Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i Turskoj:
Kvalitativna studija
Mirjana Adamović
Anja Gvozdanović
Marko Kovačić
Banja Luka / Zagreb, 2017
Objavljeno od strane: Compex d.o.o. Braće Pišteljića 1, 78 000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina Institut za socijalna istraživanja u Zagrebu (ISRZ) Amruševa 11, Zagreb, Hrvatska Autori: Mirjana Adamović, Institut za socijalna istraživanja u Zagrebu (ISRZ), Hrvatska Anja Gvozdanović, Institut za socijalna istraživanja u Zagrebu (ISRZ), Hrvatska Marko Kovačić, Institut za socijalna istraživanja u Zagrebu (ISRZ), Hrvatska Nacionalni istraživači: Jasmin Jašarević, Omladinski resursni centar (ORC), Bosna i Hercegovina Tamara Čirgić, Forum MNE, Crna Gora Nora Ahmeti, LENS, Kosovo Ilija Jovanović, Edukacioni Centar Kruševac (ECK), Srbija Irida Agolli, Asocijacija Beyond Barriers (BBA), Albanija Toše Zafirov, Progresivni Institut za Socijalnu Demokratiju, Makedonija Varduhi Balyan, Toplum Gönüllüleri Vakfı (TOG), Turska Recenzenti: dr.sc. Danijel Baturina, Univerzitet Zagreb, Pravni fakultet dr.sc. Simona Kuti, Institut za Migracije i Etničke studije, Zagreb Prevodilac dijela istraživanja na BHS: Stefan Cvijanović Izgled i dizajn korica: Nebojša Đumić Sažetak istraživanja za BiH odštampan od strane: ORC Tuzla
Tiraž: 100 kopija
Ova publikacija je štampana uz podršku Evropske Unije, te
u sebi ne sadrži, niti predstavlja mišljenja ni stajališta
Evropske Unije, njenih institucija i tijela. Odgovornost za
informacije i poglede iznešene u tekstu snosi u potpunosti
sam autor teksta.
Projekat je finansiran od strane
Evropske Unije
5 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Sadržaj:
Predgovor....................................................................................... 6
Uvod................................................................................................ 7
Metodologija................................................................................... 8
Bosna i Hercegovina..................................................................... 11
Rezultati empirijskog istraživanja................................................ 19
Koncept pomirenja............................................................... 19
Nacionalni nivo..................................................................... 27
Regionalni nivo..................................................................... 33
Perspektive pomirenja................................................................... 36
Nacionalne perspektive........................................................ 36
Regionalne perspektive........................................................ 41
Uloga civilnog sektora.......................................................... 44
Međusektoralna saradnja..................................................... 48
Socijalno preduzetništvo...................................................... 51
Zaključak i preporuke..................................................................... 52
Dodaci.............................................................................................. 55
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
6
Predgovor
tudija koja se nalazi pred vama sadrži dio rezultata kvalitativnog istraživanja, koje je rađeno u: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Makedoniji, Albaniji i Turskoj. Istraživanje je uključilo stavove i mišljenja
građana, predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora na temu izgradnje mira i procesa pomirenja, kao i ulogu civilnog sektora u tim procesima u državama obuhvaćenim istraživanjem. Nakon uvodnog dijela, koji je sačinjen od sinteze sekundarnih podataka na temu političke i društvene situacije u svakoj državi, došli smo empirijskim istraživanjem do podataka, koji su podijeljeni u pet dijelova, prema pitanjima koja su postavljana svakom od učesnika fokus grupa. Istraživanje počinje konceptualizacijom pojma pomirenje, tj. prezentacijom različitih perspektiva i narativa učesnika. Analiza se završava sa rekapitulacijom, izvlačenjem najinteresantnijih ili najrelevantnijih pronalazaka, kao i posebnom preporukom za proces pomirenja za svaku državu. U okviru kampanje koju Omladinski resursni centar Tuzla provodi na području BiH, u periodu od februara do maja ove godine, posebno smo za vas preveli na naš jezik dio istraživanja koji sadrži rezultate za Bosnu i Hercegovinu. Kompletno istraživanje na engleskom keziku možete pronaći na: http://jointfuture.org/wp-content/uploads/2017/12/Process-of-Reconciliation-Qualitative-study.pdf ORC Tuzla februar / veljača 2018. godine
S
7 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Uvod
okviru projekta ''Divided Past – Joint Future'' tokom prošle godine sprovedena su kvalitativna istraživanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Makedoniji, Albaniji i Turskoj. Teme istraživanja, između
ostalog, su stavovi i mišljenja građana, predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora na temu izgradnje mira i procesa pomirenja, te uloga civilnog sektora u ovim procesima u pomenutim zemljama. U skladu sa okvirnim ciljevima projekta, svrha empirijskog istraživanja je da utvrdi mišljenja i položaj predstavnika sva četiri sektora na temu izgradnje mira i procesa pomirenja u ovih sedam zemalja, gdje je namjera bila da se dobiju odgovori na specifična istraživačka pitanja kao sto su:
1. Kakva je priroda odnosa između učesnika istraživanja i procesa pomirenja, te napredak procesa u datoj zemlji i regiji; i
2. Kako učesnici procjenjuju i spoznaju ulogu civilnog društva u procesu pomirenja i izgradnju mira u datoj državi i regiji.
S obzirom da je jedan od glavnih ciljeva projekta osnivanje Regionalne društvene Laboratorije za Mir i Pomirenje, istraživanje se djelimično fokusiralo na prihvatanje ideje o uspostavi međusektoralne saradnje. Ovaj izvještaj sadrži okvirna saznanja istraživanja i strukturisan je na sljedeći način: prvi dio izvještaja pruža teorijski okvir koji sadrži relevantne teorijske pristupe izgradnji mira, naročito koncept pomirenja; drugi dio opisuje metodologiju istraživanja; treći sadrži glavne zaključke istraživanja po državama; i posljednji, cetvrti dio sadrži zaključke i preporuke vezane za poboljšanje samog procesa pomirenja i jačanje uloge civilnog društva na zapadnom Balkanu i Turskoj.
U
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
8
Metodologija
straživanje je sprovedeno u sedam zemalja (Bosna i Hercegovina, Crna
Gora, Srbija, Kosovo, Makedonija, Albanija i Turska) u periodu od aprila do
novembra 2016, a sastoji se od dva dijela. Tokom prvog djela istraživanja
prikupljeni su sekundarni podaci,
javne uprave, koji su odgovorni za
pomirenje, ako ih ima, zadatak je bio da istraže nalaze relevantnih istraživanja o
predmetu. Analizom sekundarnih podataka obezbijeđen je pregled najvažnijih
elemenata političkog konteksta, koji nudi pretpostavke za društvene procese koji
imaju za cilj izgradnju mira i pomirenja, kao i elemente društvenog konteksta koji
empirijski pokazuju u kojoj mjeri i u kojem društvenom segmentu je pomirenje
prisutno.
Drugi dio istraživanja imao je za cilj ispitivanje mišljenja i stavova predstavnika četiri
sektora o izgradnji mira i procesu pomirenja u svakoj od zemalja Zapadnog Balkana i
Turske. Osim toga, ovaj istraživački dio zasniva se na nalazima fokus grupa koje se
sprovode sa predstavnicima četiri sektora (privatnog, javnog, civilnog sektora i
građana) u sedam zemalja. Uz ovaj izvještaj priloženi su i standardizovani obrasci,
čije su sadržine korištene u oba dijela istraživanja. Značajnu ulogu u istraživanju su
imali nacionalni istraživači1 i/ili stručnjaci iz oblasti mirovnih pitanja, koji su sakupljali
sekundarne podatke i organizovali i moderirali fokusne grupe. Prikupljene podatke i
transkripte analizirala je i tumačila grupa istraživača Instituta za društvena
istraživanja u Zagrebu2.
Empirijsko istraživ
. U svakoj zemlji organizovano je sedam fokus grupa: dvije
fokus grupe predstavnika civilnog društva, privatnog sektora i građana i jedna
fokus grupa predstavnika javnog sektora. S obzirom na prirodu istraživanja,
podij
konfliktom. Zbog toga je organizovano ukupno sedam fokus grupa sa
predstavnicima pojedinačnih sektora u glavnom gradu i u postkonfliktnoj
oblasti:
u razumjevanje proc
1 Irida Agolli za Albaniju, Jasmin Jašarević za BiH, Nora Ahmeti za Kosovo, Ilja Jovanović za
Srbiju, Tamara Čirgić za Crnu Goru, Toše Zafirov za Makedoniju i Varduhi Balyan za Tursku
2 Mirjana Adamović, Anja Gvozdanović i Marko Kovačić
I
9 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
) zahtijeva
jače angažovanje u izgradnji mira.
Tako su fokus grupe u Bosni i Hercegovini organizovane u Sarajevu i Brčkom, u Srbiji u Beogradu i Novom Pazaru, na Kosovu u Prištini i Kosovskoj Mitrovici, u Crnoj Gori u Podgorici i Rožajama, Albaniji u Tirani i Himari / Gjirokastri u Makedoniji u
Skoplju i Kumanovu i u Turskoj u Ankari i Istanbulu / Izmiru.3 U istraživanju je
učestvovalo ukupno 316 ispitanika. 4
Profili učesnika po fokus grupama određen je ciljevima i prirodom istraživanja. Tako
je u fokusnoj grupi javnog sektora namjeren uzorak, jer je namjera bila sakupljanje
pojedinaca koji su "birokrati na nivou ulice" (Lipski, 1980), odnosno podgrupe
zaposlenih u državnim institucijama koje vrše ili jačaju aktivnosti utvrđene zakonima
ili javnim politikama vezanim za pomirenje, izgradnju mira, manjinska prav
, a fokus grupa civilnog sektora okupila je predstavnike organizacija
civilnog društva usmjerene na temu pomirenja, interkulturalnog / međuetničkog
dijaloga, ljudskih prava i tako dalje. Uzorak fokus grupe građana je bio jedini
primjerak pogodan za uzorkovanje, pri čemu je trebalo ispuniti uslove da su
predstavnici građana na postkonfliktnom području bili pripadnici nacionalne ili vjerske
manjine.
Razgovori na fokus grupama su snimani , pri
čemu je učesnicima u fokus grupi garantovana anonimnost u prezentaciji i čuvanju
podataka. Nacionalni istraživači su organizovali transkripciju sadržaja fokus grupa, i
trebalo bi napomenuti da su transkripti trebali biti prevedeni na engleski, ako se ne
raspravlja na srpskom / bosanskom / crnogorskom jeziku. Citati ispitanika u izveštaju
o istraživanju prenijeti su u zavisnosti od jezika na kome je sadržaj fokus grupa
prepisan.
Za obradu i analizu podataka korišten je računarski program za kvalitativnu analizu
NVivo 11. Tematska analiza podataka je sprovedena za identifikaciju, analizu i
izvj
različitih aspekata teme istraživanja (Trako Poljak, 2016 prema Braun i Clarke,
2006). Tema zbog toga uzima važne stvari u vezi sa podacima u odnosu na cilj
istraživanja i / ili uzorkovane odgovore ili značenje. (Trako Poljak, 2016, prema
Braun i Clarke, 2006). Teme i / ili tematski obrasci se dobijaju kodiranjem i / ili
kategorizacijom podataka u kvalitativnoj analizi. U svrhu analize vrijednosti narativa
učesnika na teme, koristi se i pojam diskursa, koji nužno sadrži element vrijednosti
3 Kompleksne političke prilike u Turskoj uzrokovale su pokušaj vojnog udara u kasno proljeće
2016. godine, što je uzrokovalo probleme u izvođenju istraživanja i organizaciju fokus grupa, tako da je plan istraživanja za Tursku donekle modifikovan. Tako su fokus grupe u Ankari urađene sa građanima i predstavnicima javnog sektora, dok su dvije fokus grupe u Istanbulu organizovane sa predstavnicima civilnog društva i jedna sa predstavnicima privatnog sektora i građanima. Napravljen je i jedan dodatni intervju u Izmiru sa predstavnikom privatnog sektora, koji je odbio da ispuni socio-demografski upitnik, zbog bojazni za vlastitu sigurnost.
