BoranijaPhaseolus vulgaris PAPILIONACEAE
Boranija uvek ima dobar prinos (esto je pouzdanija od
mnogocvetnog pasulja) na relativno malom prostoru, ali su joj
potrebni topli uslovi da pone uspeno da se razvija. Obino se jedu
mlade svee obrane mahune, a u suvim podnebljima mahune se mogu
koristiti da se proizvede suvi pasulj, takoe poznat kao pasulj
pritka i pasulj uavac.OD SEJANJA DO BERBE 7 13 nedelja. Patuljaste
sorte najbre stiu. Od 16 18 nedelja za suvi pasulj.RAZLIITE SORTE
Postoje penjaice i patuljaste sorte, s okruglim ili ravnim
mahunama. Svetloljubiasti, ljubiasti i beli cvetovi mogu biti
dekorativni; mahune mogu biti na pruge, ljubiaste i ute, kao i
zelene. ute mahune su malo meke i ukusnije. Za gajenje u zatienom
prostoru izaberite patuljastu sortu koja se malo grana, ili ako
imate dovoljno mesta gajite penjaice koje su manje podlone
bolestima jer je cirkulacija vazduha oko biljaka bolja.MESTO Toplo
mesto i zemljite, sunano i zaklonjeno. Moe se gajiti u hladnom
stakleniku ili plasteniku, ili u posudama.OBRADA ZEMLJITA Na
relativno plodnom zemljitu, ili zemljitu obogaenom za prethodne
useve nije potrebna posebna obrada.
Ako to nije sluaj, dodajte poboljiva zemljita srednje
hranljivosti pre sejanja.IDELANA PH VREDNOST 6,57,5
SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 13CU ZATIENOM PROSTORU
Da bi biljke iz kojih elite da proizvedete suvi pasulj poele rano
da se razvijaju, i da biste mali ranu berbu, posejte seme u maju u
zatienom prostoru u duboke drvene kutije postavljene novinskom
hartijom ili u biorazgradive tube, posude za koren ili saksije
duboke 9cm. Prilagodite biljke spoljanjim uslovima pre presaivanja,
ali posle poslednjeg mraza.NA OTVORENOM Sejte poetkom leta kad je
zemljite dovoljno toplo i sve do kraja juna. Zagrejte zemljite
staklenim ili plastinom zvonom ili crnim najlonom da biste
poboljali uslove za raniju setvu. Kasnija setva, koja treba da
obuhvata patuljaste sorte, moda e zahtevati zatitna zvona. Sejte na
dubini od 5cm. Oekujte da klijavost bude oko 75% - na kraju reda
uvek posejte nekoliko biljaka vie da biste ih presadili na prazna
mesta.
RastojanjeREDOVI Patuljaste sorte: 57 cm x 4560cm, u zavisnosti
od sorte.Penjaice: Gajite ih uz kruno postavljene tapove ili u
dvostrukim redovima na rastojanju od 60cm u redu, i 1,5m izmeu
redova. Sejte po 2 semenke kod svakog potpornog tapa na razmaku od
1012cm izmeu potpornih tapova. Ako se gaje u posudama, biljke mogu
biti na manjem rastojanju, ali se poveava rizik od bolesti.BLOKOVI
Patuljaste sorte: 1520cm. Malo rastojanje odlae berbu za oko
nedelju dana.U ZATIENOM PROSTORU Rastojanje treba da bude vee da bi
se smanjio rizik od bolesti.
Mere negeKoristite flae ili tegle kao staklena zvona da biste
spreili tetoine da jedu seme i mladice. Postavite koie ili tapove
kao potporu za penjaice. Viim patuljastim sortama dobro e doi
granice kao potpora. Zalivanje u periodu kad ponu da se formiraju
mahune poveae prinos.PROBLEMI Mievi meksika zatica; puevi golai;
pauinar; crne vai; oreolna pegavost; virusi.
BerbaBerite mlade mahune im porastu. Proveravajte biljke barem
svaki drugi dan jer brzo rastu i moe se desiti da prestanu da
proizvode mahune ako se desi da i jedna mahuna potpuno sazri.
Ljubiaste i ute mahune je lake primetiti od zelenih. Boranija se
moe zamrzavati i moe se koristiti za atni. Ne berite sveu boraniju
s biljke koja je poela da vene jer ete usporiti zrenje. Ostavite
mahune da se sue na biljci sve dok ne postanu hrskave. Ako je loe
vreme suenje se moe dovriti u zatvorenom. Okaite cele biljke
naopako i ostavite na toplom provetrenom mestu dok se ne osue.
Izbor sortiMnogocvetni pasulj Grimizni imperator tradicionalna
sorta od 1906; Mnogocvetni kajsijar ima cvetove boje kajsije;
Naslikana dama grimizno crveni i beli cvetovi.Boranija, patuljasta:
Plavo jezero klasina sorta, stie ujednaeno; Rudnik zlata ute
mahune; Ljubiasta kraljica ljubiaste mahune koje pozelene kad se
kuvaju; Zmajev jezik moe se jesti presna ili kao suvi pasulj.
Penjaica: Kentaki blu mahune bez membrane; pargla izrazito duge,
tanke mahune; Trionfo Violetto tamnoljubiaste mahune
CveklaBeta vulgaris podvr. VulgarisCHENOPODIACEAE
Gaji se lako i brzo i moe se sejati u zatvorenom i gajiti dugo,
od marta do juna.
OD SEJANJA DO BERBE 713 nedeljaRAZLIITE SORTE Koren moe biti
crven, ut ili beo i okrugao, cilindrian ili izduen. Sorte otporne
na precvetavanje izazvano hladnim vremenom u fazi mladica dobre su
za ranu setvu. Zeleno i crveno lie veoma je atraktivno i jestivo,
ali najivopisnija je stara sorta Volujska krv sa tamnocrvenim liem.
