PLANETARNI PRENOSNICIZADATAK Projektovati planetarni prenosnik
na osnovu date eme 1AI i izvesti kompletnu tehniku dokumentaciju,
za zadane podatke:
n1=2800 min-1n3=0i0=-4
P1=25 kW
Projekat treba da obuhvati sljedea poglavlja:
1. Tehniki opis planetarnog prenosnika,2. Izbor broja zubaca
zupanika planetarnog prenosnika i izbor broja satelita,3. Analitiko
i grafiko rjeenje kretanja radnih elemenata planetarnog
prenosnika,4. Prikaz toka snage kroz planetarni prenosnik i proraun
stepena iskoritenja,5. Izvriti proraun svih zupanika prenosnika i
odrediti sve geometrijske veliine zupanika,6. Izvriti poraun
pogonskog vratila i osovinica satelita,7. Izvriti proraun i izbor
odgovarajuih leajeva,
8. Rijeiti probleme podmazivanja i zaptivanja planetarnog
prenosnika,
9. Dati prikaz tribolokih procesa tribomehanikih sistema
planetarnog prenosnika sa aspekta minimiziranja elemenata
frikcionog procesa,10. Definisati parametre kuita planetarnog
prenosnika, ako je izvedba zavarena ili livena,
11. Nacrtati sklopni crte planetarnog prenosnika u dovoljnom
broju projekcija i presjeka,
12. Nacrtati radioniki crte svih zupanika, vratila, spojnice,
nosa satelita i osovinica.
1. Tehniki opis planetarnog prenosnika
Planetarni prenosnici predstavljaju posebnu grupu prenosnika
koji imaju osobinu da je bar jedno vratilo uleiteno u pokretno
rotirajuem lanu tzv. ruici. Dakle to su prenosnici kod kojih bar
jedan lan osim obrtnog kretanja oko svoje ose vri i obrtanje oko
neke druge ose.U osnovi, svi planetarni prenosnici sastoje se od
tri osnovna elementa: centralnih zupanika (a,b), satelita (c) i
ruice nosaa satelita (b), slika 1.1.
Planetarni prenosnici se dijele u dvije osnovne grupe:
obini planetarni prenosnici, koji u svom sistemu imaju
nepokretan zupanik
diferencijalni planetarni prenosnici, kod kojih su svi zupanici
pokretni.
Sve ira upotreba planetarnih prenosnika uslovljena je
prednostima:
veliki prenosni odnos, uz male dimenzije;
kompaktna izvedba;
mogunost postizanja razliitih prenosnih odnosa;
mogunost da se snaga pogonskog vratila raspodijeli na nekoliko
gonjenih vratila;
mogunost primjene vie satelita to dovodi do rastereenja zuba i
manjeg modula;
visok stepen iskoritenja; leajevi svih rotirajuih lanova
planetarnog prenosnika osim leajeva satelita nisu radijalno
optereeni;
svrsishodne kombinacije sa drugim vrstama prenosnika.
Nedostaci planetarnih prenosnika:
komplikovana konstrukcija;
veliki broj dijelova znai vea vjerovatnoa oteenja;
relativno skuplja izrada, pa prema tome i vea cijena na
tritu;
strogi zahtjevi za izradu, kontrolu i montau;
pojava centrifugalnih sila;
relativno mala zapremina ulja za podmazivanje potapanjem.
2. Izbor zubaca zupanika planetarnog prenosnika i izbor broja
satelitaIzraz za ukupni prenosni odnos planetarnog
prenosnika,i0:
Gdje je: - prenosni odnos izmeu zupanika 1 i 3 u odnosu na ruicu
R,
- broj zubaca centralnog zupanika 1,
- broj zubaca zupanika satelita,
- broj zubaca centralnog zupanika 3,
m eksponent koji oznaava broj sprezanja sa vanjskim ozubljenjem,
m=1;
Usvajamo broj zubaca centralnog zupanika 1:
Iz prethodng izraza dobija se: Da bi ugradnja pojedinih lanova
prenosnika bila mogua i da bi se omoguilo ispravno sprezanje
pojedinih zupanika, moraju biti zadovoljeni sljedei uslovi: uslov
koaksijalnosti vratila centralnih zupanika,
uslov susjedstva satelita,
uslov mogunosti uzubljenja satelita (uslov sprezanja
zupanika).
