S edamdest posto povrπine Zemlje prekriveno je vodom. Od ukupne ko- liËine voda na Zemlji Ëak 97% otpada na slane vode, dok samo 3% su slatke vode. Zdravlje ËovjeËanstva i druπtveni razvoj ovisi od opskrbe do- voljnim koliËinama slatke vode, kako po koliËini tako i po kvaliteti. Danas, πirom svijeta, oko 1,2 milijarde ljudi nema dovoljno pitke vode. Podzemne vode su jedne od vaænijih izvora pitkih voda u svijetu. U Europi 70% vode πto se koristi u kuÊanstvu su podzemne vode. Problem pitkih voda u svije- tu sve viπe raste, te se pretpostavlja da Êe pitka voda biti jedan od najvaæ- nijih resursa u buduÊnosti. Svi ti podaci naglaπavaju veÊ oËitu Ëinjenicu da pitku vodu treba Ëuvati i πtediti. Krπke podzemne vode imaju vrlo slabe moguÊnosti samoproËiπÊavanja od svih oblika zagaenja. Jedini naËin oËuvanja podzemnih voda pitkima je oËuvanje Ëitavog podzemlja od svih oblika zagaenja πto ukljuËuje i zaπtitu krπkih nadzemnih ekosustava. Naime nekontrolrano odlaganje otpada i ispuπtanje otpadnih voda (πto je u ovom podruËju uËestala pojava) viπestruko ugroæava cijeli ekosustav. Ispiranjem uslijed kiπa i otapanja snijega razne toksiËne i opasne tvari te mikroorganizmi dospijevaju u podzemlje, odnosno u rezervoare vode za piÊe (SVE ©TO JEDNOM BACI© U KR©U NA KRAJU ∆E© I POPITI). Dakle ËistoÊa krπkih voda nije bitna samo zbog podzemne faune veÊ i kao vaæan izvor vode za piÊe te osigurava osnovu odræivog razvoja cijele regije. • U Hrvatskoj je do sada zabiljeæeno oko 7000 speleoloπkih objekata, a ima ih barem joπ toliko • ©pilje i jame se u Hrvatskoj nalaze na krπkom podruËju, koji zauzima oko pola kopnene povrπine Hrvatske • Najduæa πpilja u hrvatskoj je πpiljski sustav –ulin ponor — Medvedica, Ëijih se preko 16 km kanala proteæe ispod grada Ogulina • Najdublja jama u Hrvatskoj je πpiljski sustav Lukina jama — Trojama sa Sjevernog Velebita dubine 1392 metra, trenutno trinaesta u svijetu po dubini B rojni su uzroci ugroæavanja podzemnih voda i faune ogulinskog podruËja. Jedan od najveÊih problema su veliki hidroloπki zahvati i promjene tokova vode (pri- likom izgradnje hidroelektrane Gojak i dr.), zatim bacan- je otpada i kanalizacije u podzemlje, nekontrolirana upotreba pesticida i umjetnih gnojiva na poljoprivred- nim povrπinama, fiziËka ugroæavanja πpilja (kamenolom Tounj), a veliku prijetnju predstavljaju i brojne ceste i autoput zbog moguÊeg izljevanja opasnih kemikalija pri- likom prometnih nesreÊa. Odlaganje smeÊa i ispuπtanje kanalizacije u podzemlje tog kraja se odvija veÊ dugo, a fauna je joπ uvijek tu, meutim razvoj civilizacije znatno je pomijenio vrstu odpada, te se sad u podzemlje unose opasne kemikalije, pesticidi, herbicidi, detergenti i sl. Kako prosjeËan Ëovjek moæe pridonijet oËuvanju? Pr- venstvno brigom o vlastitiom odlaganju odpada, aktivno sudjelovat u πirenju svijesti o oËuvanju, utjecati putem raznih udruga graana i nevladinih udruga na tijela lokalne samouprave da se poËnu trajno rjeπavati trenut- ni problemi. NOSITELJ PROJEKTA: Britanska fondacija Whitley Laing pod pokroviteljstvom Kraljevskog geografskog druπtva u Londonu PROVODI Hrvatsko biospeleoloπko druπtvo u suradnji s: Prirodoslovno matematiËki fakultet, Zagrebu, Bioloπki i Kemijski odsjeci Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb Hrvatsko katoliËki zbor "MI", Ogulin KOORDINATOR PROJEKTA: Jana Bedek, dipl. ing. biol. RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: Od studenog 2003 do studenog 2004. Ovim projektom provedena su prelim- inarna istraæivanja, te su u planu daljnja istraæivanja. Velika vaænost Ogulinskog podzemlja ukazuje na potrebu multidisciplinarnih istraæivanja te trajna promatranja podzemne faune. Æelite li sudjelovati u istraæivanju i zaπtiti ogulinske πpuæve, dati svoju podrπku javite se na kontakt adresu: Hrvatsko biospeleoloπko druπtvo Demetrova 1, 10000 Zagreb Email: [email protected] Tekst: Jana Bedek, Helena Bilandæija Dizajn: SunËica HraπÊanec Izlaz iz ©pilje TounjËice ljeti i zimi Foto B. JalæiÊ i J. Bedek Naslage odpada na ulazu u Medvedicu Foto J. Bedek Projekt zaπtite Ogulinske πpiljske spuævice (Eunapius subterraneus), jedine slatkovodne podzemne spuæve na svijetu Foto B. JalæiÊ