Moe se gajiti kao mini-povre.MESTO Otvoreno, sunano. Cvekla je
otporna na so to je korisno u primorskim batama ali ne tolerie
kiselo zemljite. Okrugle loptaste sorte dobro uspevaju u
posudama.OBRADA ZEMLJITA Na plodnom zemljitu ili zemljitu obogaenom
za prethodne useve nije potrebna obrada. Kod lakog ili tekog
zemljita dodate poboljiva niske hranljivosti.IDEALNA PH VREDNOST
6,57,5
SejanjeIz jednog semena obino izbija nekoliko klica i razvija se
nekoliko mladica. Sorte s jednom klicom uzgajaju se posebno kako bi
iz svakog semena nikla jedna mladica.MINIMALNA TEMPERATURA ZA
KLIJANJE 7CU ZATIENOM PROSTORU ponite da sejete krajem februara ili
poetkom marta. Sejte u elije, 2 semenke (ili 23 semenke s jednom
klicom) po eliji. Proredite sve osim najjaih mladica. Kod
multi-setve ostavite 45 mladica u jednom modulu. Birajte vrste s
malim korenjem. Pre presaivanja, kad razviju 34 odrasla lista,
prilagodite biljke spoljanjim uslovima.NA OTVORENOM Ponite da
sejete od marta ili aprila, pa sve do kraja juna, ili 2 nedelje
kasnije u podnebljima s blagom klimom. Ako elite da uvate cveklu
posejte okrugle ili izduene sorte u maju i junu.
RastojanjeRastojanje se moe prilagoavati u zavisnosti od sorte i
veliine korena.REDOVI Rani i brzi usevi: 10 x 23cm. Glavni usevi:
7,5 x 30cm. Mini-cvekla: 2,5 x 15cm. Multisetva: 22 x 22cm.BLOKOVI
na rastojanju 12,515cm
Mere negeesto zalivajte po toplom suvom vremenu ili e koren
postati drvenast.PROBLEMI Obino nema problema.
BerbaVadite koren im dostigne pravu veliinu. Za uvanje izvadite
korenje na jesen. Korenje se moe ostaviti u zemljitu preko zime,
ali moe postati previe tvrdo ili ga mogu pojesti puevi golai. Bolje
je da gornji deo biljke otkinete uvrtanjem nego da ga seete. Cveklu
drite na hladnom, mranom, vlanom mestu, na primer u kutiji s vlanim
peskom.
Lisnata cveklaBeta vulgaris grupa CiclaCHENOPODIACEAE
Lisnata cvekla ima jestiv koren i list. Moe se brati cele
godine. Ima ukus slian spanau, ali malo jai.
OD SEJANJA DO BERBE 812 nedeljaRAZLIITE SORTE Nema.MESTO Dobro
podnosi slane vetrove i delimino zasenjivanje. Dobar zimski usev za
gajenje u zatienom prostoru.OBRADA ZELJITA Ako je zemljite
poboljano kompostom za prethodni usev dodajte poboljiva zemljita
niske hranljivosti. U suprotnom dodajte poboljiva srednje
hranljivosti ili organski materijal niske hranljivosti sa organskim
ubrivom bogatim azotom.IDEALNA pH VREDNOST 6,57,5
Izbor sortiCvekla Zeleni list Luc izuzetno veliki koren; Crveni
as F1 otporna na bolesti; Zlatna zlatni koren; ioga crveno-belo
prugasto meso.
SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 8CU ZATIENOM PROSTORU
Posejte multigermno seme u elije u martu i aprilu. Razredite sve
dok ne ostanu najsnanije mladice, ili zasadite ceo bokor ako elite
da berete mladice. Pre nego to ih posadite na otvorenu parcelu
prilagodite biljke spoljanjim uslovima. Za zimsku berbu posejte
seme u avgustu u zatienom prostoru.NA OTVORENOM Posejte po nekoliko
semenki u istu rupu na dubinu pola palca u martu i aprilu da biste
imali prinos na leto i jesen. Da biste imali prinos na zimu i
prolee sejte u julu i avgustu.MLADICE Da biste na zimu imali
mladice u zatienom prostoru, posejte seme na veem rastojanju
poetkom jeseni.
RastojanjeREDOVI 23 x 28cmBLOKOVI 23cm
Mere negeZalivajte za vreme sue. Malirajte da bi zemljite
zadralo vlagu; koristite poboljiva zemljita srednje
plodnosti.PROBLEMI Repina muva; pegavost lia.
BerbaBerite prvo spoljne listove im budu dovoljno veliki za
jelo. Mladice izrastu veoma brzo; prvi put ih secite kad dostignu
visinu oko 5cm. Sledei put ih ostavite da malo vie izrastu. Da
biste podmladili starije biljke odsecite sve listove tik iznad
zemljita.
BrokulaBrassica oleracea grupa italicaBRASSICACEAE
Brokula je ukusna povrtarska vrsta sa zelenom glavicom koja brzo
raste i daje prinose od poetka leta do jeseni. Manje je otporna od
brokule s mnogo glavica, ali razvija vee, gue glavice. Brokula s
mnogo glavica je otporna i laka za gajenje. Zauzima zemljite od
sredine leta do narednog prolea. Svaka biljka moe zauzeti i do 1m
kvadratni zemljita, ali nadomeuje to time to daje prinos u periodu
kad nema mnogo drugog povra.
OD SEJANJA DO BERBE Obina brokula: 1114 nedelja; brokula s mnogo
glavica: 812 meseci.RAZLIITE SORTE Sorte obine brokule mogu biti
rane, srednje-sezonske i kasne. Nekad je bilo malo izbora to se
brokule s mnogo glavica tie, ali dananje sorte mogu obezbediti
raniju berbu i vee glavice.MESTO Otvoreno mesto, ali zatieno od
jakog vetra. Brokula uspeva i na manje plodnom zemljitu nego ostale
kupusnjae; moe se gajiti i u zatienom prostoru za ranu i kasnu
berbu.OBRADA ZEMLJITA Na prolee pre setve dodajte poboljiva
zemljita srednje plodnosti ili poboljiva niske plodnosti sa
organskim ubrivom ili sejte posle zeleninog ubriva koje obogauje
zemljite azotom.IDEALNA PH VREDNOST Obina brokula 6,57,5; brokula s
mnogo glavica 67,5.
SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE Obina brokula 5C;
brokula s mnogo glavica 7CU ZATIENOM PROSTORU Obina brokula ne
podnosi pomeranje korena i mora se sejati u elije ili biorazgradive
posude. Za ranu berbu posejte seme u martu. Prilagodite biljke
spoljanjim uslovima i presadite ih 45 nedelja posle setve. Ostavite
ranu letnju setvu sorti koje stiu ranije da prezimi u hladnom
plasteniku ili stakleniku do narednog prolea. Posejte brokulu s
mnogo glavica u elije ili korita od aprila do sredine maja.
