1 PROCESNA MJERENJA 2.1. Uvod u mjerenje veličina Primjeri mjerenja neelektričnih veličina koje se mjere: 1. U području upravljanja elektromotornim pogonima Kutni i linearni pomak, kutna i linearna brzina, kutno i linearno ubrzanje, zakretni moment, mehanička snaga, temperatura namotaja, protok fluida, tlak ulja, 2. U području gibajućih objekata: Sve gore navedene i još visina, udaljenost od drugog objekta, položaj, relativna i apsolutna brzina, sile, masa. 3. U kemijskoj tehnologiji, strojarstvu i nuklearnoj tehnici. Sve navedeno i još volumen, razina tekućine i sipine, vlaga, pH vrijednost, gustoća, viskoznost, kemijski sastav tvari, vibracije, jakost zvuka, toplinska vodljivost, toplinski kapacitet, količina topline, koeficijent trenja, ionizacijska zračenja, jakost svjetla itd. Neelektrične veličine pretvaramo u električne zbog niza razloga:
27
Embed
PROCESNA MJERENJA 1.U području upravljanja elektromotornim ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
PROCESNA MJERENJA
2.1. Uvod u mjerenje veličina Primjeri mjerenja neelektričnih veličina koje se mjere: 1. U području upravljanja elektromotornim pogonima
Kutni i linearni pomak, kutna i linearna brzina, kutno i linearno ubrzanje, zakretni moment, mehanička snaga, temperatura namotaja, protok fluida, tlak ulja,
2. U području gibajućih objekata: Sve gore navedene i još visina, udaljenost od drugog objekta, položaj, relativna i apsolutna brzina, sile, masa.
3. U kemijskoj tehnologiji, strojarstvu i nuklearnoj tehnici. Sve navedeno i još volumen, razina tekućine i sipine, vlaga, pH vrijednost, gustoća, viskoznost, kemijski sastav tvari, vibracije, jakost zvuka, toplinska vodljivost, toplinski kapacitet, količina topline, koeficijent trenja, ionizacijska zračenja, jakost svjetla itd.
Neelektrične veličine pretvaramo u električne zbog niza razloga:
2
- informacijski uređaji su elektronički - točnost - osjetljivost - daljinski prijenos podataka - memoriranje - indikacija, signalizacija - registriranje - mogućnost nadzora - inteligentni integrirani mjerni uređaji
- A/D i D/A pretvornici
3
4
Najopćenitija blok shema procesnog mjerenja:
TEHNIČKI PROCES
MJERNO OSJETILO I
PRETVARAČ
ELEKTRIČNI INFORMACIJSKI UREĐAJ
NEELEKTRIČNA VELIČINA
ELEKTRIČNA VELIČINA
5
Detaljnija blok shema procesnog mjerenja i regulacije:
b) naponski (istosmjerni i izmjenični): 0-1 mV; 0-5 mV; 0-100 mV; 0-30 mV.
Osnovni pojmovi: Mjerenje: dobivanje podataka o stanju (fizičkim i kemijskim karakteristikama) određenog procesa. Svrha mjerenja: promatranje, vođenje ili eksperimentalno istraživanje i analiziranje procesa.
