DIAGNOSTIC CENTARSavetovalite za ishranu i Anti Aging
MedicinuSvetogorska 25, Beograd, telefoni 011 33 44 780; 011 32 46
568; 064 82 05 580e-mail:
dr.gifing@gmail.comwww.drgifing.comwww.antiaging-diiagnostika.rslink:
www.aacentar.comMALA SKOLA FIZIOLOGIJEdr Ana GifingPROGRAM HRONO -
ISHRANEZA POETNIKEProgram ishrane o kome e ovde biti rei je
kombinacija najsavremenijih saznanja iz oblasti fiziologije
ishrane, endokrinologije, biohemije i biofizike.Ovaj program je
prvi ove vrste registrovan u naoj zemlji, a jedinstven po tome to
pomae svakom oveku da ostvari idealnu teinu istovremeno sa
postizanjem idealnog zdravlja.Proizvod je viegodinjeg iskustva i
kolovanja,u najznaajnijim svetskim centrima, kao i saradnje sa
najveim imenima dananjice u mnogim oblastima Anti Aging Medicine,
odnosno medicine koja se bavi usporenjem procesa
starenja.Registrovan je u Srbiji 2009. god i patentiran pod
nazivom: HRONO ISHRANA dr GIFINGNa cilj je da svaki ovek dobije
osnovno znanje o funkciji njegovog organizma, jer je to znanje
osnov ouvanja zdravlja i vitalnosti.Program hrono ishrane omoguava
da se bez velike muke, za kratko vreme, naue principi zdrave
ishrane, pravilnog izbora namirnica i dobrih kombinacija razliitih
namirnica, koji se mogu primeniti na svim geografskim irinama i
duinama, u svakoj prilici, u koli, na poslu, kod kue, na odmoru ili
poslovnom putovanju.Naroito je znaajan po tome to se sva pravila
mogu primeniti unutar porodice i to se deca mogu veoma rano
pravilno usmeriti ka cilju da imaju dug i zdrav ivot.Oni koji su
oboleli od naeih savremenih boiesti metabolizma za 10 do 30 dana
smanjuju vrednosti holesterola, triglicerida i eera.Program zadaje
neka pravila i postoje zahtevi kojih se moramo pridravati, s druge
strane, restrikcije su minimalne i lako se podnose.Rezultati
pokazuju 100% uspeha kod svih onih koji su se potrudili da naue
osnovne fizioloke procese.Program ne podrazumeva brojanje kalorija,
merenje namirnica i odredjivanje koliina hrane, ne postoje
jelovnici, kao ni zadati recepti. Naprotiv, filozofija programa je
u tome da svaki ovek dobije znanje koje e biti osnov za njegovu
sopstvenu inicijativu, matovitost i snalaenje u svakodnevnim
ivotnim situacijama.U okviru naeg centra za dijagnostiku, obavljamo
sve neophodne dijagnostike procedure u cilju utvrdjivanja postojeeg
zdravstvenog stanja, a zatim u toku viemesenih konsultativnih
pregleda i kontrola pratimo postignut rezutat.Prednost programa
hrono ishrane je u tome to se nikada ne javlja takozvani jo-jo
efekat (gubljenje-vraanje teine), a metaboliki poremeaji se trajno
reavaju.Uslov za primenu ovog programa je samo postojanje elje i
dobre volje da se malo ui i da se znanje primeni. Onaj ko naui ove
principe ima obavezu da obui najmanje jednog oveka pravilu hrono
ishrane i da se osea dobro to je jo nekom pomogao!Svako treba da
ima dovoljno znanja da sebi ostvari zdravlje, da se bavi
preventivom, odnosno spreavanjem nastanka bolesti. Uz program, na
tim lekara preporuuje odredjenu kombinaciju vitamina i
antioksidanasa, minerala i aminokiselina, iskljuivo prema
rezultatima ciljanih dijagnostikih procedura, ovi protokoli
ubrzavaju rezultate i omoguavaju trajnost postignutih
efekata.Osnovna ideja za reim ishrane po satnici, potekla je od
francuskog lekara Alain Delabosa, koji je registrovao svoj program
1986. godine. Pretrpeo je brojne promene u svetu do sada, a u naem
centru primenjujemo program prilagodjen naim pacijentima od 2005.
godine.Svako novo iskustvo u praksi proteklih godina nam je
omoguilo da napravimo najkvalitetniji program, sa apsolutnim
uspehom, jer ovaj program u potpunosti odgovara naem prosenom
oveku, zato smo ga i registrovali u ovom obliku.Moja je preporuka,
u stvari, molba je da proitate svaku stranu ovog prirunika, jer ete
sigurno promeniti neke ranije steene navike i nauiete da je lako
prihvatiti zdrave navike.Mi smo u svakom trenutku tu da razjasnimo
bilo koje pitanje koje se moe pojaviti u toku programa.dr Ana
GifingPria o masnom tkivuSvaka masna elija naeg tkiva (koja se zove
adipocit) je perfektno organizovana mikro fabrika sa 24-satnim
radnim vremenom.Zadatak ove fabrike je da proizvede i sauva, a
zatim prema potrebi i oslobodi rezerve goriva, da bi se nae telo
snabdelo svim dnevnim energetskim potrebama.Masno tkivo je od
vitalnog znaaja za organizam, znai, treba svakako da ga imamo, ali
samo u odredjenom procentu, svaki viak je tetan, dok je i svaki vei
gubitak tog tkiva lo, jer je povezan sa mnogim metabolikim i
hormonskim poremeajima i bolestima.Mehanizam nagomilavanja masnog
tkivaDa bi formirale svoje rezerve, masne elije uzimaju iz krvi
masne kiseline i eere, koji se unose hranom (ne zaboravimo da se
eeri nalaze u skoro svakoj namirnici, pre svega u cerealijama,
odnosno itaricama - penici, heljdi, rai, pirinu, jemu, zobi, itd,
zatim u vou, slatkiima i velikom broju povra).Masne elije su dobro
opremljene elije za ovu ulogu i imaju vrlo napredan i osetljiv
sistem za pumpanje i sakupljanje, odnosno skladitenje masti.Nakon
prve faze, odnosno faze upumpavanja, eere i masne kiseline preuzima
itava armija enzima koji pomau u daljoj proizvodnji velikih
molekula, poznatih kao trigliceridi.Stvoreni trigliceridi se
skladite u specijalna skladita unutar masne elije. Ceo ovaj
postupak je dirigovan od strane glavnog dirigenta: insulina,
hormona koga lui naa guteraa (pankreas).Cim se nivo insulina povea,
a to se deava pri svakom unosu hrane, masne elije dobijaju komandu:
skladiti!Znai, kad god neto pojedemo (jabuku, zelenu salatu, kuvanu
argarepu, niclu, hleb, pire krompir ili okoladu), svi procesi
skladitenja masti se ukljuuju, a istovremeno se sva druga vrata
elije zatvaraju, to zaustavlja svaku drugu njenu aktivnost. Masna
elija zapoinje fazu stvaranja masti, koja se se zove lipogeneza,
jer je to i njena najznaajnija uloga u organizmu.Insulin, hormon
odgovoran za skladitenje mastiU naem organizmu sve to se odnosi na
stvaranje energije funkcionie perfektno, sve dok je na dnevni ritam
normalan.Izmedju mnogih parametara, ono to ovde pominjemo kao
normalni ritam je ukratko sledee: budjenje do 8 asova izjutra;
zaspivanje najkasnije do ponoi; unoenje tri obroka u toku dana, u
periodu izmedju 8h i 20h...Nivo insuiina u toku 24 sata bi trebalo
da normalno postigne tri maksimuma (tkz. pika ili vrha), jedan pri
svakom obroku; zatim nakon 60 minuta ovaj nivo normalno poinje da
se smanjuje, ali podvlaimo da efekat poveanja vrednosti insulina
traje do oko 3 sata nakon unosa bilo koje hrane.Nakon tog
odredjenog vremena, u proseku 3 sata nakon uzimanja hrane, kad
prestane aktivirajui signal skladitenja, elija zapoinje pripreme za
oslobadjanje masti, a taj proces se zove lipoliza.Ovo oslobadjanje
masnoa iz masnih elija se deava daleko intenzivnije i bre, ukoliko
postoji vea potreba za energijom (kretanje, fizika
aktivnost).Stvari postaju loe kad se poremeti na ritam unosa 3
obroka dnevno.Zato? Ili jedemo esto - u kraem intervalu od 3 sata,
ili preskaemo obroke. Ni jednu ni drugu naviku na metabolizam ne
oprata!O ovome e jo biti govora malo kasnije. teta od uzimanja
"grickalica"Za aktivirajui signal za luenje insulina uopte nije
potreban kompletan obrok, dovoljno je uneti jedan zalogaj neke
hrane, da bi ovaj proces zapoeo. Tada masne elije dobijaju nalog za
skladitenje. Tog trenutka prestaje oslobadjanje masti, zatvaraju se
sva elijska vrata i zapoinje lipogeneza, odnosno, elija poinje da
stvara masti iznova.Ovo je jedan od razloga zato uzimanje
grickalica izmedju obroka prouzrokuje ili nagomilavanje masnog
tkiva, ili pak ne dozvoljava da smramo do neke eljene teine.Ako
elimo da smramo, prva stvar koju treba da uradimo je da se vratimo
unosu regularnih obroka, i to - tri u toku dana.Glavnu krivicu za
nagomilavanje telesne teine upravo snosi dezorganizacija u telesnom
prirodnom ritmu unoenja hrane, kao i kompulsivno "grickanje"
izmedju obroka.Na alost, danas je ovo jedan od najedh poremeaja u
navikama kod savremenog oveka.Od najveeg znaaja je ovo saznanje
primeniti kod dece, nauiti ih da ne jedu slatkie, ips ili bilo koju
grickalicu van regularnog obroka, ali ovo se odnosi i na bonbone,
voe, kiflu, djevrek i drugo.Zato se napominje da je ovo od najveeg
znaaja spreiti ba kod dece? Zato danas postoje veoma gojazna
deca?elije masnog tkiva su kod dece jo nerazvijene, zovu se
pre-adipociti. Ove elije imaju ogroman potencijal za
umnoavanjem.Jedan od razloga zato dolazi do gojaznosti kod dece je,
izmedju svih drugih i upravo ovaj mehanizam umnoavanja elija zbog
poveane potrebe skladitenja masti.Deca koja preterano mnogo jedu,
stvaraju ogromnu koliinu masti i potreba za skladitenjem te
stvorene telesne masti je velika.Deije telo se postara da se masne
elije ubrzano razmnoavaju, a kada se jednom umnoe ove elije -
adipociti, njihov broj ostane uvek isti i kasnije u ivotu, pa taj
veliki broj adipocita skladiti veliku koliinu masti.Deca koja su u
periodu razvoja bila mrava, bez naslaga masnoa, u glavnom u
odraslom ivotnom dobu nemaju problem sa vikom teine, naprotiv, deca
koja su bila debeljukasta u ranom detinjstvu, skoro u 80% sluajeva
imaju problem da odre idealnu teinu u odraslom dobu.Masne elije su
veoma aktivne u smislu sekrecije odredjenih hormona i metabolikih
supstanci, pa su gojazna deca unapred osudjena da kasnije u ivotu
imaju brojne zdravstvene probleme, a pri tom i krai lvotni vek.Kod
Ijudi koji su gojazni od deijeg uzrasta, potencijal za skladitenjem
masti je daleko vei nego kod Ijudi koji u detinjstvu nisu bili
gojazni, pa je i zbog poveanog broja adipocita sama hormonska
aktivnost kod njih poremeena. Ovi Ijudi se suoavaju sa mnogim
bolestima u ivotu, daleko vie nego vrnjaci koji su imali normalnu
telesnu teinu u detinjstvu (visok pritisak, eerna bolest, bolest
