslovi u svezi funkcioniranja i rada mjesne samouprave, te poslovi u svezi predstavki i pritužbi građana.

Na čelu Ureda Grada je tajnica Grada, Jadranka Nikolov, dipl. iur.

Upravni odjel za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša

U Upravnom odjelu za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša obavljaju se poslovi uređenja prostora i gospodarenja prostorom grada Osijeka kroz poslove prostornog planiranja uređenja prostora i zemljišta, kao i poslove koji se odnose na skrb, očuvanje i unaprjeđenje okoliša, krajobraznih i prirodnih vrijednosti i zaštitu kulturno-povijesnih cjelina.

Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša je Aleksandra Čulin, dipl. inž.

Upravni odjel za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet

U Upravnom odjelu za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet obavljaju se poslovi uređenja naselja, unapređenja kvalitete stanovanja, izgradnje i održavanja komunalnih objekata, komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti, vatrogasne djelatnosti, te izgradnje i održavanja lokalne infrastrukture, upravljanja komunalnom imovinom, koordinacija javnih komunalnih poduzeća, upravljanja stambenim objektima i poslovnim objektima u vlasništvu grada.

Pročelnica Upravnog odjela za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet je Đurđica Krahulec, dipl. iur.

Upravni odjel za gospodarstvo

U Upravnom odjelu za gospodarstvo obavljaju se stručni i drugi poslovi u neposrednoj svezi s poticanjem razvoja gospodarstva, turizma i poduzetničkih aktivnosti. U okviru Upravnog odjela za gospodarstvo obavljaju se i poslovi vezani za gospodarenje poslovnim prostorom u vlasništvu grada, kao i drugi poslovi u nadležnosti grada.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo je Hrvoje Žabarović, dipl. oec.

152

Upravni odjel za društvene djelatnosti

U Upravnom odjelu za društvene djelatnosti obavljaju se poslovi na osiguranju uvjeta za zadovoljavanje lokalnih potreba stanovnika grada u području brige o djeci, obrazovanja i odgoja, kao i području kulture, športa i tehničke kulture.

Pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti je Rajna Bukić, dipl. polit.

Upravni odjel za financije

U Upravnom odjelu za financije obavljaju se poslovi izrade i izvršenja proračuna, izrade propisanih i ostalih izvješća u svezi sa izvršenjem proračuna, vođenje računovodstva proračuna, vođenje propisanih poslovnih knjiga, poslovi u svezi prikupljanja prihoda koji pripadaju Gradu, te svi drugi poslovi vezani za financijsko poslovanje Grada.

Pročelnica Upravnog odjela za financije je Marija Petrović, dipl. oec.

Upravni odjel za socijalnu skrb i zdravstvo

U Upravnom odjelu za socijalnu skrb i zdravstvo obavljaju se poslovi vezani za provedbu Zakona o socijalnoj skrbi i Odluke o socijalnoj skrbi grada Osijeka, poticanja primjene djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja socijalno ugroženih građana s ciljem angažiranja humanitarnih i drugih izvora radi osiguravanja racionalnog i učinkovitog uporabe robnih i novčanih resursa, poslovi vezani za zadovoljenje potreba građana u području zaštite zdravlja, te zdravstvene zaštite životinja i bilja i drugi poslovi iz nadležnosti grada.

Pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo je Zlata Halusek, prof.

