Page 1
Crna Gora O P Š T I N A K O T O R
__________________________________________________________________________________
SEKRETARIJAT ZA KULTURU, SPORT I DRUŠTVENE DJELATNOSTI
________________________________________________________________________________________
Stari grad 317 · 85330 Kotor · tel. +382(0)32-325-874 · fax. +382(0)32-325-874 · [email protected] · www.opstinakotor.com
1
Broj: 07-17134 Kotor, 06.04.2017. godine
PROGRAM KULTURNIH MANIFESTACIJA U OPŠTINI KOTOR ZA 2017. GODINU
Kotor, april 2017. godine
Page 2
SADRŽAJ
1. Manifestacije u organizaciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“............................5
1.1. Tradicionalni zimski karneval..............................................................................9
1.2. Bokeljska noć......................................................................................................9
2.Manifestacije u organizaciji OJU „Muzeji“ Kotor.......................................................10
3. Pomorski muzej Crne Gore Kotor...............................................................................13
4. Manifestacije koje se ističu po internacionalnom karakteru....................................15
4.1. Kotorski festival pozorišta za djecu...................................................................15
4.2. Don Brankovi dani muzike................................................................................18
4.3. Međunarodni festival klapa Perast....................................................................21
4.4. Searock festival.................................................................................................23
4.5. Internacionalna smotra mode............................................................................24
5. Ostale manifestacije.....................................................................................................25
5.1. VIII Festival gudača...........................................................................................25
5.2. Etno zbirka Radimir -prezentacija ....................................................................28
5.3. Drevni peraški običaji Fašinada, Gađanje kokota.............................................29
5.4 Njegoševi dani...................................................................................................29
5.5 Otvoreni kotorski trgovi .....................................................................................30
5.6 Bokeljski vremeplov ..........................................................................................30
5.7. Ljetnji karneval .................................................................................................30
5.8. Fešta Kamelija..................................................................................................32
6. Novogodišnji program.................................................................................................32
6.1. Od Božića do Božića ........................................................................................32
6.2. Doček Nove godine...........................................................................................33
7.Viševjekovna tradicionalna udruženja.........................................................................33
7.1. Gradska muzika Kotor.......................................................................................33
7.2. Bokeljska mornarica..........................................................................................34
7.3. Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“................................................................36
8. Ostalo ............................................................................................................................37
9. Program raspodjele budžetskih sredstava.................................................................38
Page 3
3
GRAD KOTOR I NJEGOV ISTORIJSKI RAZVOJ
Kotor (42°25´N i 18º47´E) je drevni grad smješten u jugoistočnom uglu Boke Kotorske, na
mjestu gdje je more najdublje zašlo u kopno. Njegov Stari grad rođen je na vodi – sa
zapada ga zapljuskuje more, rijeka Škurda se pruža duž njegovih sjevernih zidina dok mu
pod južnim izvire Gurdić. To srednjovjekovno središte sa jedinstvenim fotrifikacionim
sistemom čini splet ulica i trgova koje markiraju plemićke palate i kuće potekle iz perioda
romanike, gotike, renesanse i mlađih arhitektonskih pravaca. Uže gradsko jezgro nadvijaju
tvrđava Sveti Ivan i obronci planine Lovćen, a Kotorski zaliv brda Pestingrad i Vrmac.
Kotorsku rivijeru čine Kostanjica, Morinj, Lipci, Strp, Risan, Perast, Dražin vrt, Orahovac,
Ljuta, Dobrota, Kotor, Muo, Prčanj i Stoliv. Površina teritorije opštine Kotor obuhvata nešto
više od 331 kvadratnog kilometra, a prema popisu iz 2011. godine ima 22 601 stanovnika.
Po procjeni Ujedinjenih nacija, Kotor je jedno od 830 mjesta na planeti čije vrijednosti
pripadaju cijelom čovječanstvu. Zbog jedinstvene mješavine različitih kulturnih uticaja i
nasljeđa univerzalnih vrijednosti, Kotor je 1979. godine upisan u Listu svjetske prirodne i
kulturno-istorijske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Zaštitnim tretmanom oivičeno je 12
hiljada hektara kopna i 2 600 hektara morske površine. Kao jedini fjord na Mediteranu,
Boka Kotorska je 2000. godine uvrštena među 25 najljepših zaliva svijeta.
Na području Boke Kotorske tragovi ljudskog postojanja datiraju od najstarijih vremena.
Arheološki nalazi potvrđuju naseljenost u kasnijim praistorijskim epohama (Spila iznad
Perasta, Deletina pećina Dobrota, Brštanova pećina Risan, okapina Lipci). Prvi poznati
doseljenici na ovom prostoru bili su Grci, onda su stigli Iliri (gradić Risan u III vijeku p.n.e.
bio je prijestonica ilirske kraljice Teute), pa potom Rimljani. Za vizantijsku vladavinu
područjem Kotora, koja je počela propašću Zapadnog rimskog carstva 476. godine, vezuje
se legendarno prispijeće moštiju maloazijskog mučenika Svetog Tripuna u Kotor
13.januara 809. godine kada su ih na gradskom pristanu primile ruke članova Bokeljske
mornarice, drevne bratovštine pomoraca koja milenijum i 200 godina djeluje u kontinuitetu.
Tada je, po predanju, prvi put odigrano Kolo Bokeljske mornarice koje se o gradskim
slavama na kotorskim trgovima i danas igra. Svečevo tijelo otkupio je pobožni kotorski
građanin Andrea Saracenis čime je Kotoru obezbijedio status srednjovjekovnog gradskog
centra. Tokom vlasti srpske države Nemanjića (1185-1371) Kotor je imao povlašćeni
status koji mu je omogućio razvoj trgovine sa zaleđem, a zna se da su u tom periodu ovdje
obrazovani znameniti graditelji raške stilske škole poput fra Vite, neimara Dečana. Arhivski
zapisi iz tog perioda, tačnije iz 1326. godine, spominju prve školovane ljekare (internistu i
hirurga) i prvu apoteku. Iako je samostalnost grada Kotora (“tempora Catharinorum”) činila
ponosnim njegove stanovnike, grad se tokom tih trideset godina opirao nasrtajima okolnih
Page 4
4
velikaša – Balšića, Crnojevića, Hranića i drugih i nosio sa nizom ekonomskih teškoća. Na
molbe gradske opštine Mletačka republika uzela je Kotor pod svoju zaštitu 1420.godine.
Treba reći da je čvrstu pravnu osnovu srednjovjekovnoj kotorskoj komuni dao Statut grada
Kotora, štampan 1616. čija najstarija glava potiče iz 1301. godine. Cattaro (kako se tada
grad zvao) bio je jedno od strateški važnih uporišta Venecije, pa je u velikoj bici kod
Lepanta 1571. godine među 200 hrišćanskih brodova bila i galija “Sveti Tripun” pod
zapovjedništvom kotorskog plemića kapetana Jeronima Bizantija. Nakon velikog
zemljotresa 1667. godine počinje period baroknog procvata u kome svoju urbanu cjelinu
zaokružuje grad Perast. Moćne peraške porodice tog vremena grade veleljepne palate
među kojima se ističu palate Zmajevića, Bujovića, Bronza, Smekja, Balović, Viskovića, dok
u to vrijeme naš najveći barokni slikar Tripo Kokolja radi oslikavanje unutrašnjosti crkve na
ostrvu Gospa od škrpjela pred Perastom. Tada jača i kapetanska Dobrota, a na Prčanju se
gradi impozantni Bogorodičini hram. Nakon pada Mletačke republike Kotorom će vladati
Austrijanci, pa potom Francuzi koji su za sobom ostavili Napoleonovo pozorište (1810),
jedno od prvih na ovim prostorima. Velike sile nisu podržale ujedinjenje Boke Kotorske i
Crne Gore 1813.godine te su Boku opet vratile u okrilje Austriji sve do stvaranja Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca 1918.godine u čiji sastav ovaj primorski region ulazi kao dio
crnogorske teritorije.
KULTURNA POLITIKA 2017.
Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti ove godine raspolaže sredstvima
opredijeljenim za kulturu u visini 4% Budžeta Opštine Kotor.
U cilju osnaživanja ponude i pozicije centara kulturnog života grada KC „Nikola Đurković“ i
OJU „Muzeji“ - znatno su uvećana sredstva za programske aktivnosti ovih ustanova.
Pored redovne podrške Kotorskom festivalu pozorišta za djecu, „Don Brankovim danima
muzike“ i Međunarodnom festivalu klapa Perast u okviru festivala od nacionalnog značaja
„Kotor Art“, Sekretarijat nakon izrade registra amaterizma planira da podstakne učešće
amaterskih društava različitih profila u kulturnom ljetu našeg grada. U tom naumu Opština
će tražiti organizacionu podršku svih kulturnih adresa grada kako opštinskih tako i
državnih. Od izuzetnog značaja je da dio ne samo turističke već i kulturne ponude tokom
ljetnjih mjeseci, kada naš grad ima najviše posjetilaca, čine programi naših sugrađana/ki
amatera/ki. Sekretarijat smatra da su zalaganje i postignuće desetina klapa, orkestara,
horova, bendova, pjevačkih društava, dramskih trupa, likovnih i strip udruženja i
karnevalskih grupa dio identiteta našeg grada i izuzetna vrijednost kojoj treba vratiti pažnju
i podršku.
Page 5
5
Kroz manifestaciju „Otvoreni kotorski trgovi“, uz aktiviranje organizacionih kapaciteta
ovdašnjih ustanova kulture i logističkih kapaciteta Sekretarijata, doprinijećemo
predstavljanju rada kotorskih amatera/ki u javnim prostorima. Namjerili smo da podržimo i
izložbene programe pod zajedničkim imenom „Bokeljski vremepolov“ posvećene
gradskom životu Kotora tokom proteklih vjekova što će, pored svoje atraktivnosti, imati i
edukativnu notu. Posebna pažnja i veća sredstva biće usmjereni na „Bokeljsku noć“,
tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte i doček Nove godine.
Sekretarijat će značajnije pratiti i podržati održavanje drevnih običaja Fašinade i Gađanja
kokota koje organizuju Mjesna zajednica Perast i Društvo prijatelja Perasta. Od posebne
važnosti je da Opština preuzme veći dio odgovornosti u zaštiti dostojanstva drevnih
peraških običaja.
Program kulturnih manifestacija je izrađen je na bazi dogovora Opštine i Turističke
organizacije da Turistička organizacija preuzme teret finasiranja ili sufinansiranja
tradicionalnih pučkih manifestacija.
Sekretarijat će povećati nastojanja da programi gradskih kulturnih ustanova budu
sinhronizovani a najave transparentne, te će u tom cilju biti aktiviran servis sms
obavještenja za sva dešavanja obuhvaćena kalendarom kulturnih manifestacija.
Na osnovu prispjelih izvještaja za 2016. godinu i planova za 2017. godinu, Sekretarijat za
kulturu, sport i društvene djelatnosti je sačinio pregled iz koga se vide finansijski izdaci za
pojedine manifestacije.
Prema Odluci o Budžetu Opštine Kotor za 2017.godinu i u skladu sa trezorskim
načinom poslovanja za 2017. godinu, sredstva za finansiranje programskih
aktivnosti u kulturi planirana su u iznosu od 550.500,00 eura i namjenjena su ne
samo finansiranju kulturnih manifestacija već i kulturno-umjetničkom stvaralaštvu u
najširem smislu. Detaljnije o kulturnim manifestacijama možete pratiti u nastavku ovog
dokumenta.