Prilagodite biljke spoljanjim uslovima pre presaivanja.NA OTVORENOM
Posejte seme obine brokule, po 23 semenke u rupu, i kasnije
razredite tako da ostane po jedna mladica na svakom mestu. Sejte od
aprila do jula da biste imali berbu od poetka leta do jeseni. Sejte
brokulu s mnogo glavica u korito od sredine aprila do sredine maja.
Seme posejte u redove, omake ali na veem rastojanju, otprilike
7,5cm, na dubini 22,5cm. Presadite biljke u junu i poetkom
jula.
RastojanjePresadite biljke duboko (najnii list treba da dodiruje
zemljite) kako biste smanjili opasnost od kupusne muve i pomogli da
se razvije dobar korenov sistem; uvrstite zemlju oko biljaka posle
presaivanja. REDOVI Kod obine brokule malo rastojanje doprinosi
razvitku manjih glavica koje stiu istovremeno. Vee rastojanje u
duem vremenskom periodu dovodi do razvitka veeg broja izdanaka i
vee centralne glavice. Malo rastojanje: 860cm. Za maksimalan
prinos: cik-cak redovi 1530cm. Za veliku centralnu glavicu 2045cm.
Brokula s mnogo glavica: rastojanje od 60cm u redu i 75cm izmeu
redova radi lakeg branja.BLOKOVI Obina brokula: 20cm; brokula s
mnogo glavica: 60cm.
Mere negeZatitite mlade biljke od kupusne muve (vidite str.
372); koristitie pokriva za redove ili mreu da biste spreili prilaz
drugim tetoinama. Zalivajte obinu brokulu redovno za vreme sue. Ako
nemate dovoljno vode, najbolje je zaliti je dobro 23 nedelje pre
berbe. Nakon to odseete centralnu glavicu malirajte kompostom da
biste pospeili razvoj sporednih izdanaka. Brokulu s mnogo glavica
nekad treba podupreti preko zime; nagomilavanje zemlje oko stabla u
periodu rasta pospeuje razvoj korenovog sistema.PROBLEMI kupusna
muva, kupusne vai, larve leptira kupusara, kupusna kila, buha;
ptice. Obina brokula moe se zaraziti plamenjaom.
BerbaIsecite centralnu glavicu obine brokule pre nego to se
cvetovi otvore. Oekujte jo 23 berbe manjih izdanaka. Otkinite
izdanke brokule s mnogo glavica kad se pojavi cvet, ali pre nego to
se otvori. Redovno branje pospeuje razvoj novih izdanaka. Vreme
berbe moe trajati i do dva meseca.
Viegodinja brokulaBrassica oleracea BRASSICACEAE
Viegodinja vrsta kratkog vegetativnog perioda koja razvija male
glavice nalik karfiolu. Posejte seme sredinom prolea. Proredite
biljke dok ne ostavite rastojanje od 15cm, potom ih presadite u
plodno, vrsto zemljite poetkom jeseni. Rastojanje izmeu biljaka
treba da bude 90cm. Svaka biljka razvija 69 glavica koje se beru na
prolee. Poberite sve glavice, ak i ako nisu jestive, da ne bi
precvetale. Svake godine dodajte poboljiva zemljita srednje
hranljivosti posle berbe. Posle tri godine zamenite biljke.
Suzbijajte bolesti i tetoine, naroito kupusne vai i kupusnog
titastog moljca, jer se mogu proiriti na druge kupusnjae.
Izbor sortiBrokula Pekmen F1 jednake glavice, rano stie;
Rozalind glavice proarane ljubiastom bojom; Malo udo kompaktna
biljka, moe se gajiti ak i u saksijama.Brokula s mnogo glavica: De
iko.Kelj pupar: Diabolo F1; Trafalgar F1 odlian za zimsko-jesenju
berbu; Oliver F1 rano stie; Rubin ljubiasto-crveni izdanci.
Kelj puparBrassica oleracea BRASSICACEAE
Usev otporan na mraz i hladne uslove, pogodan za jesenju i
zimsku berbu iz prolene setve. Potreban mu je dug vegetacioni
period, ali dugo daje prinos. Odrasle biljke su izuzetno otporne na
mraz. Poto je rastojanje izmeu biljaka veliko, ostavlja mesta za
meuuseve (vidite str. 318) dok su biljke mlade.
OD SEJANJA DO BERBE 20 nedelja.RAZLIITE SORTE Sorte koje stiu
poetkom, sredinom i krajem sezone; patuljaste (35cm) i visoke (5cm)
sorte. Moderne sorte daju kompaktnije izdanke, blie stablu. Postoje
crvene i zelene sorte.MESTO Otvoreno, potpuno osunano, s vrstim
zemljitem.OBRADA ZEMLJITA Na prolee pre saenja dodajte poboljiva
zemljita srednje hranljivosti, ili poboljiva niske hranljivosti s
obinim organskim ubrivom ili sadite posle zeleninog ubriva koje
obogauje zemljite azotom. Malirajte pokoenom travom ili dodajte
kompletno organsko ubrivo sredinom ili krajem jula ako biljke ne
rastu dovoljno brzo.IDEALNA PH VREDNOST 6,58
SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7CU ZATIENOM PROSTORU
Za najraniju berbu posejte seme u martu u korito ili veliki ram s
elijama. Prilagodite biljke spoljanjim uslovima i presadite ih 6
nedelja posle setve.NA OTVORENOM Posejte seme od sredine marta do
sredine aprila poevi s ranim sortama. Posejte seme u korito, u
redove 4 x 20cm ostavljajui rastojanje izmeu semenki. Presadite
krajem prolea i poetkom leta.
RastojanjePresadite biljke duboko (najnii list treba da dodiruje
zemljite) kako biste smanjili opasnost od kupusne muve; uvrstite
zemlju oko biljaka posle saenja.REDOVI Niske sorte sadite na
rastojanju od 45cm, a visoke na 60cm u redu; ostavite 75cm izmeu
redova radi lakeg branja. Manje rastojanje doprinee da manji
izdanci ujednaenije rastu.BLOKOVI 4575cm u zavisnosti od sorte.