srca i krvnih sudova i drugo).Naravno, poznato je da su najsnaniji
pokretai guterae, odnosno pankreasa na izluivanje insulina, upravo
prosti eeri - beli eer, uti eer, med, itd (a njih ima u veoma
velikom broju namimica i grickalica, pogotovo slatkia, ali i u
keapu, koji deca toliko vole), kao i hidrogenizovane biljne masnoe
(a njih ima u praktino svakoj grickalici iz kese, u pecivu, posnim
kolaima i dr.).Napici, kao to su kafa i aj sa dodatim eerom (ili
vetakim zasladjivaem) menjaju na ciklus skladitenja i oslobadjanja
masti, vonisokovi takodje spadaju u kategoriju namirnica koje treba
izbegavati izmedju obroka... posebno dijet pia, verovali ili ne,
dijet cola je izaziva broj 1. eerne bolesti u Americi u deijem
uzrastu, ali o tome emo kasnije.Preskakanje obrokaPored uzimanja
grickalica, drugi najei poremeaj u navikama u ishrani je
preskakanje obroka.U naoj praksi, od mnogih pacijenata ujemo da ne
dorukuju, ali ima i sledeih izjava: ne veeram uopte jer je to
zdravije; ujutru jedem samo voe; pojedem do 2 kg voa svaki dan;
nikad ne stignem da ruam; uopte ne jedem meso, najsladje mi je da
jedem uvee u 11.. itd... sve ovo nije dobro, uopte nije dobro!-u
organizmu oveka se skoro nita nije izmenilo od vremena kad je
primitivni ovek bio lovac i kad nije imao mnogo razliitih namirnica
u svakodnevnoj ishrani. Svakako je dolo do odredjenih minimalnih
promena u genetskom kodu nakon prelaska oveka iz nomadskog naina
ivota (kad je samo lovio) u mirniji ivot sa uzgajanjem
poljoprivrednih kultura.Voe i bobice su drevni lovci jeli kad nisu
imali ulov, to jest, kad nisu mogli da nabave meso. S druge strane,
Ijudi koji su se bavili poljoprivredom su osim mesa jeli i razno
povre, itarice i voe, pa se njihov organizam pomalo i polako
prilagodio na takvu vrstu hrane.Na ovom saznanju iz istorije se
bazira teorija ishrane po krvnim grupama. Prvi lovci su imali O
krvnu grupu, a kasnije je dolo do promena, jer se menjao i nain
ivota i ishrana. Po to j teoriji, O krvna grupa - stvara odlinu
energiju od unetog mesa, dok A krvna grupa ima veliko optereenje
organizma od mesa.Ipak, voe samo po sebi, nikako ne daje gradivne
elemente organizmu. Za funkcionisanje srca i unutranjih organa,
neophodni su proteini i masti. Voe je poeljno jesti umereno i u
odredjeno vreme u toku dana, a to je, po zakonu fiziologije
Ijudskog organizma oko 17 h, ali o tome e mnogo vie rei biti
kasnije.Veliki problem nastaje kod Ijudi koji izbegavaju doruak
(najvei broj), ili uzimaju veoma malu koliinu hrane ujutru, ili
samo voe (to takodje esto ujemo).O ovome danas naunici znaju skoro
sve i ne postoji vie ni najmanja sumnja u opravdanost unosa
odredjenih, veoma visokokalorijskih namimica, upravo ujutru, upravo
kad je nivo kortizola, hormona budnosti, u naem krvotoku najvii i
kada je luenje insulina najaktivnije.U tom periodu je metabolizam
najsnaniji, najbri i najefikasniji. Tada se najbolje oseamo,
organizam priprema energiju za sve nae dnevne aktivnosti.ta se
zapravo dogodi kad preskoimo unos hrane ujutru?-Nivo hormona
kortizoia je veliki, u krvi nam je blaga hipoglikemija, ili kod
mnogih Ijudi ak i vei pad eera.-Iako moda i ne oseamo nikakvu glad,
na eludac i ceo digestivni sistem se sprema da primi hranu, pa
poinje sa predodredjenim izluivanjem odredjenih supstanci koje
treba da pomognu u varenju.-Aktiviraju se brojni hormonsko-enzimski
mehanizmi koji slue u stvaranju neophodne energije za rad srca,
miia i mozga (i svih unutranjih organa).ta mi uradimo ?Tada mi
preskoimo ovaj obrok, ili jo gore, popijemo kafu sa eerom (ili jo
mnogo gore od toga - popijemo kafu sa vetakim zasladjivaem) i time
bukvalno zakljuamo sva vrata na naim masnim elijama, to jest
adipocitima, one zapoinju intenzivan proces zatite svojih postojeih
rezervi neophodne energije za rad organa.Zato je to tako?Jedan
atavistiki, odnosno drevni princip nam pravi veliku muku....U
prastara vremena, kada ovek nije jeo svaki dan (a jo manje tri puta
na dan), jedini nain da preivi, bila je jedna prirodna
kafakteristika masnih elija: izazivanje automatskog zaustavljanja
aktivnosti svih enzima koji razgradjuju masne rezerve u njima.Kada
nije bilo redovnog unosa hrane, odnosno mesa, aktivni bi postajali
samo sintetiui enzimi, to jest materije u organizmu koje su bile
sposobne da i od najmanje bobice ili voke koja bi se pojela,
naprave neohodne energetske zalihe, odnosno mast.Na taj nain
priroda se postarala da uteda energije za rad srca, mozga, jetre i
svih ostalih organa bude izuzetno velika i tako je omoguen ivot u
svim zadatim uslovima.Nita se u telu oveka nije izmenilo ni sad;
kad Ijudi u sredinama gde ishrana nije problem, ne unesu hranu u
zadatom biolokom ritmu, telo to prepoznaje kao pretnju i odmah
zapoinje brojne mehanizme odbrane u cilju utede energije.Znai,
nakon jednog preskoenog obroka, sve to pojedemo kasnije (pa makar
to bio i list salate ili jabuka), viestruko se iskoristi, a ostatak
sauva i uskladiti, bazalni metabolizam se uspori, jer je sve to deo
prirodnog nagona za preivljavanjem Ijudi.Ovo se odnosi na
dugotrajne navike koje ovek ima, a na alost, medicina ima brojne
dokaze da ovi atavistiki, drevni principi i dalje funkcioniu, jer
nikako ne smemo da zaboravimo da danas u svetu ima vie od 815
miliona Ijudi koji pate od gladi, nasuprot preko milijardu onih
koji su manje ili vie gojazni, pa se ovi principi hrononutricije
mogu proveravati u svakodnevnoj medicinskoj praksi.Kad je post u
pitanju, a govorimo o pravom postu, a ne o modernom vidjenju posta
sa unoenjem namirnica kao to su biljni sir gauda ili biljni sir
trapist, razne pite od krompira, posnih kolaa, biljnog laga itd...
moe se rei da on predstavlja veoma dobro ienje i tela i duha.Treba
da traje 40 dana (ne krae, a zato je to, osim u religioznom smislu,
opravdano i u medicinskom, opisaemo malo kasnije u delu o
neefikasnim dijetama); post treba da podrazumeva manji kalorijski
unos (nikako ne podrazumeva zamenu mlenih proizvoda biljnim
sirevima, pavlake i laga -biljnim, ili mesa brojnim zamenama za
meso, raznoraznim kalorinim pitama ili sojinim niclama),
konzumiranjem velike koliine posnih kolaa itd.Post bi trebalo da
bude odricanje, a nikako posveivanje kuvanju i isprobavanje brojnih
poslastica... Jer nakon perioda posta, u praksi se najee suoavamo
sa pacijentima koji su dobili na teini, umesto da su izgubili i
dijagnostikujemo nivo holesterola i do dva puta vei od prethodno,
pre-posta izmerenog nivoa.Takodje, jedini pravi nain ozbiljnog
ienja organizma je zapravo post koji podrazumeva unoenje samo vode
u trajanju od 1 - 3 dana, najvie 5 dana; posle ega treba lagano
uvesti najpre tenu hranu, pa sve ostale namirnice, ali ovaj post se
moe obaviti iskljuivo uz medicinsku kontrolu i praenje od strane
lekara.Kako se mast oslobadja iz masne elije?Dok s jedne strane
masno tkivo skladiti mast, ono isto tako, sreom po nas, takodje i
otputa mast koju je prethodno uskladitilo.Ovo je drugi deo procesa
obezbedjenja energije za funkcionisanje Ijudskog organizma.Kao to
smo rekli, masne elije, odnosno adipociti, su ukladitili velike
molekule, koji se zovu trigliceridi u svoje specijalne delove
elije, koji se zovu rezervoari.Da bi se ovi molekuli otpustili u
krv, potrebno ih je razbiti u manje delove (trigliceridi ne mogu
napustiti zdravu, neoteenu masnu eliju, ne postoji nikakva magina
masaa, iii supstanca koja moe dovesti do toga da masna elija izbaci
svoj sadraj, osim ukoliko se sama elija ne raspadne).Tajna
smanjenja masnoa je opet u enzimima, posebno enzimu lipazi, koji je
odgovoran za razlaganje triglicerida.Lipaza, enzim koji razlae
masnou se nalazi u masnoj eliji, odnosno adipocitu, ali je potpuno
neaktivna, sve dok je hormon insulin prisutan u veoj koncentraciji
u krvi, jer svojom aktivnou, hormon insulin direktno blokira enzim
lipazu!Znai, sve vreme dok jedemo i grickamo, hormon insulin vredno
radi na pravljenju energetskih, masnih rezervoara, a enzim koji
razlae masnoe iz tih naih masnih rezervi ne funkcionie uopte. Ne
postoji ni teorijska mogunost da izgubimo i miligram masti sve dok
je hormon insulin aktivan, a ponavljamo, on je maksimalno aktivan
jo oko 2-3 sata nakon svakog poslednjeg zalogaja koji smo
pojeli.Hormoni koji aktiviraju i podstiu aktivnost enzima lipaze,
upravo onog enzima koji nam smanjuje masne depozite su adrenalin i
noradrenalin, takozvani stres hormoni. Oni se otputaju u najveoj
meri pri fizikoj aktivnosti ili u stanjima stresa: toplota,
hiadnoa, fizika agresija, mentalni stres...).Aktiviran izluenim
stres hormonima, enzim lipaza razlae molekul triglicerida u manje
delove i specijalnim biolokim kljuem otvara izlazna vrata
adipocita, te se ove, sada sasvim male partikule otputaju u krv.Ovi
delii se zovu masne kiseline i glicerol. Te masne kiseline zapravo
slue kao miino gorivo.Kad se u krvi nadju masne kiseline i
glicerol, postoje dve alternative:-ili emo biti fiziki aktivni i
nai miii e sagoreti energiju koja im je ponudjena,-ili emo biti
fiziki neaktivni, te e masne kiseline i glicerol ostati u krvotoku,
pa e ubrzo masno tkivo, koje je zapravo bioloka fabrika, preuzeti
ove elemente i u svom delu za reciklau, retransformisati ponovo u
trigliceride i uskladititi, ali ovaj put u delu koji slui za
skladitenje otpada.Stalnim svakodnevnim ponavljanjem ovog procesa
moe se uskladiti jedna ogromna koliina otpadnog materijala, a ove
supstance nisu vie zdravo masno tkivo, ve jedna masa puna biolokog,
ali i industrijskog otpada, koji se veoma teko uklanja.Te naslage
su najee one na stomaku, struku i bokovima i veoma su tvrdokorne za
uklanjanje.Masne kiseline delom odlaze i u jetru, gde se uz pomo
jetrinih enzima direktno pretvaraju u trigliceride, tada se oni
nazivaju serumski trigliceridi i nalaze se u slobodnoj cirkulaciji.