1.MANIFESTACIJE O ORGANIZACIJI JU KULTURNI CENTAR „NIKOLA ĐURKOVIĆ“
JU Kulturni centar “Nikola Đurković˝ Kotor osnovala je Opština Kotor 1968. godine u
potrebi da ova ustanova bude centar kulturnog života grada. Naš kraj ima dugu tradiciju
teatra koja, po nekim procjenama, seže čak u antičko doba. Imamo jasna svjedočanstva o
razvoju dramske književnosti u Kotoru od književne forme plača preko prikazanja do same
drame. Amaterske pozorišne trupe dugo su bile aktivne kada je, u vrijeme francuske
okupacije početkom XIX vijeka, sazrela ideja o potrebi otvaranja pozorišta. Opštinske
Page 6
6
vlasti su tražile od francuske uprave da u Kotoru osnuje pozorište, što je i odobreno 1808.
godine. Francuske okupacione vlasti su za tu potrebu 1810. godine adaptirale zgradu
stare vijećnice na Trgu od oružja i organizovale rad stalnog pozorišta, koje je najstarija
pozorišna institucija u Crnoj Gori i jedna od najstarijih u regionu. Nacrt ovog pozorišta,
poznatog pod nazivom Napoleonov teatar, čuva se u Istorijskom arhivu Kotor. U ovom
pozorištu izvođene su muzičke i pozorišne predstave sve do osamdesetih godina XIX
vijeka kada je moralo biti zatvoreno uslijed dotrajalosti zgrade. Aktivni ostaju jedino glumci
– amateri. Interesantan primjer njihovog uspjeha je izvođenje operete ˝Mam´selle
Nitoushe˝ na Trgu od brašna gdje su glavne uloge, režiju i scenografiju uradili kotorski
amateri. Nakon Drugog svjetskog rata društveni i kulturni život u Kotoru je bujao. Odlukom
Sreskog narodnog odbora u Kotoru je 12. februara 1949.godine osnovano Narodno
pozorište koje je radilo narednih deset godina. Bilo je jedno od pet profesionalnih pozorišta
u Crnoj Gori i u prosjeku imalo osam premijera godišnje. Upravnik je bio Miloš Jeknić, a
glumci Boko Parteli, Ivo Begu, Boro Begović i drugi. Niz glumaca je uz profesionalne
reditelje radio predstave kojima su nagrade osvajane u zemlji i inostranstvu. Malo se zna
podatak da je Crna Gora u ono vrijeme imala najviše pozorišta u Evropi po broju
stanovnika, a kotorskih osam premijera godišnje danas teško dostiže i Crna Gora.
Narodno pozorište je zatvoreno 1958. i tada je nastupio period poluprofesionalng rada u
okviru Centra za opšte obrazovanje i kulturu Narodnog univerziteta Kotor. Do 1966.
postavljeno je dvadesetak komada u pozorišnoj dvorani rađenoj po projektu čuvenog
arhitekte Dragiše Brašovana, pionira moderne arhitekture. Zgrada pozorišta (nekada
mletačka vojna bolnica) renovirana je nakon zemljotresa 1979. godine, pa je ova kulturna
ustanova tada dobila izgled koji danas ima. Pomenućemo samo dio manifestacija u kojima
je Kulturni centar imao bitnu ulogu – pozorišni festival “Igre juga”, zatim JU Fest, kasnije
“Kotor art - grad teatar”, Kotorski festival pozorišta za djecu, “Festival Teuta- novi antički
teatar” itd. Kulturni centar je dao i svoj doprinos u snimanju filmova "Beštije", "Lepota
poroka" i "Smrt gospodina Goluže" reditelja Živka Nikolića i serije "Montevideo" u režiji
Dragana Bjelogrlića. JU Kulturni centar "Nikola Đurkovic" danas blisko sarađuje sa
Fondacijom “Kotorski festival pozorišta za djecu” i festivalom “Kotor Art”, Festivalom filma
o ljudskim pravima "Ubrzaj" i Internacionalnim filmskim festivalom “Underhill”, učesnik je
“Dana frankofonije” i surealizator projekta o borbi protiv nasilja nad ženama pod nazivom
"Sedam", dok je svake godine nosilac organizacije tradicionalnih kotorskih “Zimskih
karnevalskih fešti” i “Bokeljske noći”.
U okviru Kulturnog centra posluju tri odvojene organizacione jedinice i to: Gradska galerija,
Kino "Boka" i Gradska čitaonica i biblioteka.
Page 7
7
Kino "Boka" je jedini bioskop u Crnoj Gori koji je u društvenom vlasništvu. Ima komfornu
salu sa balkonom i savremeni zvučni sistem.
U Gradskoj galeriji izlagali su poznati slikari sa naših prostora, između ostalih, Boško
Bošković, Vojo Stanić, Dado Đurić, Vojo Tatar i drugi. Svake godine, povodom Dana
oslobođenja Kotora, u Gradskoj galeriji se organizuje izložba pod nazivom „Kotorski
vizuelni umjetnici“ koja predstavlja pregled likovnog stvaralaštva u našem gradu i na kojoj
biva proglašen najbolji rad nastao u Kotoru u toj kalendarskoj godini.
Gradska čitaonica i biblioteka osnovana je 1952. godine kao samostalna ustanova kulture
koja baštini viševjekovnu tradiciju organizovanja i postojanja biblioteka i čitaonica u Boki.
Međutim, već u maju 1964. godine Biblioteka je pripojena Centru za kulturno-prosvjetnu
djelatnost, danas JU Kulturnom centru „Nikola Đurković“. Neke od brojnih djelatnosti
biblioteke su: učestvovanje u opštem i informatičkom obrazovanju građana, obavljanje
poslova katalogizacije i klasifikacije, izrađivanje kataloga u COBISS programu,
organizovanje rada za djecu, omladinu i odrasle u cilju razvijanja i podsticanja čitalačke
kulture (radionice, seminari, tribine, predavanja). Gradska biblioteka i čitaonica Kotor ima
značajnu zavičajnu zbirku koja obuhvata poseban fond sa oko 600 bibliografskih jedinica i
čini je obrađeni bibliotečki materijal koji se odnosi na područje grada Kotora. U okviru ove
zbirke prikuplja i čuva sve publikacije koje se odnose na kulturnu, političku i ekonomsku
istoriju grada. Zavičajna zbirka predstavlja svojevrstan informacioni centar o Kotoru i
okolini, osnovu za istraživački rad, izučavanje svih vidova života, razvoja i stvaralaštva
Kotora i njegove okoline.
Plan rada KC (pozorišta) za 2017. godinu
JU Kulturni centar će i ubuduće, uz primjenu savremenih programskih iskustava i
standarda, realizovati programe u skladu sa normativnim aktima Osnivača. Obaveza ove
institucije jeste i da unapređuje koncept kulturne ponude u interesu građana. Kulturni
centar u 2017. godini planira 60 pozorišnih predstava za djecu i odrasle i 30 koncerata, a u
planu su i sopstvene pozorišne produkcije-kooprodukcije.
Kulturni centar ima obavezu da amaterskom sektoru pruži tehničku i stručnu pomoć za rad
i djelovanje. Nastaviće da permanentno animira javnost aktivnostima ove ustanove (mediji,
web site, tribine, razna saopštenja, konferencije, analize itd), pokloniće veliku pažnju
obrazovno – edukativnom programu za djecu i mlade, a radionice (škola glume, škola
džez i rok pjevanja, škola baleta) će nastaviti sa svojim radom i okupljanjem mladih ljudi u
Page 8
8
potrebi da razvijaju svoje talente. JU Kulturni centar sarađuje sa NVO sektorom i pruža mu
podršku u projektima od interesa za građane Kotora.
Plan rada Gradske biblioteke i čitaonice
Automatizacija bibliotečkih servisa u skladu sa tokovima savremenog bibliotečkog
poslovanja jeste prioritet Gradske biblioteke i čitaonice. Biblioteka će i u 2017. godini
nastaviti sa promocijama i popularisanjem najpoznatijih naslova iz književne produkcije iz
zemlje i iz regiona. Gradska biblioteka i čitaonica ima dobru saradnju sa izdavačkim
kućama i poznatim piscima, shodno tome planira promocije aktuelnih naslova i
predstavljanja izdavačkih kuća. Rad sa djecom I mladima podrazumijeva sljedeće
segmente: O knjigama i još ponečem (promovisanje nedovoljno poznatih, a kvalitetnih
dječijih pisaca, gostovanje pisaca, scenski nastupi: djelovi pozorišnih predstava, učenička
dramska izvođenja), Druženje sa piscem (dječiji pisci kroz cjelokupno stvaralaštvo, o
stvaralačkom postupku i različitim fazama rada koje stvaralaštvo prate), Vrtić u biblioteci
(program namijenjen djeci iz vrtića, koja pri organizovanim posjetama dobijaju informacije
o određenim književnim djelima odabranim za tu priliku i koja, kroz logičke igre, usvajaju
određeni dio gradiva i lagano ulaze u svijet literature), Priprema djece za polazak u školu
(program namijenjen predškolcima, uvođenje djece u motoričke radnje, kao i u osnovne
pojmove predmeta sa kojima će se u toku početnog školovanja susretati, dogovor sa
pedagogom i logopedom), Priče o životinjama (edukativno-zabavni program koji djeci
mlađeg osnovnoškolskog uzrasta nudi osnovne informacije i zanimljivosti iz životinjskog
svijeta, priče iz zoo vrta, uključuje ih u razgovore o kućnim ljubimcima i populariše knjige
koje govore o životinjama), Ekološke radionice (program usmjeren na stvaranje i razvijanje
ekološke svijesti kod djece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, upoznavanje sa
osnovnim principima očuvanja životne sredine i osmišljavanja konkretnih akcija zaštite
životne sredine u lokalnoj zajednici), A sad malo muzike (program namijenjen djeci starijeg
osnovnoškolskog uzrasta i čine ga koncerti klasične muzike učenika završnih godina
muzičke škole u čitaonici biblioteke).
Plan rada Gradske galerije
Gradska galerija priprema 18 likovnih izložbi i to dvije grupne i šesnaest samostalnih.
Osim izložbi,, čija organizacija predstavlja osnovnu djelatnost, Gradska galerija učestvuje
u projektima: 1. “Kotorske mačke” (izlivanje u poliesteru, postavljanje i umjetničko
oslikavanje petnaestak skulptura mačaka, dimenzija oko 130 cm, koje bi bile postavljene
Page 9
9
na javnim površinama) i 2. “Festival svjetlosti” (projektovanje svjetlosnih slika kotorskih
akademskih slikara na fasade zgrada ili bedeme).
Plan rada Kina “Boka”
U planu su svakodnevne projekcije koje će obilovati raznovrsnim žanrovskim ostvarenjima
i to: 100 filmova, od čega 80 igranih i 20 dokumentarnih, sa približno 230 projekcija.
1.1. Manifestacije: Tradicionalni zimski karneval
Tradicionalni zimski karneval kao viševjekovna manifestacija ima za cilj povezivanje
kulturne baštine i turističke ponude, ukazivanje na bogato kulturno naslijeđe i kulturne
manifestacije na području Boke, kao i promociju Kotora i Crne Gore. U pitanju je
jedinstvena animaciona manifestacija koja se februarom održava na području kotorske
opštine, a datira s kraja XIX vijeka.