153

Slika 14. Organizacijska shema Gradske Uprave

URED GRADA

SLUŽBA GRADSKOG VIJE ĆA I GRADSKOG POGLAVARSTVA SLUŽBA GRADONA ČELNIKA

ODJEL ZA RAD

GRADSKOG VIJEĆA

ODJEL ZA RAD

GRADSKOG POGLAVARSTVA

ODJEL ZA MJESNU

SAMOUPRAVU

ODJEL ZA RADNO PRAVNE I OPĆE

POSLOVE

ODJEL ZA PROTOKOL I PROMIDŽBU

ODJEL ZA MEĐUNARODNU

SURADNJU

ODSJEK ZA ADMINISTRATIVNE I TEHNIČKE POSLOVE

ODSJEK PISARNICE ODSJEK OPĆIH POSLOVA

154

ODSJEK ZA URBANIZAM I ARHITEKTURU

ODSJEK ZA IMOVINSKO PRAVNE POSLOVE

PODODSJEK ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

PODODSJEK ZA GEODETSKE POSLOVE

Upravni odjel za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet

ODSJEK ZA KOMUNALNO

GOSPODARSTVO

ODSJEK KOMUNALNOG REDARSTVA

ODSJEK ZA PROMET ODSJEK ZA STAMBENO GOSPODARSTVO

Upravni odjel za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša

PODODSJEK ZA NAJAM GRADSKIH STANOVA

155

Upravni odjel za GOSPODARSTVO

ODSJEK ZA GOSPODARSTVO ODSJEK ZA GOSPODARENJE POSLOVNIM PROSTOROM

ODSJEK ZA INFORMATIKU

Upravni odjel za društvene djelatnosti

ODSJEK ZA PROSVJETU, TEHNI ČKU KULTURU, DJECU I MLADEŽ

ODSJEK ZA KULTURU PODODSJEK ZA ŠPORT

156

Upravni odjel za financije

ODSJEK ZA PRORA ČUN ODSJEK ZA RA ČUNOVODSTVO ODSJEK FINANCIJSKE OPERATIVE

PODODSJEK DOKUMENTACIJSKE

KONTROLE

PODODSJEK GRADSKIH PRIHODA

Upravni odjel za socijalnu skrb i zdravstvo

157

5.26 Zaposleni u gradskoj upravi

Tablica 61. Broj zaposlenih u gradskoj upravi

STANJE KADROVASTANJE NA DAN Zaposleni na neodređeno

vrijeme225

228

230

238

241

31.12.2004

31.12.2005

31.12.2006

Sistematizirano

228

Izvor: Grad Osijek

Tablica 62. Spolna struktura zaposlenih u gradskoj upravi

STANJE NA DAN

140

95

MUŠKI ŽENE

SPOLNA STRUKTURA ZPOSLENIH

146

146

88

92

31.12.2004

31.12.2005

31.12.2006

Izvor: Grad Osijek

Tablica 63. Obrazovna struktura zaposlenih u gradskoj upravi

NSS SSS VŠS VSS MR I DR

31.12.2004 28 104 12 85

31.12.2005 28 103 13 91 3

31.12.2006 25 104 15 95 2

OBRAZOVNA STRUKTURA - STRU ČNA SPREMASTANJE NA DAN

Izvor: Grad Osijek

Tablica 64. Dobna struktura zaposlenih u gradskoj upravi

do 30 god. 30 - 40 god. 40 - 50 god. 50 -60 god. 60 - 70 god.

31.12.2004 12 62 73 71 10

31.12.2005 16 63 72 78 9

31.12.2006 15 60 74 80 12

DOBNA STRUKTURASTANJE NA DAN

Izvor: Grad Osijek

158

5.27 Sudski postupci, pravna pitanja i ugovorni odnosi

U ovom trenutku ne vodi se ni jedan spor koji bi značajnije mogao utjecati na financijsku stabilnost i materijalno poslovanje Grada Osijeka.

U svom redovnom poslovanju Grad Osijek sudskim putem potražuje svoja dospjela, ali nenaplaćena potraživanja, isto tako sudionik je brojnih kako ovršnih tako i stečajnih postupaka u kojima kao vjerovnik potražuje dugovanja.

Sudski i drugi postupci koji se vode protiv Grada svojom pravomoćnošću nisu takve prirode da bi mogli utjecati na financijsku stabilnost ni bi mogli ugroziti uredno izvršavanje obveza koje proizlaze iz izdavanja Obveznica.

Izvršavanje dugogodišnjih ugovora koje je Grad zaključio također ne predstavljaju materijalno opterećenje za poslovanje Grada Osijeka.

Grad Osijek u svom poslovanju ne ovisi o tuđim patentima, licencama ili drugim ugovorima s trećima koji imaju ili bi mogli imati veće značenje za poslovanja Grada.

5.28 Izvanredne okolnosti

Ne postoje izvanredne okolnosti koje bi mogle značajnije utjecati na poslovanje Grada Osijeka.

