This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
9.1 Kombinacije delovanja prema fazama izvodjenja obalnog stuba...................................40
9.2 Provera obalnog stuba na prevrtanje I klizanje..............................................................41
8.6 Koeficijent sigurnosti na klizanje je................................................................................42
9.3 Kontrola naprezanja u tlu...............................................................................................43
9.4 Određivanje potrebne armature u zidu i temelju oporca..............................................44
1. Idejna Rešenja
U okviru zadatog profila terena razmatrane su tri varijante rešenja, koje su imale okvirni i kontinualni staticki sistem. Poprečni presek je isti za sva tri slučaja – rebrasti poprečni presek.
I- Varijanta Razupora, sa osovinskim rastojanjem izmedju kosnika od 46m, a raspon medju petama iznosi 74m.
II – Varijanta
Obešeni most, sa dva pilona prečnika 3,00m I rasponom od 15.00m od prvog oporca I 70.00m do sledećeg.Poprečni presek je rebrasti sa dva rebra na osovinskom rastojanju od 7,20m I visine 2.50m.
III – Varijanta
Lučni nosač koji se koristi za premošćavanje ukupne daljine, nadlučni subovi koji prnoe opterećenje od rasponske konstrukcije na luk. Ukupna dužina luka je 75m, dok je odstojanje od obalnih stubova 12,50m. Ukupna dužina mosta je 100m.Međusobno rastojanje nadlučnog sklopa, tj rastojanje među stubovima koji prihvataju opterećenja I prenose na luk su 14.00m
Od ponuđenih rešenja, sva tri bi bila estetski prihvatljiva. Međutim gledano sa ekonomske, statičke I sigurnosne strane prihvatljivo rešenje u ovom slučaju je rešenje varijante. Estetski dojam ovog rešenja je takav, da gledaocu daje uvid u to da se prepreka savladjuje sa lakoćom, prateći tok prirode, ali I male dimenzije poprečnog preseka u odnosu na ostala dva rešenja.
2. Tehnički opis
Za izradu grafičkog rada datog zadatka usvojen je statički sistem trapezaste
razupore. Osovinsko rastojanje među petama iznosi 79.00m, dok je osovinsko
rastojanje među razuporama 46.00m. Jedan temelji razupore su na 10.00m od oporca a
drugi na 7.00m.osovinsko rastojanje do preseka sa glavnim nosacem je 18.00 odnosno
15.00m. Kontinualna greda je oslonjena na svim stubovima na nepokretnom ležištu.
Prema zadatku prepreka koja se savlađuje je vodotok. Rang saobraćajnice je II
reda u 2 pravca. Prema zadatku drumski most ima i pešačke staze sa obe strane za
jedan red pešaka.Pešačka staza se nalazi na konzoli širine 140.00cm, na njoj imamo
još AB venac, montažnu ploču, koja nam omogućava da kroz pešačku staz vodimo I
instalacije. Na pešačkoj stazi postoji ograda visine 1.1m izrađena od hladno oblikovani
profila.
Na osnovu datog zadatka,usvojeni poprečni presek mosta je gredni sistem sa
dva rebra 375*100cm,razmak izmedju rebara je 5.00 cm dok osovinski razmak iznosi
6.00m. Pešačke staze su predviđene za jedan red pešaka i iznose 80,00cm,plus sa obe
strane pešačke staze su po 35cm udaljene od drumskog saobraćaja ivičnjacima visine
takođe 35cm. Što znači da nisu potrebni odbojnici. Širina saobraćajnih traka je usvojena
3,50m. Prema ovim merama dolazimo do podatka da je ukupna širina mosta 9.80m.
Usvojena debljina kolovozne ploče je 25 cm. Ploča nosi u jednom
pravcu.Usvojena I rasporedjena je odgovarajuća armatura u polju I nad osloncem.
Osa mosta je prava celom svojom dužinom nema krivina.Niveleta mosta je u
pravcu, zbog prepreke koja se savladjuje.Potrebno je uraditi slivnike na mostu koji se
nalaze na svakih 15m za odvodnavanje mosta.Za odvodnjavanjeje potreban pad koji se
izvodi po 2,50% u poprečnom pravcu ,a odradjen je od betona marke MB15 .