Karneval svoje korijene vuče iz paganskih običaja i povezan je s proslavom dolaska
proljeća. Namjera mu je izokrenuti ustaljeni društveni poredak i, barem nakratko, zamijeniti
postojeće uloge. I bogati i siromašni mogli su, u sigurnosti maski, uživati u razuzdanostima
koje su pratile karneval.
Manifestacija predstavlja bogatstvo duha i umijeća kako karnevalista ovog kraja, tako i
gostiju iz zemlje i inostranstva. U njoj učestvuju sve starosne i socioprofesionalne
kategorije stanovništva, grupisane prema svojim interesovanjima, kulturnim i stvaralačkim
potrebama i mogućnostima.
U mnoštvu karnevalskih grupa i maski iz Kotora, Crne Gore i regiona brojni posjetioci
mogu vidjeti i uživati u koloritu originalnih kostima, ritma i mediteranskog duha domicilnog
stanovništva.
1.2. Manifestacije: Bokeljska noć
Bokeljska noć datira s kraja 19. vijeka kada je Kotor bio pod vlašću Venecije. Tada je
počela da se organizuje kao Venecijanska noć po uzoru na venecijansku feštu.
Tek kasnije, početkom 20. vijeka, preimenovana je u Bokeljsku noć i, uz prekide za
vrijeme ratova, održava se sve do danas.
Bokeljska noć održava se u akvatorijumu Kotorskog zaliva. Osvijetljena povorka od blizu
100 plovila, od kojih preko 50 ukrašenih, te večeri defiluje morem ispred kotorskog Starog
grada i pravi tri đira (kruga). Na kraju trećeg počinje veliki vatromet, a najljepše ukrašene
Page 10
10
barke, po odluci žirija, dobijaju vrijedne novčane nagrade. Maskirane barke nose
zanimljive poruke, pričaju priču o raznim događajima, pojavama u društvu, gradu i državi,
obično na šaljiv ili sarkastičan način što se jasno može naslutiti i iz njihovog naziva. To je
jedna vrsta karnevala na vodi, u kojoj glavnu ulogu imaju, svake godina iznova, dekorisane
barke i brodice, iluminirajući efekti i igra svjetlosti u avgustovskoj noći.
Postoje zapisi koji svjedoče da je posebno upamćena Bokeljska noć 1933. godine prilikom
dolaska eskadre engleske flote sa nosačem aviona »Glorious«, 1934. godine u čast
posjete jugoslovenskog kralja Aleksandra i 1959. godine kada je pripremljena specijalno
za predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita. Stari Kotorani se prisjećaju da je tada u zalivu
bila skoro cijela flota Jugoslovenske ratne mornarice, sa okolnih brda rađena je
iluminacija i smatra se da je to najblistavija Bokeljska noć do sada održana. Uprava za
zaštitu kulturnih dobara je 3.jula 2013.godine donijela rješenje kojim se ovoj tradicionaloj
manifestaciji takmičarskog karaktera utvrđuje status nematerijalne baštine. Bokeljska noć
se održava pretposlijednje subote avgusta. Organizator je Kulturni centar „Nikola Đurković“
Kotor, suorganizator Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.
Bokeljska noć biće održana pretposlijednje subote avgusta - 19. avgusta ove godine.
2. MANIFESTACIJE U ORGANIZACIJI OJU “MUZEJI”
OJU “Muzeji” Kotor čine četiri zasebne jedinice: Muzej grada Perasta, Lapidarijum,
Galerija solidarnosti i Crkva sv. Pavla.
Muzej grada Perasta smješten je u palate Bujović, reprezentativnoj palati iz XVII vjeka.
Palata Bujović je jedna od najljepših palata u Perastu, gradu koji je u cjelini kulturno dobro
I kategorije. Istorijsko–umjetnička, pomorska i etnografska zbirka, bogata arhivska građa
(1441 – 1945) i bibliotečki fond omogućavaju posjetiocu da upozna Perast i Boku Kotorsku
kroz vjekove, dok je 2.500 eksponata u originalu potvrda neprocjenjive vrijednosti Muzeja
grada Perasta. U sjeverozapadnom dijelu Perasta, na samoj obali mora, braća Vicko i Ivan
Bujović sagradili su palatu, jednu od najljepših na jadranskoj obali. Ima prizemlje i dva
sprata, a ulaz je ispod zasvedenog arkadnog trijema sa terasom sa pet arkada prema
moru. Unutrašnjost palate Bujović, današnjeg Muzeja grada Perasta, takođe je
impresivna. Na samom ulazu nalazi se pomorska zbirka koja sadrži makete brodova,
navigacione instrumente, navigacione mape, mornarske škrinje. Na spratu se nalazi salon,
u kome je smještena velikim dijelom istorijsko–umjetnička zbirka. Tri salona koja su
nekada krasila kapetanske domove, veliki broj umjetničkih slika i prikaza, kao i dva
venecijanska ogledala prikazuju svu ljepotu i raskoš života Perasta jednog vremena. Iz
Page 11
11
najreprezentativnijeg dijela ove palate – velikog salona možemo izaći na jedan od
naljepših renesansno–baroknih balkona sa koga se pogled proteže na cio unutrašnji dio
zaliva, kao i na čuvene Verige zbog kojih je Perast bio, uslovno rečeno, prirodni kontrolni
punkt. Na drugom spratu nalazi se Memorijalna zbirka porodice Visković, koja je
plemenitim činom posljednjeg Viskovića pripala Muzeju grada Perasta odnosno OJU
“Muzeji” Kotor. Porodica Visković, pored svog pokućstva u kom su unikatni komadi
namještaja, ostavila je vrijednu radnu sobu sa bibliotekom od preko 1300 knjiga koje
svojim naslovima i temama otkrivaju svu rafiniranost obrazovanja ove porodice koja je
svoje članove školovala po najvećim evropskim centrima tog vremena. Viskovići su ostavili
i svoj arhivski fond neprocjenjive vrijednosti čiji dokumenti datiraju od sredine XV vijeka pa
sve do kraja Drugog svjetskog rata. Brojnost eksponata u originalu Muzej grada Perasta
svrstava u najvrijednije muzejske ustanove regiona, a kvalitetna kulturna dešavanja
ubjedljivo su ga pozicionirala na kulturnoj mapi Crne Gore. Uspostavljeni odnosi sa
ambasadama Italije, Turske, Srbije, Rusije i Hrvatske govore o novovremenim vezama sa
regionom i Evropom koje je Perast oduvijek njegovao. Početkom prošle godine je iz
štampe izašao “Vodič kroz Muzej grada Perasta”, prvo štampano djelo u izdanju Muzeja, a
sredinom ljeta objavljeno je i drugo izdanje na engleskom, italijanskom i ruskom jeziku.
Lapidarijum je smješten je u crkvi svetog Mihaila u Starom gradu Kotoru. U postavci
Lapidarijuma nalaze se komadi kamene plastike iz različitih perioda. Kamena plastika i
metalni predmeti uglavnom su iz perioda praistorije sa nalazišta Velika i Mala gruda u
blizini Kotora.
Galerija solidarnosti se nalazi u prizemlju reprezentativne renesansno-barokne palate
Pima iz druge polovine XVII vijeka, a smještena je na Trgu od brašna (od pošte) u Starom
gradu. Galerija je osnovana 1981.godine. Umjetnička zbirka broji 370 likovnih djela (slika,
grafika, crteža i skulptura), a ovaj umjetnički fond u znak solidarne podrške dodijeljen je
Kotoru nakon katastrofalnog zemljotresa 1979.godine. Fond je 2013. obogaćen donacijom
od 40 umjetničkih fotografija splitskog autora Željka Jovića koje su nastale u Kotoru poslije
zemljotresa. Uz izložbe iz fonda Galerije, u njenom prostoru se organizuju izložbe,
koncerti, promocije knjiga i stručna predavanja.
Crkva svetog Pavla se nalazi u središnjem dijelu Starog grada Kotora, sjeveroistočno od
katedrale svetog Tripuna. Crkvu je 1263. godine podigao Pavle Bari sa ženom Dobrom o
čemu svjedoči sačuvani ktitorski natpis na zapadnoj fasadi. Danas se u Crkvi svetog Pavla
nalazi jedna od najreprezentativnijih sala u regionu. Opremljena je savremenom tehnikom
sa funkcionalnim osvetljenjem i ozvučenjem, kao i liftom i toaletom prilagođenim za osobe
sa invaliditetom i osobe sa smanjenom pokretljivošću.
Page 12
12
PROGRAM OJU MUZEJI KOTOR
Muzej grada Perasta
- April - Izložba dokumenata iz Arhiva peraške opštine koja osvjetljava odnose Peraštana i
Osmanske imperije. Izložba se realizuje uz pokroviteljstvo TIKA Crna Gora.
- Maj – Dokumentarna izložba “Fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta” biće
otvorena u Zavičajnom muzeju Bijelog Polja.
- 16 - 20.maj – U okviru “Noći muzeja” biće organizovana izložba “Stećci iz Boke Kotorske
i njenog zaleđa” u saradnji sa dr Goranom Komarom.
- Tokom ljeta planirano je igranje predstave “Carica Jelena, majka cara Konstantina” u
izvođenju Jelene Mile, glumice iz Stokholma.
- Tokom ljeta Muzej grada Perasta će biti partner u realizaciji prvog internacionalnog
filmskog festivala “Forteca” Perast.
- Jun – Izložba radova crnogorskog slikara Filipa Vlahovića.
- Jul – Multimedijalna izložba crnogorskih umjetnika Abaza Dizdarevića, Zorana Živkovića i
drugih autora.
- Jul – U organizaciji NVO “Bocche di Cattaro” planiran je Festival gudača čiji se dio
programa odvija u Muzeju grada Perasta.
- Jul – Izložba radova poznatog crnogorskog slikara Luke Berberovića.
- Avgust – Izložba slika akademskog slikara iz Beograda Predraga Peđe Miloševića.
- Tokom ljeta planirano je da u dvorištu Muzeja grada Perasta budu postavljene izložbe iz
fonda Muzeja vezane za peraške porodice Zmajević, Širević i Visković.
- Septembar – Izložba radova crnogorskih umjetnika Željka i Mladena Đurovića.
- Oktobar – Dokumentarna izložba vezana za proglase iz Arhiva Muzeja grada Perasta.
- Decembar – izložba “Veče sa prijateljma” sa retrospektivom godišnjih događaja u
Muzeju grada Perasta.
Galerija solidarnosti
- Februar – Promocija knjige “Antiki fagot” novinara publiciste Maša Čekića.
- Mart – Izložba fotografija engleskog fotografa Džejsona Golda.
- April – Izložba fotografija i promocija knjige “Paštrovski svadbeni spomenar” autorke dr
Mile Medigović Stefanović.
- April – Promocija monografije Galerije solidarnosti autorke Marije Mihailček.
- Maj – Izložba slika i skulptura iz fundusa Centra savremene umjetnosti iz Podgorice.
- Jun – Književno veče Dragane Krešenković – Brković.
Page 13
13
- Jul – Izložba iz fundusa Galerije solidarnosti.
- Avgust – Instalacija i performans poznatog crnogorskog umjetnika Ilije Šoškića “Predmeti
koji postoje – predmeti kojih nema – nemogući predmeti”.
- Septembar – Izložba “Dvanaesti Rafailović – Aleksandar – Kopije ikona”.
- Oktobar – Izložba iz fundusa Galerije solidarnosti.
Crkva svetog Pavla
- Jun – Izložba radova umjetnika iz Italije u saradnji sa Ambasadom Republike Italije u
Crnoj Gori, Zajednicom Italijana Crne Gore i Narodnim univerzitetom iz Trsta.