5.29 Najvažniji dobavlja či

Grad Osijek obveznik je Zakona o javnoj nabavi sukladno čl. 4. stavku 1. istog Zakona. Sukladno Zakonu Grad je Osijek za sve nabave roba, radova i usluga dužan provesti postupak nabave. Javna nabava, kao poseban postupak odabira ugovorne strane radi sklapanja ugovora, kojeg provode tijela javnih ovlasti, a koji imaju za posljedicu trošenje javnih sredstava, ustanovljena je s ciljem poticanja slobodnog tržišnog nadmetanja, a u svrhu djelotvorne uporabe proračunskih sredstava. Drugim riječima cilj je javnom nabavom postići najveću vrijednost za novac. Jedno od načela javne nabave jest načelo ravnopravnosti učesnika – zabrana diskriminacije. To je načelo uputa naručiteljima da svi ponuditelji u postupcima javne nabave moraju biti ravnopravni i ne smije se nikoga diskriminirati ni favorizirati. Dokumentacijom za nadmetanje određuje se kriterij za odabir najpovoljnije ponude te se temeljem postavljenih kriterija odabire ponuditelj s kojim se sklapa ugovor o nabavi. U skladu sa svim navedenim Grad Osijek, kao obveznik Zakona o javnoj nabavi, nema ključnih dobavljača ni postoji ovisnost o pojedinim dobavljačima.

159

6 OPOREZIVANJE

Sljedeći sažetak poreznog tretmana vlasništva Obveznica temelji se na hrvatskim zakonima i drugim propisima na snazi u vrijeme pripreme ovog prospekta. Zakon o porezu na dobit (Narodne novine 177/04, 90/05 i 57/06) i Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine 95/05) uređuju oporezivanje domaćih i inozemnih pravnih osoba, a Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine 177/04) i Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine 95/05 i 96/06) uređuju oporezivanje domaćih i inozemnih fizičkih osoba.

Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno. Takve izmjene, tumačenja i/ili odluke mogu imati i retroaktivni učinak i porezne posljedice za vlasnika Obveznica.

Porezni tretman vlasnika Obveznica može se razlikovati ovisno o posebnoj situaciji vlasnika Obveznica, te se u tom slučaju na neke vlasnike mogu primjenjivati posebna pravila koja se ovdje ne razmatraju. Isto tako, ovdje se ne razmatraju eventualne porezne posljedice prema pravu drugih država, a do kojih bi moglo doći u odnosu na neke vlasnike Obveznica. Od nadležnih poreznih tijela Republike Hrvatske nije, ni će se tražiti bilo kakva odluka u svezi bilo koje ovdje iznesene informacije. Ovaj sažetak ne predstavlja pravno mišljenje, pa se tako ne razmatraju ni svi porezni vidovi koji mogu biti relevantni za vlasnika Obveznica.

Svaki sadašnji i budući vlasnik Obveznica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja Obveznicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih država ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene i dopune relevantnih poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih država ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene i dopune relevantnih poreznih propisa koje su u tijeku ili su predložene do dana izdavanja ovog prospekta, te o izmjenama i dopunama relevantnih poreznih propisa nakon nadnevka ovog prospekta.

6.1 Oporezivanje kamata

Na isplatu kamata iz Obveznica ne obračunava se i ne plaća porez na dodanu vrijednost.

Prihod koji hrvatske pravne osobe ostvare od kamata, uključivo i kamate iz Obveznica, ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20 %.

Prihod koji fizičke osobe – porezni obveznici u Republici Hrvatskoj ostvare od kamata iz Obveznica ne smatra se dohotkom i ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak pa nije oporeziv.

U skladu s hrvatskim propisima, isplata kamata iz Obveznica inozemnim pravnim i fizičkim osobama ne podliježe plaćanju poreza po odbitku.

6.2 Oporezivanje glavnice

U skladu s hrvatskim propisima, isplata glavnice Obveznica nije podložna posebnim porezima.