Većina elemenata ovog mosta je monolitna sem par montažnih elemenata I to:
montažne ploče, ograde..
Predviđeno je da se izrada ovih elemanata izvdi na poligonu pa da se kasnije
montaža vrši sistemom naguravanja pomoću hidrouličkih presa.
Razupore su iste dužine I iznose 21.00m I poprečnih dimenzija 200/200cm. Velike
dimenzije poprecnog preseka razupore su potrebne zbog uticaja koji se javljaju u njima,
ali I zbog izvijanja.Kosi stubovi su ukopani do iste visine.Na gornjem delu stubovi su
povezani gredom koja je konstruktivno armirana zato što su rebra centrično oslonjena
na stubove, tako da nemamo pojavu dodatnih momenata..
Razupore su uklještene u dnu, dok se na krajevima konstrukcija oslanja na nepokretnim
odnosno pokretnim ležištima.
Obalni stubovi su sa paralelnim kracima, gde su kraci dužine 4.57m. Visina
obalnog stuba je 6.80m Prilikom izrade stub je proveren na sve uticaje koje se mogu
javiti u njemu. I na osnovu toga je pokazano da zadovoljava usvojene dimenzije.
Kosi stubovi (razupore) su fundirani na temeljnim kontra gredama, dok je obalni
stub fundiran na temeljnim stopama. Kod stubova usvojene dimenzije temeljne grede
su 5.00 x 3.50m.
Dimenzije temeljne stope kod obalnih stubova,tj oporaca je 12.00 x 5.00 x 1.50
Tlo je dobre nosivosti i zadatkom ono iznosi300-600 kN/m2( proracun radjen sa 600
kN/m2)
Prilikom izrade projektnog zadatka korišćena su sledeće karakteristike materijala:
- armature RA 400/500
- marke betona za ploče MB30 I za stubove I temelje MB40
Za postavljanje pada na betnskoj kolovoznoj ploči,korićen je vodonepropusni beton,
Poprečni presek mosta je simetričan,pa posmatramo polovinu širine mosta:
B.1. STALNO OPTEREĆENJE
-S
opstvena težina glavnog nosača ………………………………….. qgl.nosaca=6.55m2 x 25kn/m3=163.75kN/m’
- Težina kolovozne ploče (AB kontinualna ploča)………….….qkp=0.25 m x 25 kN/m3 x 1.00m =6,25kN/m’- Težina oplate koja se veša za izradu kolovozne ploče………………………. qo=6.00m x 1kN/m3= 6.00kN/m’
B.2. DODATNO STALNO OPTEREĆENJE
Za ceo most:
Pešačka staza+ivičnjak ………………………………………………. qp+i=0,20m x 25kN/m3x0,80m x 2=8,00kN/m’
- Hidroizolacija……………………………………………………………………….…….qhi=9.80 m x 0.5 kN/m2 =4,90kN/m’- Zastor ………………………................................................... qz=0,07m x 25kN/m3x9.80mx1m= 17,15kN/m’- Ograda……………………………………………………………………….………………………….qo= 0.5 kN/m’ x 2 =1.00kN/m’
Σ gkp =31.05 kN/m’ ≈ 31.10kN/m’Za jedan nosač(Krajnji nosači):
Pešačka staza+ivičnjak ……………………………………………………. qp+i=0,20m x 25kN/m3x0,80m =4,00kN/m’
- Hidroizolacija……………………………………………………………………..….…….qhi=4.23 m x 0.5 kN/m2 =2.12kN/m’- Zastor ………………………................................................................ qz=0,07m x 25kN/m3x6.00= 10.50 kN/- Ograda……………………………………………………………………….……………………………….qo= 0.5 kN/m ’ =0,50kN/m’
Σ gkp = 17.12 kN/m’ ≈ 17.15kN/m’
6.4 Pokretno opterećenjePrema YU propisima,most odnosno njegovi delovi računaju se prema računskoj šemi opterećenja
mostova u zavisnosti od kategorije mosta(tabela 1)
Tabela 1.