- Jul – Izložba radova mlade crnogorske vajarke Nikoline Zuber.
- Avgust – Izložba radova crnogorskog vajara Saše Stanišića.
3. MANIFESTACIJE U ORGANIZACIJI POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE KOTOR
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke
bratovštine Bokeljska mornarica utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine
otvorena za javnost. Zbirka je 1938. godine preuređena na prvom spratu sadašnje
muzejske zgrade da bi nakon završetka Drugog svjetskog rata (1949-1952) barokna
palata plemićke porodice Grgurina iz XVIII vijeka bila restaurirana i adaptirana za potrebe
Pomorskog muzeja. Katastrofalni zemljotres 15. aprila 1979. godine prekinuo je redovnu
djelatnost Muzeja i zgrada je pretrpjela znatna oštećenja, ali su od 1982. do 1984.
obavljeni sanacioni, konzervatorski i restauratorski radovi, pa je Muzej nakon
petogodišnjeg perioda obnove nastavio sa radom. Prošle 2016. godine Pomorski muzej je
modernizovao dio usluga kako bi svojim posjetiocima približio baštinu na savremen i
multimedijalan način, pa se u Odjeljenju Bokeljske mornarice sada nalazi LCD na kom se
emituje film “Kolo Bokeljske mornarice”. Prošle godine značajan iskorak bio je i štampanje
i promocija “Vodiča na Brajevom pismu”.
Pomorski muzej za 2017. godinu planira sljedeće:
- Januar - izložba “Palate Perasta i Kotora kroz vrijeme” u saradnji Muzejom grada
Perasta.
- Februar - izložba “Bokeljska kužina”.
Page 14
14
- Mart - štampanje i promocija knjige “Socijalno-ekonomska struktura društva Kotora prve
polovine XIV vijeka” autora mr Jovice Martinovića u saradnji Pomorskg muzeja Crne Gore
i OJU “Muzeji” Kotor.
- April - izložba “Venecijanski lav simbol Serenisime na umjetničkim predstavama grada
Kotora”.
- Maj - Izložba “Stare brodske karte Mediterana” za Međunarodni dan muzeja 18. maj i
manifestaciju “Muzej, mladost, muzika”.
- Jun - Povodom 150-godišnjice Viške bitke Pomorski muzej Crne Gore i Hrvatski
pomorski muzej realizovaće zajednički projekat pod nazivom “Ljudi od željeza na
brodovima od drva”. Izložba je planirana u Pomorskom muzeju Crne Gore.
- Jun - Povodom Dana Bokeljske mornarice 26. juna štampanje i promocija dvojezične
brošure “Bokeljska mornarica kroz vrijeme” u saradnji sa admiralom Bokeljske mornarice
prof. dr Antunom Sbutegom.
- Jul - štampanje “Bibliografija članaka iz Godišnjaka I-LX”.
- Avgust – Štampanje drugog dijela edicije “Godišnjak” dvobroj 59 i 60 - II Tom. Za isti
mjesec je planirana i promocija.
- Septembar - Povodom Dana Pomorskog muzeja (10.septembra) - izložba “Slike
italijanskih marinista na području Boke Kotorske” u saradnji sa Zajednicom Italijana Crne
Gore.
- Oktobar - Izložba “Bokeljska mornarica na fotografijama od 1860 do 1960” i film “Kolo
Bokeljske mornarice” u Galeriji “Decumanus” na Krku u okviru saradnje Centra za kulturu
grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore.
- Novembar - Izložba “Boka Kotorska okom fotografskog aparata familije Laforest” -
poklon gradu povom Dana opštine Kotor 21. novembra.
- Decembar - izložba “Brodski dnevnici iz fundusa Pomorskog muzeja”.
Page 15
15
4. MANIFESTACIJE KOJE SE ISTIČU PO INTERNACIONALNOM KARAKTERU
4.1. KOTORSKI FESTIVAL POZORIŠTA ZA DJECU
Kotorski festival pozorišta za djecu se od 1993. Godine tradicionalno održava u prvoj
polovini jula i njim počinju velike ljetnje kulturne manifestacije u Kotoru. Osnovan je kao
Jugoslovenski festival pozorišta za djecu sa ciljem njegovanja nacionalnog pozorišnog
stvaralaštva za djecu, razvoja estetskog vaspitanja mladih i podsticanja dječijeg
stvaralaštva uopšte. Uključujući regionalne i svjetske pozorišne produkcije u program
Festival se vremenom profilisao kao međunarodni, a danas predstavlja prvorazrednu I
prestižnu kulturnu manifestaciju posvećenu djeci.
Kotorski festival je privlačan najširoj publici, podstiče komunikaciju, oživljava umjetnički
diskurs, kultiviše međunarodne relacije bez obzira na političke granice i omogućava
internacionalno poređenje. Festival pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Crne
Gore ujedno je svojevrsna skupština gdje se propagira pravo djece na kulturu i umjetnost,
te mjesto kreiranje nacionalne kulturne politike za mlade generacije. Kao dio kotorske
asocijacije festivala “Kotor Art”, Festival ima status manifestacije od nacionalnog interesa i
predvodnik je razvoja umjetničkog stvaralaštva za djecu i mlade u regionu.
Kotorski festival pozorišta za djecu karakteriše korišćenje novih tehnika menadžmenta,
diversifikacija finansijskih resursa, stavljanje većeg akcenta na marketinške aktivosti, stalni
napori u poboljšavanju kvaliteta programa, kao i intenzivirana regionalna i međunarodna
kulturna saradnja. Fondacija koja rukovodi Festivalom teži da proširuje svoje aktivnosti
kako u pravcu djelovanja tokom cijele godine, tako i na druge projekte poput vlastite
produkcije, seminara za edukatore u oblasti dramskih umjetnosti, promovisanje dramske
pedagogije za djecu i mlade, izdavaštvo, ekološke aktivnosti itd. Proširenjem i
promišljanjem svojih djelatnosti i karaktera koncipiranih programa Festival je povećao
opseg i intenzitet šire socijalnog značaja koji ima u društvenom okruženju (kultura,
pedagogija, umjetnost, turizam, ekonomija, urbanizam i slično), te se usmjerio ka stvaranju
savremenih vrijednosti kao što su: inkluzija djece i mladih sa smetnjama u razvoju i drugih
socijalno ranjivih grupa, društveno osvješćivanje dječijih prava, voluntarizam,
interkulturalnost i dr.
Kotorski festival pozorišta za djecu je osoben i po snažnoj povezanosti sa lokalnom
zajednicom – težnja je da Festival bude dešavanje vezano za specifične ljude, mjesto i
vrijeme, te da bude mjesto susreta, sa prostorima i atmosferama za diskusiju, a ne samo
niz događaja. Korišćenjem raznovrsnih javnih prostora za predstave i radionice oživljava
se svaki kutak grada, a postavljanje zanimljivih umjetničkih instalacija na mnogim
Page 16
16
gradskim trgovima doprinosi kreiranju kreativne atmosfere, te urbanoj revitalizaciji,
kulturnoj animaciji i regeneraciji. Veliki broj radionica za djecu i mlade stalan je segment
Festivala, a posljednjih godina organizuje se edukacija odraslih u težnji da se u Crnoj Gori
stvori određeni broj edukatora koji bi mogli nastaviti sa prenošenjem znanja i vještina. Na
taj način, ostvaruje se kontinuiran učinak festivala kroz razvoj umjetnika i publike. Festival
je veoma ažuran u namjeri da omogući aktivno uključivanje lokalne zajednice u pripremu i
tok manifestacije naročito kroz angažovanje mladih volontera, kao i lokalnih kreativnih
snaga iz svih oblasti kojima se pruža prilika da predstave svoj rad. Na taj način Kotorski
festival pozorišta za djecu teži da „pozorište vrati u središte društva“ i da jača osjećanje
pripadnosti zajednici u kojoj se odvija.
Kotorski festival pozorišta za djecu je u 24 godine ostvario:
• preko 375 000 gledalaca,
• preko 5 000 umjetnika,
• preko 20 000 djece umjetnika,
• 45 zemlje učesnika,
• 450 pozorišnih predstava,
• 7830 pratećih i progama dječjeg stvaralaštva (predstava, plesova, izložbi, filmova,
književnih događaja, koncerata, simpozijuma, radionica),
• preko 50 lokacija na kojima su realizovani programi.
Fondacija „Kotorski festival pozorišta za djecu“ u 2017. godine planira da ostvari:
- kvalitetnu organizaciju i realizaciju XXV Kotorskog festivala pozorišta za djecu koji će se
održati od 1. do 12. jula 2017. godine;
- obilježavanje jubileja 25 godina Festivala izborom prigodnih programa, te posebnim
projektima kao što su instalacije i produkcije sopstvenih predstava;
- unaprijeđenu selekciju svih sadržaja što će doprinijeti kvalitetu programa i raznolikosti
žanrova i umjetničkih izraza (strožija selekcija posebno za prateće programe);
- produženje trajanja Festivala na dane prije i poslije tradicionalnog termina, čime će se
stvoriti mogućnosti za kvalitetniju realizaciju i prezentaciju programa, a i bolje predstaviti
kulturna ponuda grada;
- izvođenje svih planiranih programa i aktivnosti na visokom profesionalnom nivo;
- edukacija i doedukacija kadrova;
- unaprjeđenje volonterskog rada;
- jačanje i definisanje dugoročne saradnje sa lokalnim kulturnim i obrazovnim institucijama,
te sa medijima i biznis sektorom;
- izradu strategije razvoja Fondacije i Festivala za sljedećih pet godina;
Page 17
17
- podršku i saradnju sa ranjivim grupama djece i mladih;
- stvaranje uslova za proglašenje Kotora - Gradom djece;
- podršku ASSITEJ centru Crna Gora.
Planirana je realizacija sljedećih projekata :
- Dvije nove produkcije predstava (mogući naslovi: Tesla, Don Kihot, RocknRoll za djecu,
Surogat, Hari Poter, Hrabri krojač);
- Priprema i pisanje monografije „25 godina Kotorskog festivala pozorišta za djecu“;
- Izrada dokumenta “Strategija razvoja umjetničkog stvaralaštva za djecu i mlade u Crnoj
Gori“;
- Raspisivanje III Konkursa za najbolji crnogorski dramski tekst za djecu i mlade;
- Pokretanje edicije “Crnogorski pjesnici za djecu”;
- Priprema i štampanje knjige “Pozorišno stvaralaštvo za djecu u Crnoj Gori“;
- Scena za mlade;
- Prekogranični i međunarodni projekti:
Crna Gora, Italija, Albanija – Zajedničko umjetničko dvorište;
Crna Gora, BIH, Slovenija, Hrvatska, Srbija – Scena za mlade;
- Instalacije „Kotor – grad mašte“;
- Kotor – grad djece.
Planirano je izvođenje predstava „Da Da Šekspir“, „Kavez“, „Kinez“, „Njegoš za djecu -
kako rastu veliki ljudi“, „Guliver“. Nastavak izvođenja predstava koje su nastale prethodne
tri godine u produkciji Fondacije i koji su veoma uspješno igrani u Crnoj Gori i regionu. Ovi
projekti su veoma značajan doprinos afirmaciji nacionalnog dramskog i pozorišnog
stvaralaštva namjenjenog najmlađima.