4 Struktura ispitanika se nalazi u dodatku ovom istraživanju.
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
10
priče o temi. U izvještavanju o rezultatima istraživanja navode se direktne izjave ili
priče iz sprovedenih fokus grupa.
Struktura analize podataka svake zemlje sadrži neke zajedničke elemente. Nakon
uvodnog dijela zasnovanog na sintezi sekundarnih podataka o političkom i
društvenom kontekstu svake zemlje, nalazi empirijskih istraživanja su podijeljeni na
pet dij . Istraživanje
počinje sa konceptualizacijom pojma pomirenja, tj. predstavljanjem različitih
perspektiva i narativa učesnika. Nakon toga analizira se razumij
.
dio je ulozi civilnog društva u procesu pomirenja i izgradnje održivog mira,
a četvrti dio odnosi se na saradnju između sektora. Fokusne grupe služile su
istraživanju potencijala za regionalnu saradnju između različitih zemalja, sa ciljem
izgradnje zajedničkog interdisciplinarnog međusektoralnog prostora, koji bi ubrzao
procese pomirenja.
Analiza se završava rekapitulacijom, iznošenjem najinteresantnijih ili najrelevantnijih
nalaza, kao i specifičnim preporukama za svaku zemlju radi promovisanja procesa
pomirenja.
11 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Bosna i Hercegovina
lavni nacionalni protagonisti političke a zatim i ratne situacije u Bosni i
Hercegovini su tri stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska
stranka i H
glavnih vlasti u BiH (Skupština BiH,
Vlada i Predsjedništvo) o mnogim materijalnim pitanjima, uspostavila je srpsku
autonomnu oblast, kasnije proglasila Republiku Srpsku na mj
. Sa sličnim obrazloženjem krajem 1991. formirana je
Hrvatska zajednica bosanske Posavine u Bosanskom Brodu i Hrvatska zajednica
Herceg-Bosne. Hrvatska zajednica središnje Bosne osnovana je početkom 1992.
godine.
Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine održan je početkom 1992. godine,
ali su ga predstavnici srpske demokratske stranke odbili. Međutim, na referendumu
za nezavisnost Bosne i Hercegovine ispostavilo se da postoji 67% birača koji
ispunjavaju uslove. Ovaj referendum je bio razlog za ozbiljne pripreme srpske
demokratske stranke za početak rata.
razvoja
Narodne A
/ vojnim jedinicama (Armija BiH, Vojska Republike
Srpske d , u kontekstu ove teme da se
konstitutivni narodi u BiH nadovezuju na različite događaje
. Zbog uplitanja srpskih i hrvatskih vlasti u događaje u
Bosni i Hercegovini i manje-više jasno izrečenih / izvršenih pretenzija na teritorijalni
integritet Bosne i Hercegovine, tokom rata došlo je do raznih pregovora, ali i sukoba i
incidenata. Jedan takav sukob bio je između Bošnjaka i Hrvata na području
Hercegovine i srednje Bosne 1992. godine, pri čemu je počeo potpuni rat u Bosni.
Nakon brojnih planova međunarodne zajednice, koja je pokušavala da pronađe
model daljeg suživota tri naroda, 1995. godine zaključen je Dejtonski sporazum5, koji
je označio kraj rata i utvrdio državni i pravni okvir Bosne i Hercegovine.
Ovaj sporazum predviđa da Bosna i Hercegovina ima dva entiteta, Federaciju Bosne
i Hercegovine i Republiku Srpsku, dok je grad Brčko dobio status neutralnog distrikta,
koji se nalazi pod patronatom centralnih vlasti, prema odluci međunarodne arbitraže
1999. godine. Entiteti nisu države, međutim, sporazum koji ih predviđa daje im ovlasti
5 Dejtonski Ugovor implementiran je u oba aspekta: vojnom i civilnom; vojni dio ugovora
obezbijeđen je od strane Međunarodnih snaga za podršku (IFOR, a od 1997. godine snage za stabilizaciju, ili SFOR), dok je civilna implementacija bila pod odgovornošću nekoliko organizacija (OSCE, UN, UNHCR). Prvi parlamentarni i predsjednički izbori nakon rata održani su 1996. i 1998. godine. U prvo predsjedništvo poslije rata izabrani su: Alija Izetbegović, Momčilo Krajišnik i Krešimir Zubak, kao nacionalni lideri podijeljene Bosne i Hercegovine. Međunarodne snage NATO-a su 2004. godine zamijenile snage EU (Evropske snage – EUFOR)
G
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
12
da imaju državnu funkciju i organizaciju i mogu vršiti međunarodne odnose i
zaključivati međunarodne sporazume. Takođe "Ustav BiH temelji se na
decentralizovanom modelu države s velikim ovlaštenjima entiteta i kompleksnog
modela odlučivanja".6
Važna stvar koju treba primijetiti u kontekstu teme pomirenja je obim velikih i
brutalnih zločina kojima je civilno stanovništvo bilo izloženo tokom rata u Bosni.
Prema trenutnim procjenama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, oko 105.000
ljudi7 su žrtve rata. U krvavom oružanom sukobu u savremenoj Evropi otvoreni su
koncentracioni logori; počinjene su masovne egzekucije, a u jednom dijelu Bosne i
Hercegovine (Srebrenica) počinjen je čin genocida. Rat je bio izrazitog polnog
karaktera, jer su žene indirektno bile uključene u znatno veliki broj silovanja, prije
svega Bošnjakinje, a zatim i Srpkinje i Hrvatice , sa
velikim posljedicama na život žena i njihovih porodica, tačan broj osoba koje su
pretrpjele silovanja je teško odrediti, pa zato izvori ukazuju na različite brojeve.
Prema istraživačkom i dokumentacionom centru u Bosni i Hercegovini registrovano je
preko 440 lokacija zatvora i koncentracionih logora, 320 masovnih grobnica i 900
incidenata masovnih ubistava u kojima su i civili.
Početkom 2008. godine, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)
osudio je 45 Srba, 12 Hrvata i 4 Bošnjaka za ratne zločine počinjene tokom rata u
Bosni i Hercegovini. Do 2015. godine Sud Bosne i Hercegovine,
za ratne zločine, osudio je 140 optuženih. Među okrivljenima i osuđenim licima
postoje brojna lica iz političkog i vojnog rukovodstva, koja su direktno ili indirektno
donosila odluke i / ili djelovala na teritoriji BiH, i koja nisu ovdje navedena
pojedinačno.
Percepcija uloge Suda u javnosti u BiH je vrlo kontroverzna8, iako je baza podataka
Međunarodnog suda sadržavala sedam miliona dokumenata koji ukazuju na istoriju
sukoba. Mnoga hapšenja su predstavljena kao "dobrovoljna predaja", tako da su
optuženi mogli spasiti dostojanstvo i primiti novčanu nadoknadu od strane svojih
vlada, koja im je ponuđena da bi se prestali skrivati" (Berger, 2016)9 Međutim, brojni
primjeri pokazuju da su osobe koje su osuđene pred sudom u Hagu zbog zločina
6 http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918
7 Navedeni izvori sadrže informacije o ovim podacima:
http://www.media.ba/sites/default/files/rat_i_brojevi_-_ final.pdf
https://www.icmp.int/where-we-work/europe/western-balkans/bosnia-and-herzegovina/ , http://www.helsinki.org.rs/doc/testimonies33.pdf
8 Džulijan Berger (2016) tvrdi da je rad Tribunala bio temeljan, sveobuhvatan, pošten i pažljiv.
Mnogi advokati koji su učestvovali u procesu su obogaćeni ovom činjenicom. Slika Tribunala u javnosti nije praćena povjerenjem, već sumnjom u poštenje samog suda, s obzirom da su uhapšeni narodni heroji sva tri konstitutivna naroda. Žrtve rata i porodice poginulih su uznemirene činjenicom da optuženi uživaju u određenim povlasticama u Ševeningenu.
9 Berger, J. (2016). Krvnikov trag, Sarajevo: Bybook
13 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
počinjenih u ratu, nakon što su odslužili kaznu, , bili tretirani
kao nacionalni heroji.
Bosna i Hercegovina je podnijela optužnicu protiv Savezne Republike Jugoslavije
(Srbija i Crna Gora)10
pred Međunarodnim sudom pravde, i Sud je izdao presudu u
2007. godini, prema kojoj je rat u Bosni i Hercegovini imao međunarodni karakter. U
presudi je između ostalog navedeno da Srbija nije odgovorna za genocid u
Srebrenici, ali je odgovorna za nespriječavanje genocida i kažnjavanje osoba
optuženih za genocid. 11
Implikacije na događaje u BiH imale su i optužnice Hrvatske i Srbije u
Međunarodnom sudu pravde. Hrvatska je 1999. godine podnijela tužbu
Međunarodnom sudu za rat u bivšoj Jugoslaviji protiv Srbije zbog genocida u
Hrvatskoj.12 Srbija je 2010. godine odgovorila kontra-tuzbom u vezi sa vojnom
operacijom "Oluja"13
, hrvatske vojske. Međunarodni sud pravde odbacio je obje
optužbe, i utvrdio da nije počinjen genocid nad Hrvatima niti Srbima. Presuda je u
BiH bila očekivana sa veliko ; štaviše, odnoseči se
presuda biti prilika da se u Hrvatskoj izjasne o amnestiji za sve postupke protiv
Srba.14
Početkom 2017. godine Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev Međunarodnom
sudu pravde za razmatranje presude u BiH tužbi protiv Srbije15.
,
članu Predsjedniš -dejtonskoj
istoriji Bosne i Hercegovine, dok je predsjednik RS Milorad Dodik rekao da je
10 Sud je zaključio da Crna Gora nije odgovorna strana u sporu zbog činjenice da je tužena
država (Federalna Republika Jugoslavija) naslijeđena od strane Srbije, dok Crna Gora dijeli samo odgovornost.
11 Izvor: http:// www.slobodnaevropa.org/a/697117.html
12 Hrvatska je optužila Srbiju za smrt 12.500 ljudi, patnju zatvorenika u logorima, uništenje
vjerskih objekata i vraćanje kulturnog naslijeđa. Tužba je zahtijevala informacije vezane za
sudbinu 865 nestalih Hrvata.
13 Srbija tvrdi da je 1.719 Srba ubijeno, a 250.000 poslato u izgnanstvo u operaciji Oluja.
Protivtužba je zahtijevala kažnjavanje počinilaca genocida, povratak izgnanih izbjeglica i poštovanje ljudskih i građanskih prava.