Kad su povieni trigliceridi u krvi, to je pouzdan znak da ne
postoji fizika aktivnost uz istovremenu poveanu proizvodnju
masnoa.Svako poveanje vrednosti triglicerida i holesterola je
siguran znak patnje nae jetre, kao i guterae, odnosno
pankreasa.NAPOMENA: IZMEDJU OBROKA MORA DA PRODJE MINIMALNO 3,
OPTIMALNO 4 SATA!Pravo vreme za vebanjeKao to smo videli, masne
elije su fantastini proizvodjai i uvari energije neophodne za rad
srca i miia. Ali, masno tkivo ne elimie iz organizma ni na koji
nain nagomilanu mast. To rade nai miii.. oni su osnovna maina koja
sagoreva mast i pretvara je u energiju neophodnu za kretanje.Ne
postoji posebna tajna: osnovno je pokrenuti miie i masne naslage e
se prirodnim putem smanjivati.Poznato je da postoji odredjen broj
Ijudi, koji u svom genomu imaju prirodnu zatitu od svih poremeaja u
metabolizmu masti, to se zove genetski polimorfizam, pa kako nemaju
problema u metabolizmu masti, oni mogu imati idealnu telesnu teinu
i bez mnogo fizike aktivnosti, a pri tom mogu jesti mnogo i ak vrlo
nezdravo, gledano po bilo kom nutricionistikom principu.Ovo, na
alost, ipak dovodi do raznih zdravstvenih poremeaja, poevi od
ivotne dobi izrnedju 55-60 godina, pa bez obzira na to koliko se mi
hvalili naim prethodnim zdravljem, uz sve loe navike, u starijoj
dobi emo se suoiti sa ozbiljnim problemima koji rezultuju
metabolikim poremeajima, povienim krvnim pritiskom ili nastankom
karcinotna.Efektivne fat-burning vebeIntenzivne vebe nisu nain da
se oslobodimo vika masnih naslaga.Naprotiv.Znamo da se moramo
pokrenuti, ali i to moramo raditi pametno.- Kad i kako se veba je
takodje veoma bitno.10Trik je u tome, kako imati najveu korist od
vebanja uklapanjem fizike aktivnosti u hronobioloki ritam.Pravo
vreme za vebanje je ono kad se masne elije spremaju da zaponu
proces oslobadjanja masti.Ne treba da vebamo u vreme kad hormon
insulin blokira enzim lipazu, to jest dok traje lipogeneza, odnosno
stvaranje masti.Znai, ne vebamo posle obroka i to najmanje sledea 2
sata. Sem to je potpuno neefikasno, moe biti optereujue za varenje
unete hrane, mogue je da se varenje uspori i da imamo kontraefekat
ukoliko elimo da smramo.Iskoristimo prirodno najaktivniji period za
lipolizu, odnosno razlaganjemasnoa (nivo kortizola ujutru je najvii
izmedju 7 i 8 sati, kortizol jetakozvani hormon budnosti, a tada je
znai i nivo aktivacije svih naihivotnih funkcija najvii.Najbolje
vreme za vebu je ujutru, a pre doruka.Statistika kae: Ijudi koji
primenjuju ovaj princip ine upravo najvei procenat onih koji imaju
idealnu telesnu teinu. I to bez ikakve muke.Ove jutarnje vebe
moraju biti umerene, a prema savetima strunjaka, pogreno je ujutru
trati (to veina Ijudi smatra veoma zdravim), jer naem srcu i krvnim
sudovima treba najmanje 3 sata nakon budjenja da postignu pun
kapacitet, pa nije dobro preopteretiti srce veim naporima u to
vreme. Statistika kae da je procentualno daleko vei broj iznenadnih
smrti usled optereenja srca u toku tranja u rano jutro nego u bilo
koje drugo doba dana.Ostali termini za vebanje su pre ruka ili pre
veere, ali ovo poslednje je najgora alternativa. Najmanje je
preporuljivo vebanje posle 9 sati uvee (razlozi su brojni, jedan od
razloga je to tim postupkom vetaki odravamo nae nadbubrene lezde
aktivnim, a to vodi u hronian sindrom stresa, koji kasnije, nakon
nekoliko godina ove prakse dovodi do brojnih poremeaja u telu, a
pre svega poremeaju imuniteta).Teke vebe (sprint, aerobik) brzo
isprazne zalihe ugljenih hidrata, odnosno glikogena iz jetre i
dovedu do zamora, koji dalje dovodi do niza metabolikih poremeaja,
koji rezultuju zakljuavanjem uvenih vrata masnih elija i uvanjem
zaliha masti (nae telo ove teke vebe prepoznaje kao pretnju, a ne
kao stimulans!), a s druge strane, akutan pad eera poveava potrebu
za unosom hrane.11Ovo je jako loe, jer se masne zalihe nisu ni
poele topiti, a na mozak daje komandu da moramo uneti novu hranu da
bi se zatitili svi unutranji organi i obezbedila neophodna energija
za njihov rad.Nae telo se strateki priprema za taj unos, pa bez
obzira jeli mi tada ili ne, pokreu se svi mehanizmi za proces
stvaranja masti. Uz ovaj efekat, mi emo dobijati na teini, ak i ako
budemo jeli samo presno povre nakon intenzivnog treninga!Ovo je
jedan od razloga zato su se ove vebe pokazale kao neefikasne, osim
to mogu biti opasne za srce kod gojaznih Ijudi, koji poinju da
vebaju po savetima vidjenim na TV.Za eliminaciju masti, potrebno je
vebati due od pola sata u kontinuitetu i to sa najvie 50%
maksimalnog kapaciteta, gde emo maksimalno potedeti ugljene hidrate
iz rezervi tela.Teretana moe biti dobar izbor, ali iskljuivo uz
struni nadzor profesionalnog trenera. Po mnogim istraivanjima, brzi
hod (5,5 do 7,5 km/sat) je dao najefikasnije rezultate u ouvanju
zdravlja i to zaista ubedljivo.ene treba da imaju najmanje 4 sata
aktivne rekreacije u toku jedne sedmice, mukarci 3 sata (ovo je
zbog razlike u nivou testosterona u krvi).Ali, rekreacija ne
podrazumeva hodanje od oko 3 km/h, znai lagana etnja ne spada u ovu
priu (etam psa svaki dan, guram kolica, etam sa prijateljicom po
gradu, ovo su samo neki od odgovora na pitanja o fizikoj
aktivnosti)...Zato su mnoge dijete neuspene?Danas su strunjaci za
nutriciju jednoglasni u stavu da mnoge dijete koje preporuuju
nedovoljno obrazovani lekari ili priueni laici, donose vie tete
nego to daju korist. to su restriktivnije, to su tetnije. I to zbog
vie razioga, to mentalnih, to fizikih.Posebno je besmisleno raditi
kalorijsku restrikciju koja traje do 28 dana, kako veina dijetskih
reima, na alost, predlae. Idealna je u trajanju od najmanje 40 dana
(kao to bi trebalo da bude smanjen unos hrane za vreme pravoslavnog
posta), jer se za to vreme nae telo u potpunosti prilagodi na ovu
restrikciju i daleko bolje odreaguje kasnije pri povratku na
uobiajeni kalorijski unos.ta se dogadja: ponovo drevni princip
ouvanja energije za rad srca i svih drugih naih vitalnih
organa.12Kad unosimo manje hrane, nae telo to prepoznaje kao
pretnju, u roku od 48 sati se smanjuje bazalni metabolizam i mi
veoma brzo ponemo da funkcioniemo odlino na restriktivnom
kalorijskom unosu, ma koliko nizak on bio. Bazalni metabolizam je
koliina kalorija koju moramo uneti u toku dana da bi funkcionisali
nai organi - srce, plua, creva, jetra, termoregulacija itd, bez
aktivnosti miia.Tada najee smramo tako to, ili izgubimo neto u
teini (to na alost podrazumeva smanjenje miine mase i koliine vode
iz elija), ili imamo smanjenje obima tela (to je bolje, jer to znai
da smo smanjili zapreminu masnog tkiva, koje ima malu specifinu
teinu, pa nam vaga manje govori od garderobe, koja postaje
komotna).Za to vreme smo non stop gladni i nervozni, ali imamo
eljene rezultate.Zatim dolazi preokret, prestajemo sa dijetom (da
li smo pomenuli da su ispitivanja pokazala da je brojanje kalorija,
odnosno merenje koliine unete hrane snaan okida stresa kod oveka??)
i vratimo se veem, odnosno prethodnom kalorijskom unosu.Ali...
obrnuto od procesa smanjenja bazalnog metabolizma, koji se deava
relativno brzo u cilju zatite energije za rad srca, mozga, jetre,
plua i svih drugih unutranjih organa), sad nam treba, umesto 48
sati, najmanje 4 sedmice da se nae telo podesi na novo stanje i da
se povea vrednost bazalnog metabolizma ...Znai, prethodno uobiajena
koliina hrane koju smo jeli, postaje prevelika u ovom periodu; tada
doiazi do uvenog jo-jo efekta i mi, ne samo to vratimo izgubljeno,
ve i dodamo malo masti na onu koliinu koja je postojala pre
dijete.Bitno je znati koje namirnice dovode do "nagomilavanja"
masti i vano je kako pametno upotrebiti saznanja u vezi sa
kvalitetom namirnica.Najbolje je promeniti kompletno nain ishrane,
napraviti pravu kombinaciju hrane, ali pri tom nikako od toga ne
praviti nauku, koja vodi ka stresu.Ovo zvui komplikovano i ini se
da je jako teko, a zapravo je neto najlake to moemo za sebe da
uradimo.Spomenula sam ranije dijet pia, a tie se vetakih
zasladjivaa... Aspartam i drugi vetaki zasladjivai su jo snaniji
okidai izluivanja insulina od prostog, brzog eera...ta se zapravo
deava: mi popijemo dijet pie ili kafu za zasladjivaem... nivo
insulina odjednom poraste, a mi u krvi nemamo nikakav nov unos
takozvanog brzog eera koji treba da se metabolie. Sad odjednom
postaju13zbunjeni i pankreas i masne elije, odnosno adipociti, jer
je dolo do lane uzbune...Poinje aktivacija brojnih hormona i
enzima, a kako ne postoji nita znaajno u krvotoku to treba da se
prebaci u fabriku za stvaranje energije, ponovo dolazi do principa
reakcije na pretnju i mi zakljuamo sva mogua vrata na elijama
masti, pa klju ak i zaturimo na neko vreme. Aspartam je jedan od
najkancerogenijih poznatih zasladjivaa, a njegov indeks kiselosti
je 40, apsolutno najvei od svih namirnica koje unosimo.Znai,
uslovno reeno, zdravije je popiti slatko pie, nego ono sa vetakim
zasladjivaem. Ali, zaista USLOVNO !Potrebno je biti oprezan sa
vitaminima u umeem obliku, na boici na kojoj pie - bez eera ili
sugar free, UVEK postoji dodatak zasladjivaa kao to su aspartam,
sorbitol, saharin, ciklamat itd.Zbog jedne dobre osobine fruktoze,
najzdravije je unositi taj eer, jedino fruktoza, od svih eera ne
dovodi do snanog porasta nivoa insulina.Takodje, ponovo se kod nas
pojavio prirodni zasladjiva, STEVIA, to je biljni ekstrakt, nema
kancerogenih efekata, ne aktivira pankreas, plus, izuzetno je bazna
supstanca, pa deluje i kao zatitnik imuniteta.esto se u dijetama
smanjuje unos sporih eera (takozvane low carb diets, odnosno
smanjenje unosa ugljenih hidrata u vidu hleba, cerealija, skroba i
drugog), to posledino doprinosi poveanju potrebe za unosom brzih
eera, odnosno, nae elije poinju odredjene metabolike procese u
cilju zatite energije, tako da umesto da smanjimo lipogenezu,
stvaranje masti, mi je opet podstaknemo (zakljuavanje vrata
adipocita).Takozvane trans-mastiPosebna kategorija namirnica je ona
koja u sebi ima diskutabilne masnoe, a radi se o biljnim
proizvodima, za koje se donedavno verovalo da nisu tetne (margarin,
biljni lag, biijna pavlaka, biljni sir itd...)Najsavremenijim
metodama je ipak dokazano je da je teta ogromna pri unosu ovih
namirnica. Te masti se zovu trans-masti, a postoje prirodni izvori
i sintetska grupa.Do skora se smatraio da su tetne namirnice crveno
meso i punomasno mleko, pa je veliana uloga margarina u ishrani,
ali, nauka ipak kae: mnogo su tetnije industrijski proizvedene
trans masti, od prirodnih. One poveavaju nivo takozvanog loeg
(LDL), a sniavaju nivo takozvanog dobrog (HDL) holesterola.14U
svetu je zapoela borba da se zakonom regulie zabrana uvoza
namirnica koje sadre trans masti (Kanada), u Americi postoji
zabrana korienja takvih namimica u restoranima, a u Danskoj je
odavno regulisan propis o procentu trans masti u namirnicama (manje
od 2%).Ove masti se dobijaju hidrogenizovanjem i drugim
industrijskim procesima prerade namirnica biljnog porekla. Koriste
se za produenje trajnosti peciva, slatkia, slanih grickalica, brze
hrane, ima ih u svim supama iz kesice, svim konzervisanim
namirnicama...Najvei izvor je margarin, zatim hidrogenizovano
biljno ulje, pekarske masnoe itd...Preporuka je da se detaijno
proui sastav neke namirnice koja je industrijski proizvedena i da
se proveri procenat sadraja trans masti (ne sme biti vei od 2%,
mada je daleko najbolje da ne postoji uopte).Znai: im vidimo da u
sastavu proizvoda pie - hidrogenizovana biljna masnoa, neka to bude
signal za oprez (na alost, to emo videti na veoma velikom broju
proizvoda, mi smo do sada u naim prodavnicama pronali samo malo
proizvoda na kojima pie taan procenat ovih
masti).Proteini-belanevine: naa bazina konstrukcijaProteini,
odnosno belanevine, snabdevaju telo amino kiselinama, koje
obezbedjuju rast," odravanje i reparisanje, odnosno popravljanje
tkiva, a takodje su fundamentalan izvor vitalnih supstanci: enzima,
hormona, neuro transmitera itd..Nae telo niti proizvodi, niti
skladiti proteine. Ukoliko unosimo malo ili ne unosimo uopte
proteine, nae telo poinje da razgradjuje sopstveno miino tkivo, da
bi obezbedilo odredjene amino kiseline neophodne za rad srca i
unutranjih organa, kao i imunog sistema.Unos proteina je vie nego
nuan, procena unosa je oko 1g po kilogramu, mada po najnovijim
klinikim ispitivanjima, ovaj unos ipak mora biti oko 1,6g po
kilogramu telesne teine.U crvenom mesu i u pileem i ureem belom
mesu se nalaze velike koncentracije karnozina, amino kiseline koja
utie na misaone procese, razvoj mozga, usporavanje procesa starenja
mozga, a u obliku suplementacije danas se obavezno koristi kao
pomoni lek u terapiji autizma kod dece, kao i u vegeterijanskoj
ishrani.S druge strane, miiima je neophodna ova amino kiselina da
pravilno rade, ovo se naroito odnosi na funkciju sranog miia.15Nivo
karnozina se smanji za 67% do starosne dobi od 70 godina. Da bi
srce bilo zdravo i aktivno, ova supstanca se mora unositi putem
suplementacije.Jo uvek traje nedoumica oko konzumiranja crvenog
mesa, mnogi nutricionisti su protivnici njegove upotrebe u
ishrani.Hrono ishrana kae da ipak treba unositi umerene koliine
crvenog mesa, jer to moe da bude vie korisno nego tetno.Ogranienje
unosa neophodno je kod bolesnika koji boluju od parkinsonove
bolesti (ne zabranjeno, ve ogranieno) i druga ogranienja za sada
nisu poznata.GojaznostGojaznost negativno utie na mnoge, dobro
poznate naine, kao to su opereenje srca i krvnih sudova, porast
krvnog pritiska, taloenje opasnih materija u crevima, oteava i
remeti funkcije rada unutranjih organa (jetra, pankreas, bubrezi),
ugroava metabolike procese, dovodi do poremeaja u funkciji i
strukturi zglobova i kostiju, itd.Ali, danas su opsena ispitivanja
pokazala direktnu povezanost izmedju debljine oveka i skraenja
njegovog ivotnog veka putem jednog donedavno malo poznatog
mehanizma, kojim nae sopstvene masne elije "jedu" onaj genetski
materijal koji presudno odredjuje duinu naeg ivotnog veka.Na osnovu
radova doktora Tim Spectora, naunika iz St. Thomas Hospital u
Londonu, koji je prouavajui genetsku strukturu i patoloka
optereenja blizanaca, dolo se do zapanjujuih rezultata o ponaanju
genetskih zapisa kako kod gojazne dece, tako i kod gojaznih
odraslih pojedinaca.Rezultati su objavljeni u strunoj periodici
(Lancet Medical Journal, pre svega), a kasnije studije su objasile
i molekularno-bioloku strukturu problema skraenja ivotnog veka kod
gojaznih Ijudi.Eric Ravussin, iz Biomedicinskog Istraivakog Centra
u Baton Rouge, (LA) je sa svojim timom potvrdio rezultate iz
Londona.Kao posledica mnogih istraivanja, sastavljen je struni tim
na Medicinskom Univerzitetu u New Jersey-ju u SAD, gde su ciljano
ispitivani genetski zapisi kod nekoliko hiljada Ijudi, kako
normalne telesne teine, tako i kod gojaznih.Vrednost BMI (body mass
index, pojam koji se ne prevodi, a do nedavno je predstavljao
pouzdan indikator za koliinu telesne masnoe), preko 30, bila je
faktor u definisanju gojaznosti.16Jedna od ovih studija, naroito
znaajna za dalju sudbinu teorije o kraem ivotnom veku gojaznih
Ijudi je obavljena na 1.125 ena, od kojih je preko 20% bilo
gojaznih (imale su BMI preko 30).Laboratorijski testovi su
podrazumevali kompletne biohemijske, imunoloke analize, kao i
analizu jedne posebne strukture unutar elija belih krvnih zmaca;
koja se zove telomera, a poznata je po tome to predstavlja
periferni deo hromozoma, molekuia koji nosi na ukupan genetski
materijal.Telomera je (po takozvanoj Hajflikovoj teoriji o
starenju) zasluna za duinu naeg ivota, tako to se u momentu elijske
deobe, ona skrati za odredjenu duinu.Kada se elije tkiva podele za
onoliki broj puta, koliko nam je priroda podarila (najee izmedju 48
i 54 puta), elija dalje ne moe da se deli, jer se telomera potpuno
skratila i tada elija umire, a u zbirnom efektu, tada dolazi do
smrti organizma.Istraivanje je pokazalo jednu zakonitost koja se
odnosila na ispitane gojazne ene.Telomere gojaznih ena su bile
statistiki znaajno krae nego telomere ena sa normalnom telesnom
teinom.Kasnija istraivnja su potvrdila da se ovo odnosi i na decu
(gojazna deca imaju krae telomere od svojih vrnjaka).Ubrzo nakon
ovih istraivanja, 2005 godine, otkriveno je da se u krvi gojaznih
Ijudi nalaze znaajno vii nivoi jednog hormona, po nazivu leptin, a
koga lue masne elije.Ovaj hormon odredjenim mehanizmima skrauje
telomere (ovo je slian mehanizam kao to i duvanski dim deluje u
smislu skraenja telomera). Ovi rezultati su podstakli Svetsku
Zdravstvenu Organizaciju na akciju i danas se ogromna novana
sredstva ulau u terapiju gojazne dece i preventivu gojaznosti
uopte.S druge strane, naunik sa Kolumbijskog Univerziteta u USA,
Rudolph L. Leibel kae, da su prikazani rezultati istraivanja veoma
provokativni, ali da ne moraju obavezno znaiti da e svi gojazni
Ijudi, ili oni sa skraenim telomerama, biti osudjeni na to da umru
mladi. On ostavlja mogunost da je vreme neophodno za deobu
razliito, tako da je mogue da se kod nekih Ijudi elije dele
sporije, pa iako je mogunost reprodukcije smanjena, moe da se
oekuje prosena duina ivota.Ispitivanja su takodje pokazala da i kod
dece i kod odraslih osoba, koji su bili gojazne, pa zatim ostvarili
i ouvali optimalnu teinu, ovaj faktor rizika17apsolutno ne postoji.