Kategorija mosta Računska šema
I 600+300
II 600
IIIširina kolovoza ≥ 6.0m 300+300
širina kolovoza < 6.0m 300
Prilikom proračuna glavna traka se na najnepovoljnijem mestu opterećuje tipskim vozilom (prema slici tabeli 2).Uzdužna osa vozila mora biti paralelna sa uzdužnom osom trake.
Tabela 2.
VoziloUkupni teret
[kN]
Teret pojedinog točka [kN]
Širina naleganja točka
b1 b2
V 600 600 100 0.60 0.20
V 300 300 50 0.40 0.20
Tabela 3.
Vozilo
Ukupna težina vozila
[kN]
Zamenjujuće ravnomerno raspodeljeno
opterećenje p1
[kN/m]
Ravnomerno raspodeljeno
opterećenje p2
glavne trake
[kN/m]
Ravnomerno raspodeljeno
opterećenje izvan
glavne trake p3
[kN/m]
V 600 600 33.3 5.00 3.00
V 300 300 16.7 5.00 3.00
1)Opterećenje p je zamenjujuće opterećenje za tipsko vozilo
Glavna traka se opterećuje ravnomerno raspodeljenim opterećenjem p1 (prema tabeli 3) ispred I iza tipskog vozila.
Tipsko vozilo može biti smešteno na kolovozu tako da točkovima dodiruje ivičnjak.Površina izvan glavne trake opterećuje se ravnomerno raspodeljenim opterećenjem p2 u kombinaciji sa ostalim saobraćajnim opterećenjem(slika 2)
Slika 2. –Računska šema opterećenja
Pri proračunu pojedinih delova mosta (Delova pešačkih staza,ploča,poprečnih nosača I dr.) uzima se ravnomerno raspodeljeno opterećenje p3=5.00kN/m2.Dinamički koeficijent za drumske mostove računa se prema sledećoj formuli:
, gde je L raspon koji se računa.
Sva korisna opterećenja u glavnoj traci moraju se uvećati ovim koeficijentom.To ne važi za pešačke staze.Ako je raspon nosećih elemenata mosta veći od 10.0m onda se dozvoljava smanjenje korisnog opterećenja pešačkih staza na p=5.5-0.05L,u tom slučaju ne može se uzeti vrednost manja od 4,00 kN/m2(Na strani sigurnosti sam ako uzmem da je korisno opterećenje p=5,00kN/m2).
Tako da je:
-Dinamički koeficijent: Kd = 1.4 – 0.008 x l = 1.4 – 0.008 x 46= 1.04
-Glavna traka:
p1xkd= 5.0 x 1.04 =5.20 kN/m2
Pxkd=100.0 x 1.04 =104.00kN (od vozila V600)
-Ostali deo kolovoza:
6.5Šema u poprečnom pravcu na mestu vozila
6.6Šema u
poprečnom pravcu na mestu izvan vozila:
6.7Šema rasprostiranja opterećenja:
Uticajna Linija:
P2*=3.00x(0.51x3.00/2) =2.295kN/m
P1*=p2
*+((1.0+0.51/2)x3.0)xp1*=14.073kN/m’
P*=P1 x kd x (β1+β2 ) =104 x (0.92+0.60)+ =158.08 kN
6.8Pokretno opterećenje:- Pešaci : p=5.0kN/m2 → Na glavni nosač p*=5 x 1.40 = 7.00 kN/m’
6.9 Konačna šema opterećenja:
6.10 Dijagram presečnih sila
4833.6
7
-24838.8
9
-26825.5
1
21563.5
2
-29035.1
9
5135.2
0
-23815.1
8
0
7.0
0
1
18.0
0
2
46.0
0
3
15.0
0
4
10.0
0
5 0
11.00
1
Opt. 1: stalno
Uticaji u gredi: max M3= 21563.52 / min M3= -29035.19 kNm
2198.3
5
2208.6
9
3092.6
9
2231.8
8
-1568.9
5
-2327.7
0
-1552.0
9
0
7.0
0
1
18.0
0
2
46.0
0
3
15.0
0
4
10.0
0
5 0
11.00
1
Opt. 2: pokretno
Uticaji u gredi: max M3= 3092.69 / min M3= -2327.70 kNm
544.2
8
-2796.9
0
-3020.5
9
2428.0
9
-3269.4
1
578.2
3
-2681.6
3
0
7.0
0
1
18.0
0
2
46.0
0
3
15.0
0
4
10.0
0
5 0