Planirano je dobijanje statusa Kotor - grad djece ili stvaranje preduslova da Kotor zvanično
dobije status (samoproglasi se) Gradom djece i/ili Dječijom prestonicom. To je svojevrstan
nastavak projekta „Njegoš inkubator" kojim bi cijeli grad sistemski i dugoročno bio rasadnik
Page 18
18
darovite djece. Osmišljene su sljedeće aktivnosti: pozvati najbolje učenike iz crnogorskih
opština kao goste Festivala - u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, osnivanje fonda za
stipendiranje najboljih učenika iz Kotora u saradnji sa biznis sektorom, stvoriti omladinski
klub i kulturni centar, formirati skupštinu grada Kotora sastavljenu od djece i mladih koja bi
imala svoja stalna zasjedanja i ingerencije. Planiran je i izbor dječijeg gradonačelnika, te
javnih funkcionera i direktora opštinskih i republičkih institucija iz redova djece i mladih koji
bi u povremeno bili u prilici da na dječji način obavljaju te funkcije. Oni bi trebalo da
donose "svoje zakone", vizije i strategije razvoja grada.
Glavni program KFPD:
CCOTBBAT Theatre, Seul, JUŽNA KOREJA - GIANT’S TABLE
Teatras "Padi Dapi fish", LITVANIJA - WHITE LULLABY
RIMINI PROTOKOLL, Berlin, NJEMAČKA - EVROS WALK WATER
Mr. Bunk THEATRE, KANADA - VELIKA MOČVARA
Robin Frohard, Njujork, SAD - GOLUBARENJE
Pali Janoš, MAĐARSKA - NOVI VITEZ
Teatret Gruppe 38, DANSKA - HANS CHRISTIAN, YOU MUST BE AN ANGEL
Paolo Nani Teater, DANSKA - JEKYLL & HYDE,THE LETTER
TEATERGRUPPEN BATIDA, Kopenhagen, DANSKA - GRANDE FINALE
Marie de Jongh, Bilbao, ŠPANIJA - KIBUBU
ZKM, HRVATSKA - PRIRODA I DRUŠTVO
Pozorište Boško Buha, SRBIJA - CRVENKAPA
Malo pozorište Duško Radović, Beograd, SRBIJA - STRAŠNE PRIČE BRAĆE GRIM
Dječije pozorište Banja Luka, BIH - VUK I SEDAM JARIĆA
Teatar za deca i mladinci - PETAR PAN
Crnogorsko narodno pozorište, CRNA GORA - OLIVER TVIST/TIM LAVLJE SRCE
Gradsko pozorište Podgorica, CRNA GORA - VIDIMO SE U 8 KOD NOJEVE BARKE
Gradsko pozorište Podgorica, CRNA GORA - MI DJECA SA KOLODVORA ZOO
Kraljevsko pozorište Zetski dom, Cetinje, CRNA GORA - SUPERHIK
4.2. DON BRANKOVI DANI MUZIKE
Festival od 2008. godine nosi naziv „Kotor Art - Don Brankovi dani muzike“ u znak
sjećanja na prvog počasnog predsjednika “Kotor Arta” don Branka Sbutegu. Sbutega se
Festivalu pridružio 2003. i sve do prerane smrti 2006. godine snažno podržavao i
Page 19
19
kanalisao njegove aktivnosti. Kao dio obilježavanja deset godina smrti don Branka
Sbutege, direktor Festivala Ratimir Martinović i Nj.E. Antun Sbutega, ambasador Crne
Gore u Italiji, osnovaju Fondaciju „Don Branko Sbutega“ sa ciljem afirmacije vrhunskog
umjetničkog stvaralaštva i promovisanja don Brankovog lika i djela. Ova Fondacija djeluje
kao izvršni producent “Don Brankovih dana muzike” počev od prošlogodišnjeg jubilarnog
XV izdanja festivala.
Realizacija XVI “KotorArt Don Brankovih dana muzike” planirana je na više lokacija u
opštini Kotor u periodu od 13. jula do 13. avgusta 2017. godine. Nakon prošlogodišnjeg
polujubileja i obilježavanja desetogodišnjice smrti jednog od osnivača “Kotor Arta” don
Branka Sbutege i decenije nezavisnosti Crne Gore, osmišljen je bogat glavni program,
kojim je nastavljen razvoj Festivala i podizanje kvaliteta programa. Projekcija programa
podrazumijeva nastupe Festivalskog orkestra “Kotor Arta”, najpoznatije pijanistkinje u
posljednjih nekoliko decenija Marte Argerič, niz renomiranih dirigenata i solista, gostovanja
miljenika domaće publike gitariste Miloša Karadaglića, violinista Romana Simovića i
Nemanje Radulovića, a uz sve ove programe planiramo i nastavak našeg pratećeg
programa oživljavanja javnih prostora. Realizacijom ovakvih programa želimo da
pozicioniramo Kotor kao centar najkvalitetnijih umjetničkih i kulturnih dešavanja u Crnoj
Gori i regionu.
PROGRAM KOTOR ART – DON BRANKOVIH DANA MUZIKE
1. KONCERTI FESTIVALSKOG ORKESTRA KOTORART-A FoKA. 1
Festivalski orkestar KotorArt-a Marta Argerič, klavir Dirigent
FoKA. 2
Festivalski orkestar KotorArt-a Solista Dirigent
FoKA. 3
Festivalski orkestar KotorArt-a Solista Dirigent
FoKA. 4
Festivalski orkestar KotorArt-a Đovani Solima, violončelo Monika Leskovar, violončelo Dirigent
Page 20
20
2. POSEBNI PROGRAMI Završni koncert Kotorske koncertne sezone i proslava sedam decenija rada Muzičke škole
Učenici i profesori Muzičke škole Vida Matjan
KotorArtić
Radionica i koncert za djecu
Veče posvećeno Vasiliju Mokranjcu
Predstavljanje djela Razgovor sa članovima porodice Muzikološki osvrt
Program sa turskim umjetnicima
Multidisciplinarni događaj sa nekoliko savremenih renomiranih turskih umjetnika * u saradnji sa Yunus Emre Institute
Santa Barbara projekat
Koncert i humanitarna večera * u saradnji sa Odborom za gradove pobratime Santa Barbare i Kotora
3. KONCERTI KAMERNIH SASTAVA Miloš Invites
Miloš Karadaglić i gosti
Roman & Friends, 2 koncerta
Roman Simović, violina Nemanja Radulović, violina Radovan Vlatković, horna Aleksandar Madžar, klavir Milena Simović, viola Aleksandar Buzlov, violončelo
Nemanja Radulović & Devil’s Trills
Nemanja Radulović, violina Guillaume Fontanarosa, violina Frederic Dessus, violina Bertrand Causse, viola Anne Biragnet, violončelo Stanislas Kuchinski, kontrabas
4. „OFF“ PROGRAMI *uz moguću podršku Coca-Cole Off koncert 1
(...)
Page 21
21
Off koncert 2
Amira Medunjanin
Off koncert 3
Vasil Hadžimanov i Bisera Veletanlić
5. PRATEĆI PROGRAMI Oživljavanje trgova
Preko 100 nastupa gudačkih ansambala na kotorskim pjacama
4.3. XVI MEĐUNARODNI FESTIVAL KLAPA PERAST
XVI Međunarodni festival klapa Perast ove godine će predstaviti, pored ostalog, program
„Priče o moru“ kao multimedijalni nastavak festivalske aktivnosti „Klapska pjesma nad
Bokom“. Koncerti u okviru programa „Priče o moru“ će se dešavati širom Boke: 26. maja
(ili 27.maja) u Budvi, 2. juna (ili 3. juna) u Tivtu, 9. juna (ili 10.juna) u Herceg Novom i 23.
juna (ili 24.juna) u Kotoru. Finale XVI Međunarodnog festivala klapa zadržava tradicionalni
sadržaj tokom dva takmičarska koncerta u svim kategorijama, a održaće se 30. juna i 1.
jula, dok je planiran i revijalni koncert 2. jula u Perastu. Krajem jula i avgusta se za
klapsku publiku pripremaju koncerti u Kotoru i Perastu - kao poklon gradu. Slijedeći
dosadašnju praksu planira se i održavanje koncerata povodom 8. Marta i Dana opštine
Kotor 21. novembra, uz učešće domaćih i klapa iz okruženja.
Među skoro 300 klapa koje je ugostio Perast nalaze se najbolje klape i najpoznatija
klapska imena što svjedoči o sve većoj popularnosti i dostignutom kvalitetu manifestacije.
Festival u Perastu je prepoznat i po vrijednim izdanjima kojima se valorizuje i promoviše
nematerijalna kulturna baština klapskog pjevanja kao naša muzička tradicija. U festivalskoj
biblioteci se već nalazi 300 pjesama, notnih zapisa i partitura iz Boke i Crne Gore. Godine
2015. je promovisana knjiga velike i naučne vrijednosti „Pjesme dalmatske iz Boke
Ludvika Kube“ (1907.godine) uz 155 Kubinih notnih zapisa iz Boke koji su bili nepoznati u
Crnoj Gori, a prošle godine izdata je i „Lirica“ br. 4 na temu - Dionisije di Sarno San
Gorgio. Ove godine izlazi „Lirica“ broj 5 posvećena „Pričama o moru“ kojom se nastavlja
festivalsko stručno izdavaštvo.
Page 22
22
Klapskom muzikom Festival uspješno ostvaruje i svoju misiju građenja mostova
prijateljstva u regionu. Od kulturnih institucija grada Kotora i Ministarstva kulture Crne
Gore prepoznata su visoka programska dostignuća Festivala klapa Perast, pa je od 2012.
postao dijelom „Kotor Arta“, najvažnijeg multikulturnog međunarodnog programa Crne
Gore.
PROGRAM MEĐUNARODNOG FESTIVALA KLAPA
08.03. Koncert povodom 8. Marta.
26.05. ili 27.05. – Budva: „Klapska pjesma nad Bokom“ – koncerti „Priče o moru“
(festivalska produkcija);
02.06. ili 03.06. – Tivat : Klapska pjesma nad Bokom – koncerti „Priče o moru“ (festivalska
produkcija);
09.06. ili 10.06. – Herceg Novi: „Klapska pjesma nad Bokom“ – koncerti „Priče o moru“
(festivalska produkcija);
23.06. ili 24.06. – Kotor: „Klapska pjesma nad Bokom“ – koncerti „Priče o moru“
(festivalska produkcija);
30.06. – Finale Perast – Takmičarske kategorije: nova klapska pjesma, ženske, mješovite i
muške klape;
01.07. – Finale Perast – Takmičarske kategorije: nova klapska pjesma, ženske, mješovite i
muške klape;
02.07. – Finale Perast – Revijalni koncert;
28.07. ili 28.07. ili 30.07. – Kotor ili Perast – Koncert „Poklon gradu“;
25.08. ili 26.08 ili 27.08. – Perast ili Kotor – Koncert „Poklon gradu“;
21.11. Koncert povodom Dana opštine Kotor
Page 23
23
4.4. SEA ROCK FESTIVAL
Rok kultura, i kao muzički pravac i kao sistem vrijednosti i uvjerenja, jedna je važnih spona
među ljudima širom svijeta. Univerzalni jezik pop-rok muzike, koji već više od pola vijeka
povezuje ljude različitih prostora, generacija, snažan je idejni pokretač današnjice. U tom
smislu, rok kultura je jedan od simbola savremenosti. “Sea Rock Festival” je prepoznat kao
kulturni događaj koji svojom selekcijom programa i selekcijom izvođača odstupa od
prepoznatljivih šablona. Godina 2014. i 2015. Festival je bio dio međunarodnog festivala
“Kotor Art”.