TEHNIČKI
PROCES
MJERNO
OSJETILO
MJERNI PRETVO
RNIK
OBLIKOVANJE (OBRADA ILI
KONDICIONIRANJE)
ANALOGNOG SIGNALA
A/D
KOMPARATOR I REGULATOR
(µR)
IZVRŠNI ČLAN
POKAZIVANJE (INDIKACIJA I SIGNALIZACIJ
A)
ZAPISIVANJE
(REGISTRACIJA)
ZAŠTITA
NEELEKTRIČNA
VELIČINA
ANALOGNI ELEKTRIČNI
SIGNAL
IZMJERENA
VRIJEDNOST
ZADANA
VRIJEDNOST
POMOĆNI IZVOR ENERGIJE
+
-
6
Mjerna osjetila (senzori) - elementi koji reagiraju na fizikalnu veličinu Mjerni pretvornici (pretvarači) – pretvaraju promatranu fizikalnu veličinu u drugi oblik (drugu fizikalnu veličinu) prikladan za daljnju obradu Mjerni rezultat – informacija dobivena mjerenjem (uz određenu točnost) Mjerna pogreška – uzrok činjenice da je rezultat mjerenja različit od prave vrijednosti pogreške: - grube
- sistemske - slučajne
7
Osnovne osobine mjernih slogova 1. Ulazne osobine
- mjerna veličina, mjerno područje, mjerni opseg
2. Izlazne osobine - mjerni signal (analogni i digitalni)
3. Radni uvjeti 20±5°C; 60±20%; 101,325±2,66 kPa 4. Statičke karakteristike - odnos izlazne i ulazne veličine
Aktivni mjerni pretvornici = pretvornici energije 1. mehanička u električnu 2. toplinska u električnu 3. svjetlosna u električnu 4. kemijska u električnu
10
Mjerenje pomaka Mjerenje kutnog i linearnog pomaka. 1. Reostatski spoj
'1α⋅= kI
2. Potenciometarski spoj
AU +
- RT
α' R'α
R RR
I
'α⋅=kUT
11
Mjerenje brzine vrtnje Mjerenje pomoću tahogeneratora i pomoću impulsnih pretvornika 1. Tahogeneratori
1.1. Izmjenični: a) asinkroni - rijetko se koriste, zastarjeli b) sinkroni - zastarjelo rješenje
1.2. Istosmjerni: 1.2.1 kolektorski (napon ~ brzina vrtnje)
- uzbuda: a) permanentnomagnetska; b) elektromagnetska
Potreban povremeni remont. Transmisija - nužna kod sporohodnih strojeva Filtriranje napona - djelovanje izmjenične komponente Montaža - pomoću fleksibilnih spojki
Karakteristike: a) osjetljivost 19V / 1000o/min b) valovitost napona oko 2%
c) nmax = 2000 o/min 1.2.2. bezkolektorski
Bezkontaktni elektromehanički pretvarači a) osjetljivost 5V / 1000 o/min
b) valovitost napona oko 0,5% c) nmax = 20 000 o/min
2. Impulsni pretvornici
Digitalni izlazni signal; Izvedba bez mehaničkih kontakata. 2.1. Stroboskop - koristi se samo u otvorenim sustavima (čovjek)
Načelo prekidanja snopa svjetlosti. a) apsolutni enkoderi - mjere pomake u odnosu na neki referentni položaj b) inkrementalni enkoderi - mjere relativan pomak
13
Mjerenje sile Sila je uzrok gibanja tijela. Neravnoteža sila-POMAK; Ravnoteža sila-DEFORMACIJA. Različite vrste opterećenja: tlak, vlak, torzija, savijanje
i metalne vrpce – otpor je ovisan o sili (sl.2.31. str. 79.)
14
2. Induktivna metoda
- mjerenje većih sila – elektromagnet s pomičnom kotvom – promjena širine zračnog raspora. - struja je proporcionalna širini zračnog raspora
(greška mjerenja do ±2%).
3. Piezoelektrična metoda.
15
- kristal kvarca - piezoelektrično svojstvo – djelovanjem sile na kristal na njegovim se plohama javlja napon (sl. 2.33. str.80.)
- mjerenje impulsnih sila – i do 15 kHz.
4. Magnetoelastična metoda
- promjena permeabilnosti feromagnetika kada na njega djeluje sila
- jezgra je izvedena od limova slitine FeNi oko koje je namotan svitak
- mjerenje velikih sila – do nekoliko desetaka kN. - presduktori – mjerenje tlačnog opterećenja. - greška mjerenja oko 1%.
16
Mjerenje tlaka Tlak je sila na jedinicu površine. Apsolutni tlak – tlak mjeren u odnosu na vakuum – barometar. Relativni tlak – tlak mjeren u odnosu na standardni atmosferski tlak – manometar. Nadtlak (pretlak) i podtlak.