11.00
1
Opt. 3: korisno
Uticaji u gredi: max M3= 2428.09 / min M3= -3269.41 kNm
12320.2
0
44437.8
9
12934.2
0
-47600.7
5
-52335.2
5
-56531.1
1
-45724.9
8
0
7.0
0
1
18.0
0
2
46.0
0
3
15.0
0
4
10.0
0
5 0
11.00
1
Opt. 4: 1.6xI+1.8xII+1.8xIII
Uticaji u gredi: max M3= 44437.89 / min M3= -56531.11 kNm
6.11 Potrebna armaturaDimenzionisanje (beton)
118.3
1
499.1
9
313.9
7
358.0
9
523.3
9
158.1
7
234.7
7
210.4
0
234.0
3
266.6
3
261.3
0
0
7.0
0
1
18.0
0
2
46.0
0
3
15.0
0
4
10.0
0
5 0
11.00
1
Merodavno opterecenje: 1.60xI+1.80xII+1.80xIII @1@PBAB 87, MB 40, RA 400/500
Naponi smicanja se nalazi u granicama : τ r¿ τ n<3 τ r.Tada će potrebna površina preseka armature na delu nosača. Gde je taj uslov ispunjen, određuje na osnovu redukovane merodavne transverzalne sile:
TRu= Tmu –Tbu , gde je Tbu= 0.5x (3 τ r – τ n ) b x z = 0.5x( 3x1.3 – 2.70) 1.00x0.9= 54.00 kN
eu=10cm- rastojanje uzengija; - ugao nagiba pritisnutih štapova u modelu rešetke
Deo transverzalne sile koji se poverava uzengijama:
τ Ru,u,1 = m x a u(1)
bxe uxσ vx(cosα +sinαctθ )=
4 x1.54100 x 10
x400 = 2.46Mpa
eu= m xa u(1)bxτ Ru , u , 1=
4 x1.54100 x 0,246 x40=10.16≈ 10.00 cm
Usvojena armature: RUØ14/10cm (aa1=1.54cm2)
Član 182: Grede moraju po celoj dužini osiguranja imati uzengije na razmaku 2/3 ukupne visine
nosača, ali ne većem od 30cm u slučaju da je , odnosno na razmaku 1/3 visine preseka,
od. 20cm u slučaju da je . Pri dvostrukom armiranju preseka uzengije moraju biti na razmaku od 15Ø, gde jeØ prečnik najtanje šipke podužne pritisnute armature. Prečnik uzengija mora biti najmanje Ø6mm (maxØ12mm za uzengije od rebraste armature - član 140).
Član 180: U blizini čvora, čak i kada osiguranje nije potrebno na dužini nosača od 0.2l, gde je l teorijski raspon nosača, poželjno je progustiti uzengije na dvostruko manjem rastojanju nego u polju grede. Ove uzengije moraju biti zatvorene sa preklopom.
Član 182: Ako ne postoje statičke podužne šipke u svim uglovima svih uzengija, treba predvideti odgovarajuće konstruktivne (montažne) podužne šipke (min Ø12mm), da bi se omogućilo povezivanje gornjeg i donjeg pojasa betona uzengijama.
Član 180: Iz konstruktivnih razloga na bočnim strana preseka h≥50cm rastojanje podužnih šipki armature je max 30cm, što se izvodi postavljanjem podužne šipke (Ømin =8mm)
8. Proračun (srednjeg stuba) prema vitkosti i graničnoj nosivosti
Kontrola vitkosti
Ψ 1=0
Ψ 2=Σ EI /lstΣ EI / lgr
=
Σ EI / lst0.5 Σ EI
lgr+
0.5 Σ EIlgr
=
4.67 /22 , 000.5 Σ EI
lgr+
0.5 Σ EIlgr
=
0.2220.5∗1.338
25+
0.5∗1.33846
=
0.2220.0239+0.0 126
=4.64
Istuba2,004
12==1,33 A=2.00*2.00=4.00m2 ; EIgrede=1.338 kNm2
Ψ sr=Ψ 1+Ψ 2
2=
0+4.642
= 2.322
k=0.05*(20-Ψ sr)√1+Ψ sr = 0.05*(20-2.322)√1+2.322 =1,62
Proračun vitkosti li=l*k=21*1.62=34.02m
Pod pretpostavkom da je dužina izvijanja jednaka datom izrazu li=l*k,za sisteme sa
nepomerljivim čvorovima,prem članu 104,vitkost λI se određuje:
0
7.0
0
1
18.