Godine 2016. “Sea Rock festival” je u saradnji sa Turističkom organizacijom i Opštinom
Kotor organizovao koncert benda “Wilco” iz Sjedinjenih Američkih Država. Generalni
sponzori “Sea Rock festivala” su Turistička organizacija i Opština Kotor, pokrovitelji su
Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore.
Muzički izbor “Sea rock festivala” već postiže pomenuti cilj o kvalitetu i autentičnosti,
nudeći ono što je aktuelno i prepoznato kao najbolje u domenu alternativne muzike. U
prethodnim izdanjima Festivala organizovali smo koncerte sljedećih brendova:
Autumn for free (Crna Gora), My Buddy Moose (Hrvatska), The Bambi Molesters
(Hrvatska), Fantodrom ( Crna Gora), Salongorkesteret (Norveška), Goribor (Srbija),
Comaneci (Italija), Chris Eckman & The Frictions (SAD , Slovenija), Vrpca (Crna Gora),
The Penny Black Remedy (Velika Britanija), Gustafi (Hrvatska), The Backyard Sinners
(Srbija), Izae (Hrvatska), Steve Wynn ft Chris Cacavas (SAD), Solid Ground (Crna Gora),
Stray Dogg (Srbija), Dan Stuart ft Antonio Gamentieri (SAD / ITA), Lovely Quinces
(Hrvatska), Howe Gelb with band (SAD), Lyenn (Belgija), Duke Garwood (Velika Britanija),
Mark Lanegan Band (SAD), Light Under The Black Mountain (Crna Gora ), Keine Angst
(Norveška), Sacri Cuori (Italija), Lambchop (SAD), Antonio Sanchez i kurvini sinovi (Crna
Gora), Irena Žilić (Hrvatska), Chuck Prophet (SAD), William Fitzsimmons (SAD) i WILCO
(SAD) oduševili su više od 20000 posjetilaca „Sea rock festivala“ svojim nastupima.
Page 24
24
„Sea Rock festival“ je specifičan po svom neprofitnom karakteru. Ulaz je slobodan, a
organizovan je zahvaljujući volonterskom radu članova udruženja „Sea Rock“.
Festival je promovisan uspješno u regionu, na svim vodećim muzičkim medijima na
Balkanu kao što su: B92, PopBoks, Muzika.hr, Rollin Stone i brojnim drugim, kao i javnim
servisima Radio Sarajevo, Beograd, Zagreb. U Crnoj Gori Festival je medijski pokriven od
strane svih pisanih medija, online portala (Radio Bruškin kao osnovni medijski partner) kao
i od vodećih TV kuća ( RTCG, TV Vijesti, TV Budva, TV Atlas ). Regionalni medijski
partner je MTV. Što se tiče šire promocije, „Sea Rock festival“ je dospio na festivalsku
mapu Evrope i svijeta prije svega zahvaljujući prisutnosti u medijima najava nastupa
bendova i izvođača i njihovih koncertnih promotera.
„Sea Rock festival“ 2017, sedmi po redu, održaće se 21. i 22. jula. Planirano mjesto
održavanja je ljetnja pozornica. Početak svih programa je u 20 sati. Nastupiće: Woven
Hand (SAD), Howe Gelb trio (SAD), The Handsome Family (SAD), Jonathan (HR), Pridjevi
(HR), Wooden Ambulance (SRB), Light Under The Black Mountain (CG).
4.5. INTERNACIONALNA SMOTRA MODE
Internacionalna smotra mode je manifestacija od međunarodnog značaja i prezentacija
mode kao vida vizuelne umjetnosti, ali i oblik oglašavanja savremenog svijeta. Opština
Kotor, kao suorganizator, učestvuje u finalnom segmentu gdje, pored obezbjeđivanja
finansijskih sredstava, realizuje i niz organizacionih poslova. Festival mode traje dva dana
i okuplja značajna imena iz svijeta mode. Ove godine održaće sei 28. i 29.07.
2017.godine.
Program:
28.jul – Poznati svjetski modni brend
- Crnogorska kreatorka
29.jul – Poznati svjetski modni brend
Page 25
25
5. OSTALE MANIFESTACIJE
5.1. VIII FESTIVAL GUDAČA
Festival gudača, u organizaciji NVO “Bocce di Cattaro”, manifestacija je koja ima
međunarodni karakter promotivno-edukativnog tipa, koja okuplja mlade umjetnike iz
različitih sredina i različitog uzrasta. Radi se o jedinstvenom Festivalu u zemlji koji
prvenstveno ima za cilj edukaciju mladih muzičara. Tokom Festivala oni dobijaju
mogućnost predstavljanja na način solističkog izvođenja i udruživanjem u kamernim
sastavima i radu međunarodnog orkestra. Takođe, ovim Festivalom imamo za cilj
poboljšanje i unaprijeđenje ukupne kulturne i turističke ponude grada Kotora kao i
prezentovanje kulturnih i tradicijskih vrijednosti naše zemlje. Dosadašnja praksa tokom
posljednjih sedam godina razvoja ovog Festivala je pokazala da su ovakve i slične
aktivnosti siguran put na unaprijeđenju muzičke culture, važnog segmenta svakog
društva, kao i šansa mladim muzičarima da predstave vlastite sposobnosti i potencijale.
Spajanjem vrijednosti koje su naša tradicija sa iskustvom drugih vjerujemo da smo na
pravom putu ka naprednoj Evropi a sve u cilju kvalitetnijih muzičkih programa i edukacije
mladih muzičara. Sa novim tendencijama nameću se i nova estetska mjerila i viši
standardi kulturnih dostignuća. Iz tog razloga postoji potreba za širenjem kulturno-
umjetničke ponude i spajanjem sa sličnim institucijama, pedagozima i muzičarima.
Standardi se mijenjaju i razvijaju u skladu sa razvojem društva u cjelini gdje je visoki
kvalitet kulturnih programa neminovnost i jedini ispravan put. Uz promovisanje crnogorskih
mladih umjetnika, crnogorskog muzičkog nasljeđa, kao i stalnim praćenjem novih i
aktuelnih muzičkih programa, vjerujemo da Festival gudača ima svoj siguran put i pravac.
Program VIII Festivala gudača
Festival gudača se već tradicionalno održava u periodu od 03. do 10. jula. Ova jedinstvena
manifestacija prvenstveno za cilj da podrži mlade muzičare na putu njihovog napretka i
Page 26
26
afirmacije. Pored edukativnog karaktera svrha pomenutog događaja je i značajan doprinos
unaprijeđenju ukupne kulturne i turističke ponude Boke Kotorske kao i predstavljanje
tradicijskih vrijednosti I muzičkog nasljeđa našeg kraja. Festival je posvećen mladim
talentovanim muzičarima, prepoznaje i podstiče njihov kreativni duh i baštini prave
vrijednosti. Spajanjem različitih kultura, iskustava i znanja kroz muzičke radionice kao i
kroz visoko kvalitetne koncertne programe Festival gudača na najbolji način doprinosi
ukupnom napretku na polju kulture i umjetnosti. Predviđeno je da kao i do sada predavači
na radionicama budu istaknuti pedagozi iz zemlje i inostranstva, dosadašnji gosti iz
Austrije, Rusije, Srbije, Bugarske kao i neki novi.
VIII Festival gudača ima za cilj sljedeće: predstavljanje i unaprijeđenje muzičkog
usavršavanja kroz rad na master class radionicama, formiranje međunarodnog orkestra
mladih muzičara, unaprijeđenje muzičke kulture, unaprijeđenje kulturne i turističke ponude,
izgradnju Festivala kao jedinstvene manifestacije za obuku i unaprijeđenje gudača svih
profila, prepoznavanje talentovanih i pružanje podrške, afirmaciju mladih muzičara,
afirmaciju crnogorskih kompozitora, edukaciju djece i omladine, edukaciju muzičke
publike, uspostavljanje i podsticanje partnerskog odnosa i saradnje sa sličnim
institucijama.
Program VIII Festivala gudača
03.07.2017. godine
10:00h – Dobrodošlica domaćina, predstavljanje predavača I utvrđivanje rasporeda po
radionicama
21:00h – Svečani koncert otvaranja Festivala
04.07.2017. godine
09:30h-12:00h – Radionice za violinu i violu
18:00-20:00h – Orkestarska radionica
Page 27
27
21:00h – Koncert kamerne muzike
05.07.2017. godine
09:00h-12:00h – Radionice za violinu i violu
18:00h-20:00h – Orkestarska radionica
21:00h – Barokni koncert
06.07.2017. godine
09:00h-12:00h – Radionice za kamernu muziku i violončelo
18:00h-20:00h – Orkestarska radionica
21:00h – Koncert djela za gudače crnogorskih autora
07.07.2017. godine
Izlet brodom do Gospe od Šrpkjela
18:00h-20:00h – Radionica za kamernu muziku i orkestar
21:00h – Koncert kamernog orkestra Festivala
08.07.2017. godine
09:30h-12:00h – Radionice za solo pjevanje i scenski nastup
18:00h-20:00h – Predavanje na temu “Muzička takmičenja – izazov za talentovane”
21:00h – Koncert polaznika radionica za violinu I violu
09.07.2017. godine
09:30h-12:00h – Radionice za kontrabas i solo pjevanje
18:00h-20:00h – Orkestarska radionica
21:00h – Koncert polaznika radionica za violončelo, kontrabas i kamernu muziku
10.07.2017. godine
Page 28
28
09:30h-12:00h – Radionice za kontrabas i solo pjevanje
18:00h-20:00h – Orkestarska radionica
21:00h – Koncert polaznika radionice za solo pjevanje
11.07.2017. godine
21:00h – Završni koncert Festivalskog orkestra sa solistima
5.2. PREZENTACIJA ETNO ZBIRKE RADIMIR
Zbirka porodice Radimir je nastala kao plod dugogodišnjeg sakupljanja predmeta a
naročito nakon zemljotresa 1979. godine. Tada se veliki broj stambenih objekata sanirao i
odbacivane su mnoge stvari kojima više nije bilo mjesta u moderno opremljenim i
racionalnije iskorištenim prostorima. Svi predmeti kao namještaj, nošnja, instrumenti,
posuđe i ostalo bili su u svakodnevnoj upotrebi skoro u svakoj građanskoj porodici Boke
Kotorske. Mnogi od njih nisu predstavljeni u postojećim postavkama bokeljskih muzeja.
Zbirka se može podijeliti u nekoliko tematskih cjelina: Narodna nošnja Dobrote (muška,
ženska, dijete), Građansko odijelo, Tekstil (odjevni predmeti, ukrasni predmeti, Dobrotska
čipka, bijeli vez), Suncobrani i štapovi, Alati, Muzikalije, Posuđe, Navigacijski instrumenti,
Oprema barke- broda, Oružje, Mjerni insturmenti, Nakit i sl. U zbirci se nalaze različiti
oblici posuđa, alati za obradu drveta, predmeti etnografskog kućnog inventara, nekoliko
autentičnih komada namještaja iz XVIII i XIX stoljeća kao što su bokeška škrinja,
komodina, korpa za ručne radove, bajuli i sl. Zbirka, čija je valorizacija kulturnih vrijednosti
kulturnih dobara odobrena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore,
predstavlja dio kulturne i turističke ponude Kotora. Etno zbirka je izložena u crkvi svetog
Mihovila u Dobroti u ljetnjem periodu od 15.06. do 15.09. a planirano je njeno izlaganje na
drugim mjestima.