Mere negeNa vetrovitim mestima biljke dobro poduprite. Dok
rastu, nagomilajte zemlju oko stabla. Uklonite zaraeno lie.PROBLEMI
Buha; kupusne vai; kupusna muva (moe napasti i izdanke); kupusni
titasti moljac; ptice; gusenice; kupusna kila; plamenjaa; kupusna
bela ra.
BerbaIzdanci su najboljeg ukusa posle mraza. Ponite berbu s
donjeg dela stabla, ostavljajui izdanke na gornjem delu da se dalje
razvijaju. Ako vam je potreba koliina za celu nedelju, izvadite
biljku s korenom i stavite je u kantu s vodom da bi ostala svea.
Moe se zamrzavati, ali najbolje je jesti sve.
KupusBrassica oleracea BRASSICACEAE
Usev otporan na mraz kojem prijaju hladni uslovi i moe da raste
cele godine. Biljke mogu da budu veoma velike; ako su vam potrebne
manje glavice izaberite pogodne sorte ili smanjite rastojanje izmeu
biljaka.
OD SEJANJA DO BERBE 20 nedelja.RAZLIITE SORTE Proleni kupus:
posejte seme u zatienom prostoru na jesen, jedite ga na prolee kao
lisnati kupus proleni zeleni ili kad se razvije srce.Letnji i
jesenji kupus: posejte seme na prolee kako bi biljka sazrela za 46
meseci. Postoje sorte sa okruglom i iljatom glavicom. Zimski kupus:
Moe biti beli ili holandski sa veoma vrstim, belim, velikim
glavicama koje se skidaju na jesen ili zimu posle prolene setve i
uvaju mesecima posle skidanja ili kelj: naborane glavice s
tamnozelenim listovima, veoma otporan na mraz i moe da izdri do
zime od prolene setve. Sorte dobijene ukrtanjem ove dve vrste takoe
su veoma otporne na mraz. Crveni kupus, karakteristinog izgleda i
ukusa, obino stie krajem leta i na jesen. esto nije tako otporan
kao zimske vrste, ali moe se uvati ako se zatiti od mraza.
Mini-kupus: Neke sorte mogu se gajiti kao mini-povre.MESTO Otvoreno
sunano mesto. Dobro podnosi sve uslove bez zatite. Neke vrste
kupusa, na primer kelj, lepo izgledaju u cvetnoj bati.OBRADA
ZEMLJITA Pre saenja dodajte poboljiva zemljita srednje
hranljivosti, ili poboljiva niske hranljivosti s obinim organskim
ubrivom ili sadite posle zeleninog ubriva koje obogauje zemljite
azotom. Nemojte preterati s prihranjivanjem kupusa koji ete uvati
preko zime. Ako je previe bujan moda nee preiveti mraz.IDEALNA PH
VREDNOST 68
Sejanje Vidite tabelu dole.MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7CU
ZATIENOM PROSTORU Da biste dobili veoma rani usev uzmite ranu
letnju sortu pogodnu za setvu u elijama ili koritima u februaru ili
martu. Prilagodite biljke spoljanjim uslovima im zemljite bude
pogodno za saenje. Rani usevi mogu se gajiti i u zatienom prostoru.
Kasnija setva moe se gajiti u koritima ili elijama u zatienom
prostoru.NA OTVORENOM Posejte seme u korito ostavljajui razmak
izmeu semenki. Presadite biljke posle 56 nedelja.
Mere negeZatitite mladice i mlade biljke od kupusne muve (vidite
str. 372. Zalivajte sadnice dok se ne prime.
Izbor sortiKupus, proleni: Zlatno jutro brzo stie.Rani jesenji:
arman F1. Letnji: Nenoslatki F1 ivanrednog ukusa; Dinamo F1
kompaktne glavice za mini-kupus. Jesenji: tajnov holandski kasni
ravni; Danska lopta. Crveni kupus: Crvena lopta F1 otporna na
pucanje.
PROBLEMI Kupusna muva; kupusne vai; larve leptira kupusara; flea
beetle/buha; kupusna kila; kupusna bela ra.
BerbaSkidajte glavice po potrebi. Proleni kupus na plodnom
zemljitu moe dati i dve berbe: nakon to odseete glavicu, krstasto
zasecite preostalo stablo i izrae nekoliko malih glavica. Jesenji i
zimski kupus moete uvati (vidite str. 334).
Kineski kupusBrassica rapa var. pekinensisBRASSICACEAE
Kineski kupus ima uzdunu glavicu tamnozelene, ute i bledoute
boje. To je kasni letnji ili rani jesenji usev blagog ukusa, brzo
raste i dobar je za svee i brzo prene salate. Sklon je
precvetavanju ako se rast poremeti presaivanjem ili suom.
OD SEJANJA DO BERBE 810 nedelja.RAZLIITE SORTE Glavice mogu biti
skupljene ili rairene, kratke i loptaste ili visoke i izduene.MESTO
Zemljite bogato humusom koje dobro zadrava vlagu. Moe da podnese
deliminu zasenu. Dobar za gajenje kao kasni usev u zatienom
prostoru.OBRADA ZEMLJITA Pre saenja dodajte poboljiva zemljita
niske do srednje hranljivosti.IDEALNA PH VREDNOST 6,57
SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 10CU ZATIENOM PROSTORU
Posejte seme u elije od maja do avgusta; za setvu pre sredine leta
birajte sorte otporne na precvetavanje. Pre presaivanja prilagodite
biljke spoljanjim uslovima. Kasni usevi mogu se presaditi u zatieni
prostor u septembru.NA OTVORENOM Od sredine juna do avgusta sejte
vie semenki u jednu rupu ili vodite rauna o razmaku izmeu
semenki.
RastojanjeREDOVI 30 x 45cmBLOKOVI 35 cm
Mere negeRedovno zalivajte kad je sua. Malirajte poboljivaem
zemljita niske hranljivosti kako bi zemljite zadralo vlagu. Gajite
biljke ispod pokrivaa za redove ili tanke mree ako imate problem s
buhaem.PROBLEMI Buha; gusenice; puevi golai, kupusna kila.
BerbaSecite delimino pristigle ili zrele glavice. Iz poseenog
stabla mogu se razviti novi listovi.