6.3 Oporezivanje kapitalne dobiti

Kapitalna dobit u smislu ovog prospekta jest prihod ostvaren prodajom Obveznice, u iznosu razlike između cijene po kojoj je Obveznica prodana i cijene po kojoj je uplaćena, odnosno kupljena.

Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe, obveznici poreza na dobit, ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20 %.

Kapitalna dobit koju prodajom obveznica ostvare fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak, ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako to nije djelatnost poreznog obveznika.

160

7 OPĆE INFORMACIJE

7.1 Odobrenja

Temeljem Zakona o proračunu (NN br. 96/2003), članak 105., stavak 1., izdanje obveznica Grada Osijeka odobrila je Vlada Republike Hrvatske Odlukom o davanju suglasnosti Gradu Osijeku za zaduženje izdavanjem municipalnih obveznica od 25. svibnja 2007., Klasa: 403-01/07-02/05, Urbroj: 5030120-07-1.

Izdanje Obveznica regulirano je Ugovorom o upisu Obveznica Grada Osijeka, koji je sklopljen 30. listopada 2007., između Grada Osijeka kao Izdavatelja i Privredne banke Zagreb d.d. kao Agenta i Pokrovitelja izdanja i uvrštenja uz plasman na domaćem tržištu kapitala iznosa od 25.000.000,00 kuna.

Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira, ovaj prospekt odobrila je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga 02. kolovoza 2007., a dopune prospekta dana 11. i 18. listopada 2007.

7.2 Uvrštenje Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze

Obveznice će biti uvrštene u Redovito tržište Zagrebačke burze pod oznakom GROS-O-17AA.

Sekundarno trgovanje na burzi započet će odmah nakon uvrštenja.

7.3 Depozitorij, prijeboj i namira

Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira u Središnjoj depozitarnoj agenciji, Heinzelova 62 a, Zagreb, pod ISIN oznakom HRGROSO17AA9.

Obveznice su uvrštene u Usluge depozitorija i Usluge prijeboja i namire dana 30. listopada 2007. u SDA.

U postupku sekundarnog trgovanja na burzi SDA će, kao dio Usluga prijeboja i namire, unositi promjene u vlasničkim pozicijama koje su rezultat trgovanja.

7.4 Dokumenti

Kopije sljedećih dokumenata mogu se dobiti na uvid u uredu Grada Osijeka, Kuhačeva 9, Osijek i kod Agenta i Pokrovitelja izdanja Privredne banke Zagreb, Račkoga 6, Zagreb, za vrijeme redovnoga radnog vremena, u razdoblju od 30 dana od nadnevka ovog prospekta:

(i) Prospekt

(ii) Odluka Gradskog vijeća Grada Osijeka o zaduživanju izdavanjem municipalnih obveznica od 23. travnja 2007.

(iii) Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti Gradu Osijeku za zaduženje izdavanjem municipalnih obveznica od 25. svibnja 2007.

(iv) Rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga o odobrenju prospekta i dopuna

(v) Statut Grada Osijeka

(vi) Financijske izvještaje proračuna Grada Osijeka za 2004., 2005. i 2006. godinu. i prvo tromjesečje 2007. godine

161

8 POTPISNIK PROSPEKTA

“Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podatcima kojima raspolažemo, izjavljujemo da svi podatci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Izdavatelja, prava sadržana u vrijednosnim papirima na koje se odnose, te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene.”

Za Grad Osijek

Danijela Lovoković, dipl. ing. arh.

povjerenica Vlade Republike Hrvatske za Grad Osijek

___________________________

162

9 SUDIONICI IZDAVANJA MUNICIPALNIH OBVEZNICA

Izdavatelj

Grad Osijek

Kuhačeva 9

31 000 Osijek

Agent i Pokrovitelj izdanja


Račkoga 6

10 000 Zagreb

Agent uvrštenja


Račkoga 6

10 000 Zagreb

Administrativni agent


Račkoga 6

10 000 Zagreb

Platni agent

Središnja depozitarna agencija d.d.

Heinzelova 62 a

10 000 Zagreb

Prospekt izdanja obveznica Grada Osijeka - FINAL · prikazani za istu vrstu podataka mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmeti čki agregati. Upu ćivanje u ovom dokumentu na

Documents