00
2
46.
00
3
15.
00
4
10.
00
5 0
11.00
1
λ=hiib
=34.020.577
= 58.97 ib=√ IxA
= 0.577
Za pomerljive i nepomerljive sisteme,provera stabilnosti vitkog elementa na izvijanje nije potrebna ukoliko je zadovoljen bar jedan od sledećih uslova (član 105):
Prvi uslov λ I≤ 25
Drugi uslov e1/d ≥3,5
Treći uslov e1/d ≥3,5 x λ I
75
Pri tome je :e1- ekscentricitet normalne sile pritiska sračunat po teoriji prvog reda za elastičan sistem;d – odgovarajuća visina poprečnog preseka u pravcu ekscentriciteta e1.25<65,15<75 =>Stubovi su umereno vitki i proračun se vrši po približnoj metodi(oblast umerene vitkosti) (član 106)
Uticaji dobijeni iz tower-a:
Ekscentricitet usled uticaja prvog reda - e 1
U opštem slučaju za pomerljive I nepomerljive sisteme,ekscentricitet normalne sile usled uticaja I reda jednak je:
e1=MgNg
+MpNp
=3010,30∗100
14676,65+ 996,50∗100
2384,75= 20,51+41,78 =62,29cm
e1/d≤3.5=>62,29 / 200=0.311≤3.5
-e o=>ekscentricitet usled nepravilnosti u izvodjenju
Pri proračunu prema metodi “dopunske ekscentričnosti” naše važeće norme postavljaju određene granice kada nije potrebnu uvoditi efekte dugotrajnog dejstva na vitke elemente,u sledećim slučajevima:
λ ≤50
e1/d≥2
Ng≤0.2Nq
Pošto je ispunjen treći uslov nije potrebno uvoditi efekat tečenja betona.
-e2 - dodatni ekscentricitet II reda
Kada je određeno e1 onda se lako određuje ekscentricitet e2,bilo da se radi za sisteme sa pomerljivim ili sa nepomerljivim čvorovima,prema sledećim obrascima:
Dimenzije stuba u petama …………………………………………………….……..… a/b=80/80 cm.
Odnos širine i dužine osnove temelja .................................................................................…1/1.5
Ukupna težina poda i korisno opterećenje na podu(pretpostavka) ............................. p=10kN/m2
Dozvoljen napon u tlu na koti fundiranja .........................................................σzdozv.=600 kN/m2
Zapreminska masa tla ……………………………………........................................... γ=18.0 kN/m3
Kvalitet betona i čelika ……………………………. ……........………………….MB 40, RA 400/500
Potrebna približna površina osnove stope iznosi:
σrač= NA
±MW
≤ σdoz=600 kN /m2
600=86 81.845 .00∗L
±1069.63∗6
5 .00∗L2
L2=3.86L±2.85L2- 3.86 ±2.85 =0L1=2.96
Usvojeno je A/B=5.00/3.50 m
Stvarna površina stope je
Fstv= 5.00 x 3.50= 17.50 m2
Izvrši se usvajanje visine stope temelja pa se potom vrši kontrola napona smicanja u betonu od uticaja vertikalne sile Nu I momenta savijnja Mu.
Usvajanje visine stope H vrši se po eksperimentalnom obrascu:
H = Nu
2 x (a+b ) x τ r x0.8 = 8.681
2 x (0.80+0.8 ) x1.3 x 0.8 = 1.67m
gde su a i b dimezije preseka stuba, τ r dozvoljen napon smicanja betona i 0,8 je korektivni koeficijent.