KardaCynara cardunculus ASTERACEAE
Velika viegodinja biljka u bliskom srodstvu s artiokom, visoka
1,21,5m, iroka 90cm. Lako se gaji, ali prinos je mali za prostor
koji zauzima. Iako je viegodinja biljka, karda se za ishranu gaji
kao jednogodinja biljka u zonama od 6 do 9. Kad se izbeli, stablo
je jestivi deo karde. Ako se ne bere, druge godine je lepa kad
procveta.
OD SEJANJA DO BERBE 34 nedelje.MESTO Sunano, zaklonjeno.
Izbegavajte teko i vlano zemljite. Moe se gajiti u velikim
saksijama i u meovitim ivicama.OBRADA ZEMLJITA Dodajte poboljiva
zemljita visoke hranljivosti i poboljiva niske hranljivosti na
suvom zemljitu.IDEALNA PH VREDNOST 6,57
SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 13CU ZATIENOM PROSTORU
Na prolee, kad je blago toplo, posejte 23 semenke u saksiju duboku
9cm u peskoviti kompost. Proredite ostavljajui jednu mladicu i
prilagodite je spoljanjim uslovima. Presadite je posle poslednjeg
mraza kad biljka bude imala 34 lista.NA OTVORENOM Karda se moe
sejati direktno u zemljite. U aprilu posejte po 34 semenke u jednu
rupu, na dubini od 2,5cm.
Rastojanje50cm x 1,5m
Mere negeDa bi razvila veliko jedro stablo, kardu treba redovno
zalivati i malirati kompostom ili slamom. Kad su suni dani poetkom
jeseni izbelite stabljike tako to ete ih skupiti i napraviti snop.
Nosite rukavice. Priveite stabljike mekim kanapom. Obmotajte lie
kartonom ili novinskom hartijom da biste ga sklonili od svetlosti.
Dobro uveite. Poduprite snopove na otvorenom.PROBLEMI Obino nema
problema. Ponekad je napadaju vai, ali one se mogu sprati
crevom.
BerbaKarda je spremna za berbu oko mesec dana posle izbeljivanja
i ostae izbeljena sve do jakih mrazeva. Podignite biljku batenskim
vilama, odsecite korenje i spoljne listove. Ako zahladni isecite
biljke i uvajte ih na mranom mestu zatienom od mraza. Za ishranu
koristite nene unutranje stabljike i sredinje ile na listovima
presne, dinstane ili pohovane.
MrkvaDaucus carota APIACEAE
Mrkvi ne prijaju sve vrste zemljita i uspeno uzgajanje moe biti
problem. Dobrim izborom sorti moete imati prinose skoro cele
godine. Moe se sejati na malom rastojanju i obezbediti dobar prinos
na maloj povrini.
OD SEJANJA DO BERBE Rane sorte: 9 nedelja. Glavni usev: 20
nedelja.RAZLIITE SORTE Rane sorte koriste se kao najbri usevi, seju
se cele godine i u zatienom prostoru i u posudama. Glavni usevi, za
letnju i jesenju berbu, imaju due korenje; mogu se uvati zimi.
Koren moe biti raznih oblika, mali i okrugao, tanak ili irok,
kratak ili dug, cilindrian ili picast. Veina je narandaste, crvene
ili ute boje; postoje i sorte s ljubiastim i belim korenom,
dobijene uglavnom ukrtanjem semena. Moe se gajiti i kao
mini-povre.MESTO Srednje teko ili lako zemljite bez kamenja na
osunanom otvorenom mestu. Sorte s kratkim korenom dobro uspevaju u
posudama. Rani i kasni usevi mogu se gajiti u zatienom
prostoru.OBRADA ZEMLJITA Na relativno plodnom zemljitu ili zemljitu
poboljanom za prethodni usev, nije potrebno dodatno prihranjivanje.
Maliranje poboljivaem zemljita niske hranljivosti na zimu pre setve
moe biti korisno. Nemojte sejati odmah posle ozime rai.IDEALNA PH
VREDNOST 6,5 7,5
SejanjeKlijanje je obino sporo i neujednaeno. Pospeite ga
koristei rasprskavanje semena ili seme u predklijanju.
Izbor sortiKineski kupus: ajna ekspres dobra otpornost na
precvetavanje.
Kanalup vidite Slatka dinja
Karda: Gigante; Neno srce.Mrkva Danverka poluduga; Nantska
poluduga tanak, cilindrian koren; Kraljevski antene slatkog ukusa,
picast koren; Mali prst savrena za gajenje u posudama; Palica
kratak, okrugao koren, odlina za gajenje u posudama.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7CU ZATIENOM PROSTORU Mrkvu je
najbolje sejati direktno u zemljite jer se koren ne razvija dobro
ako se pomera. Gajenje sorti s okruglim korenom moe se zapoeti u
elijama; sorte s kratkim korenom mogu se gajiti u biorazgradivim
tubama koje se cele presauju zajedno s biljkom. Ako sejete u
zatienom prostoru, radite to od februara do avgusta, a od februara
do juna ako presaujete na otvorenu parcelu.NA OTVORENOM Ponite da
sejete rane sorte im se zemljite malo ugreje u februaru ili martu.
Glavni usevi mogu se sejati od aprila do juna. Za uvanje preko zime
posejte seme krajem maja ili u junu kako na jesen, kad se bude
vadio, koren ne bi bio preveliki. Posejte vodei rauna o razmaku u
plitke redove na dubini od 2 cm, ili posejte po 34 semenke u istu
rupu.
RastojanjeRane (brze) sorte esto se gaje na veem rastojanju od
glavnih useva kako bi se pospeio to bri rast.REDOVI Posejte seme u
redove na rastojanju od 15cm. Razredite prve biljke do 7cm.
Razredite glavni usev srednje veliine do 4cm ili do 7cm za vee
korenove.BLOKOVI Sejte omake; razredite na 715cm.MINI-POVRE 1cm x
15cm
Mere negeDok su mlade suzbijajte korov. Dobro zalivajte kad je
sua.PROBLEMI Bolesti i poremeaji su retki. Glavna tetoina je
mrkvina muva: da biste je izbegli gajite usev ispod pokrivaa za
redove ili tanke mree. Mrkva posejana poetkom juna izbei e napad
prve generacije mrkvine muve i bie dovoljno velika da se odupre
napadu druge generacije. Mrkvinu muvu moe privui miris pokidanog
mrkvinog lia, stoga prilikom sejanja vodite rauna o razmaku kako
biste izbegli proreivanje. Proreujte mrkvu predvee, a ne kad je
sunano jer je tada mrkvina muva aktivna. Luk moe zatititi mrkvu.