2.1 Uslov koaksijalnostiOsna rastojanja zupastih parova moraju
biti takva da se ostvari koaksijalnost vratila centralnih zupanika.
Za prenosnik 1AI vrijedi:
Gdje je: osno rastojanje zupastog para ,
- osno rastojanje zupastog para .
Osna rastojanja se mogu izraziti preko podionih prenika: Za
zupanike sa pravim zubima, bez pomjeranja profila i poto su moduli
oba zupanika isti, dobija se:
Na osnovu ovog izraza moe se odrediti broj zuba satelita .
2.2 Uslov susjedstva satelita
Planetarni prenosnici koji imaju vie ravnomjerno rasporeenih
satelita moraju zadovoljiti ovaj uslov da ne bi dolo do meusobnog
zadiranja satelita. Potrebno je da bude ispunjeno:
Gdje je K broj satelita. Usvaja se K=4.
Provjera ispunjenosti uslova:
Uslov je zadovoljen.
2.3 Uslov mogunosti uzubljenja satelita
Ovaj uslov spaad u kriterije montae i neispunjenje ovog uslova
dovodi do loih dinamikih karakteristika prenosnika. Uzubljenje e
biti mogue ako je ispunjen uslov:
Iz dobivenog se vidi da je uslov mogunosti uzubljenja satelita
ispunjen.
3. Kinematska analiza planetarnih prenosnika
Zadatak kinematske analize planetarnih prenosnikasvodi se na
rjeavanje kinematskih odnosa planetarnih prenosnika. Ovdje su
prikazane dvije metode:
Analitika metoda (Willis-ov princip) i
Grafika metoda.3.1 Analitika metoda
Osnova analitike metode analiziranja planetarnih prenosnika
sastoji se u posmatranju relativnog kretanja lanova prenosnika u
odnosu na ruicu. Na taj nain planetarni prenosnik posmatramo kao
obini prenosnik i prenosni odnos izmeu bilo koja dva lana
prenosnika () odreujemo na osnovu broja zubaca tih lanova. Moemo
pisati:
Gdje je: broj obrtaja centralnog zupanika a,
- broj obrtaja centralnog zupanika b,
- broj obrtaja ruice R.
Iz izraza za ukupni prenosni odnos moemo nai broj obrtaja ruice
R. Na slian nain odreujemo broj obrtaja satelita 2:
3.2 Grafika metoda
Rjeavanje kinematskih odnosa planetarnog prenosnika ovom metodom
vri se pomou plana brzina na koji se ucrtavaju poznati brojevi
obrtaja, odreuju brzine spajanja i zupanja i nepoznati brojevi
obrtaja. Uspostavlja se razmjera, a rezultat je dat na slici.
3.3 Proraun obrtnih momenata
Za analizu obrtnih momenata bitne su konvencije o predznacima.
Obrtni moment M oznaava se pozitivnim ako se smjer djelovanja s
obzirom na posmatrani dio poklapa sa definisanim smjerom obrtanja
istog dijela. Za proraun obrtnih momenata prvo je potrebno
definisati obimne sile koje djeluju na satelit. Mjesta na kojim
djeluju sile su: dva mjesta zahvata centralnog zupanika sa
satelitom i izmeu nosaa planetarnog zupanika (ruice R) i
planetarnog zupanika.
Moment na mjestu A jednak je reaktivnom momentu na centralnom
zupaniku 1.
[Nm]Iz statike ravnotee sila F i iz geometrijskih odnosa,
uzimajui u obzir i gubitke, proizilaze sljedei odnosi obrtnih
momenata (prema slici 3.2):
Suma vanjskih (aktivnih) momenata je nula: ;
Suma unutranjih (reaktivnih) momenata je nula: ; Iz bilansa
snage obinog prenosnika i prenosnog odnosa slijedi:
Gdje su:
- stepen iskoritenja standardnog prenosnika; predstavlja
proizvod pojedinanih stepena iskoritenja svih parova zupanika koji
se nalaze u toku snage izmeu zupanika 1 i 3; sadri i gubitke u
leajevima centralnog i planetarnog zupanika.