Usvojeno je H=165.00cm
Za ovu usvojenu vrednost izvrši se kontrola stvarnih napona smicanja.
d kp = 1,13 ⋅√axb = 1,13 ⋅√0.80 x0.80 = 0.904 m
dkp - dimenzija kritičnog preseka ( d kp = d+h za kružni presek, odnosno d kp = 1,13 ⋅√axb za
pravougaoni presek dimenzija stranica a i b) q= 8681.84
5.00∗3. 50±
1069.63∗6
5.00∗3 .502 =598.25 kN/m2 < σdoz= 600.00 kN/m2
¿>¿ τ r = 8.68184−0.59825( 3.14 x 0.904 x0.904
4)
1.65 x3.14 x 0.904 =8.298
4.68 =1.77 Mpa ¿ τ r = 1.30 Mpa
Naponi smicanja se nalazi u granicama : τ r¿ τ n<3 τ r.Tada će potrebna površina preseka armature na delu nosača. Gde je taj uslov ispunjen, određuje na osnovu redukovane merodavne transverzalne sile:
TRu= Tmu –Tbu , gde je Tbu= 0.5x (3 τ r – τ n ) b x z = 0.5x( 3x1.3 – 1.77) 1.00x0.9= 19.17 kN
Za MB 40 i RA400/500 pristupa se određivanju potrebne armature. Kritični moment savijanja u preseku c-c dobija se kada se moment Mc p omnoži sa koeficijentom sigurnosti νsr
A.1.3. Stalno opterećenje na obalnom stubu-Tezina glavnog nosaca 190.63 kN/m- Pešačka staza 24.17kN/m- Ploča 15.00 kN/m
g=229.80 kN/m
Gg=229.80*(5.92+0.50)*2=2950.63kN
Staticki proracun
6469.38
1386.3
9
4783.10
1345.4
4
10901.69
457.05
7684.3
5
12587.97
394.57
7547.3
3
0
7.0
0
1
18.0
0
2
46.0
0
3
15.0
0
4
10.0
0
5 0
11.00
1
Opt. 1: stalno
Reakcije oslonaca
140.72
403.4
7
548.32
62.0
8
466.42426.5
5164.54
62.7
6
25.98
388.63
469.1
6
679.45
284.08
17.2
7
784.73
227.17
464.3
0
33.86
385.42
18.6
6
0
7.0
0
1
18.0
0
2
46.0
0
3
15.0
0
4
10.0
0
5 0
11.00
1
Opt. 2: pokretno
Reakcije oslonaca (Min/Max)
728.46
156.1
1
538.58
151.5
0
1227.55
51.47
865.2
7
1417.43
44.43
849.8
4
0
7.0
0
1
18.0
0
2
46.0
0
3
15.0
0
4
10.0
0
5 0
11.00
1
Opt. 3: korisno
Reakcije oslonaca
A.1.4. Opterćenje od rasponske konstrukcije (stalno iz tower-a)Rg=1386.39 kN na jednom deluRg=1386.39*2 = 2772.78kN
A.1.5.Opterećenje od saobraćaja na rasponskoj konstrukciji (pokretno iz tower-a)P=559.58 kNPp+v=2*559.58= 1119.16 kN
A.1.6. Jednako podeljeno sabraćajno opterećenje iza stuba: -opterećenje na stazama iznad krila:
Pp1=5*0.5*2*(4.57+0.50)=25.35 kN A.1.7. Opterećenje od kolovaza koje je iznad temelja iza zida stuba Pp2=12.62*2/9.80=2.58 kN
A.1.8. Od vozila iza obalnog stuba ( P=100kN 3 sile na jednoj I 3 sile na drugoj strani) Zamenjujuće ravnomerno raspodeljeno opterećenje:
Pz=(5,0 * 3,0 + 3,0 * 3,0)*(9.80-5.00))=182.88 kNA.1.9. Od vozila iza obalnog stuba Pp2=(33,33 * 3+ 3,0 * 9.80) * 1,5 =206.79 kN
B.Horizontalno opterećenje
B.1 Pritisak tla na stubu φ=30 ° -za stanje mirovanja γ=18kN/m3
eH=K a∗γ∗h K a=λ a=tg2 ·(45°−30° /2)=0.333
po = 5.0 ⋅ 0.333 = 1.665 kN/m eH=0.33*18*6.80=40.39 kN/m2
Etla=40.39*6.80*12.00*0.5=1647.91kN B.2 Pritisak tla od kontinualnog saobraćajnog opterećenja iza zida Δh=(5,0*3,0 + 3,0*9.80)/(9.80*18)=0,252 m
eo=Ka∗γ∗Δh=0.33*18*0.252=1.497 kN/m