Gajite 4 reda luka na svaki red mrkve.
BerbaVadite korenje dok je mlado. Glavni usevi mogu se ostaviti
u zemljitu da prezime i vaditi se po potrebi. U hladnim podnebljima
zatitite mrkvu malom od slame. Ostavljanje u zemljitu se ne
preporuuje ako je zemljite teko ili ako je biljke napala mrkvina
muva. Za uvanje vadite mrkvu u oktobru i novembru.
KarfiolBrassica oleracea BRASSICACEAE
Karfiol moe biti teak za gajenje. Potrebna mu je vlaga sve vreme
rasta i stoga je lake gajiti sorte koje formiraju glavicu na jesen
i prolee. Veina sorti su velike biljke koje zauzimaju zemljite i do
godinu dana. Za malu batu najpogodniji su rani letnji karfiol i
mini-karfiol.
OD SEJANJA DO BERBE Letnji i jesenji karfiol16 nedelja.Zimski
karfiol40 nedelja.Mini-karfiol15 nedelja.RAZLIITE SORTE Postoji
irok izbor sorti pogodnih za razliite uslove i vreme gajenja, od
leta do zime. Veina sorti ima belu glavicu, ali postoje i sorte sa
narandastom, zelenom i ljubiastom glavicom. Moe se gajiti kao
mini-povre.MESTO Otvoreno, sunano mesto; izbegavajte mraz. Plodno
zemljite koje dobro zadrava vlagu.OBRADA ZEMLJITA Pre saenja
dodajte poboljiva zemljita srednje hranljivosti, ili poboljiva
niske hranljivosti s obinim organskim ubrivom ili sadite posle
zeleninog ubriva koje obogauje zemljite azotom.IDEALNA PH VREDNOST
6,58
SejanjeNajbolje je sejati ga u elije ili saksije da bi se
izbegao stres prilikom presaivanja. Vreme setve i rastojanje izmeu
biljaka vidite u tabeli dole. Prilagodite biljke spoljanjim
uslovima i presadite ih to je pre mogue oko 6 nedelja posle setve.
Moe se sejati i na otvorenom u rasadnik, ostavljajui barem 5cm
izmeu mladica.MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7C
RastojanjeVidite tabelu dole
Mere negeKarfiol ne podnosi bilo kakav prekid u rastu. Malirajte
i zalivajte ga za vreme sue da bi se kontinuirano razvijao.
Uvrstite zemlju oko biljaka za vreme mraza i vetra. Na jesen
zatitite glavice od mraza kie i jake rose privezivanjem lia oko
glavica. To e pomoi i da ostanu bele. Moderne sorte esto imaju lie
koje prirodno titi glavice.PROBLEMI Kupusna kila (vidi str. 374).
Zatitite ga od kupusne muve, titastog moljca i gusenica tankom
mreom. Male, prevremeno izrasle i deformisane glavice obino su
rezultat prekinutog rasta obino usled presaivanja ili sue. Usko
lie, nedostatak razvijene glavice, izaziva nedostatak bora, obino
kad je zemljite suvie kiselo.
Ove biljke treba gajiti s veoma malo azota da bi preivele
zimu.
Izbor sortiKarfiol: Celogodinji klasina sorta, pouzdan; Fremont
F1; Snena kruna F1 brzo stie za ranu berbu; Ljubiasta kraljica F1
sone ljubiaste glavice; romanesko iljate ukasto-zelene glavice.
BerbaBirajte kompaktne glavice s malim cvetovima. Kad cvetovi
ponu da se razdvajaju i ute ili dobiju smeu boju, to je znak da je
prezreo. Mini-karfiol ne moe dugo da ostane u dobrom stanju.
Karfiol se moe drati u friideru nedelju dana, ili se moe drati
okaen naopako u hladnoj, mranoj upi do tri nedelje povremeno ga
poprskajte sitnim kapljicama vode.
Korenasti celerApium graveolens var. rapaceumAPIACEAE
Korenasti celer razvija veliku lukovicu nabrekli koren, koji ima
ukus celera. Lie se takoe moe koristiti kao zain. Korenasti celer
je blizak rod celeru. Lake se gaji, iako mu je potreban dug
vremenski period neometanog rasta da bi se dobro razvio.
OD SEJANJA DO BERBE 26 nedeljaRAZLIITE SORTE Ima malo
varijacija. Neke sorte su manje sklone gubitku boje prilikom
kuvanja.MESTO Potrebno mu je plodno zemljite koje dobro zadrava
vlagu da bi dobro rastao. Razvijae se na suncu i na delimino
zasenjenom mestu.OBRADA ZEMLJITA Dodajte poboljiva zemljita srednje
do visoke hranljivosti, ili poboljiva niske hranljivosti s
organskim ubrivom bogatim azotom.IDEALNA PH VREDNOST 6,57,5
SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE Najbolje klija na
temperaturi 1019CU ZATIENOM PROSTORU Ako nije dovoljno toplo, sejte
na relativno visokoj temperaturi (18C) u februaru i martu, ili
aprilu i maju. Seme sejte u korita ili elije, proreujui ili
presaujui u pojedinane posude kad biljke budu dovoljno velike.
Prilagodite ih spoljanjim uslovima pre presaivanja, ali saekajte da
proe poslednji mraz. Vodite rauna da ne prekrijete zemljom krunu
lisne rozete.
Rastojanje3038cm sa svih strana.
Mere negeZalivajte u sunim periodima. Malirajte kako bi zemljite
zadralo deo vlage. Od sredine leta uklanjajte donje listove kako
biste oslobodili krunu lisne rozete.PROBLEMI Mogu ga napadati
tetoine i bolesti koje napadaju celer, ali obino nema problema.
BerbaVadi se od kraja leta do narednog prolea, kad su lukovice
dovoljno velike. Ako je mogue ostavite ga u zemljitu uz zatitu od
suve slame. Moe se izvaditi i uvati unutra, ali kvalitet e se
smanjiti.