K - broj satelita, K=4, M broj pari leajeva, M=6Usvaja se: ;
;
Imamo:
w eksponent koji moe poprimiti vrijednost ; ako snaga zupanja od
zupanika 1 tee prema zupaniku 3 uzima se znak (+), u suprotnom je
znak (-).
[Nm]
[Nm]
[Nm]
[Nm]
[Nm]
Provjera uslova: 85,305+304,369-389,6730. Uslov je ispunjen.
4. Tok i proraun snage kroz prenosnik
Brojevi obrtaja vratila centralnih zupanika sastoje se od dva
dijela i to relativnog broja obrtaja prema ruici i broja obrtaja
ruice. Tako se i snaga na vratilima dijeli na dva dijela i to na
snagu zupanja i snagu spajanja. Do grananja snage dolazi na mjestu
satelita. Da bi se moglo odrediti da li se snaga na satelit dovodi
ili odvodi, potrebno je znati smjerove obimnih sila i smjerove
brzina na karakteristinim mjestima. Tako, prema kovnvenciji
vai:
Tok snage kroz prenosnik:
ili (isti smjer)
- snaga se dovodi
ili
(smjer suprotan)- snaga se odvodi
ili
(smjer suprotan)- snaga se odvodi
Tok zupane snage:
ili
- od 1 dovodi se snaga na 2
ili
- od 2 odvodi se snaga na 3
4.1 Snage na izlaznim vratilima [kW]
(jer centralni zupanik 3 miruje)
4.2 Snage zupanja
[kW] - zupana snaga na mjestu dodira zupanika 1 i 2
[kW] - zupana snaga na mjestu dodira zupanika 2 i 3
4.3 Stepen iskoritenja planetarnog prenosnika
Stepen iskoritenja planetarnog prenosnika dat je izrazom:
Tako da imamo:
5. Poraun zupanika planetarnog prenosnika5.1 Proraun modula svih
zupanika
5.1.1 Proraun dinamikog modula zupastog para 1-2Prije prorauna
modula usvajamo materijal zupanika .0745 prema tabeli 8.11 sa
karakteristikama:
K=6,47 [MPa] - koeficijent dinamike izdrljivosti bokova zubaca
(na pritisak),
=120 [MPa] - dozvoljeni napon na savijanje osnovnog
materijala,
[MPa] dozvoljena vrijednost dinamike izdrljivosti bokova zubaca,
pri emu je S=1,7 vrijednost usvojenog stepena sigurnosti, obino je
S=(1,51,8)Pri proraunu modula zupastog para 1-2 proraunava se modul
manjeg zupanika (1). Snaga mjerodavna za taj proraun je snaga
zupanja zupanika 1 po jednom satelitu. [kW]Dinamiki modul
cilindrinog zupanika sa pravim zubima iznosi:
Gdje su: - faktor irine zubaca, za dobro obraene zube smjetene u
kuitima, generalno , - relativna brzina zupanika 1 u odnosu na
ruicu, Na kraju:
5.1.2 Proraun statikog modula zupastog para 1-2Izraz za statiki
modul zupanika 1 glasi :
- dozvoljeni napon na savijanje zupanika
- faktor radnih uslova a1=9 faktor tanosti i finoe obrade (za
bruene zupce obimne brzine do 15 m/s, tabela 8.12) a2=1 faktor
tanosti sklapanja, za miran rad i simetrino rasporeena leita,
tabela 8.13 v=10 m/s - pretpostavljena obimna brzina Faktor radnih
uslova iznosi: - faktor oblika u zavisnosti od broja zuba i faktora
korekture (x=0), tab. 8.15 - faktor stepena sprezanja, - ukupan
stepen sprezanja zupastog para Iz tabele 8.5 oitavamo vrijednosti
parcijalnih stepena sprezanja: i Dobija se: Dozvoljeni napon na
savijanje iznosi: [MPa]Na kraju:
Budui da dinamiki modul ima veu vrijednost, usvaja se prema
tabeli 8.3 prva vea standardna vrijednost modula, tj. m=2
[mm].Modul zupastog para 2-3 nema potrebe proraunavati, jer e ve
izvreni proraun prema zupaniku najmanjih dimenzija, zadovoljavati
kriterije vrstoe za zupanik veih dimenzija. Poto su sva tri
zupanika spregnuta, moduli su im jednaki.