Masno tkivo je hormonski aktivno tkivo i ponaa se kao nezavisna
formacija. Ako ga imamo u viku, naudie nam, ako masnoe imamo u
normalnom procentu, uvae nas, ako ovog tkiva imamo manje nego to
treba, opet e nam nauditi!Koji su pokazatelji gojaznosti?Kad kaemo
gojazan, mislimo na to da je BMI oveka preko 30. Radi preciznosti
odredjivanja stepena uhranjenosti, dizajnirana je tabela body mass
index-a (bodi mas indeks) po kojoj se moemo veoma brzo orjentisati
kakva nam je koliina masti, dovoljno je znati nau teinu i visinu i
lako emo se orjentisati u kom se delu skale nalazimo.Jednostavno
odredjivanje ove vrednosti je sledee - teinu u kilogramima podelimo
sa visinom u metrima (na primer, osoba ima 70 kg, a visoka je 1.84,
da bismo odredili body mass index, podelimo vrednost 70 sa
kvadratom visine, 1.84x1.84, dobijamo vrednost 20.67)Gojazna je
svaka osoba koja ima BMI preko 30, a preterano uhranjena je svaka
osoba koja ima BMI preko 24,9; normalno je uhranjen svako ko ima
BMI izmedju 18.5 i 24.9, a vrednost BMI ispod 18.5 je takodje
patoloka i govori nam da je u pitanju pothranjenost.Danas je BMI
ipak prevazidjen faktor i pokazalo se da je potrebno uraditi mnogo
preciznije ispitivanje sastava tela da bi se odredio faktor
gojaznosti (pre svega to moe omoguiti InBody analizator teia).Neko
ko ima dobar miini sastav i normalnu koliinu vode u elijama moe
imati vei body mass index od osobe koja ima mnogo vie masnoa i
manje miine mase, pa je ova mera postala neupotrebljiva.Jedna
amerika psiholoka studija iz 1998 godine (4.500 veoma gojaznih
ispitanika) otkrila je da 82% gojaznih Ijudi sebe vidi kao
popunjenu, malo korpulentniju osobu i ne prepoznaje se medju
siluetama izmedju vie gojaznih osoba. Kada bi ispitivai pokazali
siluetu dotinog ispitanika na fotografiji uz siluetu normalno
uhranjene osobe, ak 79% ispitanika odgovara da je u pitanju foto
montaa, jer sebe ne mogu prepoznati kao veliku osobu.esto i u
praksi moemo uti izjave kao to su: oboam to sam debela, potpuno sam
srena (dokazano je u svim ozbiljnijim neurofiziolokim
ispitivanjima, da je kod gojaznih Ijudi luenje hormona sree za
skoro 35% ispod normalnog nivoa, pa izgleda, da ovakva izjava nije
tana.Depresivnom raspoloenju podlegne 78.7% gojaznih Ijudi, a vie
od 60% pacijenata mora primati medikamentoznu antidepresivnu
terapiju!!18Znai, ako zanemarimo izjave pojedinih gojaznih ijudi,
pokuajmo da shvatimo da je gojaznost izuzetno kompleksna i veoma
teko izleiva BOLEST.Ova bolest se ne odnosi samo na obolelog, ve
ukljuuje itavu njegovu porodicu i radno i prijateljsko
okruenje.Francuzi za gojaznost kau da je bolest koja oduzima sreu.
Dokazano je da gojazni ljudi nisu sretne i zadovoljne
osobe.Najbolji rezultati u terapiji gojaznosti se danas postiu
kombinovanjem individualnih dijeta i suplemenata . koji vraaju
ravnoteu u neurotransmiterskoj funkciji u mozgu, to jest, vraanjem
oseanja sree i radosti .Principi Hrono - ishraneU programu hrono
ishrane je od osnovnog znaaja primeniti znanja o medicinskoj grani
koja se zove hronobiologija, o vrsti namirnica, iskoristljivosti,
kao i o vremenu kad se elementi skladite, a kad se energetske
rezerve otputaju iz adipocita, odnosno masnih elija.Ve samo dobrim
kombinovanjem ovih principa, mi imamo zdrav pristup ishrani i time
pomaemo uspostavljanju ravnotee u naem metabolizmu, kao i telesnoj
teini koja je idealna za nas.Ujutru elije naeg tela zahtevaju
energiju i tada masne elije otputaju uskladitenu mast daleko lake
nego bilo kad kasnije u toku dana.Idealno vreme za unos namirnica
koje lako i brzo daju energiju i lako se skladite i otputaju, je
upravo ujutru.To su ugljeni hidrati (hleb, razne cerealije i masti
ivotinjskog porekla -maslac, kajmak, sir itd).Eliminacija doruka je
najtei mogui prekraj u ishrani, jer jedino jutarnji unos hrane
aktivira masne elije da bez oklevanja isputaju iz svog skladita
masti i to vrlo intenzivno.Ako ujutro preskaemo obrok, nakon nonog
stvaranja masnoa, umesto da dodje do jutarnjeg oslobadjanja
rezervi, uz veliku aktivnost hormona kortizola, nae telo, naprotiv,
nastavlja sa skladitenjem, jer je zabrinuto to nema novog unosa
hranjivih supstanci.Uvee se moramo prebaciti na ekonominiji
bio-mod, jer je to vreme kad telo prirodno skladiti mast.19Nae
elije su u veernjim satima ve zamorene i lenje, (kortizol, hormon
budnosti se mnogo manje lui, poeo je da se lui hormon sna) i elije
po liniji manjeg otpora, ude za brzim eerima, da bi ih lake i sa
manje napora uskladitile.Ovo je najei problem koji se javlja kod
Ijudi koji nepravilno rasporedjuju obroke - organizam poinje da udi
za slatkiima! Najpre uvee, a nakon nekog vremena i u svako doba
dana!Ako uvee unesemo masnoe i eere, mi smo upravo dodali
materijala naim elijama da uskladite ekstra mast, tano na vreme kad
one to i inae rade, i kad je oslobadjanje masti samo simbolino, bez
obzira na fiziku aktivnost (ponavljamo da intenzivne vebe nakon 9
sati uvee samo mue nae telo, jer mi takvom aktivnou vetaki odravamo
nivo kortizola, to jest utiemo na usporavanje prirodnog pada nivoa
kortizoia u krvi i odlaemo luenje drugih neophodnih hormona, koji
uestvuju u reparaciji, odnosno popravci elija i pravljenju zdravog
imuniteta).Najlaki nain da izbegnemo sve probleme je pridravanje
unosa hrane od 3 puta u toku dana, (od 8h do 20h, sa pauzom od 4
sata izmedju obroka) a naroito je vano u toku prepodneva uneti
najveu koliinu razliitih hranjivih supstanci.NAPOMENA: POSLEDNJI
OBROK U TOKU DANA MORA BITI NAJMANJE 2 SATA PRE ZASPIVANJA!Idealni
jelovnik?Netolerancija prema odredjenim komponentama hrane, kao i
alergijske reakcije na hranu mogu se esto javiti u obliku oseaja
umora, tromosti, glavobolje itd.To je rezultat stresa kome je
organizam izloen unosom namirnica na koju je preosetljiv.Ukoliko
dugo vremena unosimo hranu koju ne podnosimo dobro, javlja se
gubitak dnevne motivacije i radne energije, umor, migrena, bolovi u
zglobovima, tegobe sa varenjem, promene na koi, vrtoglavica, astma,
depresija, gojaznost, karcinomi, eerna bolest i mnogo drugog.Najee
i ne znamo koja je vrsta hrane dobra za nas, a koja ne...Iako nam
je priroda podarila mo da prepoznamo potencijalno nepoeljnu hranu i
da je izbegavamo, kao i da nesvesno uzimamo onu koja nam odgovara,
danas je na alost, teko prepoznati ove prirodne podsvesne
signale.20Naime, od ranog detinjstva, mi smo zapoeli na put u
skraenje ivotnog veka, optereivanjem tela brojnim grickalicama,
slatkiima, brzom hranom, hranom punom konzervanasa i pesticida....