14 Izvor: http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/saznajemo-hag-odbio-zahtev-bih-za-reviziju-
presudeprotiv-srbije/wssjnt9 Izvor: http://vijesti.hrt.hr/378138/sud-u-haagu-odbacio-zahtjev-za-reviziju-presude-protiv-srbije- za-genocidu-srebrenici
15 Nakon što sud utvrdi određene činjenice, pozvaće Srbiju da podnese svoja zapažanja o
zahtjevu. Sud je dao ad hoc termin od tri do šest mjeseci. Pročitajte više na: http://www.slobodnaevropa.org/a/bih-revizija/28326887.html
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
14
inicijativa za reviziju "akt mržnje Bošnjaka u Sarajevu protiv Srba".16
predstavnika Bosne i Hercegovine na čelu preispitivanja, s obzirom na to da
prethodno a. Takva
odluka Suda dovela je do odbijanja zahtjeva za preispitivanje jer je usvajanje lidera
revizije bilo preduslov za eventualno suđenje. 17
Prema Ustavu iz 2009. godine, Bosna i Hercegovina je zemlja tri konstitutivna naroda
koja se sastoji od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske i Brčko Distrikta.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice 1998. godine, obezbijeđen
međunarodnim vojnim snagama, ima mandat da donosi odluke koje
vlast. Parlamentarna
skupština vrši zakonodavnu vlast i ima dva nivoa
.
Što se tiče sastava
, koji su 2009. godine dobili parnicu protiv
BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, jer kao Romi i Jevreji ne mogu
biti kandidati u izboru za ova dva tijela.18 -Finci" puno govori o
uspostavljanju funkcionalnog demokratskog društva. Presuda je još uvijek u toku i
njeno
kraja 2017. godine.19
Federacija BiH proglašena je 1994. godine, entitetom kojim predsjedava
predsjednik, a Vlada Federacije vrši izvršnu vlast. Parlament Federacije ima
dva doma (Predstavnički dom i Dom naroda). Sudsku vlast vrše Ustavni sud,
Vrhovni sud i Sud za ljudska prava i kantonalni i opštinski sudovi. Presude
Vrhovnog suda su konačne . "Kantoni su teritorijalne i političke
jedinice u Federaciji. Na osnovu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine svaki
od okruga-kantona ima svoj ustav, koji pruža zakonodavne, izvršne i sudske
funkcije vlade i poslovanja i organizacije lokalne samouprave.'' 20
16
Izvor: http://www.nezavisne.com/novosti/bih/DW-Revizija-vrlo-neugodna-prica/414595
17 http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/saznajemo-hag-odbio-zahtev-bih-za-reviziju-
presude-protivsrbije/wssjnt9
18 Izvor: http://www.slobodnaevropa.org/a/sest-godina-od-presude-sejdic-finci/27442432.html
19 Izvor: http://www.nacional.hr/inzko-bih-u-2017-mora-provesti-presudu-sejdic-finci/
20 Pročitajte više na: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918
15 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
1992. godine i
uskladila ga sa Ustavom iz 1995. godine. Predsjednik entiteta je šef države, ali
je izabran od strane građana. Vlada vrši izvršne funkcije, i ona je izabrana od
strane Narodne skupštine kao jednodomni parlament koji vrši zakonodavnu
funkciju vlade. Kontrolu nad usvojenim zakonima, propisima i aktima Narodne
skupštine, radi utvrđivanja da li usvojeni zakoni, propisi ili akti ugrožavaju
vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda,
Srpske.21
Osim toga, postoji i Senat, koji je savjetodavno tijelo ustavnih
institucija. Vrhovni sud je najviši sud koji osigurava primjenu zakona.
Administrativno i teritorijalno, Republika je podeljena na opštine.
Federacija Bosne i Hercegovine usvojila je zakon o osnovama socijalne zaštite 1999.
godine, zaštitu civilnih žrtava rata i zaštitu porodica s djecom, dok je 1993. godine
usvojen zakon o civilnim žrtvama rata Republike Srpske. Reforma krivičnog
zakonodavstva počelo je u manjem obimu usvajanjem novog krivičnog
zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (1998.), u Republici Srpskoj (2000.)
i Distriktu Brčko (2001.). Sveobuhvatan pristup ovoj reformi pokrenut je još 2002.
Godine, kada su započete aktivnosti na usvajanju propisa o krivičnom pravu na svim
nivoima i angažovanjem prije svega OHR-a (Ured visokog predstavnika), tako se
donose sve nove i usaglašene ZKP i KZ 2003. godine. Zakon o zaštiti ugroženih
svjedoka usvojen je 2003. godine.
Izmjene zakona su donijete tokom 2004. i 2005. godine. Ovaj zakon propisuje mjere
psihološke podrške svjedoku i zaštitu identiteta i privatnosti kroz mjere, kao što je
iskaz putem video veze, svjedočenje bez prisustva optuženog, čije svjedočenje može
biti praćeno iz drugih prostorija, izobličenja glasa i drugih mjera.
, preseljenje, promjene identiteta itd.
Zakon o nestalim osobama usvojen je 2004. Godine, s ciljem razjašnjavanja sudbine
nestalih osoba. Ovo je prvi zakon ove vrste na svijetu. Predviđeno je osnivanje
Instituta za nestale osobe (MPI) na nivou BiH, kako bi se zamijenio rad Komisija za
nestala li
, kao i
rješavanje sudbine nestalih. MPI je osnovan 2000. godine, a osnivač je bila
Međunarodna komisija
suosnivač Instituta, zajedno sa ICMP-om. Osnovan je Institut za istraživanje zločina
protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Institut je osnovan na Univerzitetu u
Sarajevu, i bavi se dokumentovanjem ratnih zločina.
Pokrenuta je serija zvaničnih, institucionalnih inicijativa u BiH za dokumentovanje
ratnih zločina i pričanje istine o zločinima iz prošlosti. Prva inicijativa za stvaranje
Nacionalne komisije za istinu i pomirenje (TRC) u Bosni i Hercegovini pokrenuta je
21Izvor: http://www.vijecenarodars.net/index.php/vijece-naroda/o-vijecu
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
16
2000. godine, pa 2005. godine druga inicijativa za stvaranje komisije u BiH. Na
osnovu toga su osnovana 2003. godine Komisija za istrage događaja u Srebrenici i
okolini, od 10. do 19. jula 1995. godine, a 2006. godine Komisija za utvrđivanje
činjenica o stradanju Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja i drugih 1992. - 1995. godine u
Sarajevu. Na entitetskom nivou djeluje Centar za istraživanje rata i ratnih zločina i
traženje nestalih osoba u Republici Srpskoj, a Federalna komisija za nestala lica
osnovana je u Federaciji BiH.
Građansko društvo je uključeno u proces dokumentovanja ratnih zločina i iskazivanja
istine, a 2004. godine formiran je Centar za istraživanje i dokumentaciju (IDC) koji
"istražuje i prikuplja dokumente, činjenice i informacije o genocidu, ratnim zločinima i
svim oblicima kršenja ljudskih prava bez obzira na etničku, socijalnu, vjersku ili rasnu
grupu kojoj pripada žrtva ". Međutim, Republička organizacija porodica
zarobljenih i ubijenih vojnika i nestalih civila Republike Srpske kritikovala je rad
IDC-a i Tužilaštva BiH, zbog sporosti u postupanju s zahtjevima za ekshumacije i
sumnje u pristrasnosti pri prikupljanju dokaza. Ista organizacija zatražila je da vrati
proces traženja nestalih na entitetski nivo.22
Pored toga, ista organizacija bila je
kritična prema radu Instituta za nestala lica Bosne i Hercegovine, zbog
usredsređivanja na Srebrenicu i žrtve Srebrenice, gdje je tražila samo odgovornost
Srba,23
a ignorisala odgovornost Bošnjaka, posebno u vezi sa zločinima koji su se
dogodili u srednjem Podrinju24
i / ili u vezi sa patnjama Srba u Sarajevu.
Organizacije civilnog društva (Centar za humanitarno pravo iz Beograda, IDC iz
Sarajeva i Documenta iz Zagreba) učestvovali su u regionalnoj inicijativi za
uspostavljanje mehanizama za dokumentovanje ratnih zločina i kazivanja istine. Oni
su pokrenuli široku inicijativu nacionalnih i regionalnih konsultacija sa različitim
grupama iz civilnog društva (žrtve, umjetnici, ratni veterani, omladinska udruženja,
civilne organizacije za ljudska prava, udruženja žena, itd.) o mehanizmima
utvrđivanja i istinitosti o ratnim zločinima iz prošlosti.
Što se tiče regionalne povezanosti, Igmanska inicijativa je isto tako dio toga, a čiji su
nosioci bili Centar za regionalizam, Demokratski alternativni forum Sarajevo i
Građanski odbor za ljudska prava iz Zagreba. Inicijativa je osnovana kao krovno
udruženje koje okuplja više od 140 nevladinih organizacija, čiji je cilj jačanje
ekonomske i političke saradnje i podsticanje normalizacije odnosa između zemalja
koje su uključene u Dejtonski sporazum (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i
Crna Gora).
22
Izvor: http://www.poginuliinestalirs.org/index.php/2013-03-06-00-20-38/79-процес-
тражењанесталих-вратити-на-ентитетски-ниво
23 Izvor: http://www.srna.rs/novosti1/310484/institut-za-trazenje-nestalih-bih---produzena-
federalnakomisija.htm
24Izvor: http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/2378781/stradanje-srba-u-podrinju-
pravda-za-slobodana.html
17 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Od istraživanja koja pokrivaju pitanje izgradnje mira, vrijedi istaknuti nekoliko njih.
Jedno od prvih istraživanja na temu izgradnje mira izvršeno je 2008. godine
pod nazivom Mir i aktivizam u Bosni i Hercegovini (Tema i sar., 2008) na
uzorku od 1.500 građana sa čitave teritorije BiH. Cilj istraživanja bio je
predstaviti informacije o
. Istraživanje je
sprovedeno na uzorku od 1.500 građana sa čitave teritorije BiH sa namjerom
da ispita stav prema mirovnim nevladinim organizacijama. Rezultati su
pokazali da su građani BiH generalno upoznati sa radom nevladinih
organizacija (81%), uglavnom putem medija i javnih sastanaka. Građani
smatraju da su najkorisnije organizacije nevladine organizacije koje se bave
ljudskim pravima, rekonstrukcijom i rehabilitacijom i obrazovanjem, a nešto niži
rezultati dobijeni su za organizacije uključene u obuku i zapošljavanje i vjerske
organizacije. Veliki broj građana (72%) nije upoznat sa radom organizacija
uključenih u izgradnju mira, povjerenje i poboljšanje odnosa između naroda u
BiH, a samo manje od 1% ispitanika imenovalo je jednu ili više ovih
organizacija. Rad nevladinih organizacija za mir, građani smatraju srednjim
uspjehom (55,4%), 25% njihovog rada smatraju neuspješnim, dok je najmanji
procenat ispitanika (18%) vjerovao da je njihov rad uspješan. Najviše su
vrednovane aktivnosti nevladinih organizacija koje rade na
, o
, prema odgovorima
le su institucije u organizaciji kulturnih i
sportskih događaja, zatim obrazovne institucije, lokalne nevladine
organizacije, poslovni sektor, mediji i međunarodne institucije. Ispod prosjeka
su vrijednovane
sudovi i vjerske zajednice.