5.2 Geometrijske veliine zupanika
Za sve zupanike vrijedi:
VeliinaVrijednost
Standardni modul
Ugao nagiba bone linije
Ugao dodirnice
irina zupanika
Pomjeranje profila
Debljina zuba na podionom krugu
Pojedinano, za svaki zupanik vai:Zupanik123
Broj zuba
Podioni prenik
Osnovni prenik
Tjemeni prenik
Podnoni prenik
Razmak osa
Mjerni broj zubaca-
Mjera preko zubaca-
Gdje je , u naem sluaju x=0, pa je
Za izraunate vrijednosti podionih prenika svakog zupanika,
potrebno je provjeriti obimnu brzinu:
Obimna brzina je manja od pretpostavljene, tako da je proraun
ispravan.5.3 Provjera intenziteta obodnih sila na lanovima
planetarnog prenosnika
Centralni zupanik 1
Centralni zupanik 3
Ruica
6. Poraun pogonskog vratila i osovine satelita
6.1 Proraun pogonskog vratila A
Kao to je prikazano na slici sve radijalne i obimne sile koje
djeluju u sistemu ponitavaju se meusobno, tako da je vratilo
optereeno jedino obrtnim momentom M1=85,305 [Nm] (na uvijanje). Pri
proraunu vratila mjerodavna je ulazna snaga P1=25 [kW].
Optereenje vratila je isto jednosmjerno promjenljivo. Da bismo
odredili najmanji prenik vratila krenut emo od izraza za napon na
uvijanje:
Prenik vratila na mjestu A bie:
Gdje je:
- moment uvijanja
- faktor neravnomjernosti optereenja, usvaja se - dozvoljena
vrijednost napona na uvijanje - doputena vrijednost tangencijalnog
napona pri jednosmjerno promjenljivom optereenju za usvojeni
materijal .0645 (tabela 6.1) .Usvaja se . - faktor oekivane
koncentracije napona, usvaja se .
- stepen sigurnosti, usvaja se Dozvoljena vrijednost napona na
uvijanje e iznositi:
Na kraju imamo:
Prema tabeli 8.27 usvaja se standardni prenik vratila na mjestu
A: Poto je plan optereenja takav da radijalnih i aksijalnih sila
nema (lebdee vratilo), vratilo moe biti rijeeno kao konzola ili kao
greda sa prepustom. U naem sluaju usvaja se greda sa prepustom,
dakle postoje dva mjesta na kojima se vratilo oslanja. Zbog
izbjegavanja pojave velike koncentracije napona, bira se vratilo sa
stepenastim prelazima, pri emu ostali prenici iznose:
6.2 Izbor klina na mjestu 1 i 3 i Zegerovog prstena na mjestu
6Na mjestu 1, gdje je d1=28 mm, usvaja se visoki klin bez nagiba,
prema standardu JUS M.2.060 sa karakteristikama:
b=8 mm; h=7 mm; t=4,1 mm
Pri tome je korisna duina klina Na mjestu 6 sa prenikom vratila
d6=35 mm usvaja se Zegerov prsten prema standardu JUS M.C2.401 sa
dimenzijama: mm; b=3,5 mm; d1=28,6 mm; d2=40 mm; lH13=1,6 mm;
emin=1,5 mm.
6.3 Provjera stepena sigurnosti na karakteristinim mjestima
Presjek 1
Vri se provjera dinamikog stepena sigurnosti na uvijanje, jer
nema savijanja. Izraz za dinamiki stepen sigurnosti:
- faktor kvaliteta povrine - faktor veliine presjeka
- faktor ostalih utjecaja
- amplitudni napon materijala vratilam pri uvijanju za isto
jednosmjerno promjenljivo optereenje, gdje je - polarni otporni
moment poprenog presjeka vratila na mjestu lijeba za klin
Iz Smitovog dijagrama za dobivenu vrijednost srednjeg napona
oitava se dinamika izdrljivost pri uvijanju: ;
Efektivni faktor koncentracije napona iznosi na osnovu tabele
6.8, za vratila sa ljebom za klin.Konano imamo:
Stepen sigurnosti nalazi se u zadovoljavajuim granicama.