CelerApium graveolens APIACEAE
Celer razvija vrsto, hrskavo, sono stablo. Tradicionalni celer
je prilino zahtevan po pitanju uslova zemljita i zahteva punu panju
sve vreme rasta. Samoizbeljujui celer zahteva manje truda i lake se
gaji, ali nije toliko otporan ni ukusan.
OD SEJANJA DO BERBE Samoizbeljujui i zeleni celer 1116 nedelja.
Obian celer 9 meseci.RAZLIITE SORTE Obian celer je tradicionalni
kasni jesenji usev sa belim, roze, ili crvenim stablom koje se
izbeljuje pre upotrebe. Samoizbeljujue sorte imaju svetlouto
stablo, svetlije kad se gaji u blokovima. Amerike zelene sorte
imaju zeleno stablo koje se ne izbeljuje.MESTO Mora imati plodno,
vlano zemljite koje dobro zadrava vlagu. Vie mu prija otvoreno
mesto, ali podnosi malo zasene. Dobro uspeva u dubokim
posudama.OBRADA ZEMLJITA Dodajte poboljiva zemljita visoke
hranljivosti, ili poboljiva niske do srednje hranljivosti s
organskim ubrivom bogatim azotom. Za obian celer poetkom prolea
iskopajte rov 3845cm irok i 30cm dubok. Dodajte gore pomenute
poboljivae zemljita iskopanom zemljitu, potom popunite rov do
dubine 7,510cm. Ostatak zemljita iskoristite da izbeljujete celer
dok raste. Rovovi treba da budu na rastojanju 1,2m. Ako je potrebno
dodajte organsko ubrivo u rov pre saenja.IDEALNA PH VREDNOST
6,57,5
SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE Najbolje klija na
temperaturi 1019C.U ZATIENOM PROSTORU Sejte ga u korita ili elije
na blagoj temperaturi u martu ili poetkom aprila, ne vie od 10
nedelja pre poslednjeg mraza. Posejte seme po povrini komposta, ili
delimino prekrite seme. Klijanje moe biti sporo i neizvesno. Setva
predproklijalog semena moe dati bolje rezultate. Presadite ga u
biorazgradive posude. Proredite elije do jedne mladice, to je bolje
mogue. Kad uslovi budu dovoljno topli presadite biljke. Ako budu
izloene temperaturi nioj od 10C due od 12 sati dok su mlade, biljke
su esto sklone precvetavanju. Ako je neophodno zatitite ih
plastinim ili staklenim zvonima. Ako mladice rastu brzo, a
vremenske prilike nisu povoljne za presaivanje, skratite ih
makazama na visinu od 8cm da biste usporili rast. Drite biljke u
zatienom prostoru dok spoljanji uslovi ne budu
odgovarajui.MULTI-SETVA Samo za samoizbeljujui celer. Posejte 68
semenki po eliji, razredite ostavljajui 23 mladice.
RastojanjeREDOVI Obian celer 3045cm izmeu biljaka, 1,2m izmeu
rovova. BLOKOVI Za samoizbeljujui celer: 1530cm. Manje rastojanje
daje visok prinos i tanja stabla.MULTI-SETVA Samo za samoizbeljujui
celer: 20cm. Mere negeZalivajte esto i redovno dok raste.
Uklanjajte spoljne listove koji su izgubili boju. Izbeljujte stablo
obinog celera (vidite pod Karda) kad biljke dostignu visinu od
30cm. Okruite blokove odraslih samoizbeljujuih biljaka slamom kako
bi i izbeleli i spoljni redovi.PROBLEMI Trule; celerova muva;
pegavost lia; nedostatak kalcijuma izazvan povremenim nedostatkom
vode.
BerbaBerite obian celer na jesen, oko 910 nedelja posle poetka
izbeljivanja. Izbeljen celer moe stajati u zemljitu u dobrom stanju
oko mesec dana, ali privlai pueve golae kao magnet. Samoizbeljujui
celer berite od jula do septembra. Celer nije sasvim otporan na
mraz i nee preiveti dug period mraza.
Izbor sortiKorenasti celer Brilijant ukusan, rano stie; Dijamant
dobar za uvanje.Celer, obian Veliki crveni autohtona sorta;
Poboljana Visoka Juta 52-70R pouzdan prinos; Ventura izrazito
bujan.Samoizbeljujui celer; Zlatno samoizbeljujui.
Ako se predvia izuzetno hladno vreme, izvadite biljke i uvajte
ih u podrumu ili u hladnom, vlanom pesku. Moe se izvaditi i staviti
u mraan hladni ram. U friideru se moe drati vie nedelja.
BlitvaBeta vulgaris grupa CiclaCHENOPODIACEAE
Ovaj bliski srodnik cvekle, lak za gajenje, gaji se zbog
stabljika i lia. Daje prinose mnogo meseci. Lie ima debele ile esto
jarkih boja. Izgleda atraktivno i moe se gajiti kao ukrasna
biljka.
OD SEJANJA DO BERBE 812 nedeljaRAZLIITE SORTE Blitva obino ima
bele ile, ali kod nekih sorti ile su rubin-crvene ili
raznobojne.MESTO Podnosi slane vetrove (korisno za primorske bate)
i delimino zasenjivanje. Moe biti dobar zimski usev u hladnom
stakleniku ili plasteniku.OBRADA ZEMLJITA Dodajte poboljiva
zemljita niske hranljivosti ako je zemljite prihranjivano kompostom
za prethodni usev. U suprotnom dodajte poboljiva srednje
hranljivosti ili poboljiva niske hranljivosti s ubrivom bogatim
azotom.IDEALNA PH VREDNOST 6,5 7,5
SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 8CU ZATIENOM PROSTORU
Posejte seme u elije u martu i aprilu. Seme je multigermno i
nekoliko mladica nie iz jednog semena. Proredite ostavljajui najjae
mladice ili posadite celo bokor ako elite da berete mlade izdanke.
Pre presaivanja prilagodite biljke spoljanjim uslovima. Da biste
imali zimsku berbu posejte seme u zatienom prostoru u avgustu; NA
OTVORENOM Za berbu na leto i jesen sejte po nekoliko semenki u
jednu rupu u martu i aprilu. Za berbu preko zime i narednog prolea
sejte seme u julu i avgustu.