Kvalitativno istraživanje "Nedovršeni mir - potreba za dugoročnom strategijom
u Bosni i Hercegovini (Nansen dijalog centar Sarajevo i Safervorld, 2010)
donijelo je nekoliko zaključaka. Studija zaključuje da problemi prošlosti ostaju i
prenose se i dalje. Zapravo, "u Bosni i Hercegovini nisu preduzeti zvanični
pokušaji iniciranja šire javne rasprave ili dijaloga o ratnim događajima,
" (2010: 29). Kao
rezultat toga, nije bilo značajnih napora da se podrži pomirenje. Istraživanje je
istaklo da ljudi ne poznaju patnje drugih etničkih grupa. Takođe, javne
institucije "nastavljaju rat, samo sa drugim sredstvima". Terensko istraživanje
potvrdilo je da su etničke podjele duboko institucionalizo
"zato što su fokusirani na primjere međuetničkih konfrontacija mnogo
više nego na koegzistenciju" (2010: 30).
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
18
U 2011. godini sprovedeno je istraživanje "Ostavljanje prošlosti" stavova
mladih u Bosni i Hercegovini (Nansen dijalog centar Sarajevo i Safervorld,
2012
, i prevladaju međuetničke
barijere u dugoročnom periodu, ako im se obezbijedi dovoljna podrška i ako
vide rezultate konstruktivnog angažovanja u društvenom životu. Uticaj rata bio
je manji na mlade ljude, nego na stariju generaciju. Iako se mladi ne slažu sa
etničkim podjelama, konstruktivnu društvenu interakciju smatraju pozitivnom i
poželjnom, samo je malo njih izabralo ovaj pravac na sopstvenu inicijativu.
Socijalno povjerenje mladih je nisko; oni ne vjeruju vlastima, političarima,
javnoj upravi, medijima i policiji. Mladi ljudi ne pokušavaju da promij
. Ovo je dij
vnu akciju. Istraživanje zaključuje
da je malo vj
manipulacije i ideja koje podržavaju sukob, ali je i malo vjerovatno da apatija
mladih postane pokretačka snaga za pozitivne promjene bez značajne
podr
dovoljno jaki da se odupru nasilnim impulsima.
Istraživanje pod nazivom 'Omladinski i mirovni rad u BiH' (Sejfija i drugi,
2013) pokazalo je da mladi ljudi ne smatraju da je sadašnje stanje normalno, i
da među njima postoji i interes za mir i pomirenje (Sejfija i drugi, 2013
aktivizma među mladima je obrazovne prirode, tj. odnosi se
na sticanje znanja iz oblasti "pedagogije mira" i ljudskih prava. Pri tome, oni
"stiču alate za mirovni rad, ali ih više ne koriste" (Sejfija i drugi, 2013: 88). U
perifernim oblastima, bavljenje mirovnim aktivizmom može se smatrati
moralno sumnjivim i takođe predstavlja opasnost po bezbijednost svojih
protagonista. Rezultati pokazuju da je zagovaranje mira od strane nevladinog
sektora prepoznato među mladima. Oni smatraju da bi trebalo da budu više
uključeni u stvaranje mirovnih programa i projekata zajedno sa starijim
generacijama (64%) i da ih treba uključiti u procjenu ovih aktivnosti, te u
metode i oblike mirovnog,
34% ispitanika smatra da bi trebalo da mirno utiču na rad
političkih partija, pri čemu su pokazali svijest o značaju uticaja politike na
izgradnju mira. Kao negativno iskustvo, mirovni aktivisti obično se pozivaju na
diskontinuitet u postupanju sa mirovnim procesom j
" i nedostataku kontinuiranog dijaloga
između političara i učesnika u pojedinačnim događajima (Sejfija i drugi,
2013:91).
U istoj godini, 2013, objavljeno je istraživanje "Faktori u pomirenju: religija,
lokalni uslovi, ljudi i poverenje" (Vilkes i drugi, 2013), pri čemu se pokušalo
19 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
identifikovati i objasniti uticaj različitih faktora na stavove pomirenja. Ispitanici
(75,4%) su potvrdili podršku pomirenju i povjerenju između vjerskih i etničkih
g
ijevanje, poštovanje
različitosti i pomirenja (84,4%), kao i priznavanje i kompenzaciju žrtava rata u
svojim lokalnim zajednicama (71,4%) (Vilkes i drugi, 2013:6
treba podržavati, i manje su spremni podržati istraživanje stručnjaka o
uzrocima rata i iskustvima vezanim za rat i uspostavlja
povezane sa genocidom, dok 64,7% smatra da je važno složiti činjenice
vezane za br
smatrati preprekom.
Rezultati empirijskog istraživanja
Koncept pomirenja
Koncept pomirenja analiziran je nizom narativa koji su, prema njihovoj definiciji,
manje ili više prefinjene gradacije načina na koji se ostvaruje pomirenje. Postoji
saglasnost ispitanika da se desilo zvanično pomirenje, ali niz drugih daljih narativa
ukaz punom spr
, a neki ga stavljaju u širi politički i
ekonomski kontekst.
. Iako
bi pomirenje trebalo prepoznati i prihvatiti na svim nivoima društva, to u stvarnosti
nije slučaj.
Možemo se pomiriti sami ili sa našom porodicom. Međutim, u sadašnjem
vremenu i u sadašnjim uslovima, kao što je postratna situacija uopšte, nakon
raspada bivše države, pomirenje je nešto što je vrlo veliko. Ova riječ izgleda
toliko daleko da se može smatrati idealom. Pomirenje treba da prođe kroz sve
segmente našeg društva kako bi došlo do ravnoteže.
(Privatni sektor, Sarajevo)
Mislim da je pojam pomirenja zapravo zavisan od konteksta u kojem se mire
određene strane. Pomirenje u dječijoj igri, i recimo, u političkoj stvari nije isto.
Političko pomirenje, u mom pogledu na svijet i percepciju, zapravo je donekle
varljiv izraz.
(Građani , Sarajevo)
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
20
Slj riječ koja odgovara pomirenju pomilovanje ili oproštaj.
Pored oprosta, pomirenje je, prema nekim ispitanicima, isto kao i samopouzdanje.
Povjerenje se može postaviti na dva nivoa, nadnacionalno i transnacionalno, gdje
prvi nivo ukazuje na nehomogenosti pri pristupanju pomirenju unutar iste nacije.
U svakom slučaju, u BiH nije bilo pomirenja koliko sam želio. Ipak, mi se neke
stvari ne uklapaju kao ljudsko , ali situacija je takva, život se mora
nastaviti... Ovo se odnosi na rat u BiH, koji je bio takav, krvavi rat; ljudi su
ubijani, mučeni i silovani. Sada, pitam se, kako da pitam osobu koja je
doživjela sve, kako se ona osjeća , nisam ga doživio; Ja sam samo
iskusio uništavanje predmeta, pa sam halalio25
i nastavio da živim.
(Privatni sektor, Brčko distrikt BiH)
Pomirenje ne mora biti samo između etničkih i civilnih grupa. Povjerenje i/ili
pomirenje može biti i unutar iste nacionalne grupe.
(Građanin, Brčko distrikt BiH)
Pomirenje još uvek nije ukorijenjeno u svakodnevnom životu ljudi. Postoji vidljiva
nacionalna segregacija kroz neformalnu prostornu podjelu ljudi, posebno u manjim
zajednicama. Podj
predstavnici tri naroda u različitim
organima blokiraju proces donošenja odluka. Stranački interesi prevladavaju nad
interesima lokalnih zajednica. Jedan od ispitanika smatra da postoje tri istine o ratu u
BiH i, kao takve, treba ih prihvatiti, to bi moglo samo doprinijeti stabilnosti i razvoju
pomirenja.
Znamo da je grad podijeljen. Kafići su neformalno podijeljeni. Formalno,
nikome nije zabranjeno da ide u bilo koji kafić, nikome se ne bi ništa desilo da
uđe, ali se neformalno zna gdje Srbi sjede, Bošnjaci ili neko drugi. Pomirenje u
ljudskim umovima se nije desilo, ali u sistemu toga ima. Dakle, institucije su
takve - multietničke. Vlast se sastoji od ljudi svih tri naroda. Moguće je i
preglasavanje, zbog čega trenutno nismo usvojili budžet, nemamo Zakon o
mladima, mnogo stvari nije regulisano, iz razloga što uvijek postoje neki
predstavnici etničkih grupa koji misle da predmet ili nije neophodan za njih, ili
žele da ga koriste kako .
Više pažnje se posvj , stranačkim interesima, nego što
razmišljaju o prednostima za svoju nacionalnu zajednicu. Međutim, poenta
moje priče je da je pomirenje bilo na papiru, ali to nije slučaj u praksi... Ako se
u gradu organizuje događaj, na primjer, ako Srbi organizuju neki od svojih
vj
, predstavnici drugih vj
25
Turcizam. „Halaliti“ znači oprostiti
21 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
, ali ob
prisustvovati ovakvom događaju... Nema mnogo slučajeva da ljudi iz jedne
nacionalne grupe podržavaju druge, kako bi se uvj
druge
dvije grupe - napisane pod navodnicima – kao neprijatelja. Kao nekoga
jeti dovoljno dugo da nađemo istinu. Dakle,
postoje tri istine i samo ako prihvatimo da postoje tri istine, onda možemo
razgovarati o pomirenju. Uopšte, u ovoj zemlji, ako bi neko nametao svoju
istinu nekome drugome, postojao je problem, a Brčko Distrikt je primjer izgleda
naše države.
(Civilno društvo, Brčko Distrikt)
Politička i vjerska elita vrlo malo radi na tome da uspostavi mir, a u njihovom
ponašanju se može prepoznati jedne od prepreka pomirenju. Građani, generalno,
imaju nizak životni standard, a samim tim se ne osj ijednim. Proces
pomirenja jerima kriminalnog i koruptivnog ponašanja.
Mislim da političari i službenici ne doprinose pomirenju u BiH. Što se tiče ljudi,
mislim da je njihova jedina preokupacija ekonomija. Svi mi živimo lošije nego
ranije, a to znači da moja gen
sigurno kada je u pitanju zločin, korupcija i sve ostalo... Teško je vidjeti na
televiziji i ja sam pokušavao da ne gledam ni dnevne vijesti, niti čitam te
informacije u vezi sa argumentima političara i ne znam, stvarno je teško za
novu generaciju djece da žive u takvoj zemlji.
(Javni sektor, Sarajevo)
Političke elite su međusobno pomirene, i vlada i mediji još uvek podstiču ljude da se
dijele prema tome ko je umro na kojoj strani i koje su nacionalnosti su žrtve. Važno je
da se elita konstantno "igra sa" monoetničkim interesima, koji dominiraju u interesu
svih muških / ženskih građana. O koegzistenciji i izgradnji pomirenja govori se veoma
malo, a pozitivni primjeri rijetko se prikazuju u javnosti.
Sve dok smo i dalje, naravno, podstaknuti od strane vlasti i medija, da brojimo
žrtve i zločine, sve dok smo mi "naši" heroji i "njihovi" kriminalci, mislim da je
konačno pomirenje i prevazilaženje prošlosti nemoguće. Proces pomirenja
treba da se započne na nivou politike. Ali, nažalost, današnja politička elita to
uopšte ne želi. Naravno, svi oni, mislim na elitu bilo koje pojedinačne etničke
grupe, odavno su se pomirili među sobom, ali i dalje insistiraju na "toplom
režimu", koje održava stanje napetosti među
određeni "status kvo". Nastavlja se svakodnevno zagrijavanje i serviranje priča
, razlikama među
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
22
nama, ali niko ne govori o onim malim, svakodnevnim, pozitivnim pričama koje
se događaju svuda u BiH. Prije svega, postoji teza o "vitalnom nacionalnom
interesu" koja spjrečava sticanje povjerenja i izgradnju procesa pomirenja
među građanima.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Ciklusi lokalnih i opštih izbora odvijaju se sa razmakom
- kada političari osj opasnost da održe
vlast. U ovim ciklusima proces pomirenja najviše boli, jer se izražavaju radikalni
stavovi koji obeshrabruju pomirenje.