sve ovo dovodi do uspavanosti naih prirodnih mehanizama i vrlo brzo
prestajemo da prepoznajemo one namirnice koje treba da
izbegavamo.Danas je tehnologija toliko napredovala, da i
najopasnije namirnice prepoznajemo kao - najsladje, jer sa dodatim
zainima i bojama ove namirnice postaju veoma primamljive. Mnoge
namirnice nas privuku svojim zavodljivim ukusima, naroito su opasni
slatkasti i slani dodaci.Izbacivanjem hrane koju ne toleriemo
dobro, u vie od dve treine sluajeva, dolazi do nestanka
zdravstvenih tegoba kao to su povien holesterol, visok pritisak
itd.Ova injenica ima veliki znaaj, jer nam govori da moemo biti
zdravi pametnim unosom hrane.Ali, kako danas biti pametan?Malo je
onih koji nisu probali ampite, krempite ili hamburger sa kioska iza
oka.. ali isto tako itamo i brojne tekstove o zdravoj hrani u svim
dnevnim novinama,I pored svega toga, malo je poznato da uopte nije
lako napraviti predlog za idealan jelovnik. Zato?Netolerancija na
hranu je svakodnevna pojava. Rekli smo da ona ne podrazumeva
upadljive probleme sa varenjem, stolicom ili pojavu bolova u
stomaku. Naprotiv, netolerancija na hranu je tihi ubica.Svaki ovek
ima jedinstven genetski zapis. Prema tom zapisu se odvijaju sve nae
fizioloke funkcije, a svakako se ovo odnosi na metabolizam i
iskoristljivost namirnica u cilju stvaranja energije. Jednom oveku
je za stvaranje energije odgovarajua jedna vrsta namirnica, nekom
drugom, sasvim druga vrsta. Unutar jedne porodice ak veoma esto
postoje razlike u sposobnosti iskorienja namirnica.Mi esto imamo
oseaj da neku hranu volimo ili ne volimo , a to je samo ostatak
drevne moi koju su nai preci imali kad su birali namirnice od kojih
nnogu imati samo korist, a ne i tetu.21Definicija Hrono -
ishraneHrono nutricija je grana medicine koja se bavi dijetetikom i
individualnim reimom ishrane prema zakonitostima prirodnih ritmova
luenja hormona i enzima u naem organizmu. Jednostavno reeno, svakom
oveku je potrebno da koristi odredjene vrste namirnica u razliita
doba dana, da bi njihova iskoristljivost za stvaranje energije bila
najvea, a stvaranje otpadnog materijala pri tom najmanje.Princip
hrono nutricije je osmiljen od strane dr Alain Delabos-a,
francuskog nutricioniste sredinom osamdesetih godina dvadesetog
veka, a zatim je u toku desetina godina doprinosom mnogih svetskih
naunika menjao oblik.U naoj sredini je teko primeniti ovaj program,
jer veliki broj Ijudi ima poremeene vrednosti holesterola, eera i
gojaznost, pa je morao pretrpeti jo mnoge dodatne izmene, da bi dao
rezultate.Ovaj reim je veoma jednostavan za primenu, a krajnje
delotvoran u smislu spreavanja brojnih bolesti i stanja koja
nastaju usled nepravilne ishrane.Hrono ishrana je jedini dijetetski
reim danas, putem koga je na veoma jednostavan nain, mogue ouvati
ili vratiti dobro zdravlje.Primenom principa hrono ishrane se bez
velike muke, trajno gubi viak kilograma, a ukoliko postoji poremeaj
u vrednostima eera, holesteroia i triglicerida u krvi, ovaj je reim
jedini pravi terapijski izbor za postizanje normalnih vrednosti i
spreavanje nastanka dijabetesa, bolesti srca, krvnih sudova i
maligniteta.Nije isto ako u jedno doba dana jedemo vrstu hrane koju
prema naem prirodnom ritmu izluivanja hormona i enzima ne moemo
iskoristiti u to odredjeno doba dana, a mogli bismo imati veliku
korist da smo je pojeli nekoliko sati ranije ili kasnije.Na
metabolizam je dirigovan od strane hormona i enzima koji se izluuju
u okviru odredjenih organa, a ovo luenje je uvek vremenski
odredjeno i to ne prema naim individualnim navikama, ve po zakonu
univerzalnog ritma dana i noi. Ovaj ritam je predstavljen sledeim:
izlazak sunca, podne, posle podne, zalazak sunca, no. On diktira i
to kako e izgledati na individualni bioloki ritam.Postoji odredjeno
vreme za stvaranje energije, potronju energije, stvaranje masnih
depozita (u cilju kasnijeg korienja ovih skladita za stvaranje
energetskih zaliha) itd, a ovi intervali su fizioloki, znai
prirodni, nesvesni i odredjeni su zapisom u naem genetskom
materijalu.22Hrana koju pojedemo se nikako ne moe upotrebiti za
direktno stvaranje energije.Da bi nai organi mogli nesmetano da
obavljaju svoje funkcije, potrebno je da se sva hrana u digestivnom
sistemu rastvori do posebnih molekula, koji se tek tada mogu
koristiti dalje za stvaranje odgovarajueg oblika energije.Neki
enzimi se vie izluuju ujutro, neki u podne, neki posle podne ili
uvee.Hormoni se takodje izluuju u dnevnom ritmu, na primer, rano
ujutro se izluuje najvea koliina kortizola i insulina, dok se
melatonin, hormon sna lui samo uvee i nou.Pojedine namirnice se
prirodno izuzetno lako vare u odredjeno doba dana, dok za varenje
neke druge namirnice u to isto doba dana, moramo da iskoristimo sve
postojee fizioloke rezerve organizma u cilju korienja te namirnice
za stvaranje potrebne energije za rad organa.Kad pojedemo
neodgovarajuu hranu u odredjeno doba dana, mi zbunjujemo nae iezde
koje lue bitne hormone za aktivnost naeg organizma, traimo od njih
da se aktiviraju i u vreme kad se one prirodno odmaraju.Kad se
usled tih nepravilnosti pojavi nedovoljno i neadekvatno luenje
enzima, dolazi do greki u metabolizmu koje vode u hronine bolesti i
gojaznost.Kliniki je dokazano da je voe pogrean izbor za jutro, a
testenina za vee. Niti je nama voe potrebno ujutro, niti imamo
fizioloku mogunost da ga iskoristimo na pravi nain u to doba dana.
Isto tako, testenina u veernjim ili nonim satima (a ovo je
apsolutno najea greka u ishrani) nam nije pametan izbor ukoliko
imamo viak kilograma, jer mogunost da je iskoristimo za stvaranje
energije praktino ne postoji u ovo doba dana, usled prirodnog
nedostatka odgovarajuih enzima, pre svega amilaze, koje vare ovaj
oblik hrane.Priroda se postarala da na organizam tedljivo i na
najbolji mogui nain iskoristi svaku hranu koju pojedemo, ali samo
ako je jedemo u vreme kad je fizioloka funkcija digestivnog sistema
odgovarajua.Pogrean izbor hrane u odredjeno doba dana dovodi do
stvaranja metabolikog otpada i zatrovanosti elija organizma.Ovo
vremenom izaziva razne bolesti organizma. Pre svega, nastaju razne
metabolike bolesti (eerna bolest, usled iscrpljivanja pankreasa,
poremeaj lipidnog statusa - poveanje vrednosti triglicerida i
holesterola u krvi i kao posledica ovoga, nastaju boiesti srca i
krvnih sudova, visok pritisak, ali i prerano starenje, razni
maligniteti, degenerativni poremeaji, gojaznost itd.23Najea
vidljiva posledica greaka u ishrani je pojava gojaznosti, kako
opte, tako i parcijalne (nakupljanje masnih depozita u odredjenim
delovima tela).Kad pojedemo neku hranu koju ne moemo da koristimo
za stvaranje energije, mi je uskladitimo u obliku masnih naslaga,
za neku drugu priliku.Problem nastaje zbog toga to ova uskladitena
masnoa nikad nije sasvim ista, ve ona koja se u naem organizmu
pravi sa dodacima metabolikog otpada. Ova masnoa se kao takva ne
koristi na pravi nain ni kasnije, u sluajevima kad bi trebalo da se
oslobodi iz depozita u cilju stvaranja energije.Dodatno optereenje
za na organizam je to to mi nastavimo sa unosom hrane u pogreno
vreme, pa osim to se nakupljena masnoa nikad ne iskoristi, mi
dodajemo novu koliinu u skladita. Naravno, odsustvo fizike
aktivnosti je okida za nastavljanje taloenja masnoa, jer miii za
svoj rad koriste veliku koliinu energije, pa se masnoe veoma lako
nakupljaju kod Ijudi koji nisu fiziki aktivni.Ako pokrenemo miie,
mi smo uradili vei deo posla za na pravilan metabolizam i stvaranje
siluete tela koja odgovara naoj prirodnoj konstituciji. Prirodna
konstitucija oveka je vrsto i zategnuto, a ne mlitavo i debelo
telo.Uzroci prekomerne teine, pojave koja predstavlja izuzetno
veliki problem kod oveka u svetu su raznoliki, mada je najee u
pitanju skup vie faktora (navike, psiholoka struktura linosti,
kulturno okruenje itd)..Nasledje se jo uvek navodi kao vaan faktor
u nastanku gojaznosti, mada se svake godine u literaturi
objavljuje, nakon rezultata neke nove statistike analize, da je
ovaj uticaj ranije prilino preuvelian.Bitna injenica je da su
navike u pogledu ishrane unutar jedne porodice veoma znaajan
uzronik nastanka gojaznosti.Takoe se pominje elijski poremeaj na
nivou mitohondrija jer su one glavni proizvoai energije.
Mitohondrije se nasleuju od majke i to moe objasniti odnos izmeu
teine deteta i teine njegove majke. Ako je majka gojazna, kasnije
postoji 75% anse da i dete kao odraslo bude gojazno. esto se
poslednjih godina govori o posebnom proteinu koji se stvara u
organizmu, odgovomom za oseaj sitosti. Ako postoji poremeaj u
stvaranju ovog proteina, osoba koja pojede obilan obrok nee osetiti
sitost i imae potrebu da u toku dana uzima vie hrane.Mnoge druge
teorije o nastanku gojaznosti su danas aktuelne u savremenoj
medicini. Ali, ostaje injenica da je od presudnog znaaja za
razvoj24gojaznosti, kao i za nastanak mnogobrojnih oboljenja, ipak
bitan izbor hrane.Reim hrono ishrane zabranjuje unos samo nekoliko
vrsta namirnica, to znai da je veliki izbor hrane na raspolaganju.
Ovaj princip je pre svega opti ivotni princip, a za njegovo
praktikovanje je potrebno samo malo znanja i zdravog razuma.U
hrononutritivnom reimu nema ogranienja u koliini namirnica,
slatkiima ili masnoama. Ne postoji brojanje kalorija, nema spiskova
recepata po danima.Hrono ishranom kod gojaznih, za veoma kratko
vreme (oko 4 nedelje), bez ikakve muke, dovodi do upadljivog
gubitka telesne teine (u praksi imamo sluajeve od gubitka i vie od
10 kg, mada je najee oko 6 - 8 kg). Osim gubitka kilograma, ovaj
metod regulie izgled siluete, nae telo postaje oblikovano prema
urodjenoj - fiziolokoj konstituciji. Izraen stomak, jahae
pantalone, velika zadnjica, debele butine itd, nisu pokazatelj nae
konstitucije, ve posledica nepravilnog nutritivnog reima i mogu se
regulisati za izuzetno kratko vreme.Dokazano je da odredjena vrsta
hrane ne odgovara svakoj konstituciji. Da bismo tano odredili vrstu
morfotipa, primenjujemo takozvane antropometrijske mere, koje nam u
praksi olakavaju individualni pristup.Na primer, dokazano je da
suvie kuvanog povra u ishrani (argarepa, celer, cvekla, pakanat,
boranija, krompir, itd) dovodi do pojave irokih kukova, suvie mesa
u ishrani dovodi do smanjenja bokova, butina i stomaka i blagog
poveanja ramena i grudnog koa, mnogo skroba (testenine, krompir,
hleb) dovodi do pojave velikog stomaka, butina i zadnjice (u
zavisnosti od pola i godina starosti), itd. Da bismo pouzdano znali
koja vrsta hrane odgovara naim pacijentima, mi obavljamo test
intolerancije na hranu i InBody analizu tela pri prvom
pregledu.Prema francuskim autorima, velike se greke prave ba unosom
vrste namirnica koje ne odgovaraju morfolokoj karakteristici naeg
tela.Do skora je bila aktueina i veoma znaajna uloga krvnih grupa u
nainu ishrane i izboru namirnica, ali je naputena samim inom autora
teorije, koji se iste javno odrekao 2007 godine.Dr.Piter D'Adamo je
1996 godine objavio prvu u nizu knjiga, koje se bave ovom temom.
Ovaj lekar zasniva svoju teoriju (ovo je zapravo teorija njegovog
oca, stara pedesetak godina) o slaganju odreenih krvnih grupa sa
vrstama namimica. Prema toj teoriji, vrsta belanevina koje se
nalazi u hrani (lektini) ponaa se kao izaziva hemijske reakcije u
dodiru sa belanevinama naih krvnih elija i ovom reakcijom dolazi do
oteenja elija. Budui da su nae krvne elije razliite (razne krvne
grupe ABO sistema) odreena hrana25e bukvalno za neke Ijude
prestavljati lek, a za druge otrov, smatra dr D'Adamo.Zamerka za
dosledno primenjivanje ove strategije je i dalje u tome to mi ipak
nismo svi isti unutar 4 krvne grupe. Dokazano je da je varijacija
unutar svake krvne grupe izvanredno velika. Najvea zamerka ove
teorije je potpuno uoptavanje Ijudkog organizma u pogledu varenja
belanevina: svi Ijudi krviie grupe A bi trebalo da budu
vegeterijanci. Belanevine iz mesa za pripadnike krvne grupe A
predstavljaju okida u nastanku karcinoma, na primer, dok itarice za
krvnu grupu O predstavljaju izvor raznih hroninih bolesti
uzrokovanih padom imuniteta. Prema klinikim studijama, dosledno
primenjivanje dijetetike zasnovane na krvnim grupama niti produava
ivot statistiki znaajno, niti ga dokazano skrauje.Kao to je reeno,
dr D'Adamo se javno odrekao ove svoje teorije pre tri
godine.Pravila Hrono - ishraneKad se paljivo bira vreme obroka i
vrsta namirnica koju unosimo, vie ne dolazi do skladitenja masnoa u
odredjenim zonama tela i time se oblik tela za kratko vreme
menja.Prioriteti u dnevnom rasporedu obroka su na doruku i ruku,
koji su i najee zanemarivani obroci. Obavezno je jesti ujutro obrok
bogat ivotinjskim masnoama isporovareim ugljenim hidratima
(cerealije - hleb, itarice) Izmedju svakog obroka trebalo bi da
prodje najmanje 3, aidealno je vie od 4 sata
Ne postoje ogranienja u koliini unosa hrane, jer se
samoodredjena hrana uzima u odredjeno doba dana Zabranjen je unos
svih gaziranih pia koja sadre eere ilivetake zasladjivae (Coca
Cola, Sprite, Tonic, Coca Cola zero,energetska pia, zasladjeni voni
sokovi i drugo) Ne preporuuje se kombinovanje proteina i ugljenih
hidrata zaruak i veeru, ovo je mogue samo ujutro za doruak
Zabranjene su sve vrste grickalica izmedju obroka (SVE) Voe i suvo
voe se ne jede ujutro, niti uvee, kao ni slatkii -okolada na
primer, ve samo izmedju 16 i 18 asova, pozimskom raunanju vremena
(znai od 17 do 19 asova poletnjem raunanju vremena) Testenina se ne
sme jesti uvee (paste, pica, hleb, sendvii..) Hleb, testenine i
skrobna povra (krompir) se jedu najkasnijedo 15 asova Kravlje mleko
nije hrana koju Ijudi mogu lako variti, a iako se idalje oko toga
polemie danas u svetu, hrono ishrana ga upotpunosti zabranjuje, ne
pije se, niti se stavlja u kafu.26Dozvoljeno je mleko koristiti
ponekad u nekim kuvanim jelima, a kiselo mleko i sirevi su
dozvoljeni margarin, biljni sirevi (osim tofu - sojinog sira),
biljna pavlaka, biljni lag, pekarska peciva, kao to su pogaice,
kroasani itd su takozvane trans-masti i hrono ishrana ne dozvoljava
upotrebu ovih namirnicaNAPOMENA: UKOLIKO POSTOJI VELIKI DEFICIT
MASNOA U ORGANIZMU I MALA TELESNA TEINA, PRIMENJUJE SE DRUGAIJI
PROTOKOL ISHRANE, SA VEOMA ESTIM KONTROLISANJEM INBODV SASTAVA
TELA. U VEERNJIM ASOVIMA SE PREPORUUJE UNOS CEREALIJA, NAJEE
PIRINA, KUKURUZA I INTEGRALNE TESTENINE.Da bi hrono nutritivni reim
dao najbolje rezultate, potrebno je obaviti testiranje
netolerancije na hranu. Ovo podrazumeva precizno ispitivanje koja
se namirnica moe iskoristiti za stvaranje energije na elijskom
nivou bez tetnih ostataka, a koje namirnice treba izbegavati.U
praksi Anti Aging medicine, najee se primenjuje neki od
biorezonantnih testova odredjivanja netolerancije na hranu, a ne
testiranje iz krvi, po krvnim grupama, jer se zahteva
individualniji pristup.Najpoznatiji i veoma traen je MORA
biorezonantni test, a mi ga obavljamo na aparatima MORA Super.