Presjek 2
Dinamiki stepen sigurnosti na mjestu prelaza sa prenika d1 na d2
iznosi:
- faktor kvaliteta povrine
- faktor veliine presjeka
- faktor ostalih utjecaja
efektivni faktor koncentracije napona na mjestu promjene
prenika
- geometrijski faktor koncentracije napona, i odreuje se na
osnovu
Iz dijagrama za geometrijski faktor koncentracije (1.19) napona
oitava se .
- faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju napona
(zavisi od )
;
Stepen sigurnosti iznosi:
Moe se zakljuiti da je stepen sigurnosti daleko iznad kritine
vrijednosti, dakle zadovoljava.6.4 Proraun osovine satelitaPrenik
osovine odreuje se iz izraza za napon na savijanje, jer je to
dominantno optereenje, i to sa isto naizmjeninom promjenom
napona.
Ovaj izraz moe se pojednostaviti, a budui da se bira puna
osovina , pa je:
Potrebno je odrediti moment savijanja na kritinom mjestu.
ematski prikaz optereenja osovine dat je na slici.
Kao to je prikazano na slici, na satelit djeluje po jedna sila u
horizontalnoj (FR) i vertikalnoj (Fin) ravni, dok se radijalne sile
sa centralnih zupanika, Fr12 i Fr32, ponitavaju jer su suprotnog
smjera i istog intenziteta. Sila FR se odreuje kao:
Pri tome je:
Inercijalna sila Fin se odreuje kao:
- masa satelita, koja se odreuje aproksimativnom metodom; prenik
satelita,
irina satelita,
- gustina elika,
- koeficijent aproksimacije zupanika cilindrom
Konano: - radijus nosaa satelita,
ugaona brzina nosaa satelita.
Na kraju:
Kao konstruktivna veliina usvaja se krak djelovanja sile sa
satelita L=b=40 [mm]. Duina osovine se usvaja: Iz statikih uslova
ravnotee za horizontalnu, kao i za vertikalnu ravan slijedi:
;
;
Ukupan moment savijanja na mjestu A:
Za materjal osovine usvaja se .0745 sa dinamikoj izdrljivosti
pri naizmjeninoj promjeni napona: . Dozvoljeni napon na savijanje
dobije se iz izraza:
; ;
Uvrtavanjem u izraz za prenik osovine dobiva se:
Usvaja se standardni prenik osovine 6.5 Provjera napona na
pritisak i smicanje
Napon na smicanje iznosi:
- dozvoljeni napon materijala na smicanje
Povrinski pritisak na mjestu nalijeganja zupanika na osovinu
iznosi:
- dozvoljeni povrinski pritisak materijala
- irina dva leaja, na kojoj djeluje povrinski pritisak
Napon na smicanje, kao i povrinski pritisak nalaze se ispod
kritine granice.
7. Izbor kotrljajnih leajeva
7.1 Izbor leaja na pogonskom vratilu
Pogonsko vratilo nije optereeno aksijalnim silama, a od
radijalnih sila tu su samo teine zupanika i samog vratila. Zbog
toga se bira leaj sa kuglicama 35BC10, prema standardu JUS M.C
3.601.
Potrebno je izvriti provjeru dinamike moi noenja leaja. Izraz za
dinamiku mo noenja:
- faktor utjecaja temperature (tabela 7.9), - rezultujua sila
koja optereuje leaj,
- suma aksijalnih sila,
- radijalna sila, rasporeena na dva leaja; - za leajeve kod
kojih se unutranji prsten obre
Ukupna sila: koeficijent zavisan od vrste kotrljajnog
tijela,
- eljeni vijek trajanja leaja, tabela 7.10,
- relativni broj obrtaja zupanika 1 u odnosu na ruicu,
Vrijednost 16660 [min-1h] predstavlja umnoak ispitnog broja
obrtaja [min-1] i vremena trajanja ispitivanja [h]
Konano imamo: Vrijednost C je manja od predviene za ovaj leaj,
tako da su uslovi zadovoljeni.