Pa, naravno, političke elite u BiH vole, kako bi zadržale svoju poziciju i
nastavile da uživaju u njenim punim pogodnostima i kada primijete da njihova
popularnost pada, da pokreću takve prič
u nekim konfliktom, iza nje stoji .
(Civilno društvo, Sarajevo)
Koncept pomirenja znači neosporno prihvatanje odgovornosti za počinjene zločine.
Zločin počinjen u: Kazanima, Kravici, Srebrenici, Mostaru, Prozoru itd. trebao bi biti
prihvaćen od stranne počinioca, Bošnjaka, Srbina ili Hrvata. U isto vrijeme, pomirenje
bi trebalo biti započeto od lokalne zajednice prema vrhu
, pri čemu bi nosioci mirovnih
inicijativa trebali biti članovi civilnog društva.
Bošnjačka, srpska ili hrvatska strana trebaju prihvatiti zločine počinjene u
njihovo ime. U ovom slučaju, bilo bi, na primjer, da Bošnjaci prihvate zločine
na Kazanima ili u Kravici. Da Srbi prihvate zločin genocida u Srebrenici i Hrvati
da prihvate zločin
.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Slijedi potpuno suprotan diskurs koji se bavi potrebom potiskivanja prošlih i
prethodnih
. Brojne
godišnjice i proslave, na , dovode do sukoba
"uspomena" i "simbolike" i zagrijavanja sj , te pooštravanje
nacionalnih tenzija.
23 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Po mom mišljenju, to je prevashodno samo prevazilaženje prošlosti, i svega
što se desilo u prošlosti. To konkretno kažem o nama u Sarajevu. Ovo je
proces u kome bi ljudi trebali konačno da pređu preko svih ratnih priča iz
devedesetih, priče koje se ovdje govore već dvadeset godina, i ništa se ne
događa. Ljudi bi trebalo da žive zajedno, ali svakodnevno, kako u medijima,
tako i na ulici, a ne da neprestano pominjemo iste priče o tome ko je kriv, koji
je započeo rat i slično.
(Civilno društvo, Sarajevo)
, a onda ga
neko drugi baci u kontejner... Previše je mržnje još uvijek među ljudima, iako
je ova mržnja, po mom mišljenju, više "okrenuta" političkim liderima i svim
vrstama organizacija.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Slj ; ruralna područja prihvataju pomirenje sa više
. Na primjer, govori o obrazovanju u malim, monoetničkim sredinama u
kojima nastavnici mogu biti samo iste nacionalnosti kao i učenici kojima
, kao i da
smatraju da su tolerantniji.
Nekako bih podijelio riječ BiH, ali i riječ život i koegzistencija. U pogledu
Distrikta Brčko dijelili bi se na urbani dio i ruralni dio. Zapravo, mi smo,
konkretno mi u gradu, a posebno mi koji smo aktivni u civilnom sektoru ili u
bilo kojoj organizaciji, mnogo otvoreniji i imamo šire stavove, prihvatamo
razlike... Iako, možda, 20 ili 30 kilometara izvan
; u srpskom selu je srpski
učitelj, u muslimanskom selu je nastavnik koji je musliman. Imali smo slučaj u
(ispitanik je naveo mjesto), gdje učitelj ne može raditi (ispitanik je naveo
ime), zbog toga što je musliman, pa su roditelji učenika uložili prigovor.
(Civilno društvo, Brčko Distrikt)
Distrikt Brčko ima iste probleme kao i cijela BiH. Izvan gradova, kretanje ljudi je
manje sigurno, posebno u napuštenim dielovima zemlje. Zbog veće izolacije ljudi u
ruralnim područjima, mnogi stanovnici još nisu sreli pripadnike drugih etničkih grupa,
ali prema njima jedan ispitanik ima izraženije stereotipe i predrasude. U takvim
okruženjima, aktivnosti civilnog društva i lokalnih zajednica treba intenzivirati kako bi
se ljudi susretali češće.
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
24
Mislim da je došlo do formalnog pomirenja. Distrikt Brčko se može posmatrati
kao segment odvojen od Bosne i Hercegovine, što se odražava u cijelini...
Kada kažemo - pomirenje – istina je da ljudi ne napadaju jedni druge, mogu
hodati i šetati normalno, ipak, ovo treba uzeti sa rezervom... Izvan grada to
nije toliko liberalno okruženje. Morate striktno uzeti u obzir kako se oblačite,
kakvu ste kapu stavili i, možda, koju muziku trebate slušati u autu ... Kada
govorimo o urbanom okruženju; Mislim da se ljudi navikli jedni na druge. Oni
imaju priliku da upoznaju ljude različite nacionalnosti i vjere svakog dana i
samo su naučili da se više ne plaše njih. U ruralnim područjima mnogi ljudi još
od rata nisu imali priliku da sjednu za isti stol sa ljudima koji su različite etničke
pripadnosti, i još uvek imaju predrasude. Dakle, proces pomirenja treba
nastaviti u smislu da se u ovim ruralnim područjima obavlja nešto više
aktivnosti.
(Civilno društvo, Brčko Distrikt)
Proces pomirenja, ako se gleda kroz restituciju imovine i povratak izbjeglih lica svojim
ama, skoro je završen. Mnogi dijelovi BiH još uvjek ne pružaju bilo kakav
prosperitet, ili izglede za zapošljavanje svojih građana. Generalno, mladi su suočeni
sa istim problemima, tj. nedostatkom posla. Ipak, ovaj diskurs zasniva se na činjenici
da je izgradnja mira spor proces, koji i dalje napreduje iz godine u godinu.
Naša zemlja je imala strašan rat, i taj rat nije rezultirao ničijom pobjedom.
Dejtonski mirovni sporazum donio je mir, zaustavio rat, što je u suštini
najvažnije. Mi smo u situaciji kada milioni ljudi žive van BiH. Proces povratka i
pomirenja je na neki način vezan za političku situaciju... Proces pomirenja vodi
svoj put i ima strašno dobar napredak, ali naša zemlja ima izbore svake dvije
godine, kako u opštoj tako i u lokalnoj zajednici. Na ovim izborima pitanje
povratka i pomirenja se uvj
đene.
Dvadeset godina nakon potpisivanja mira, svjedoci smo ovih dana protesta u
RS i protesta koji su se dogodili u FBiH pre dve godine. A šta se desilo posle
ovih specifičnih protesta... Vidi, čitam u novinama da su povratnici nekako
najrizičnija grupa stanovništva... Oni koji su htjeli da se vrate u svoje domove,
vratili su se. Ako se vratite u mjesto Sokolac, Ključ ili Cazin, vi ste bez posla i
to je drugi dio problema. Uglavnom, proces pomirenja radi. Radim u BiH
institucijama, imao sam priliku gledati ljude koji sjede u Parlamentu na
televizijskim vijestima i hvataju jedni druge za vratove i nisam mogao vjerovati
svojim očima da ih vidim sutradan da sjede zajedno u restoranu. A onda sam
shvatio da je proces pomirenja nešto što je stalan proces, i da svake godine
postaje bolji i izraženiji. Samo nas političari koriste kao birače i u nekom
momentu će pomenuti pitanje pomirenja, kako bi postigli svoje političke ciljeve.
Ja recimo radim u institucijama BiH i nikada do sada nisam doživio negativnu
konotaciju od kolega čija je religija drugačija od moje i drugog političkog
uvjerenja... Radio sam sa mladima koje sam sreo u Trebinju, na , u
25 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Rudom, u Banjoj Luci, Brčkom, Glamoču i vidio sam da svi mladi u BiH, bez
obzira na to, svi imaju iste probleme, posebno stipendije, obrazovanje,
nezaposlenost i sve ostalo. A ti mladi ljudi su upravo naša šansa da zemlja
napreduje. Vj . Nažalost, uvj
/ ili ljudi na vlasti koristiti na
se, i zavise
jedni od drugih.
(Javna institucija, Sarajevo)
Slj . Činjenica da
su se dogodili ratni zločini, i da ih ljudi još nisu prevazišli, ima uticaj da ekonomija nije
na prvom mj onih koji se bave privatnim biznisom.
Mi smo multietničko okruženje, gdje nažalost, i nakon dvadeset godina od tog
ludog rata, još uvjek biznis i ekonomija nije na prvom mjestu što je, po mom
mišljenju, osnovni faktor za ljude da budu zaposleni i da rade, bez briga o
pitanjima poput religije i tako dalje. Praktično, ako bi ovo pitanje pokrenuli
1980, ljudi bi odgovorili: "Ne znamo zašto to pitate, nemamo nikakvih
problema." Danas je ovo pitanje logično, pošto su ljudi doživjeli ono što su
doživjeli, ili ono što je još uvjek prisutno, i plašim se da postoje mnogo
uplitanja u poslovanju, koje ja lično osj . Pored činjenice da
ste kvalitetno i poslovno lice itd., ipak se, nažalost, više vodi računa o vašoj
nacionalnosti.
(Privatni sektor, Brčko Distrikt)
Izgleda da je diskurs koji uspostavlja pomirenje na individualnom nivou izuzetno
važan. Ako ne postoji individualno pomirenje, pomirenje koje se primjenjuje "od vrha"
sa globalnog ili nacionalnog nivoa se .
Diskurs "drži" logiku najdubljeg, ličnog pomirenja, koje neki članovi zajednice ne
mogu ostvariti. Suprotno je političkim tenzijama nacionalnog kolektiva. Ovaj diskurs
može dovesti do stavova koji odbacuju kolektivnu odgovornost za zločine.
U suštini najvažnije pomirenje je na individualnom nivou. Izuzetno je važno
dopustiti političarima da kažu da je pomirenje važno i pomirenje zemalja, ali
zapravo pomirenje se zasniva na individualnom nivou kao takvom... Ovo se
kaže u medijima i u ime neke zemlje, isto je rečeno i devedesetih godina, ali
pojedinci su oni koji su na kraju počinili zločine.
(Građani, Sarajevo)
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
26
Istraživanje je otkrilo i diskurs prema kojem je pomirenje u potpunosti ostvareno.
Veoma jednostavan pristup pomirenju nalazi se u svakodnevnom životu i na
lokalnom nivou.
Za mene je pomirenje je ovdje i ostvareno je. Zato što sarađujemo jedni sa
drugima, živimo u istom gradu, idemo u istu školu, pijemo istu vodu, isto sunce
nas grije, iste ulice dijelimo, sviramo i sve ostalo... Dakle, ako pričamo o
pomirenju, mislim da je postignuto.
(Civilno društvo, Brčko Distrikt)
Postoji dobra doza pomirenja bar u Brčkom. Hajde, sjetimo se vremena poslije
rata, kako su se svi ponašali. Hodao sam po gradu u strahu,
.
(Građani , Brčko Distrikt)
Sa strane istraživačkog nivoa pokazali smo kako ispitanici konceptualizuju pomirenje,
kako je ono o i koje su prepreke tome. Ne radi se samo o konceptu / pojmu
koji
izgleda, posebno u kontekstu
zločina koji su se dogodili
(političkim, ekonomskim, kao i individualnim i kulturnim
pomirenja pretežno u lokalnim zajednicama.