Page 29
29
5.3. DREVNI PERAŠKI OBIČAJI - FAŠINADA, GAĐANJE KOKOTA
Fašinada
Fašinada je petovjekovna tradicionalna manifestacija, koja se održava svake godine 22.
Jula na dan kada je, prema predanju, nađena slika Bogorodice sa malim Hristom na hridi
ispred Perasta (1452.god). Svečanost podrazumjeva ritualnu procesiju koju čine okićeni
čamci i barke, koja se tradicionalno kreće oko ostrva Gospa od Škrpjela u Perastu.
Svečanost Fašinade podrazumjeva tradicionalno nasipanje kamenja, koje barke iz zaliva
dovoze do ostrva i zatim ga izbacuju oko obale. U svečanosti koju prate narodne pjesme
učestvuju samo muškarci. Prema starom običaju, na ostrvu se potom, u večernjim satima,
priprema riblja večera.
Gađanje kokota
Gađanje kokota je manifestacija koja obilježava pobjedu Peraštana nad Turcima 1654.
god. Slavi se Peraška Gospa, svira Gradska muzika, igra kolo Bokeljske mornarice ispred
crkve sv. Nikole i održava se misa sa procesijom Gospine slike. Nakon toga slijedi
Gađanje kokota što simboliše dan odbijanja turske pomorske flote na Verigama od strane
Peraštana 1654. godine. Onaj koji pogodi kokota dobija šugaman (peškir) na kojem je
obilježena godina bitke i gađanja i čašćava se vinom.
5.4. NJEGOŠEVI DANI
„Njegoševi dani“, skupu organizaciji Studijskog programa za crnogorski jezik i
juznoslovenske književnosti Filoloskog fakulteta iz Niksića, jedan je od najznačajnijih
slavističkih skupova u Evropi. Svake godine okuplja najznačajnije naučnike sa svih
slavističkih katedri - od Poznanja, Ljubljane, Zagreba, preko Beograda do Osla i
Pariza. Skup će biti organizovan u okviru dvije sekcije - nauke o jeziku i nauke o
književnosti. Osim naučnih sekcija svake godine gostuju poznati pisci, a za ovu godinu je
planirano da to budu srpski pisac Vladimir Arsenijević (dobitnik NIN-ove nagrade) i pisac
Miljenko Jergović. Njegoševi dani biće održani posljednje sedmice avgusta u Kotoru.
Page 30
30
5.5. OTVORENI KOTORSKI TRGOVI
Od izuzetnog značaja je da dio ne samo turističke već i kulturne ponude tokom ljetnjih
mjeseci, kada naš grad ima najviše posjetilaca, čine programi naših sugrađana/ki
amatera/ki. Zalaganje i postignuće desetina klapa, orkestara, horova, bendova, pjevačkih
društava, dramskih trupa, likovnih i strip udruženja i karnevalskih grupa dio je identiteta
našeg grada i izuzetna vrijednost kojoj treba vratiti pažnju i podršku. Ovaj program će, uz
organizacionu podršku kotorskih ustanova kulture, nastojati da fokus vrati na amaterizam i
kotorsko-građanske dobre običaje u kulturi. „Otvoreni kotorski trgovi“ biće realizovani
tokom juna, jula i avgusta.
5.6. BOKELJSKI VREMEPLOV
„Bokeljski vremepolov“ – multimedijalni je program posvećen gradskom životu Kotora
tokom proteklih vjekova što će, pored svoje atraktivnosti, imati i edukativnu notu. Program
će se održavati na gradskim trgovima,bedemima,Markatu i ostalim lokacijama kontakt
zone.Ovaj program se oslanja na organizacionu podršku ustanova kulture grada, a biće
održan juna,jula i avgusta.
5.7. LJETNJI KARNEVAL
Internacionalni ljetnji kotorski karneval održava se u avgustu na otvorenim prostorima
gradske rive i Starog grada uz učešće karnevalskih grupa iz Kotora, Crne Gore i
inostranstva. Slično zimskom karnevalu i ljetnji karneval je namijenjen zabavi i slavlju na
ulicama i trgovima. Kotorski karneval je dobio prestižnu turističku nagradu WBA za
najbolju manifestaciju u 2005. godini u Crnoj Gori, kao i Novembarsku nagradu grada
Kotora.
XVI Internacionalni ljetnji kotorski karneval održaće se u terminu od 01. avgusta do 05.
avgusta 2017. godine.
PROGRAM
Utorak 01. avgust
*Otvaranje XVI Internacionalnog ljetnjeg Kotorskog karnevala
Trg od oružja (21h)
Page 31
31
*Smotra mažoretki i orkestara Crne Gore
Stari grad (21h)
*Ribarska fešta
Muljanska riva (21:30h)
Organizator : MZ Muo
*Carnival party
Stari grad
Srijeda 02. avgust
*Karnevalski maškarani đir
Stari grad (20:30h)
*Dječiji maškarani program
Pjaca od muzeja (21h)
*Koncert I
Trg od oružja (22h)
*Carnival party
Stari grad
Četvrtak 03.avgust
*Karnevalski maškarani đir
Stari grad (20:30h)
*Carneval face painting
Pjaca od muzeja (21h)
*Koncert II
Trg od oružja (22:30h)
*Carnival party
Stari grad (23h)
Petak 04.avgust
*Karnevalske igre na vodi
Ljetnji bazen (19h)
*Veliki Abrum i predstavljanje karnevalskih grupa
Stari grad (21h)
*Ljetnji Internacionalni maskenbal
Trg od oružja (22h)
Page 32
32
Subota 05. avgust
*XVI Internacionalna ljetnja karnevalska povorka
Glavna saobraćajnica (21h)
*Karnevalska noć
5.8. FEŠTA KAMELIJA
Fešta Kamelija je tradicionalna manifestacija koja obuhvata izložbe aranžmana od cvijeta
kamelije praćene likovnim izložbama i radionicama u prirodi, kulturno-zabavnim
programom i tradicionalnim balom sa izborom dame kamelije.
Program:
31.03. Izložba aranžmana od cvijeta kamelije
01.04. Likovna radionica u prirodi ( akademski slikari, učenici)
02.04. Centralna manifestacija – pučka fešta na obali stoliva
- Svečano otvaranje uz prigodan kulturno-zabavni program
- Postavka Izložbe aranžmana od cvijeta kamelije
- Izložba likovnih radova I prezentacija literarnih radova
- Izbor najljepšeg đardina sa kamelijama
- Izleti pješačkom stazom na brdo Vrmac i Gornji Stoliv
- Tradicionalna mušuljada
U toku tradicionalne manifestacije „Fešta kamelija“ 2017 , NU „Kamelija“ Stoliv će ugostiti
članove udruženja uzgajivača kamelija iz Njemačke (Aachen) i Hrvatske (Opatija) koji će i
učestvovati u programu.
12.04. “Kameliji s ljubavlju” – Koncert naših mladih muzičkih stvaralaca
22.04. Bal kamelija sa izborom Dame kamelija za 2017. godinu
6. NOVOGODIŠNJI PROGRAM
6.1. OD BOŽIĆA DO BOŽIĆA
Kotor je jedan od inicijatora dočeka Nove godine na otvorenom prostoru u Crnoj Gori. NVU
,,Karampana“, uz podršku TO Kotor, u periodu od 17.12. 2013. do 08.01.2014. godine
realizovala je prvi put kulturno-zabavnu manifestaciju pod nazivom ,,Od Božića do Božića“.
Kroz ovu sad već redovnu manifestaciju realizovani su brojni koncerti kotorskih klapa i
Page 33
33
klapa iz okruženja, koncerti tradicionalnih kotorskih organizacija Gradske muzike Kotor
(1842) i SPD „Jedinstvo“ (1839), koncerti učenika osnovne i srednje muzičke škole „Vida
Matjan“ iz Kotora, kao i poznatih izvođača. Centralni događaj bio je Doček dječije Nove
godine uz bogat program za djecu.
U junu 2014. godine program je dobio podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma za
organizovanje tematskih skupova i manifestacija u periodu oktobar-decembar u funkciji
razvoja turizma u 2014. godini.
Uz kulturno zabavan program za sve generacije manifestacija je održana i prethodne
godine, te program od ,,Božića do Božića“ priprema bogat novogodišnji sadržaj i za 2017.
godinu.
6.2. DOČEK NOVE GODINE
Kotor je grad koji je prvi organizovao doček Nove godine i to davne 1997. na 1998. godinu
što danas predstavlja obavezu da grad vratimo na mjesto koje mu pripada posebno kada
je u pitanju kulturna i turistička ponuda. U duhu te tradicije Kotor će nastaviti sa
organizacijom dočeka i 2018. godine.
7.VIŠEVJEKOVNA TRADICIONALNA UDRUŽENJA
7.1. GRADSKA MUZIKA KOTOR
Gradska muzika Kotor je osnovana 23. novembra 1842. godine. Prema arhivskim
podacima prvi potpis za stvaranje duvačkog orkestra potpisala je grupa uglednih građana
Kotora 20.maja daleke 1842.godine kada su Opština i njen predsjednik M.Paskvali primili
od njih pismeni predlog za osnivanje orkestra i nacrt pravila za osnivanje Gradske muzike
Kotor. Od tada orkestar radi bez prestanka. Radio je sa Jedlickom Mlađim,
Petrarkom, Buratijem, Jedlickom Starijim, De Sarnom, kada su koncerti održavani skoro
svake nedjelje u čuvenoj bašti gradske kafane „Dojmi". Muzika je svirala i na vjenčanju
Franca Ferdinanda u Beču, kao jedan od tri orkestra iz monarhije. Do osnivanja Vojne
muzike na Cetinju kotorska Gradske muzike je bila orkestar na prinčevom dvoru, a kasnije
na dvoru kralja Nikole I Petrovića. U dugoj istoriji svirala je princu Edvardu i aktivno
učestvovala u bogatom kulturnom životu Kotora. U 20. vijeku orkestar su vodili braća
Bagatela, Tripo Tomas, Antun Homen, Tripo Đurašević, Nikola Čučić, Nikola Gregović, a
od 1994.godine do prije par godina Vladimir Begović. Orkestar je za svoj rad dobio brojne
Page 34
34
nagrade i priznanja među kojima su najvažniji: Orden zasluga za narod sa srebrnim
zracima i Novembarska nagrada grada Kotora iz 1977.godine.
Danas Gradska muzika broji više od 40 članova, pretežno mladih. Pored tradicionalnih, na
repertoaru su i novi aranžmani popularnih kompozicija u izvedbi sa solistima. Orkestar
tradicionalno održava dva godišnja koncerta, novogodišnji i ljetnji, a tokom godine ima više
različitih nastupa.