Karakteristike leaja 30BC10:d=30 [mm] unutranji prenik,
D=55 [mm] vanjski prenik,
B=13 [mm] irina leaja,
r=1,5 [mm] radijus zaobljenja,
C=9,81 [kN] dinamika mo noenja,
m=0,116 [kg] masa leaja
7.2 Izbor leaja na osovini satelita
Satelit je optereen samo radijalnim silama. Budui da osovina vri
translatorno kretanje oko centralnog zupanika, potreno je usvojiti
leajeve manjih gabarita i manje mase. Usvaja se leaj
25RU22.Provjera dinamike moi noenja:
,
,
,
,
- za valjke kao kortljajna tijela,
,
relativni broj obrtaja satelita u odnosu na ruicu
Na kraju: Dobivena vrijednost manja je od tabline za ovaj
leaj.
Karakteristike leaja 25RU49:d=25 [mm] unutranji prenik,
D=42 [mm] vanjski prenik,
B=17 [mm] irina leaja,
r=0,5 [mm] radijus zaobljenja,
C=19,12 [kN] dinamika mo noenja,
m=0,099[kg] masa leaja
8. Podmazivanje i zaptivanje planetarnog prenosnika
Podmazivanje i zapitivanje planetarnih prenosnika ima zadatak da
smanji gubitke uslijed trenja na kontaktnim povrinama zupanika i
leaja. Time se, takoe, utie i na smanjenje zagrijavanja prenosnika,
smanjuju se habanja i sl. Za podmazivanje zupanika koriste se ulja
mineralnog porijekla. Osnovna karakteristika ulja je viskoznost i
ona se mijenja sa promjenima uslova rada. Sa porastom temperature
viskoznost ulja opada. Maziva za prenos moraju biti visoko
kvalitetna, dobro oiena i hemijski neutralna.
Usvajam ulje za podmazivanje neke vee viskoznosti, zbog veih
optereenja. Podmazivanje zupanika vritemo potapanjem, gdje emo na
razliitim mjestima imati razliiti nivo ulja. Ovakav nain
podmazivanja nam daje jednostavnu konstrukciju prenosnika. Zupanici
koji se budu okretali veim brzinama, bit e manje potopljeni u ulje,
a oni koji se budu okretali sporije, oni e biti neto dublje u
ulju.
Naravno podrazumijeva se da e nivo ulja na nekim mjestima biti
razliit. Na mjestima 1 i 2 e biti drugaiji nego na mjestima 3 i 4.
Potrebno je usvojiti visinu nivoa ulja koja e dospjeti do ose
simetrije najmanjeg zupanika. Oni zupanici koji se budu okretali
veim brzinama, oni e biti manje potopljeni u ulje a oni koji se
budu okretali sporije, oni e biti neto dublje u ulju.
Podmazivanje kotrljanih leaja se uglavnom vri konzistentnom mau.
Odgovarajuim kanalima na kuitu omogueno je povremeno mjenjanje
maziva. Zapitivai (semerinzi) imaju ulogu da sprijee oticanje
maziva iz kuita, kao i da sprijee ulaz vlage i prvljatine.
Zapitivanje vrimo konkretnim putem, na mjestima ulaza i izlaza
vratila iz kuita primjetit u manentne zapitivae. Te manetne
zaptivae moemo jo armirati elinom icom kako bi i ona bila boljeg
kvaliteta. Da bi maneta nalegla, prenik mora biti neto manji od
prenika vratila.
9. Prikaz tribolokih procesa tribomehanikih sistema planetarnog
prenosnika sa aspekta minimizacije elementa frikcionih
kompleksa
Planetarni prenosnici sa tribioloke take gledita mogu se
posmatrati kao sistemi sa vie tribomehanikih veza, npr. Zupasti
prenos, uleitenje, zapitivanje. Analizu ovih elemenata vrimo sa
ciljem da se tribioloki procesi minimiziraju i indetifikuju. Na
vrsti i posljedicama habanje se djeli na : normalno, usmjereno,
incijalni piting i sl. Pri normalnim uslovima eksplotacije javljaju
se odreene vrste habanja zupasti parova.