27 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Nacionalni nivo
Nivo nacionalnog pomirenja u BiH je veoma nizak. Ovaj rezultat istraživanja
zasnovan je na seriji narativa u korist međusobnih odnosa između političara,
političara i vjerskih lidera, odvajanja politike od "ljudi" i nestrukturiranog ponašanja
države (poštivanje zakona).
U procesu izgradnje mira postavljeno je pitanje značaja vjerskih zajednica i uloge
vjerskih lidera koji neminovno imaju veliki uticaj na to da je povećan nacionalni
kolektivitet. Ispitanici smatraju da vjerski lideri trebaju voditi pomirenju, ali i procijeniti
da li je njihov diskurs tradicionalan i često snažno povezan sa ekstremnim stavovima
političara, te doprinosi širenju međuetničke netrpeljivosti.
A onda tu su vjerski lideri, koji bi trebalo da vode pomirenju, a ne da vode
takvu politiku, koju sam vidio na njihovim poslj
onda ljudi steći povjerenje jedni prema drugima, i na vjerskoj osnovi, i onoj
koja se tiče državne vlasti. O tome se mnogo toga , ali ako želimo
pomirenje, moramo učiniti da institucije posluju u skladu sa zakonom, u skladu
sa savremenim pravnim načelima, kako bi građani bili sigurni, posebno kada
je u pitanju pravosuđe i policija a zatim i drugi državni organi. U tom slučaju
vjerski lideri obavljaju svoj dio posla, a ne potenciraju ekstremizam u kontekstu
religije, jer desničarski lideri stoje ispred svih religijskih konfesija. Političari, koji
često djeluju zajedno sa vjerskim vođama, naročito prije izbora, podgrijavaju
strah među narodom, u cilju kako bi da efikasno zadržali sebe na vlasti.
(Javni sektor, Sarajevo)
ovratak u BiH bio relativno uspješan. Stanje je
donekle takvo da građani, zbog nezaposlenosti i ekonomskog standarda, i
dalje u velikoj mjeri zavise od političara i politike... Ključni akteri za poboljšanje
stanja i položaja društva su političari i predstavnici verskih zajednica.
(Civilno društvo, Brčko Distrikt)
Prihvatanjem pomirenja, političke elite djeluju instrumentalno. Njihove svađe i sukobi
su samo farsa i samo su naizgled doveli do sukoba - ispitanici su uvjereni da su
političke elite međusobno solidarne. Međutim, nacija je odvojena od politike, jer
politika ne ojačava privredu, čiji je razvoj neophodan za razvoj društva. Mediji veoma
rado podržavaju zaoštravanje tenzija, a oni, kao saradnici političkih elita, sagledavaju
se u negativnom kontekstu.
Ljudi, da, ali kad su u pitanju političari, negdje u medijima se kaže određeni
argument i eto ga, naizgled... sukob. A
, kako bi se ljudi držali dalje od
istiniti , a to bi trebalo da bude prioritet, kao
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
28
što je i ekonomija. Da ne spominjemo druge stvari koje smo degradirali,
obrazovanje naprimjer, a i naša kultura je jako loša.
(Javni sektor, Sarajevo)
Zbog političke situacije, društvo ima loše izglede. "Stare" političke partije "ucjenjuju"
ljude, i ne postoje akteri koji bi bili u stanju da se efikasno suprotstave. Pasivnost
nacije je očigledna. Sa druge strane, postoji "šizofrenija" koja ne doprinosi
perspektivama pomirenja niti izgradnji zajedništva. Očigledno se ispitanici ne mogu
pomiriti da u jednoj državi / gradu jedan narod slavi pobjedu, a drugi slavi poraz.
Teška ekonomska situacija u poslednjih nekoliko godina je, nažalost, sve gora
i gora, pa o sebi. Nacija je u
potpunosti ucjenjena, nema više studenata, radnika, a nema više ni mladih
radnika koji bi podigli svoj glas. Sve je u čeljustima političara, koji su lideri
partije od rata do danas, i koji ne rade ništa. Neprirodno je da u istom danu u
jednom gradu jedni slave svoju pobjedu, a drugi istovremeno svoj poraz. U
takvoj zemlji nema izgleda za budućnost.
(Privatni sektor, Sarajevo)
Kako bi se prihvatilo pomirenje, neophodno je da država postupa prema zakonu.
Samo struktuirano ponašanje državnih institucija može garantovati međureligijsku i
međuetničku toleranciju.
Ako želimo pomirenje, prvo treba da obezbijedimo sigurnost, a takođe treba
da postoji i tolerancija, kako međuvjerska tako i međuetnička. Da bi se razvilo
pomenuto, državni organi moraju prvo djelovati pravilno i u skladu sa zakonom
i propisima na svim nivoima. Međunarodna zajednica ne bi trebala dati prioritet
niti jednoj grupi. Primjer koji spriječava brže pomirenje je favorizovanje jedne
grupe žrtava u odnosu na drugu grupu žrtava. Imam puno kolega u Sudu BiH i
znam da su Srbi uvjereni da su optužnice napisane tako da uvijek bude više
osuđenih Srba nego Bošnjaka, čak kada su u pitanju i neke lakše optuž
svi advokati i tužioci koji iskreno govore istinu. Stoga, čak ni
Haški tribunal ne primenjuje isti kriterijum za sve, oslobađa odgovorne za
masovne zločine, dok drugi ne osuđuje. Ili, jedan sud proglašava nekoga
krivim, a drugi ga u potpunosti oslobađa, što znači da je politika u pitanju. Ova
perspektiva pomirenja mora se promijeniti u odnosu na ovaj diskriminacijski
stav u mnogim pogledima, posebno u odnosu na najvažnije. Zločinac je
zločinac i treba mu suditi po istom mjerilu.
(Javni sektor, Sarajevo)
29 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
preglasavanje odluka na lokalnom nivou. Ovaj način
glasanja utiče na nezadovoljstvo građana. Mnogi građani se osj .
Slj
, a posebno
manjinskog stanovništva.
Dolazim iz male opštine od nekih 25.000 stanovnika, i mislim da je posebno
važno ukazati na činjenicu, kakva je situacija povratnika u ovim područjima.
Ovdje, na primjer, u mom slučaju postoje Hrvati koji nisu bili raseljeni kao
Bošnjaci na području te opštine. Ne postoji tolerancija kada su u pitanju
Bošnjaci kao povratni . Na primer, prije nekoliko meseci
imali smo situaciju u kojoj su predstavnici političkih partija u opštini kroz neke
svoje kontakte i saradnju uspjeli da obezbijede jedan tip sporazuma i saradnje
sa turskom opštinom. Ovim sporazu
ni, u zakonodavnom
tij su odlučili da je zaobiđu. Mada, konkretno, kada se ti
odbornici pojedinačno pitaju iz kojih razloga su protiv toga, nisu nam dali
objektivan odgovore. Mislim da kroz ovaj proces pomirenja treba uložiti neke
dodatne napore kako bi ti ljudi, pored ekonomije, i pored drugih ključnih
faktora trebali uzeti u obzir i poboljšati status povratnika... Dakle
.
(Javni sektor, Sarajevo)
Razvoj privrede bi sigurno poboljšao proces i prihvatanje pomirenja. Država,
međutim, ne pomaže privrednicima da rade u sigurnim uslovima i ne zapošljava
ljude. Ako bi ekonomija u društvu bila jača i privrednici ujedinjeni,
.
, zapošljavanje ljudi. Kada imate veliki broj
nezaposlenih ljudi, onda se oni polako pumpaju nacionalističkom retorikom i
zadržavaju takav stav koji zapravo ne vodi ka pomirenju.
(Privatni sektor, Brčko distrikt)
Privrednici su prilično podijeljeni, ne rade zajedno, ne traže promjenu
poslovnog okruženja, i ne traže da budu stavljeni na prvo mjesto i da im se
daju određeni podsticaji za zapošljavanje ljudi. Ljudi koji rade, nemaju
vremena da razmišljaju o nekim trivijalnim stvarima i ko je ko u religioznom
smislu.
(Privatni sektor, Brčko distrikt)
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
30
Glavni akteri pomirenja, prvenstveno država, trebalo bi da pristupe pomirenju kao
svom glavnom cilju. Takođe, civilno društvo treba da, kroz razvoj kulture dijaloga,
sprovede opšti niz društvenih ciljeva. Pri tome treba uzeti u obzir karakteristike
zajednica u kojima žive ljudi. Nekima ko i multietničko
okruženje - to je stav
ispitanika iz javnog sektora. Dakle, iako se multietničko bosansko društvo nakon rata
promijenilo, ljudi i danas shvataju etnički suživot na različite načine.
Vjerujem da se svi oni mogu smatrati glavnim akterima pomirenja, i da bi s
jedne strane trebalo sistematski pristupiti problemu na državnom nivou. Sa
druge strane, na lokalnom nivou treba postaviti neke nevladine organizacije
koje bi trebalo da nađu neki način pristupa ljudima i da razgovaraju o ovom
pitanju. ... i onda, pomozite im da posmatraju sve probleme i
, možda bi to trebalo dozvoliti ljudima.
Međutim, u nekim dijelovima ljudi vole da žive sa ljudima različitih religij
.
(Javni sektor, Sarajevo)
Dakle - mirimo se 20 godina... i danas smo još uvijek u ratu, koristimo samo
drugačije oružje. A svi smo umorni od toga.
(Građani, Sarajevo)
Sakrivanje zločina, kao i poricanje genocida, predstavlja značajnu prepreku
pomirenju. Čak i na ovom nivou, gdje su očigledno dokazani zločini, ne postoji
politički konsenzus između entiteta BiH o događajima koji su se desili
... Cijela zemlja je bila talac jednog čoveka.
(Građani, Sarajevo)
Mislim da je jedna od glavnih prepreka procesu pomirenja u BiH negiranje
genocida. U tom smislu posebno se pozivam na Srebrenicu ... Ipak, to je nešto
što se desilo kao užasan zločin, ali čini mi se da to ,
. Mislim
da je Srebrenica veliki, kako reče jedna koleginica, trn u oku svima nama,
našim političarima, ali i regionu.
(Civilno društvo, Sarajevo)
31 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Mediji predstavljaju prepreku nacionalnom pomirenju, jer ne prenose pozitivne vij
samo negativne događaje, a kriminalno ponašanje prevladava u njihovim
informacijama, dok su ekonomska pitanja u vijestima slabo predstavljena.
Ako gledate vijesti na radiju i televiziji Republike Srpske ili Federacije BiH,
gledajte isti događaj, oba u istom terminu: imaćete dvije potpuno različite
verzije. Da nisam bio na tom događaju, ne bih znao šta vjerovati ovdje u BiH.
(Javni sektor, Sarajevo)
Složeni strukturalni problemi odražavaju se i na nivou povjerenja među etničkim
skupinama. Slj
Distrikta Brčko. Oni se plaše ne samo starih , potencijalnih sukoba.
, ali
kada su , način njihovog razmišljanja je isti kao i 1992. Godine. Ništa
se nije promijenilo, isto razmišljaju od rođenja, kao što su mislili i njihovi
roditelji.
(Građani, Brčko Distrikt)
Ispitanik A: Da li smatraš sada, da bi te ljudi koje poznaješ, koji nisu tvoje nacionalnosti napali ponovo? Ispitanik B: Mislim, da. Ispitanik A: A da li se prestavljaju kao tvoji prijatelji? Ispitanik B: Da, bojim se ove situacije i ovog regiona.