Mjerna jedinica za tlak: Pa = N/m2. MPa = N/mm2. Mjerenje tlaka svodi se na mjerenje sile, pomaka... Koriste se membrane i mjehovi uz:
- otporna, kapacitivna i induktivna metoda - radioaktivna metoda - optička metoda - ultrazvučna metoda - piezoelektrična metoda (osjetilo tlaka)
Najčešće se mjeri razina (volumen) vode i nafte. 1. Kapacitivna metoda
- između dviju elektroda nalaze se dva dielektrika: zrak i tekućina čija se razina mjeri.
19
– smještaj goriva u putničkom zrakoplovu – više mjernih mjesta, crpka premješta gorivo između spremnika za vrijeme leta
20
2. Ultrazvučna metoda Nema pokretnih dijelova, a mjerni uređaj je odvojen od tekućine.
21
Mjeri se vrijeme između slanja i prijema ultrazvučnih valova (poznata brzina rasprostiranja valova u tekućini) l = c ⋅ t l = l1 + l2 c – poznata brzina valova l – put valova pomoću koje se izračuna nepoznanica h t – vrijeme putovanja signala (izmjereno vrlo točno).
22
Mjerenje protjecanja fluida Fluid – zajednički naziv za tekućine (kapljevine) i plinove. Maseni protok (kg/h, kg/min, kg/s). Volumni protok (m3/h, m3/min, m3/s). Rafinerije, plinovodi, naftovodi, vodovodi, električne centrale, vozila, kemijska industrija, rudarstvo, itd. 1. Ultrazvučna metoda (sl. 2.43. str. 87.)
- dva para predajnika i prijemnika - poznate veličine su promjer cijevi D i razmak d - Dopplerov efekt: brzina valova u smjeru gibanja je
veća od brzine valova u suprotnom smjeru. - Mjeri se vrijeme potrebno za prolazak kroz cijev oba
vala, a razlika je razmjerna brzini protjecanja. - nema ometanja protjecanja, visoka točnost, brzi odziv,
mjerenje protoka različitih fluida, linearnost, nema pokretnih dijelova
23
2. Elektromehanička metoda U cijevi postavljen vijak (elisa,propeler) ili turbina a na vrhu kraka je smješten elektromagnet. Uz stijenku cjevovoda smještena je zavojnica – elektromagnetska indukcija – impuls pri prolazu magneta kraj nje – Schmittov okidni sklop. Osim elektromagnetskog prijenosa koristi se i mehanički sklop.
3. Metoda mjerenja protjecanja pomoću suženja cjevovoda.
24
Protjecanje kroz suženje – pad tlaka razmjeran protoku. Mjerenje protjecanja svodi se na mjerenje tlaka. Suženjem se ometa protjecanje fluida. Izvedbe suženja: - zaslon, mlaznica, Venturijeva cijev, Dallova cijev, kapilara – standardizirano. Bitno: Zbroj dinamičkog i statičkog tlaka je konstantan po Bernoullijevoj jednadžbi.
25
Mjerenje temperature Toplina – energija. Temperatura – mjera za određivanje toplinskog stanja nekog tijela. Mjerne skale: Celzijusova °C; Kelvinova K; Fahrenheitova °F; Reaumirova u °Re; Rankinova °R. Prijenos topline: 1. Vođenjem ili kondukcijom. 2. Strujanjem ili konvekcijom u fluidima. 3. Zračenjem, isijavanjem ili radijacijom. 1. Mjerne metode zasnovane na radijaciji toplinske
energije. - pirometri (optički i radijacijski) – znanstvene i
industrijske svrhe. 2. Mjerne metode zasnovane na termoelektričnoj
pojavi - termoparovi – pretvorba toplinske energije u
električnu (η=1%) - dva različita materijala – mjerno spojište i
referentno spojište (sl 2.48. str. 90) - termopar željezo-konstantan ( -150 °C do 1000