Pored nastupa Gradske muzike tokom kotorskog kulturnog i turističkog ljeta, Gradska
muzika ima tradicionalne nastupe:
27.01. Nastup na proslavi Sv. Save i Loda
05.02. Nastup na vanjskoj proslavi Sv. Tripuna
26.02. Nastup na Tradicionalnom zimskom karnevalu
- U periodu od maja do oktobra promenadni koncerti vikendom u Kotoru u saradnji sa
Turističkom organizacijom Kotora
15.05. Nastup na manifestaciji Gađanje kokota u Perastu
26.06. Nastup na proslavi Dana Bokeljske mornarice
- U junu će se održati Tradicionalni ljetnji koncert Gradske muzike na Pjaci Sv. Tripuna
13.07. Nastup povodom Dana državnosti
- U avgustu nastup Gradske muzike na abrumu za Internacionalni ljetnji karneval
21.11. Nastup povodom Dana opštine Kotor
- U decembru Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
7.2. BOKELJSKA MORNARICA
“Bokeljska mornarica” je najnoviji naziv srednjovjekovne staleške bratovštine pomoraca,
od kada je 1859. godine bila obnovljena samo kao memorijalna organizacija za čuvanje
tradicija (“Plemenito tijelo Bokeljske mornarice”). Prije toga ona, po tradiciji ali bez
dokumentacije, datira čak iz IX stoljeća. Tokom stoljeća mijenja ime, pa prvi poznati
dokumenat datira iz XIV stoljeća dok je prvi sačuvani statut iz XV stoljeća. Najznačajnija
uloga Mornarice bila je u organizaciji pomorske privrede, naročito sticanju određenih
povlastica u mediteranskim lukama i oslobađanju od carinskih i drugih dažbina, a posebno
Page 35
35
u dobijanju prava na stalno pristanišno mjesto i tržišni prostor. Poslije slabljenja
srednjovjekovnog ekonomskog korporativnog centralizma i laganog jačanja liberalne
ekonomije i kapitalizma, već krajem XVI st. Kotorska mornarica gubi svoje središnje i
rukovodno mjesto u organizaciji pomorske privrede Boke, a u Perastu Venecija dodjeljuje
opštinsku autonomiju i vlastitu organizaciju Mornarice. Istorijski ugled i sjaj Mornarica stiče
naročito preko spomenutih vojnih i izvršnih kompetencija admiral.
Za admirala je birana ličnost posebnih pomorskih stručnih kompetencija, a od trenutka
pretvaranja u memorijalnu organizaciju, osoba društvenog ugleda koja se, pritom, i u nekoj
drugoj struci bavila nekim ključnim pitanjima prošlosti ili sadašnjosti Mornarice. Pored
admirala u Bokeljskoj mornarici se birao i “mali admiral” (dijete od desetak godina) koji u
svim javnim nastupima prati admirala, a predstavlja simbol generacijskog kontinuiteta u
organizaciji, uz dužnost da osam dana prije svečanosti Sv. Tripuna (27. januar) izgovori
Lode – pohvalne pjesme u slavu svetog Tripuna.
Treba podvući važnu činjenicu da su gastaldi, admirali i članovi stare bratovštine bili
zanatlije i građani neplemići slavenskog porijekla, pa je tako značajna društveno-
ekonomska sfera života u doba stranih vladavina ipak bila pod njihovim znatnim uticajem,
iako brižljivo nadzirana.
U doba kada je moderna država preuzela sve funkcije koje su ranije imale zanatlijske
bratovštine, spomenuta memorijalna organizacija pod savremenim imenom Bokeljska
mornarica 809 i danas održava tradiciju nastupajući sa glavnim odredom u tradicionalnoj
nošnji, sa starinskim oružjem i igra svoje Kolo sa elementima srednjevjekovne simbolike,
prilikom proslave zaštitnika grada Sv. Tripuna 3. februara i, u novije doba, još na dan kada
je 1463. god. proglasila svoj Statut (26. jun.). Pored toga bavi se izučavanjem pomorske
prošlosti i tradicije, na okruglim stolovima i raznim tribinama, kao i održavanjem veza sa
sličnim organizacijama i pomorskim školama i fakultetima u Crnoj Gori i u svijetu.
Program :
27.01. Nastup Bokeljske mornarice na proslavi Loda i Sv. Save
05.02. Nastup Glavnog odreda Bokeljske mornarice na vanjskoj proslavi Sv. Tripuna
15.05. Nastup Bokeljske mornarice na manifestaciji „Gađanje kokota“ u Perastu
25.06. Svečana akademija povodom Dana Bokeljske mornarice
26.06. Dan Bokeljske mornarice
21.11. Nastup Bokeljske mornarice na proslavi Dana Opštine Kotor
Page 36
36
- “Veče Bokeljske mornarice”
Pored navedenih aktivnosti Bokeljska mornarica će organizovati i razne promocije,
predavanja, naučne skupove, tribine, koncerte.
7.3. SRPSKO PJEVAČKO DRUŠTVO „JEDINSTVO“
Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“ zvanično je osnovano 1839. godine mada je
zabilježeno da je grupa kotorskih pjevača organizovano ispratila do vječne kuće Svetog
Petra Cetinjskog (u oktobru 1830. godine), odnosno da se djelovalo i desetak godina prije
zvanične registracije. Slava društva je Sveti Sava. Slogan društva je „Pjesmom srcu-srcem
rodu!“, a „Himnu Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo u Kotoru povodom proslave
pedesetogodišnjega društvenoga opstanka 1889.“ spjevao je prot. Jovan Sundečić, a
komponovao Dionisije Pl. Sarno San Đorđo. Osnovni cilj društva je bavljenje kulturnim i
prosvjetnim radom, a naročito crkvenim, umjetničkim i narodnim pjevanjem i na taj način
čuvanje i njegovanje tradicija i nacionalnog jedinstva. Društvo raspolaže bogatom
nototekom.
Od obnavljanja rada, pored redovnog učešća na bogosluženjima i koncertima u Kotoru,
Društvo je imalo više uspješnih turneja u zemlji i inostranstvu od kojih su najupamćenije po
Njemačkoj (1999.), Austriji i Mađarskoj (Sent Andreja) 2004. god. U novembru 1995. god.
su učestvovali na proslavi 150-godišnjice Sabornog hrama u Beogradu a u oktobru 2002.
god. su pjevali na proslavi 750-godišnjice Manastira Morača. Hor je više puta nagrađivan.
Dirigent hora je đakon Mihajlo Lazarević (1971.). Diplomirao je na Akademiji umjetnosti u
Novom Sadu, a magistrirao kod prof. Darinke Matić Marović. Dirigovanjem se bavi od
1992. godine, umjetnički je rukovodilac SPD „Jedinstvo“ od 1994. god. Profesor je u
Muzičkoj školi u Kotoru i na Bogosloviji Sv. Petra Cetinjskog na Cetinju. Sa ovim horom
ostvario je značajne nastupe i postigao visoke rezultate. U okviru Društva djeluje i dječji
hor SPD „Jedinstvo“ sa dirigentom g-đom Ivanom Krivokapić.
Pored nastupa u okviru kotorskog kulturnog ljeta, „Jedinstvo“ ima tradicionalni raspored
nastupa.
Program:
05.01. „Božićnji koncert“ na Trgu Sv. Nikole u Kotoru, u okviru programa „Od Božića do
Božića“
25.01. Svetosavska akademija u Kotoru
26.01. Svetosavska akademija u Podgorici
Page 37
37
27.01. Slava SPD „Jedinstvo“
07.04. Učešće na manifestaciji „Dučićevi dani“ u Trebinju
17.04. „Vaskršnji koncert“ u Dubrovniku
18.04. „Vaskršnji koncert“ u crkvi sv. Nikole u Kotoru
10.05. Sabor horova Boke u Tivtu
20.05. – 21.05. Festival horova u Topoli (Srbija)
23.05. – 28.05. Festival crkvene muzike u Hajnovski (Poljska)
04.06. Učešće na Trojčindanskoj proslavi u Budvi
- Tokom maja, juna, jula, avgusta i septembra: Koncerti za turiste u Kotoru i Boki
- Tokom jula i avgusta: Koncerti bratskih i prijateljskih horova iz Crne Gore, Republike
Srpske i Srbije, u Kotoru
- U periodu od maja do oktobra : Zajednički koncerti sa horovima iz Evrope i Amerike, na
njihovo traženje
31.08. Koncert na zatvaranju akcije „Mjesec ćirilice“ u Herceg Novom
31.10. Pjevanje na Lučindanskoj akademiji u Podgorici
8. OSTALO
Zbog velikog broja kulturnih događaja koje se organizuju u opštini Kotor, Programom
kulturnih manifestacija nije moguće obuhvatiti sve manifestacije. Zato u Programu
kulturnih manifestacija postoji stavka „Ostalo“. Sredstva pod pomenutom stavkom biće
utrošena kao podrška kulturnim programima amaterskih društava, obrazovnih ustanova,
mjesne zajednice, pojedinci, a koje se održavaju u Kotoru ili afirmišu kulturu, kao i bogato
kulturno nasljeđe Kotora negdje drugo.
Ovakvu podjelu pratiće i budžetska raspodjela sredstava kao što slijedi u prilogu.
Page 38
38
PROGRAM RASPODJELE BUDŽETSKIH SREDSTAVA
KOJA SU SE USMJERILA ZA KULTURNE MANIFESTACIJE U OPŠTINI KOTOR U 2017. GODINI
Prema Odluci o Budžetu Opštine Kotor za 2017. godinu i u skladu sa trezorskim
načinom poslovanja za 2017. godinu, sredstva za finansiranje programskih
aktivnosti u kulturi, su planirana u iznosu od 550.500,00 eura.
Plan kulturnih dogadjanja
2017 god.
Opis Planirana sredstva Manifestacije u organizaciji Kulturnog centra 155.000,00 € Programski sadržaj
(poz.prestave,izložbe,koncerti,knj.večeri,film 120.000,00 €
Bokeljska noć 25.000,00 € Tradicionalni zimski karneval 10.000,00 € Manifestacije u organizaciji OJU MUZEJI 10.000,00 € Manifestacije od značaja za KOTOR 252.000,00 € Kotorski festival pozorišta za djecu 100.000,00 € Don Brankovi dani muzike 90.000,00 € Medjunarodni festival klapa Perast 12.000,00 € Internacionalna smotra mode 50.000,00 € Ostale manifestacije 37.500,00 € Fešta kamelija 1.000,00 € VIII Festival gudača 3.500,00 € Prezentacija Etno zbirke Radimir 1.000,00 € Njegoševi dani 2.000,00 € otvoreni kotorski trgovi 15.000,00 € Bokeški vremeplov 15.000,00 € Novogodišnji program 50.000,00 € Doček Nove Godine 50.000,00 € ostalo 46.000,00 € Ukupno 550.500,00 €
Page 39
39
Pored navednog,planirana su izdvajanja za kulturne dogadjaje iz Budžeta Turističke
organizacije Kotor za 2017 godinu iznose 129.000 eura,kako slijedi :
Turistička organizacija Kotor Bokeljska noć 27.000,00 € Tradicionalni zimski karneval 15.000,00 € Tradicionalni ljetnji karneval 13.000,00 € Sea Rock festival 16.000,00 € Fešta kamelija 2.000,00 € od Božića do Božića 7.000,00 € Doček dječje Nove godine 5.000,00 € Doček Nove godine 20.000,00 € ostalo 24.000,00 € Ukupno 129.000,00 €
1. Navedena sredstva će biti sastavni dio Programa manifestacija od značaja za opštinu
Kotor za 2017. godinu.
2. Subjekti koji su korisnici ovih sredstava su u obavezi da potpišu sporazum, odnosno
ugovor sa Opštinom Kotor, kao i da, nakon realizacije manifestacije, dostave narativni i
finansijski izvještaj uz dokaze o namjenski utrošenim sredstvima kao što je
sporazumom/ugovorom predviđeno, a najkasnije do 31.12.2017. godine.
SEKRETARIJAT ZA KULTURU, SPORT I DRUŠTVENE DJELATNOSTI OBRADILA: v.d. SEKRETARKA: Mia Moštrokol Jelena Vukasović