(Građani, Brčko Distrikt)
Pokazali smo u konceptualizaciji pomirenja da mir nije nedvosmislen po svojoj
prirodi; to je višestruk i slojevit proces. Na nacionalnom nivou pomirenje nije
realizovano, jer nije jasno da li se neko zalaže za nacionalni interes ili za opšti
interes, tj. da li radi u pravcu pomirenja ili ne. Da li odsustvo ratnih sukoba predstavlja
dokaz miru? Prema slj , ovo je jedna od dimenzija u tumačenju
"siromašnog mira" u Bosni i Hercegovini.
Prva prepreka je da moramo biti svjesni da mir ne znači odsustvo rata. Postoji
17 nijansi između rata i mira i, kako kaže kolega, ne mora se pomiriti ni sa
kime, jer on ni sa kim nije u ratu. Ja se ne slažem sa
"Željo-Sarajevo" i otvoriti ovu temu koja je ovdje apsolutno
izazvana, a nismo ni pominjali naciju niti našu raznolikost. Dakle, prije svega -
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
32
da priznamo da nismo u miru, ali da smo u nečemu što nije ni rat, nego nešto
između. Druga stvar je da se definitivno spusti na individualni nivo, ne vidim
kako se grupe i kolektivi mogu pomiriti osim ako im neko ne kaže da su
pomireni, bukvalno. , jer politika u BiH nas
uglavnom bombarduje informacijama preko medija i bukvalno nas fokusira u
pravcu nepovjerenja.
(Građani, Brčko Distrikt)
Mladi ljudi se smatraju izuzetno ranjivim, jer im nisu dostupni društveni resursi.
Negativni globalni trendovi (terorizam, islamofobija, itd.) i globalni politički uticaj u
Evropi i svijetu utiču na pesimizam mladih. U takvom kontekstu, radikalizacija njihovih
stavova nije čudna. U rješavanju ovog problema potrebna je cjelokupna socijalna
podrška (posebno medija .
, a
mnogi faktori doprinose
. To su oni
mladi koji nisu bili ni rođeni devedesete, čak ni devedeset pete... mislim da je
mržnja "naslijeđena". Prije svega, od njihovih roditelja, ali i iz medija,
svakodnevnim podgrijavanjem takve mržnje. Danas je sve u našoj zemlji
prisutno... ekonomska situacija veoma je teška, mladi ljudi nemaju novca;
inom građana ratne rane
još uvek nisu prevaziđene; pa onda globalni politički uticaji, terorizam,
islamofobija u Evropi... to sve u velikoj mjeri utiče na mlade u BiH u
negativnom kontekstu. Ovo sve doprinosi širenju radikalnih stavova i mržnje
među nama. Ovaj radikalizam i govor mržnje ne mogu se odmah rješavati, ali
mislim da mi iz nevladinog sektora možemo raditi na doprinosu suzbijanja
ekstremizma kroz društvene medije i na taj način prihvatiti proces pomirenja.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Nadalje, obrazovni sistem prepoznaje faktor opstrukcije mira. Tri različita tipa
edukativnih programa podučavaju decu o razlikama, a ne sličnostima. Mladi ljudi nisu
mobilni, nego su izolovani i pasivni; oni ne znaju i ne se druže sa mladim ljudima
izvan svojih nacionalnih granica.
Sve dok u zemlji postoje dvije - mi
- , vašu djecu da postoji različitost. Mi
gubiti samopouzdanje.
(Građani, Brčko Distrikt)
33 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Ono što sam željela da kažem je da još uvijek nema mobilnosti u BiH,
posebno mladih. Svi smo dijelimično zatvoreni. Mogu da
nikada nisu pomakli dalje od 50 kilometara od svog grada. Zbog toga ne mogu
govoriti o pomirenju, jer ne znaju s kim treba da se pomire, a rođeni su nakon
rata.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Napori EU doprinose prihvatanju pomirenja. Rat na Balkanu više nije u interesu
Evrope, jer su međunarodne institucije uložile puno truda i novca za okončanje rata.
Zemlje zapadnog Balkana treba integrisati u Evropsku uniju.
Što se tiče državnih institucija, oni su napravili korak napred u smjeru u koji ih
je međunarodna zajednica gurnula, napravila, tražila od njih ili šta god.
Jednostavno, proces pomirenja je neizbježan. Svijet ne želi više sukoba u
Evropi. BiH je činjenični dio Evrope; generalno, po mom mišljenju, zapadni
Balkan treba da se integriše u EU. Jednostavno, Zapad ne dozvoljava nikakve
sukobe. Zbog toga ulažu ogromne resurse - prvenstveno kroz nevladin sektor,
u procese pomirenja i u druge oblike poboljšanja života u ovom regionu.
(Civilno društvo, Brčko Distrikt)
Regionalni nivo
Ponašanje zemalja u regionu procijenjeno je kroz nekoliko dimenzija: političku,
ekonomsku pa čak i ekološku.
Slj prate događaje na regionalnom
nivou, i procjenjuju kako se određeni događaji odražavaju na stanje u BiH, posebno u
pogledu Hrvatske i Srbije, a djelovanje hrvatskih i srpskih političara kao najvažnijih
aktera pomirenja.
Ja, iz BiH, želio bih da kažem neke ključne stvari. Mi, kao država Bosna
nije dobio nikakav sudski epilog, niti kaznu, čak ni od odgovornih, to je dokaz
da smo vrlo niski i bez objekt
. Na primjer, u Hrvatskoj, katolička crkva treba
proglasiti za sveca Kardinala Stepinca koji je, kako je poznato, blagoslovio
fašistički režim u Hrvatskoj odgovoran za stotine hiljada poginulih u genocidu u
Drugom svjetskom ratu. Uobičajeno, to bi predstavljalo prepreku konvergenciji
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
34
religija, odnosno na regionalnom nivou uopšte. Međutim to kod nas nije slučaj,
i to se u velikoj mjeri odražava na nas, gdje se to događalo i to je najteža stvar
za ljude.
(Javni sektor, Sarajevo)
Ovdje u BiH su najjače stranke upravo one nacionalističke stranke, to jest,
Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska
demokratska zajednica, a isto je i u Hrvatskoj, slično na žalost i u Makedoniji,
što na primjer, nije slučaj u Sloveniji. Dakle, sve se ovo prenosi u šire
područje... Ljudi još uvjek nisu shvatili da moraju početi da žive od posla, da
moraju živjet , a nažalost, ja ne vidim
svijetlu budućnost.
(Privatni sektor, Brčko Distrikt)
BiH politika trebala bi biti zasnovana na nekim drugim temeljima, koji bi joj pomogli
da se ekonomski razvija. Stav EU prema BiH je politički "netačan", jer se proces
evropskih integracija usporava prije svega (smatra jedan od ispitanika) zbog
islamskog stanovništva i opasnosti od terorizma. Ispitanik smatra da BiH nije
opasnost za Evropu i da je povezivanje sa terorizmom pretjerano.
Slovenija nije trebala biti primljena u EU bez Bosne i Hercegovine i Hrvatske...
Međutim, oni su odbili BiH zbog muslimana itd. Da su Slovenija, Bosna i
Hercegovina i Hrvatska - da ne pominjem Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru - bile
primljene u EU prije Rumunije i Bugarske. Mi smo bili mnogo napredniji od njih
ranije. A sada je došao rat i Evropa nas
,
, mora sankcionisati takve ljude i
zapošljavati mlade ljude koji žive u ovoj zemlji, koji su ovdje rođeni i žele da
žive ovdje ... Ko j
vjerskim razlozima... oni rade protiv nas. Jednostavno pominju terorizam svaki
put, kakav terorizam?
(Privatni sektor, Brčko distrikt)
Globalni odnosi i jačanje desničarskih partija, te pojavljivanje neofašističkih
tendencija predstavlja posebnu prijetnju za BiH. Priča slj
povezivanje trenutnih okolnosti i početka Drugog svjetskog rata
svijetu.
35 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Nije to samo ovdje, u našem regionu. Ako se osvrnemo malo, savršena
podloga se stvara na svijetskoj sceni. Ljudi počinju da odlaze u tu mašineriju iz
1941... Ponovo se fašizam pojavljuje u velikoj mjeri na svijetu. Sve nacionalne
stranke pobjeđuju u Evropi. Čini mi se takođe, nešto sam čuo, da postoji sat
koji odbrojava do nuklearnog rata koji je sada je postavljen na tri minuta do 12,
a tokom krize na Kubi sa Rusima je bio na 7 minuta. Dakle, mislim da smo
veoma blizu toga, a mi smo samo savršeni teren da uradimo nešto drugo da
započnemo novi svjetski rat.
(Privatni sektor, Brčko Distrikt)
Oni dobronamjerni biznismeni smatraju da su ekonomsk
.
Takođe trgujemo sa Srbijom i Hrvatskom, a i šire. BiH ima neke strateške
odnose sa Turskom; imamo bescarinski izvoz, što je veoma važno za moj
sektor, jer mi radimo sjajne poslove sa Turskom. Dakle, u našoj zemlji, u
poslovnom svijetu, ovo pomirenje nije ništa važno. Poslovanje je važno i
važno je da svi u ovom poslu budu sretni, pravimo i izvozimo proizvode i
budemo plaćeni za to.
(Privatni sektor, Brčko Distrikt)
Interes građana Bosne za ekološka pitanja svakako je odnedavno. Slj
govori o odlaganju nuklearnog otpada u Novom Gradu (prethodno
(Hrvatska), protiv čega je potpisana peticija u
tom gradu. Problem treba riješiti na međuvladinskom nivou. Ovo je trenutak koji ne
doprinosi regionalnom pomirenju. Zbog toga je ekologij
pomirenja, što bi do skoro bilo efemerno pitanje u normalizaciji odnosa između
Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Nešto što me najviše uznemirava sa mojim susjedima, Hrvatima, je da su svi
oni fini za Evropu, a onda nam pošalju nuklearni otpad preko granice sa BiH.
Ovo je veliki problem u našem kantonu, koji sada ima 300.000 ljudi i oslanja
se na Banja Luku i cijelu Krajinu, to je jedina oaza. Toni Meggle, kada je
došao u BiH, vlasnik mlj a nema
nikakvih industrijskih dimnjaka, odmah je uložio novac. Ove godine uložio je
14 miliona u proces proizvodnje mlijeka. A sada imamo ovaj problem, svi su
dobri sa nama, a zatim ispuste dio nuklearnog otpada iz termoelektrane Krško
na samoj granici, u kojoj se Una uliva u Savu u Bosanskom Novom, što je
udaljeno dva kilometra vazdušne linije, na vodonepropusnom zemljištu i prijeti
da zagadi cijelu oblast... Toliko o njihovoj dobrom namjeri. Opet, žele da
naprave Pelješački most, da nas zatvore, i da ga u
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
36
, ali šta nije u redu,
to jednostavno nije u redu.
(Javni sektor, Sarajevo)
Perspektive pomirenja
Nacionalne perspektive
Slj io ispituje nacionalne perspektive
poboljšati. Ispitanici vide promjenu u kompleksnom donošenju odluka u BiH, promjeni
Ustava i novim generacijama političara, kao nešto najvažnije za perspektive
pomirenja sa strukturalne tačke gledišta. Pored toga, obrazovanje se pokazalo
neophodno jer bi trebalo praktično uključiti sve slojeve stanovništva. Perspektive
pomirenja takođe zavise od ekonomije, tj. njenog jačanja i umrežavanja malih
privrednih subjekata.