Princip delovanja ovog aparata je osmiljen i dizajniran od strane
najpouzdanijeg svetskog proizvodjaa pejs mejkera, lidera u
prouavanju biopotencijala organizma, kompanije Medtronik.Nije
dovoijno biti umeren i jesti pomalo od svega i verovati da emo biti
vitalni, zdravi i dugoveni. Naprotiv, dokazano je da moemo jesti i
vee koliine odredjene hrane, ali samo u vreme kad na organizam tu
hranu lako vari i bogato koristi. Nakon nekog vremena, sam
organizam zapoinje restrikciju, tako da u programu hrono ishrane ne
postoji takozvano prejedanje... uvek emo pojesti onoliko hrane
koliko nam treba u tom odredjenom dobu dana.NAPOMENA : NE TREBA SE
BOJATI KOLIINE HRANE KOJU JEDEMO, AKO JE JEDEMO U PRAVO VREME I U
PRAVILNOJ KOMBINACIJIUslov za pravilan reimPrvi korak koji pravimo
u cilju pravilne primene hrono nutritivnog principa je u sledeem:
potrebno je smiriti aktivnost pankreasa, odnosno guterae, da bi se
insulinska aktivnost normalizovala, pa je preporuka da se najmanje
dve do etiri sedmice (a poeljno je i due) iz ishrane iskljue sve
vrste slatkia (kolai, keks, okolade, voe i dr). Zbog toga to mleko
u elucu pravi grudvice, zvane kazeinati, koje spreavaju resorpciju
mnogih minerala, mleko se svakako iskljuuje iz ishrane za sva
vremena, ali i mleni proizvodi27u samom poetku programa, naroito
jogurt, kakavalj i kefir i svaka vrsta alkoholnih pia.U okviru ovih
grupa, dozvoljeno je u ovom periodu konzumirati i namirnice koje
predstavljaju IZUZETKE : dem za dijabetiare, bez ikakvog dodatog
eera ili zasladjivaa, mogueje koristiti domai upren ili ukuvan dem,
ali u njega ne smemo staviti nieer fruktozu niti zasladjivae kiselo
mleko 2-4 puta nedeljno, procenat masnoa do 3.2 puter (maslac) 10
do 20 g dnevno limun dodat u biljne ajeve, vodu, salate i orbe(ove
namirnice usled posebne tehnoloke proizvodnje, ili osobine ne
remete na metabolizam).OBROCIDORUAK - ovo je najvaniji obrok
!!!Doruak je kapitalni obrok, jer ovaj obrok definie sve elijske
funkcije u organizmu dalje u toku dana.Ako niste spremni da uvedete
doruak kao obavezan i najvaniji dnevni obrok, vi niste pravi
kandidat za primenu hrono nutritivnog reima, jer neete imati eljene
rezultate.Razmislite o tome.Idealan doruak trebalo bi da sadri
masti, belanevine i spore eere (itarice), jer je na organizam
prilagodjen da samo ujutro moe dobro variti i iskoristiti
kombinacije ove hrane.Ujutro je najvea proizvodnja enzima koji
uestvuju u metabolisanju masnih namirnica (lipaze). Od produkata
metabolizrna masti, kasnije se nou, u toku sna stvaraju novi i
zaceljuju oteeni zidovi elija.Ujutro se proizvodi takozvani
endogeni holesterol u jetri, neophodan za sintezu hormona i za
mnoge druge funkcije, a masnoe u jutarnjem obroku pomau da se
sintetie kvalitetan ( dobar ) holesterol.Ukoliko kroz due vreme
ujutro ne unosimo masnoe ivotinjskog porekla, poveava se produkcija
lipoproteina niske gustine, odnosno, takozvanog loeg holesterola.
Ovaj LDL, lo holesterol, umesto da uestvuje u zatiti i28obnavljanju
elija naeg organizma, naprotiv, uestvuje u mnogim zapaljenskim
procesima i podloan je oksidaciji slobodnim radikalima, pa se
ubrzava proces starenja i samim tim pojava mnogih oboljenja
(karcinomi, bolesti srca i krvnih sudova - visok pritisak,
ateroskleroza..)-Ujutro je znaajna sekrecija i enzima koji
metaboliu unete belanevine, pa je i iskoristljivost proteina
takodje dobra (ovi proteini iz hrane se kasnije koriste u stvaranju
sadraja naih elija). Ovo znai da se ujutro mogu jesti jaja, sirevi,
unka i slino.Ujutro je sekrecija hormona insulina najvia u toku
dana, a ovo veliko luenje insulina odgovara i velikom luenju
kortizola, hormona budnosti, koji takodje ujutro ima najviu
koncentraciju u organizmu u toku dana. Kortizol svojom aktivnou
prirodno dodatno utie na poveanje vrednosti eera u krvi. Znaaj
ovoga je u tome to oba navedena hormona ujutro iscrpljuju pankreas
ukoliko unosimo brzovaree eere (med, beli eer, voe i naroito vetake
zasladjivae).Da bi se pankreas zatitio od oscilacija u luenju
insulina, potrebno je ujutro unositi spore, odnosno sloene eere
(integralni hleb ili cerealije), a ne brze, odnosno proste eere
(med, obian eer, voe). Spori eeri se ne pretvaraju brzo u glukozu
(eer u krvi), kao to je to sluaj sa unetim brzim eerima - po emu su
obe vrste eera dobile svoj populami naziv. Brzi eeri se velikom
brzinom pretvaraju u glukozu (eer u krvi), pa ova pojava izaziva
novo izluivanje insulina iz guterae (pankreasa), to vremenom
iscrpljuje ovu bitnu lezdu i dovodi do pojave koja se zove
insulinska rezistencija i pre-dijabetes.Osim zablude da su voe i
med najzdravije namirnice za jutro, tu je i iroko rasprostranjena
zabluda da su vetaki zasladjivai odlina zamena za eer.Poveano
luenje insulina izaziva i svaka vrsta vetakih zasladjivaa. tavie,
daleko snaniji signal za poveanje luenja insulina e dati jedna mala
jedinica aspartama nego veiika kaika obinog belog eera, Fruktoza je
jedini brzi eer koji ne provocira pankreas na veliko luenje
insulina. Iako je fruktoza voni eer, voe i dalje nije dobar izbor
za jutro, jer poseduje jo nekoliko drugih vrsta brzih eera koji
daju snaan signal pankreasu za luenje insulina. Prema mnogim
autorima, postoji izuzee koje se tie demova bez dodatog eera, ili
sa dodatom fruktozom. Tehnoloki postupak pripreme ovog proizvoda
omoguuje dobru iskoristljivost, kao i malu tetnost, pa je
sladokuscima dozvoljeno da ujutro jedu ove demove.Sve su redji
dijetetski protokoli (sreom) koji savetuju unos voa ujutro i
prepodne. Osim trenutnog oseaja poveane budnosti i naleta energije
(kod nekih Ijudi voe ujutro je takodje i ritualni podstrek za bolju
stolicu), nikakva korist ne postoji. Samo teta.29Za doruak je
obavezno uneti namirnice visoke hranjive vrednosti, a koliina nije
ograniena. Hrana moe da sadri i zasiene masnoe (ivotinjske), mlene
proizvode (puter, sir), hleb, idealno je da to bude raani, heljdin
ili integralni penini hleb. Dobro balansiran obrok obezbedjuje
kvalitetne izvore vitamina A i D, kao i minerale Ca i Mg.Masnoe
koje ujutro unesemo putem hrane e uzrokovati da se sinteza
takozvanog endogenog holesterola (u glavnom LDL, odnosno loeg)
smanji na minimum. Ovakav dijetetski pristup sniava vrednosti
holesterola u krvi i faktore rizika za nastanak bolesti srca i
krvnih sudova. U programu hrono ishrane, ovaj fenomen se moe postii
ve za 15 dana.Od pia su preporuljivi biljni ajevi sa dodatim
limunom, to je izvanredna kombinacija za podizanje imuniteta. Ovo
nije zbog, kao to se veruje, bogatstva Iimuna vitaminom C, ve zbog
toga to limun u organizmu pravi baznu sredinu (limun je kiselog
ukusa, ali u toku varenja ostavlja takozvani bazni pepeo, to je
njegova najbolja osobina), a sve to je bazno direktno produava ivot
i vitalnost. Najkvalitetniji odnos baza i kiselina u ishrani bi
trebalo da bude 80% baza i 20% namirnica kiselog ostatka.U simptome
prekomernog aciditeta mogu se ubrojiti: nizak nivo energije,
hronini umor, prekomemo stvaranje sluzi, uestale prehlade i
infekcije, nervoza, iritabilnost, krhki nokti, suva kosa i koa,
stvaranje cisti, glavobolje, bolni zglobovi i artritis, neuritis,
miini bolovi i grevi, gastritis, tumori, karcinomi, ir na elucu
itd...Primer nekih namirnica koje poveavaju kiselost tela:beli
hlebkafa
peciva od belog branapivo (pH od 2.4 do 1.0)
testenina od belog branavetaki zasladjivai (aspartam,
sahar.)
kolai od belog branaestoka alkoholna pia (pH do 0.5)
okoladagazirana bezalkoholna pia
sladoledbrusnice
Kao to je reeno, voe nije poeljno jesti ujutro, jer osim to na
organizam nema nikakvu korist ujutro od njega, zbog slabog
izluivanja enzima koji uestvuju u varenju voa, teko ga i varimo.