RastojanjeREDOVI 23 x 45cm.BLOKOVI 30cm.
Mere negeAko je neophodno zalivajte za vreme sue. Malirajte da
bi zemljite zadralo vlagu. Koristite poboljiva zemljita srednje
plodnosti ako treba da pospeite rast. Usevi ostavljeni da prezime
nekad mogu da izdre bez zatite, ali obezbedite nenijim usevima
zatitu ispod plastinog ili staklenog zvona.PROBLEMI Repina
muva.
BerbaPonite da berete spoljne listove im dovoljno porastu. Ako
listovi postanu grubi podmladite starije biljke tako to ete odsei
sve listove malo iznad povrine zemljita. Mladi listovi e se brzo
razviti; secite ih kad dostignu visinu 5cm. Sledei put ih pustite
da jo malo izrastu.
KrbuljicaChaerophyllum bulbosumAPIACEAE
Neobino korenasto povre; iako jako sporo klija, lako se
gaji.MESTO Sunano, otvoreno, plodno zemljite.OBRADA ZEMLJITA
Dodajte poboljiva zemljita srednje hranljivosti ili gajite na
zemljitu prihranjenom kompostom za prethodni usev.IDEALNA PH
VREDNOST 6,5 7,5
SejanjePosejte seme na otvorenoj parceli jer mu je potreban
hladan period da bi proklijalo. Sejte krajem leta-poetkom jeseni i
pokrijte seme lakim pokrivaem. Seme nee proklijati pre
prolea.REDOVI 1520cm x 30cm.BLOKOVI 20cm
Mere negeKad proklijaju, biljke daju prinose relativno kratko;
ne dozvolite da doe do prekida u rastu. Redovno ih zalivajte za
vreme sue i suzbijajte korov.PROBLEMI Obino nema problema.
BerbaKad listovi uvenu krajem leta, koren je skoro potpuno
izrastao. Ponite da ga vadite kad lie skoro sasvim uvene i otkinite
preostale listove. Kvalitet korena se obino pobolja ako se ostavi u
zemlji nekoliko nedelja. Ako je zemljite lako i vlano, vadite koren
po potrebi. U suprotnom izvadite sav koren i uvajte u vlanom liu
ili pesku. Koren se jede kuvan.
CikorijaCichorium intybus ASTERACEAE
Viegodinja biljka otporna na mraz, obino se gaji kao
jednogodinja. Cikorija ima karakteristian, pomalo gorak ukus i moe
biti dobar, ivopisan salatni usev za zimu. Lie moe biti raznih
oblika i boja; neke razvijaju srce, a neke se mogu izvoditi ili
izbeljivati da bi se smanjila gorina. Dobra je kao ukrasna biljka
kad se gaji u posudama.
OD SEJANJA DO BERBE Razlikuje se u zavisnosti od sorte.RAZLIITE
SORTE Cikorija se prvenstveno gaji zbog izvoenja. Koren se vadi i
izvodi na mranom mestu, zimi, kako bi razvio izbeljene jedre
izdanke poznate pod nazivom ikoni (nazivaju se i belgijska
endivija). Crvena cikorija (poznata pod nazivom radi) ima crvene
ili proarane listove. Neke sorte imaju srce, dok je kod drugih lie
raste slobodno; neke sorte se mogu izvoditi. Mogu se brati i
pojedinani listovi. Najbolja boja dobija se u periodu kad su dani
krai i noi hladnije, iako su nove sorte prirodno crvene. Nije uvek
otporna na hladne zime. Druge sorte razvijaju male lisnate rozete
koje se seku. Kad sasvim poraste, cikorija glava eera izgleda kao
velika rimska salata i bere se na jesen. Kad se prime, biljke su
otporne na suu i mogu podneti blag mraz. Moe se gajiti zbog mladih
izdanaka.MESTO Izbegavajte veoma laka ili teka zemljita. Moe
podneti delimino zasenjivanje. Nekim sortama potrebno je duboko
zemljite da bi razvile snano korenje zbog izvoenja. Sorte koje se
ne izvode moete gajiti u hladnom plasteniku ili stakleniku kao rane
ili kasne useve, kao i preko zime. Cikorija je dekorativna i moe se
gajiti u saksijama, kao i po obodu ivice.OBRADA ZEMLJITA Obino nije
potrebna, naroito na zemljitu prihranjenom za prethodni
usev.IDEALNA PH VREDNOST 5,57,5
Izbor sortiBlitva Argentata srebrnastobelo stablo; Blistava
svetla crvenkaste, crvene, ute, narandaste ili bele ile; arlot
crvene ile.Cikorija Fle F1 sorta za izvoenje; Indigo radi, crveni
listovi i kad nisu hladni uslovi, otporan na precvetavanje; Inferno
F1 radi, za jesenju i zimsku berbu seje se na leto i jesen; Crveno
iznenaenje radi, dobar kao letnji usev, otporan na precvetavanje;
Glava eera velike, kupaste glavice.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 10C.Klijavost je obino visoka;
biljke koje izvadite prilikom proreivanja koristite za salatu.
Mere negeZa vreme sue zalivajte dok se ne primi, posle toga
obino preivi suni period i bez zalivanja. Ako se najavljuje jak
mraz, obino ju je potrebno zatititi zvonom i pokrivaem za redove.
Kod sorti pogodnih za izbeljivanje krajem jeseni i na zimu
iskopajte koren da biste poeli izbeljivanje.PROBLEMI Obino nema
problema. Kod izbeljene i izvedene cikorije problem mogu biti puevi
golai.
BerbaIZVEDENA CIKORIJA Isecite ikone kad vrhovi probiju zemlju
(ako ih izbeljujete zemljom) ili kad dostignu visinu 1013cm ako su
u zatienom prostoru. Secite ih 2,5cm iznad vrata. Iz korena e se
moda razviti jo jedan izdanak.GLAVA EERA Secite glavice kad
dovoljno porastu. Iz korena e se moda razviti novi izdanak.CRVENA
CIKORIJA Isecite je kad se formira srce i ostavite koren da se
razvije novi izdanak, ili berite pojedinane listove. Prilino je
otporna na mraz; da biste imali prinose preko zime pokrite je
zvonom. Mlade izdanke cikorije berite kad dostignu visinu
2,5cm.