Prof. dr. sc. Mithad Kozličić Odjel za povijest ... · Mithad Kozličić* – Dubravka Mlinarić** – Marta Andrić*** * Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest ** Institut za

Mithad Kozličić* – Dubravka Mlinarić** – Marta Andrić*** * Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest

** Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

*** Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zadarski akvatorij u Pîrî Reisovom

"Plovidbenom priručniku Mediterana" iz

1526. godine

Pîrî Reis, Zadarski akvatorij (E. Z. ÖKTE - V. ÇABUK - T. DURAN - R. BRAGNER, Kitab-i bahriye. Pîrî Reis, Ankara, 1988., II., 790)

1. qalʿe-i ǧara med̯kūre dadra dĕrler (qale-i Cara mezkure Dadra derler) = Tvrđava Zadar. Spomenutu (tvrđavu) zovu i Dadra. (Zadar);

2. limān-ı ǧara (Liman-i Cara) = Luka Zadar. (Luka Jazine u Zadru);

3. walide mayistire (Valide Majistire) = 'valide' u turskom znači 'majka'. Pitanje je li ovo turski, za drugu riječ u turskom nema prijevoda (Marta Andrić, turkolog). (Uvala Maestrala);

4. ṣanṭa iskewina (Santa Iskevina) = Nema prijevoda. (Uvala Petrčane);

5. ponte diwura (Ponte Divura) = Nema prijevoda. (Otok Vir);

6. eski ǧara (Eski Cara) = Stari Zadar. (Biograd);

7. murter (Murter) = Murter. (Otok Murter);

8. bu adalaruŋ ǧemʿine ǧara adaları dĕrler buluk buluk ṭašlardır adalardır (Bu adalarun cemine Cara adaları derler. Buluk buluk tašlardır adalardır) = Sve te otoke zovu otoci Đara. To su rasparčani grebeni i otoci. (Arhipelag Kornati);

9. mezi pont (Mezi Pont) = Nema prijevoda. (Uvala Sakarun na Dugom otoku).

Pîrî Reis, Zadarski akvatorij (A digital facsimile of Walters Ms. W.658, Book on navigation, Kitāb-i baḥriye, The Walters Art Museum, Baltimore, 2011, fol. 160a;

http://www.thewalters.org/)

1. qalʿe-i zadire (kale-i Zadire) = tvrđava Zadire (Zadar);

2. walide mayistire (Valide Majistire) = 'valide' u turskom znači 'majka'. Pitanje je li ovo turski, za drugu riječ u turskom nema prijevod (Marta Andrić, turkolog). (Uvala Maestrala);

3. ṣanṭa iskewina (Santa Iskevina) = Nema prijevoda. (Uvala Petrčane);

4. ponte dora (Ponte Dora) = Nema prijevoda. (Otok Vir);

5. qalʿe-i nuna (kale-i Nuna) = tvrđava Nuna (Nin);

6. eski zadire (Eski Zadire) = Stari Zadar. (Biograd);

7. ǧānib-i rum-ili (canib-i Rum-ili) (đanib) = strana Rumelije (Europska Turska ili jugoistočni dio Europe koji se u tom trenutku nalazio pod osmanskom vlašću);

8. Bu aṭalaruŋ ǧemʿine ǧara aṭaları dĕrler buluk buluk ṭaš aṭalardır (Bu adalarun cemine Cara adaları derler. Buluk buluk taš adalardır) = Sve te otoke zovu zadarski otoci. To su razdvojeni (rasparčani) kameni otoci. (Arhipelag Kornati);

9. mezi pont (Mezi Pont) = Nema prijevoda. (Uvala Sakarun na Dugom otoku).

Ovo poglavlje opisuje jednu od tvrđava u zaljevu Venedik (= Mletački zaljev –

Jadransko more) imenom Cara (= Zadar) i otoke nasuprot nje

Te Care su dvije utvrde. Jednoj od tih utvrda kažu Eski Cara (Stara Cara = Biograd),

a jednoj Yeni Cara (Nova Cara = Zadar). Neki spomenute tvrđave nazivaju Zadire.

Ali nekada davno Eski Cara je bila velika utvrda. Sad je razrušena. Potom, tu je

nekoliko kuća, poput sela. Dobro su održavane. Te kuće imaju brodove i bave se

trgovinom.

Zatim, spomenuta Eski Cara je od Yeni Care udaljena šest milja, u smjeru Venedika

(Venecija). Spomenuta Yeni Cara sada je jedna lijepa tvrđava. S mora koje okružuje tu

tvrđavu u smjeru šiloka (tu koristi riječ šilok, široko od romanskog scirocco,

hrvatski jugoistok), prema Rumeliji (Rumeli - kroatizirano kao Rumelija; latinsko-

turski naziv Europske Turske, tj. jugoistoka Europe koje je bio ili je prema

zamislima osmanskih vladara trebao vremenom ući u sastav Osmanskog

Carstva), razvučen je lanac. S unutrašnje strane toga lanca lijepa je luka (Jazine). Tu

ulaze barke, a ako stoje van toga lanca, konope vežu za građevine spomenute tvrđave.

Sidro spuste u more. A ako stoje s rumelijske strane, na spomenutu je mjestu uvala koju

zovu Valide Mayistire (Uvala Maestrala). Spomenuta je uvala dobro sidrište za barke.

Na dvije strane vežu konope, a sidro spuste u more (četverovez).

(…)

Mateo Pagano, Zadarsko-šibenski akvatorij i zaobalje, 1530.

Giuseppe Moletti, Peta karta Europe, Roma, 1562. ISJEČAK

Pietro Coppo, Karta Jadrana, Piran, oko 1500. ISJEČAK

Willem Barents, Karta Jadrana, Amsterdam, 1595. ISJEČAK

Johannes Bussemacher, Köln, oko 1592. - Isječak

Gerard Mercator, Amsterdam, 1623. - ISJEČAK

Gioseppe Rosaccio, Zadar, Venetia, 1606.

Koliko su vojni zapovjednici na Istoku o svemu ovome znali?

Očevidno, sudeći prema Pîrî Reisovoj “Knjizi o plovidbi” i u

njoj sadržanim planovima i regionalnim pomorskim kartama,

iznimno mnogo!

No koliko mi, suvremeni povjesničari poznajemo tu

kartografsku građu a s njom i onodobna geografska znanja

Istoka!?

Kako voditi tako dugotrajne i vrlo složene ratne operacije bez

spoznaje o prilično preciznom položaju konačnog cilja, bio to

Beč ili što drugo?

Nije li vrijeme da se konačno pronađu načini da se dođe do

kartografske i druge geografske građe kojom su se služili

vojni zapovjednici Osmanskog Carstva?

Ono što se znalo na Zapadu ovdje je shematizirano pokazano.

Nalazi se u Beču, Ljubljani, Veneciji, Budimpešti!

Kad će na red doći Istanbul?