Iako mnogi nutricionisti i dalje preporuju unos voa ujutro, ako ovo
inite, promenite navike danas!Nova preporuka Svetske Zdravstvene
Organizacije je da se u dijetetskim reimima voe zabrani u jutarnjem
obroku!30Kliniki je dokazano da se redovnim unosom sveeg voa ujutro
pankreas polako iscrpljuje, a iskustva u praksi pokazuju da se kod
svih Ijudi koji ujutro jedu samo voe, telesna teina ne moe dovesti
do idealne vrednosti. Iako kod nekih pacijenata postoji gubitak
teine za vreme vonih dijeta, on je privremen, a jo-jo efekat je
drastian.Dugotrajno konzumiranje veih koiiina voa ujutro i
prepodne, kod mnogih Ijudi dovodi do pojave pre- dijabetesa i
sledstveno eerne bolesti u starijem ivotnom dobu, to je danas sve
ea pojava, a to starije ivotno doba se sve vie odnosi na Ijude
starosti od 40 godina, pa na vie.Deca koja jedu vie voa.u svako
doba dana, a naroito ujutro su najee u grupi dece sa veom telesnom
teinom. Skoro svako uvek zaboravlja da je voe = slatki! I to sa vie
vrsta razliitih eera od okolade, na primer.Doruak bi trebato da
traje 30 minuta i da ne bude kasnije od 11 sati pre podne.Ukoliko
je doruak kvalitetan, kasnije se u toku dana smanjuje elja za veim
koliinsko - kalorijskim unosom hrane.jAko se pojavi glad u
prepodnevnim satima, posle obilnog ili manje obilnog doruka, a
znamo da neemo biti u mogunosti da jedemo do kasnih popodnevnih
sati, sasvim je u redu ponoviti unos hrane, slian doruku, ne
kasnije od 13 asova. Na primer, ukoliko smo za doruak pojeli tost
sa puterom i ureim prsima ili slino, plus kiselo mleko, moemo
ponoviti do 13 asova ovakav obrok, ali bez kombinovanja hleba i
jakih proteina, znai moemo pojesti tost sa puterom i kiselo mleko,
ili samo urea prsa (pilea prsa, unka, peenica, itd) sa sveom
paprikom, krastavcem i slino. Ili proju sa sirom i kiselim
mlekom.PRIMERI JELOVNIKA ZA DORUAK: (ovo su primeri koji se odnose
na period nakon poetne restrikcije, a potrebno je uskladiti ove
primere sa listom namirnica po testu intolerancije na hranu)Ukoliko
je body mass index do 30 koliine nisu ograniene!!Kod BMI preko 30,
koliine obavezno moraju da se uskladjuju prema savetu lekara.Dobro
je popiti povremeno sve sok od pomorande (sve cedjeni sok je
alkalan, odnosno baznog pH dok je pasterizovan kiselog pH, to je
nepovoljno za organizam, dugotrajno zakiseljavanje organizma dovodi
do slabljenja imunog sistema, a veoma esto do poveanja telesne
teine). Ovo je jedino voe osim limuna koje je dozvoljeno povremeno
unositi ujutro, jer ima veoma malu koliinu vonog eera, a veliku
koliinu izvesnih enzima koji olakavaju varenje (ponavljamo, ujutro
je prirodna sekrecija enzima koji uestvuju u varenju voa
minimalna).311) Tostiran integralni hleb (hleb treba tostirati, jer
se tada aktivnost kvascasmanji ili poniti, to olakava mravljenje
ili odravanje idealne teine),maslac, odnosno puter i kiselo mleko
(jogurt treba izbegavati, jer tehnolokipostupak u proizvodnji
jogurta dovodi do fizioloke reakcije u organizmu,tako da je mogue
stvaranje masnih naslaga na stomaku i bokovima, a kodmukaraca esto
i na podbratku). Takodje je dozvoljen i tostiran hleb saputerom i
demom bez eera (najbolji je izbor dem bez ikakvog dodatogeera ili
onaj sa dodatom fruktozom - ova fruktoza ne podie nivo insulina,jer
za razliku od eera iz sveeg voa, ne dovodi do aktivacije
pankreasa!).2) Palenta sa feta sirom ili kravljim mladim sirom,
kiselo mleko.3) Kifla od heljdinog ili kukuruznog brana, aa kiselog
mleka sa 2.8 ili 3.2%masnoe4) Prena jaja, moe i vie jaja, a u tom
sluaju treba ukloniti umanca(dovoljno je u toku sedmice pojesti 4
umanca, dok za unos belanaca nepostoji nikakvo ogranienje), sa
prenom ili sveom unkom, paradajz, sir,kiselo mleko, aj ili kafa.5)
Musli, kiselo mleko ili voni jogurt (voni jogurt se preporuuje
povremenoza doruak, iako ne pripada pravom hrononutritivnom obroku
za doruak - izpsiholokih razloga; nee nauditi ako se povremeno
pojede, a moe donetizadovoljstvo punog ukusa kod onih koji su
navikli na ovakav ukus).6) Tost sa puterom i unkom, uti sir -
kakavalj, trapist, gauda, kiselomleko, krastavac7) Kajmak, tost,
tvrdo kuvana jaja (1-2 cela, ostala bez iimanca), kiselomleko,
paradajz8) Proja sa sirom9) Pita na plotni (kora za gibanicu ili
pitu se premae sa sveim muenimjajima i mladim sirom, zatvori se u
obliku kvadrata ili trougla i ispi na maloulja).10)Gibanica, kiselo
mlekoPraka unka, pilee i uree grudi su dozvoljene, peenica takodje,
ali bi trebalo biti oprezan sa namirnicama kao to su patete, virle
i nekim suhomesnatim poizvodima - ukoliko ne znamo taan sastav i
koliinu aditiva.32RUAK - punjenje baterijaZa ruak treba jesti
belanevine ivotinjskog ili biljnog porekla, povre kao izvor sporih
eera i vlakana i nikad, ba nikad ne treba pojesti uobiajen oblik
deserta odmah nakon obroka.Kako na metabolizam funkcionie u sredini
dana :Snana je sekrecija enzima koji vare belanevine - proteaze i
enzima amilaze koji pomae varenje skroba i glikogena (idealno vreme
za unos belanevina ili skroba).Zapoinje proces ugradnje proteina u
eliju, kao i poveanje proteinskih rezervi i ojaavanje imunog
odbrambenog sistema (stvaranje i aktivacija globulina).Kako je ruak
takozvano punjenje baterija, ovaj obrok ne bi trebalo preskakati,
jer se esto deava da se uvee energija neophodna za funkcionisanje
naih organa nadoknadjuje poveanim unosom hrane, to je loe za
odravanje idealne teine.Dobro je za ruak jesti jedan jedinstven
obrok, bogat belanevinama, ribu ili meso, jer ove namirnice
obezbedjuju unos vitamina rastvorljivih u vodi, gvodja, cinka,
selena, ali i aminokiselina tirozina i triptofana. Da bi dolo do
dobre apsorpcije, nikad ne treba uzeti kuvanog povra previe u
odnosu na meso lili ribu. Ovo se ne odnosi na brokoie, kupus,
prokelj, blitvu, spana, kelerabu i karfiol.Obavezno treba
izbegavati deserte najmanje dva sata nakon ruka.Jedna aa crvenog
vina je idealna za varenje (ukoliko nam obrok nije bio sainjen od
ugljenih hidrata). Eventualno se moe konzumirati jedna vrsta voa,
sat vremena nakon obroka (samo kad je telesna teina stabilizovana),
ali na svaka tri do etiri dana.Meso je mogue zameniti proteinima iz
biljaka (pasulj, soja, soivo), prema tanoj proceni proteinskog
sastava.Iako postoje mnogobrojni dijetetski reimi, kao i razlika u
stavovima nutricionista po pitanju kombinacija namirnica, samo
jedan reim iskustveno daje odline rezultate: proteini i ugljeni
hidrati se ne kombinuju u jednom obroku, bilo da je ruak ili veera
u pitanju. Poznati svetski naunici su objavili poslednjih godina,
da je potrebno ak do godinu dana, da se organizam metaboliki oisti
od toksina nakupljenih usled loeg i sporog metabolisanja
kombinovanih namimica.33Jedino vreme kad je kombinacija mogua, ak i
poeljna je jutro. Tada je aktivnost enzima veoma znaajna i jedino
ujutro ne postoji kompeticija ovih enzima u varenju.Kombinovanje
belanevina i ugljenih hidrata u svako drugo doba dana nije dobro,
jer se enzimska aktivnost za njihovo varenje i metabolisanje ne
poklapa, naprotiv, dolazi do blokiranja aktivnosti jednog enzima od
strane drugog, pa e jedna vrsta namirnica usporiti varenje druge
vrste. Najee je ugroeno varenje ugljeno hidratnih namimica (hleb,
testenina) pa ove namirnice ostaju dugo u crevnom traktu dovodei do
truljenja i oteenja zidova creva. Varenje belanevina podie kiselost
eludanog soka, a ta kiselost zaustavlja varenje ugljenih hidrata.
Bolje je jesti samo belanevine ili samo ugljene hidrate.U teke
kombinacije spadaju: nicla s krompirima; meso i hleb, meso i
testenina (lazanje, pagete sa mesom, musaka od krompira) banana i
jogurt; Trebalo bi izbegavati graak s mesom. Belanevine prisutne u
mleku, sirevima i mahunarkama i one prisutne u mesu, ne idu
zajedno. Ove prve u grumenima se rasporeuju oko belanevina iz mesa,
onemoguavajui tako pravilno varenje.Teke su i sledee kombinacije:
riba na aru i gorgonzola; hamburger sa sirom; meso ili riba
pripremljeni na pavlaci; svinjske kobasice sa soivom; pirina i
meso; pirina i vino. Kao to je reeno, varenje skrobnih namirnica
(testenina, itarice, banane, krompir, itd) trai alkalnu sredinu i
zaustavlja se u prisustvu kiselih materija, na primer voa, sokova
od agruma, vina, limuna i sireta.Jela od pirina uz istovremeno
konzumiranje vina, kao i vitio uz krompir, testeninu, hleb ne mogu
biti u dobrom odnosu. Voe nakon testenine ili pirina, ali i veoma
kisela salata uz testeninu i pirina nije dobra
kombinacija.Testenina i slatkii nisu dobra kombinacija takodje.
eludac vrlo brzo vari eere - ako uz njih nismo konzumirali nita
drugo. Ali, ako je eludac ve zauzet varenjem hrane, eeri moraju da
ekaju da dou na red. Zato voe i slatkie nikad ne bi trebalo jesti
uz ili nakon obroka. Teke kombinacije: Sva slana jela u kombinaciji
s dezertom ili voem. Slatkie i voe treba konzumirati izmeu glavnih
obroka, a ne odmah posle njih.Pogrena kombinacija namirnica nee
nikada dovesti do idealne odrive teine i najverovatnije e vremenom
dovesti organizam do mnogih bolesti (osobe obolele od raka debelog
creva daju podatak da su uvek jeli meso sa hlebom ili krompirom,
kao i meso u kombinaciji sa testeninama).Povre je zdravo, ali treba
voditi rauna da se kuvanjem menja glikemijski, odnosno, slatki
indeks. Ovaj indeks predstavlja brzinu kojom raste nivo eera u krvi
posle uzimanja odreene vrste hrane, odnosno, to je brzina porasta
nivoa insuiina u krvi nakon uzimanja odredjenih
namirnica.34Glikemijski indeks odreuje vrsta eera (koja se nalazi u
hrani), koliina dijetnih vlakana u toj hrani i naina pripreme
hrane,Kuvanjem, povre dobija karektiristike obinog eera. Unosom
kuvane argarepe ili celera na primer, podie se nivo eera u krvi, pa
siedstveno i nivo insulina. To vremenom iscrpljuje pankreas, osim
to dovodi i do porasta telesne teine. esto u praksi ujemo izjavu:
jedem samo kuvano povre i nikako da smram! Ove je posledica velike
aktivnosti insulina, koji ne dozvoljava da se mast oslobadja iz
elija, ve nasuprot, ini da se mast nakupi u elijama.Krompir je
namirnica koju naroito treba ograniiti u ishrani ukoliko elimo da
smramo. Danas je krompir toliko genetski izmenjen, da ni ne podsea
na onaj od pre 20 godina. ta se izmenilo? Zamislimo da postoji u
krompiru jedna mala niska bisera, samo to se svaki biser zove
amidon, a u njemu se nalaze biljni eeri. Genetskim inenjeringom se
postiglo da, umesto jedne male niske bisera od amidona, u jedan
krompir moe da stane najmanje 100 takvih ogrlica, a da je veliina
krompira ostala ista.Kuvanjem i prenjem, ovi amidonski biseri
pucaju i oslobadjaju iste eere. Moemo slobodno rei da jedui ovaj
krompir, mi praktino jedemo eer. to-je raskuvaniji (krompir pire)
iii preniji (pomfrit), to je eer u veoj koliini dostupan i mi
optereujemo jo vie na organizam. Krompir kuvan u Ijusci je jo i
najbolji izbor.Obrok kao to je hamburger u zemiki, pomfrit i
coca-cola je sigurno zloin za nae telo! Da ne spominjemo da je coca
cola bez eera za nijansu gora od obine, jer je zasladjena
aspartamom, koji razara na pankreas.Danas je sve vie zastarelo
odredjivanje vrednosti hrane prema kalorijskom indeksu. Dokazano je
da mnoge namirnice koje imaju "malu kalorijsku vrednost mogu imati
veoma visok glikemijski indeks, pa bez obzira na nizak energetski
unos, moe doi do stvaranja, umesto smanjenja masnoa.Primer
namirnica i glikemijskog indeksa - napomena: glikoza (groani eer)
ima glikemijski indeks 100 i na osnovu njega se odredjuju svi
ostali parametri.Zeleno povrce15Integr. pirinac50
Paradajz15Integr. hleb50
Limun15Bela testenina55
Peurke15Pekmez55
Tikvice15Banana60
Soja18Cvekla kuvana65
Fruktoza20Polubeli hleb65
Crna okolada22Beli pirina70
Sueni graak23Kukuruz70
Soivo27Keks, biskviti70
35Pasulj tetovac27Kuvani krompir70
Svea argarepa30Mle. okolada70
Mladi graak32itarice sa eerom70
Lima pasulj32Beli hleb70
Leblebije33Beli eer75
Jogurt, sir, kis. ml.35Kukur. pahuljice85
Smrznuti graak39Kokice85
Boranija39argarepa kuvana85
Svea cvekla39Med90
Integr. testenina40Krompir pire90
Crveni pasuij40Beli tost95
Cedjeni sokovi bez e.40Pekarski krompir95
Ovsene pahuljice40Pakanat101
areni pasulj42Napolitanke109
Prebranac43Maltoza110
Povre je idealno jesti presno (argarepu i celer naroito), dok
mnoga druga povra treba samo kratko skuvati na pari. Pakanat iz
supe dijabetiari nikako ne treba da jedu. Idealne namirnice su one
iji glikemijski indeks ne prelazi 45. Dobro je kombinovati
namirnice niskog i visokog glikemijskog indeksa.Program hrono
ishrane podrazumeva i kombinovanje namirnica visokog glikemijskog
indeksa i takozvanog niskog glikemijskog punjenja, ali to je
predmet koji se obradjuje u toku programa lino sa lekarima, da bi
se ostvario individualni koncept ishrane.Idealno vreme (ali ne i
obavezno vreme) za ruak je izmedju -13 i 15 asova.Tradicionalne
rukove koji podrazumevaju predjelo, supu i glavni obrok, a zatim
dezert, treba maksimalno izbegavati, jer koliinski optereuju eludac
i pri tome dolazi do usporavanja varenja, usled optereenja
digestivnih enzima varenjem razliitih vrsta namirnica.Ovakva jela
je mogue konzumirati jednom na dve do tri nedelje (apsolutno bez
dezerta) i to tek kad na metabolizam postane skladan, odnosno kad
se telesna teina stabilizuje na eljenom nivou.Testeninu treba jesti
u manjim koliinama nego to mi obino praktikujemo. U danima kad
jedemo testeninu, trebalo bi smanjiti unos proteina (i ujutro i
uvee) da bismo omoguili to bolju energetsku iskoristljivost
ugljenih hidrata i da ne bismo blokirali ili usporili metabolizam.