epo= eo*h*l=1.497*6.80*9.80=99.75 kNB.3. Pritisak tla od vozila iza obalnog stuba
Δh=(33,33*3,0 + 3,0*9.80)/(9.80*18)=0,741 m
eo=Ka∗γ∗Δh=0.33*18*0.741= 4.40 kN/m
epo= eo*h*l=4.40*6.80*9.80*= 293.22 kN
B.4. Sila trenja u ležištima TL=kr*R
TL-Sila otpora u lezajimakr –koef.otpora lezista (0.03-tablicno)
R-celo(g)+pola(p),deluje u visini donje ivice lezista =0.03*524.89=15.75 2-ležišta=>15.75*2=31.50 kN
B.5. Sila kočenja (Deluje u visini povrsine kolovoza,paralelno sa osom mosta.Velicina ove sile je veca vrednost od:
1/20 jednakopodeljenog povrsinskog opterecenja p2=3.00kn/m2 na celoj povrsini kolovoza mosta na duzini izmedju dva dilataciona prekida rasponskog sklopa
30% tezine tipskog vozila bez dinamickog koeficijenta
Hk = 1/20 x 3.00 x 9.80 x (4x28) = 164.64 kNHk = 30% x 600 = 180.00kN ¿>¿ Hk= 180.00 kN
9.1Kombinacije delovanja prema fazama izvodjenja obalnog stuba
C.1.=>obalni stub je izveden i nasuto tlo =>I=A1.1+A1.5+B1
C.2.=>obalnom stubu su postavljeni (AB venac, IvičNJACI, instalacije…) =>II=I+A1.3
C.3.=>izvedena je rasponska konstrukcija =>III=II+A1.4
C.4.=>vozilo je na mostu =>IV=II+A1.5
C.5.=>dok je vozilo na mostu na obalnom stubu je korisno opterećenje
=>V=IV+A1.6+B2
C.6.=>nema saobraćajnog opterećenja na mostu već je vozilo na obalnom stubu
=>VI=III+A1.7+B3
C.7.=>usled saobraćajnog opterećenja javlja se sila trenja na ležistima
=>VII=IV+B4
C.8.=>usled saobraćajnog opterećenja javlja se sila kočenja
=>VIII=IV+B5
9.2Provera obalnog stuba na prevrtanje I klizanje
Podaci: Pretpostvka da je dimenzija temelja oporca 12.00 x 5.00m hk = 5.30 m - slobodna visina zida Df = 3.00 m - dubina fundiranja (za oba oporca) γ = 18.0 kN/m3 - zapreminska težina tla p = 5.0 kN/m2 - korisno opterećenje na tlu ( pretpostavka) σzdozv. = 450.00kN/m2- dozvoljeno naprezanje u tlu ϕ= 30° - ugao unutrašnjeg trenja nk = 1.8 - dozvoljen koeficijent stabilnosti na klizanje np = 1.5 - dozvoljen koeficijent stabilnosti na preturanje MB 40 RA 400/500 Prvo određujemo koeficijent aktivnog zemljanog pritiska λ a = tg2·(45°-30°/2) = 0.333
Horizontalni pritisci u karakterističnim nivoima su
pO = 5.0*0.33= 1.665 KN/m2
p1 = ( 5.0 + 18.0 * 6.80) *0.33 = 52.55 kN/m2
Sila horizontalnog pritiska H1 (izracunata u gornjem delu I iznosi 1647.91kN)
Položaj sile H1 nalazi se u težištu dijagrama horizontalnih silapritisakas1 = (6.80/3) ⋅ (2 ⋅ 1.665+52.55)/(1.665+52.55) = 2.34 m
Horizontalna sila pritiska H2 se određuje analogno prethodnonavednom postupku
1 540.29≥ 1.5 , odnosno koeficijent na klizanje je 1.52 ≥ 1.5
Ukoliko je koeficijent sigurnosti na klizanje manji od dozvoljenog,mora se korigovati geometrija stope. To se može postići formiranjem zakošenja u ravni temeljne spojnice ili povećanjem širine stope što nije ekonomično obzirom na povećanje utroška materijala za oporac. U ovom slučaju dimenzije zadovoljavaju ovaj uslov.