Kod zupastih planetarnih prenosnika najea vrsta habanja je
piting. Incijalni se javlja u periodu uhodavanja, a posljedica je
pojava jamica. Razorni nastaje u nekoliko faza. U prvoj fazi
nastaje razvlaanje materijala, u drugoj nastaje poveanje jamica, a
u visokoviskoznim uljima smanjujemo piting. Osim pitinga imamo
abraziju i skoring. Kod kotrljanih leaja karakteristine vrste
habanja su : zamorno habanje, elektrini piting, abrazivno
habanje.
U uslovima veih brzina najee se javljaju: abrazija, zamor,
plastine deformacije, korozija. Pravilnim odabirom uticijanih
faktora moemo uticati na proces habanja leaja. Kod zapitivanih
sredstava imamo kontakt metal-nemetal, pa razvoj tribolokih procesa
moemo usmjeriti i preko zapitivaa i preko klizne zone na vratilu.
Tu se razlikuju tri mehanizma habanja: zamorno, abrazivno i
rolling. Pravilnim izborom elemenata smanjujemo habanje i dovodimo
ga u realne granice.
10. Parametri kuita planetarnog prenosnika
Konstrukcija livenih kuita reduktora treba da obezbjedi
tehnologinost, s obzirom na izradu modela, kao i na naknadu
mehaniku obradu odlivka rezanjem. Konstrukcija takoe treba da
obezbjedi da uslijed nejednakih brzina ovravanja i hlaenja mase ne
doe do greaka kao to su: zaostajanje unutranjih napona, pojava
pozornosti, pukotina, vitoperenja i td. Iz analize ovih problema
jasno je da oblik odlikava kuita treba da bude takav da sprijei
velike razlike u brzini hlaenja, to se postie upotrebom pravilnih
radijusa, izbjegavanja otrih ivica na odlivku, smanjenjem velikih
razlika izmeu debljine zidova odlivka i sl.
Za dimenzije kuita postoji niz preporuka koje nam omoguavaju
demenzionisanje pojedinih elemenata. Pored ovoga, na samom kuitu
treba postaviti odgovarajue elemente za nagledanje rada, kuke za
vjeanje, rebra za hlaenjem epove za isputanje i kontrolisanje nivoa
ulja i sline elemente.
Ovo e biti liveno dvodjelno kuite.
Na osnovu preporuka , usvajam slijedee parametre:
Debljina zida donjeg dijela ()
=0,025a+3=0,02550+3=4,25 mm
A kako mora biti 8mm usvajam =10 mm.
Debljina zida gornjeg dijela (_1)
_1=(0,80,85)=8 mm
Debljina oboda na donjoj strani (b)
b=(1,51,7) =15 mm
Debljina oboda na donjoj strain kuita (b1)
b1=(1,51,7) _1=12 mm
Debljina stopala (h)
h=(2,252,75) =25 mm
Prenik zavrtnja (df)
df=(1,52) _=15 mm
Prenik zavrtnja na poklopcima za leaje (d3)
d3=0,375 _=5,62 mm d3=M6
11. Literatura
1. Dr. Nedad Repi: Prenosnici snage i kretanja; Sarajevo ,
2005.
2. Dr. Nedad Repi, Dr. Adil Muminovi, Mainski - elementi I
dio.
3. Dr. Nedad Repi, Dr. Adil Muminovi, Mainski - elementi II
dio.1
2
3
R
Slika 1.1 ematski prikaz planetarnog prenosnika
1 zubac =2mm
50min-1=1mm
A
C
B
n
3
=0
n
2
n
1
n
R
v
1s
v
1z
v
1
v
R
v
3z
v
3s
v
3
=0
3
2
1
Slika 3.1 Grafika metoda
FR
v3=0
v3z
v3s
F32
2
3
vR
R
MR
v1z
F12
v1
v1s
A
M1
1
B
C
nR
n1
n2
n3=0
Slika 3.2 Prikaz sila, ugaonih brzina i obrtnih momenata
Fo
F
oR
M
R
R
1
1
Fo
Fo
Fo
F
R
F
R
F
R
F
R
Slika 6.1 Prikaz optereenja vratila
Slika 6.2 ematski prikaz pogonskog vratila
Slika 6.3 Izgled poprenog presjeka na mjestu lijeba za klin
Slika 6.4 ematski prikaz optereenja osovine u H i V ravni
1