Testeninu nikako ne bi trebalo jesti dva dana za redom.Ponavljamo,
kad jedemo testeninu, nikako ne treba da pravimo kombinaciju sa
mesom (ovo znai da nije dobro jesti lazanje, musaku od krompira,
pagete sa mesom, pitu od mesa i slina jela). Obrok koji u sebi
sadri36namirnice bogate proteinima i ugljenim hidratima e blokirati
metabolizam i funkcionisanje organa za varenje, donee nam oseaj
teine, umora, uspavanosti i usporenosti. Na elijskom nivou e doi do
stvaranja velikih koliina otpadnog materijala, to e zatrovati
tkiva, u crevima e se hrana dugo variti, nastae mikro oteenja, koja
e vremenom dovesti do pojave ozbiljnih oboljenja organizma
(karcinomi).Osnovna podela namirnica je na belanevine i skrobne
namirnice. Kad kaemo da ne treba kombinovati ove vrste namirnica,
to podrazumeva da se skrobne namirnice (krompir, sve itarice, hleb,
testenina, pirina, pasulj, graak, soivo, sojino mleko i jogurt,
tofu sojin sir, banana, slatke kruke, smokve, itd) ne meaju sa
belanevinama (sve vrste mesa, riba, jaja, sirevi, sirni namazi,
itd). U jajetu je umance skrob, a belance je belanevina. Za jutro
je ova namimica dobra, ali za vee ne, tada je dobro jesti samo
belanca.Koncentrovana belanevinasta hrana se mora odvojiti u
posebne belanevinaste obroke. Moe se meati sa svim povrem osim sa
krompirom, grakom, soivom, boranijom i slinim (i cereaiijama kao to
je reeno, tu spadaju i pirina, proso, kukuruz, penica itd), a
idealna kombinacija je sa plodovitim i glaviastim povrem. Krompir
je snana skrobna namimica, za razliku od graka ili pirina. Pirina
se moe ponekad kombinovati (nakon postizanja idealne teine) sa
slabijim proteinima (riba). Belanevinasta hrana se obavezno jede
bez hleba, testenine, ili bilo koje druge itarice.Takvi obroci se
lako pripremaju i veoma lako vare.Posle ovog obroka se neemo
osetiti umorno, tromo i bezvoljno. Ako elimo da poboljamo varenje,
u istom obroku emo jesti samo jednu vrstu belanevina (znai, meso i
riba, kao i meso i sir, riba i sir su tee kombinacije za varenje,
pa emo ovo izbegavati. Sa koncentrovanim belanevinama emo uvek
jesti dosta salate, koja je odlian izvor vlakana.Prema slinim
osobinama i biolokoj vrednosti, povre se moe svrstati u etiri
grupe:1. korenasto, krtolasto i lukoviasto - argarepa, celer,
perun, patrnak,cvekla, rotkva, rotkvice, ren, krompir, ioka, crni i
beli luk, praziluk, vlaac2. glaviasto (kupusasto) i lisnato -
kupus, kelj, kelj pupar, kineski kelj,lisnati kelj, brokole,
keleraba, karfiol, zelena salata, blitva, spana, radi,komora,
rabarbara, artioka3. mahunasto (leguminoze) - boranija, pasulj,
graak, soivo, soja, bob,bamija374. plodovito - paradajz, plavi
patlidan, paprika, krastavac, dinja, lubenica, tikva, tikviceOva
podela e nam olakati izbor namirnica koje se slau medjusobno.
Ponekad je dobro da se i izbor povra u ishrani slae prema navedenoj
podeli, najbolje su kombinacije unutar dve grupe, jer to omoguava
ideainu iskoristljivost hrane.PRIMERI JELOVNIKA ZA RUAK:1) Pilea
supa, bez testenine, klasino napravljena (na trpezu se ne
iznosikuvana zelen) sa dosta sveeg peruna, piletina iz supe, sa
senfom i/ilirenom, salata od svee rendane argarepe i celera,
zainjena sa malo sokaod limuna2) Kuvani mlad kupus sa junetinom
(kupus, argarepa, malo. Ijute sveepaprike). U ovom obroku nije
velika greka pojesti malo kuvane argarepe,jer kupus ima osobinu
namirnice sa takozvanim negativnim kalorijskimunosom. Iako se hrono
ishrana ne obazire mnogo na kaiorije, kao to jeranije reeno, ova
kombinacija nee izazvati porast teine, ve naprotiv,nakon ovakvog
obroka imaemo u narednih 24 sata par stotina grama manje3) Pilee
belo meso sa paprikom i belim lukom (pilee belo, par enova
belogluka, nakon 10 min. dinstanja dodati par crvenih babura
iseenih na komade,dinstati jo dok ne omeka), zelena salata sa
balzamikom i zainskim uljemje odlian prilog4) Testenina sa
paradajzom i bosiljkom, zelena salata, ili meavina vieraznih salata
(hrastov list, crveni i zeleni), malo radia i malo rukole, nadevod
balzamika, pola kaiice senfa i zainskog ulja)5) Musaka od paprika
(paprike ispei u rerni i oljutiti, mleveno mesoprodinstati na luku
ili praziluku, zainiti i dodati malo bibera, poredjati uposudu red
iseenih paprika, red mesa, itd, zavriti sa paprikom, naliti
saumuenim jajetom i malo kisele pavlake i zapei u rerni). Ovo jelo
ne smejujesti osobe koje imaju prekomernu teinu, jer kombinacija
pavlake i mesanije odgovarajua, eventualno mogu umesto pavlake
koristiti punomasnokiselo mleko. Iako je kombinacija mesa, jaja i
pavlake teka, ovo jeio se lakovari zbog dodatka paprike i luka. Kad
musaku ne pravimo sa pirinem imesom, razlika u varenju je
znaajna!6) nicla sa povrem i salatom (moe i krmenadla, ako MORA
testintolerancije na hranu dozvoljava upotrebu svinjetine), na ulju
se ispriizlupana nicla, posebno se griluje meavina povra (tikvice,
patlidan,paprika, itd, ili se prodinsta neko od povra - brokoli,
prokelj, karfiol,spana), paradajz salata sa krastavcem387) Piletina
sa limunom (pilee belo, dinstati na ulju, malo vode dodati,izvaditi
meso i u tiganj staviti beli luk, prodinstati, dodati limunov sok,
aubelog vina, malo pilee supe ili kocku, u dobijeni sos vratiti
piletinu i jo malodinstati), za one koji imaju idealnu teinu, moe
se garnirati sa malokuvanog pirina (pirina sa piletinom, uretinom i
ribom ne blokira upotpunosti aktivnost digestivnih enzima, ali
pirina svakako ne trebakombinovati sa takozvanim jakim mesima, kao
to je reeno), odlino je uzovo jelo dodati brokole i prokelj, zelena
salata sa zainima8) orba od karfiola ili brokola, zainjena sa pola
ae slatke pavlake,teletina sa mladim povrem (meso iseeno na krupne
kocke ispei sa svihstrana, dodati so i zaliti sa belim vinom,
dodati paradajz i zaine - timijan,perun, majina duica, poklopiti i
ostaviti na laganoj vatri oko pola sata,dodati nekoliko glavica
luka krupno seenog, mlade argarepe, graak, pakuvati jo 15 minuta,
zatim dodati boraniju i kuvati jo 15 minuta). Ovo jeloje malo tea
kombinacija, ali je veoma ukusno i moe biti na trpezipovremeno.9)
Pastrmka i kuvani karfiol (zainjen samo sa malo belog luka),
salata10) Soivo u crvenom vinu (isei povre - crni luk, argarepu, en
belogiuka, iseckati malo slanine, zeleno soivo zaliti crvenim vinom
- na pola kgide oko 5 dl, dodati vode i kuvati, kad provri dodati
povre i slaninu, kuvatijo 30 minuta na laganoj vatri, obavezno
dodati malo zainskog bilja,timijan, lovor, perun itd).11) Aromatino
soivo (crni luk, argarepu i praziluk isei, slaninu propriti,dodati
povre i dinstati oko 3 minuta, umeati soivo - zeleno, dodati
juneesupe ili vode, kuvati dalje)12) junea supa (jednostavno za
pripremu, ukusno i zdravo jelo) veza zeleni,pare junetine za supu,
luk crni, zaini. Meso iz supe sa senfom, renom ipovrem uz salatu, u
supu ne dodavati testenine, samo dosta sveegperuna. Umesto kuvane
argarepe, posluiti rendanu sveu sa limunovimsokom.13) Musaka od
peuraka, kupus salata (pola kg ampinjoha, 300 gramakrompira, na
crnom luku izdinstati peurke iseckane na listie,
posoliti,pobiberiti i dodati seckan perun, kuvane krompire oljutiti
i isei nakolutove, u plehu redjati red krompira, red ampinjona,
preliti sa umuenimjajima i kiselom pavlakom, pei oko pola sata u
rerni.14) Punjena paprika bez mesa (10 babura, 400 g krompira, 2
paradajza,oprati babure, izvaditi semenke i posolrti ih unutra,
narendati krompir idinstati ga na luku dok ne omeka, dodati so,
biber, jedan iseckan paradajz,malo vode i nadevom puniti babure,
izmedju babura staviti drugi iseckanparadajz, naliti vode do
polovine visine babura, pei u rerni na oko 150stepeni, pri kraju
umutiti nekoliko jaja sa malo brana i jednim jogurtom 10039g.
preliti paprike i jo desetak minuta ostaviti da se zapee (jaje je
kombinacija skroba - umance i proteina koji ne optereuje - belance,
pa je ova kombinacija sa krompirom dozvoljena).15) Pljeskavica,
grilovano povre, salata (iseckati sitno dve glavice crnog i dva ena
belog luka, mleveno junee meso, oko pola kg sjediniti sa lukom,
dodati malo soda bikarbone - jedna kaika, so, biber, aleve paprike,
ostaviti da odstoji u friideru dva sata, od mase oblikovati
pljeskavice nauljenim rukama i pei na rotilju ili tiganju)Ne treba
zaboraviti sve vrste peuraka, one se mogu kombinovati i sa mesom i
sa ugljenim hidratima, pa kako je rioto dobar izbor tako je i
biftek sa prilogom od-peuraka.Punjene paprike su daleko jestivije i
ukusnije ukoliko ih punimo ili samo sa mesom dinstanim na luku, ili
samo prokuvanim pirinem, ovo vai za sva poznata domaa jela u kojima
se inae kombinuje pirina i meso!UINA - malo slatkog
zadovoljstvaKako funkcionie na metabolizam u popodnevnim satima:
najnii je nivo izluivanja insulina, svi organi rade na maksimalnoj
snazi, a ovo troi nau ukupnu energiju. Ovaj utroak energije dovodi
do zamora, pa je esta pojava da se fiziolokim putem premetaju i
koriste zalihe proteina u cilju kompenzacije energije za pravilan
metabolizam.Da bismo spreili ovaj utroak proteina, dobro je u
popodnevnim satima pojesti neto slatko, tada bi trebalo da unosimo
brze eere koji su izvor brze energije, time spreavamo troenje
proteina i relaksiramo" organizam, a mozak dobija dodatnu energiju
za funkcionisanje.Ako je ovaj medjuobrok bogat i ugljeno hidratnom
energijom i Omega 3 polinezasienim masnim kiselinama, mi smo
obavili sve to treba u cilju da budemo zdravi i da funkioniemo
dobro. to znai da je idealna vrsta namirnica je sledea: voe,
okolada (preporuka je crna, ali ko je ne voli, moe da pojede i
mlenu, ukoliko ima stabilizovanu trajnu telesnu teinu), integralni
keks sa okoladom ili suenim voem, voni jogurt, badem, lenik, vona
salata sa lagom od slatke pavlake itd.. Suve smokve su idealna
zakuska, jer imaju veoma visoku pH vrednost, odnosno ine nau krv
baznom, pa utiu na porast imuniteta.Sve vrste napitaka su
dozvoljene - voni sokovi bez dodatog eera, kafa, biljni ili voni
aj..Kratka napomena u vezi sa kafom: Kafa napravljena kao napitak
ima kiseli pH. Veoma tamna kafa ima manju kiselost, ali je ukus
gorak. Mnogo kafe moe dovesti na organizam u stanje snienog
imuniteta, pa je preporuka da se ogranii unos ovog ukusnog napitka
na najvie dve olje. Poznato je da40osobe koje imaju hronini problem
sa slabijim imunitetom piju dosta kafe. Kafu ne bi trebalo da
pijemo sa dodatkom mleka, niti mleka u prahu, a moe se dodati mala
koliina eera fruktoze ili sojino mleko.Mleko u prahu (svaka vrsta
mleka - kravlje, sojino, pirinano, ovseno itd..) se u tehnolokom
postupku proizvodnje praha pretvara u namirnicu koja je
potencijalno tetna za na organizam. Tehnoloki postupak pravljenja
praha se bazira na hemijskoj hidrogenizaciji masnoa, ili direktnom
uticaju visoke temperature. Oba menjaju strukturu namirnice i u
organizmu tako preradjena namimica podie nivo slobodnih rad