Kontrola stabilnosti na preturanje
Moment stabilnosti u odnosu na tačku 1 je
Ms = 446.59 ⋅ 1.00+125.675 ⋅ 5.29+205.65 ⋅ 4.523+65.00 ⋅ 3.25+487.50⋅2.10+799.50 ⋅2.25+2325.00 ⋅ 2.50 =¿ Ms = 10889.11kNm
Koeficijent stabilnosti na preturanje je
MsM h
≥1.5 ¿>¿ 10889.114254.62
≥ 1.5 , odnosno koeficijent na preturanje je 2.56≥ 1.5
9.3Kontrola naprezanja u tlu
Kontrola naprezanja u tlu na nivou temeljne spojnice vrši se u odnosu na težište preseka 1-2.
Moment savijanja u odnosu na težište preseka je:
Mt = Mh ± ΣV(i) x e(i), i=1,2,3,4,5gde je e(i) odstojanje i-te sile V(i) od težišta preseka T.Mt = 446.59 ⋅ 1.167 - 125.675 ⋅ 5.29 - 205.65 ⋅ 4.523 - 65.00 ⋅ 3.25+487.50⋅2.10+799.50 ⋅2.25+2325.00 ⋅ 2.50 =7350.07 kNm
9.4Određivanje potrebne armature u zidu i temelju oporca
- Najmerodavniji slučaj delovanja na zid i temelj oporca je:
=>I=A1.1+A1.5+B1=6902.33 kN
=>II=I+A1.3=9852.96kN
=>III=II+A1.4=13021.62kN
=>IV=II+A1.5=14266.04kN
=>V=IV+A1.6+B2=14391.14kN
=>VI=III+A1.7+B3=13317.42kN
=>VII=IV+B4=13348.92kN
=>VIII=IV+B5=13497.42kN-sopstvena tezina ,opterecenje od saobracaja na rasponskoj konstrukciji ,pritisak tla na stubu ,stalno opterecenje na obalnom stubu,jednakopodeljeno saobracajno opterecenje iza stuba,pritisak tla od kontinualnog saobracajnog opterecenja iza zida
Na osnovu izvrsene kombinacije dejstva na oporcu,dolazimo do podatka da je najmerodavniji slucaj za dimenzionisanje:
Sopstvena težina;
Stalno opterecenje na obalnom stubu;
Opterećenje od saobraćaja na rasponskoj konstrukciji (pokretno iz tower-a)
Pritisak tla na zid oporca;
jednakopodeljeno saobracajno opterecenje iza stuba
pritisak tla od kontinualnog saobracajnog opterecenja iza zida
Staticki proracun
Staticki proracun
Za pretpostavljenu debljinu zida 100.0 cm. određuje se potrebna armatura.
hs = 100.00- 5.00 = 95.00
Mu= 1.7 x M = 1.7 x 3345.45 = 5687.27 kNm
Apot= Mu
h st∗σ∗k=
5687.27∗10095∗40∗0.9
=166.29 cm2 τ= Tmax0.9∗h∗b
=1.7∗766.010.9∗95∗100
=0.131kN/cm2≈
1.3kN/cm2
Usvojeno 34Rϕ 25 Ast=166.94 cm2
Usvojeno RUϕ14/15.00 cm
3345.45
0
0
3.00
1
2.20
2 Opt. 6: I+II+III+IV+V
Uticaji u gredi: max M3= 3345.45 / min M3= 0.00 kNm -766.01
0
0
3.00
1
2.20
2 Opt. 6: I+II+III+IV+V
Uticaji u gredi: max T2= -573.35 / min T2= -766.01 kN