Pojava novih generacija političara pomogla bi perspektivama pomirenja, iako
ispitanici ne mogu odgovoriti kako i u kom periodu to može da se desi. Ipak, građani
su oni od kojih bi trebalo očekivati promjenu u političkom smjeru. Ispitanici iz civilnog i
privatnog sektora predstavljaju inicijative za promjene.
Vrlo malo se promijenilo na izborima u posljednjih 10-15 godina. Još uvjek su
na vlasti oni koji su bili na vlasti 2000-tih godina. Mi smo ti koji treba da se
promjene, ako želimo promjene na bolje u procesu pomirenja, i u svemu.
(Civilni sektor, Sarajevo)
Mi, kao pojedinci i organizacije, moramo djelovati na ovome, jer stvarno mislim
da do sada, po iskustvima i svemu, nemamo mnogo očekivanja od neke
globalne zajednice. To znači da se, mi kao pojedinci, trebamo prilagoditi da
učinimo sve u oblasti pomirenja i drugih stvari da bi bile uspješne i da
napredujemo.
(Privatni sektor, Sarajevo)
Promj
svoj interes za nova
područja sukoba.
37 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Što se tiče BiH, definitivno je neophodna
donijeti jednu odluku, jedno mišljenje ili slično.
(Civilni sektor, Brčko Distrikt)
Poslije 20 godina nema viŠe međunarodne podrške, jer ta međunarodna
podrška ide prema Siriji, Avganistanu ili Kosovu.
(Građani, Sarajevo)
ma, mladi nisu spremni za
dijalog i radikalniji su od svojih roditelja. Postoje, naravno, različiti primjeri, ali su ti
primjeri, po mišljenju ispitanika, izuzetno rijetki.
Ova situacija se vještački proizvodi i sistematizuje, počevši, na primjer, od
osnovnih škola. Od osnovne škole sve politike i sve strukture rade na tome da
nauče djecu da je proces pomirenja važan, ali to ide u pogrešnom pravcu.
Dakle, sada imamo generaciju mladih ljudi koji se ne sjećaju rata niti se
sjećaju sukoba, ali su mnogo nepripremljeni na pomirenje i na međusobni
dijalog. Možda i više od nas, koji smo učestvovali u svemu tome. A ovo je
sada jedan problem koji stvarno treba riješiti, jer ako se nastavi ovako, imam
osj . Dobar primjer su posljednje dvije škole, ne
znam gdje sam bio, mislim u Jajcu, gdje su se djeca organizovala i htjela da
ukinu dvije škole pod istim krovom. Dakle, veoma je važno za pomirenje, ali
imam osj da se ova djeca ušutkaju i spriječe slične
aktivnosti.
(Privatni sektor, Sarajevo)
Obrazovanje, u smislu osnovnog obrazovanja: da ste u Nj
pedesetih godina prošlog vijeka i da razgovarate o tome šta su Nijemci učinili
drugačijim, a u našem slučaju šta su svi učinili drugima u BiH, tek ond
biti sposobni da razgovarate. Jer ljudi, budite oprezni: 52% građana Srbije
nema pojma da je Sarajevo bilo u opsadi. Da li mislite da Vladičin Han ili neko
mjesto zvano Surdulica zna za Sarajevo?
(Građani, Sarajevo)
Obrazovanje ne treba usmjeravati samo na dj odrasle. Ljudi
treba da se školuju kroz programe u lokalnim zajednicama. Ovo se ne odnosi na
velike gradove, jer se u njima ljudi po prirodi sastaju i komuniciraju, nego prvenstveno
u manjim gradovima, ruralnim sredinama gdje je, kako se smatra
tvrdnjama, situacija kritična.
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
38
Što se tiče pomirenja, trebala bi postojati kritična masa ljudi koji su spremni da
razgovaraju, a to znači samo obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje. Lokalne
zajednice, sve dok govorimo o pomirenju u Sarajevu, Tuzli i možda u Banja
Luci, to je sve. , edukovati ljude koji žive u
manjim zajednicama, vjerujte mi, situacija je kritična na svim frontovima.
(Privatni sektor, Sarajevo)
. Slj
prijedlog upozorava na važnost porodice koja uči djecu o osnovnim vrijednostima
prema drugim nacionalnostima.
Mislim da je porodica mnogo važnija. Zašto? Zato što već dvije godine
predajem, i imao sam studenta koji je uzrasta osnovne škole, i ima strašnu
mržnju, recimo, protiv drugih i različitih. Kada sam ga pitao zašto je to tako,
nije znao da odgovara, znao je samo da mu je njegov djed to rekao. Pa šta
ako mu je njegov djed rekao, to ne znači da je sve od njega pokupio, niti bi
trebao. Ali, vjerujem, da je određenim koracima uticao da ima takav pogled.
Dokle god dede, bake, deda, dadilje i ne znam kako više da ih nazovem, pa
čak i roditelji utiču, . A to je nasljedstvo. To se prenosi sa
generacije na generaciju.
(Građani, Sarajevo)
Iskustva ispitanika koji su angažovani u programima obrazovanja mladih su
pozitivna, tako da ovaj dio istraživanja dijelimo kao primjer dobre prakse.
Učesnik: Imali smo projekat koji se odnosi na razbijanje predrasuda
srednjoškolaca, gdje smo željeli razmjenjivati učenike iz cijele Bosne i
Hercegovine. Uključili smo djecu iz cijele RS, Federacije i Distrikta Brčko.
Dobili smo odobrenje od svih ministarstava. Ministarstvo RS nije nam dalo
dozvolu, ali preko organizacija u RS sa kojima imamo kontakte, tražili smo da
nam pošalju djecu preko otvorenog poziva koji smo objavili. Puno se djece
prijavilo za . Imali smo jednodnevni seminar u
Bjelašnici, gdje su bili pripadnici različitih religija. Došli su stvarno, ono što mi
kažemo iz ruralnih područja, gdje su govorili: mi smo Srbi, mi smo glavni i niko
nam nista m danu kada smo došli vidjeli smo tu
distancu, a oni bukvalno u prvih 24 sata napravili takvo nesto, da smo ih
doslovno morali razdvajati i tjerati u sobe u 4 ili 5 sati ujutro. Oni su za 24 sata
spoznali da te barijere uopšte ne postoje.
(Građani, Sarajevo)
Moderator: Znači, vi predlažete te neke projekte gdj ?
Učesnik: Da ih direktno povežete. Ušli smo u srednju školu u centru Sarajeva i
39 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
kada smo pitali: Ko je bio u Banja Luci, niko nam nije prišao. Kada smo pitali:
Zašto? "Pa, oni su tamo, ovo je naše ..." Kada smo pitali djecu iz Banja Luke
... ili iz Drvara, "Da li ste bili u Sarajevu", "Pa, ne ..." "... Kao da je Sarajevo
Teheran.
(Građani, Sarajevo)
Važno je edukovati nastavnike u procesu obrazovanja za izgradnju mira. Takođe,
neophodno je da nastavnici različitih nacionalnosti rade u multinacionalnim
okruženjima.
Postoji i preusmjeravanje nastavnog osoblja, jer se
stvarno desiti, ako je 90% zaposlenih završilo studije prije rata ili na početku
rata... M . Jer stvarno mislim da djeca uče
mnogo različitih stvari. Ja ne govorim samo o etničkim podjelama zemlje ili
regiona.
(Građani, Brčko Distrikt)
Brčko distrikt bi trebao djelovati prema principu "mješanja", a ne
jednonacionalnog okruženja, gdje su (osobe) istog naroda ili vjere. Mislim da
bi trebali raditi na podizanju svijesti. Opet, ne znam kako je izmj
slične stvari. Što se tiče običnih građana tokom glasanja, i dalje glasamo isto -
ovi za SDA, oni za HDZ.
(Civilni sektor, Brčko Distrikt)
Dalje, perspektiva pomirenja odnosi se na naučno istraživanje i valorizaciju istorije.
Naučnici bi trebalo da kreiraju udžbenike i pronađu način tumačenja istorije koja bi
predstavljala sve "tri istine": Slj
. Uloga istorijskih ličnosti je kontroverzna, a
nacionalni kolektiviteti grade njihov identitet.
Mislim da bi se, prije svega, trebalo baviti naučnim pristupom istraživanja
istorije. Mi, u BiH, još uvjek imamo tri različite istorije. Mislim da bismo
konačno trebali prestati koristiti prednosti tri istine. Ove tri istine, tri različite
verzije ist jerenja i mržnje
u BiH. Danas Gavrila Principa smatramo i teroristom i nacionalnim herojem i
ko zna šta još. Ne samo Gavrilo, sve ostalo u našoj zemlji zasnovano je na tri
verzije.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Pored obrazovanja, privreda je presudan faktor za perspektivu razvoja. Ljudi treba da
preuzmu inicijativu, povežu se i rade na principima solidarnosti. Ovo se naročito tiče
ekonomije.
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
40
To znači da je neophodno krenuti prema ekonomskom sektoru. U Brčkom smo
u nepovoljnom položaju, barem u ekonomskom sektoru, jer nam daju neke
podsticaje, a traže od nas da ćutke prihvatamo određene stvari. Kada bi otišao
u druge opštine, kada bi otišao u Tešanj, i vidio kada biznismen ima riječ, vidiš
koje su njihove prednosti. I poznato je, ako biznismen ima problem, cij
, i oni se bore za svaki
posao, a onda ste svjesni onoga što nam nedostaje u Brčkom. Sa budžetom
od preko 200 miliona mi imamo preko 14.000 nezaposlenih. Umjesto davanja
prioriteta privredi, zapošljavanju ljudi, perspektivu za mlade, da ne odemo
odavde, mi samo radimo kontradiktorne stvari. I kome to odgovara, to
odgovara samo ovim nacionalističkim partijama koje nemaju viziju
zapošljavanja ili stvaranja novih vrijednosti, a onda moraju da rade kako bi
ostale na vlasti. Za ovu situaciju isključivo su krive vlasti i međunarodna
zajednica, jer ova situacija odgovara njima. Prije rata smo imali ekonomske
gigante, organizovali smo proi
, kao i da se otvaraju kompanije koje ti dva zaposlena, to je
apsurdno. Danas imamo 20-30 kompanija koje se bave istim industrijama u
Distriktu, i mi smo međusobno konkurentni, i svaka od ovih kompanija u
poljoprivredi mora da kupi taj traktor kako bi se obradila dva ili tri hektara
zemlje. To je apsurdno, kako bismo mogli da kupimo iz Evrope neku vrstu
gluposti i da nismo podijeljeni.
(Privatni sektor, Brčko distrikt)
Građansko društvo ima šansu da sarađuje sa mladima,
, a socijalni uslovi za normalan život su siromašni.
Mladi ne pokazuju interesovanje za angažovanje ili volontiranje. Ako je situacija, prije
svega, ekonomski pobol
.
Mislim da je samo teška ekonomska situacija, ako govorim sa aspekta
omladinske organizacije, korisna za nas. Zbog toga mladi ljudi dolaze ovdje u
organizacije mladih i traže neku alternativu u životu. Mladi ljudi koji imaju
novac rijetko su uključeni u nevladinu, multietničku, omladinsku organizaciju.
,
mlade ljude sa kojima mogu raditi, koje mogu poslati negdje na neki seminar.
Mi, u Brčkom, na primjer, nemamo Zakon o mladima ili Zakon o volonterizmu,
što znači da mladi nisu uključeni u sistem. Sistem ih nije prepoznao, a
prepoznao je sve druge kategorije. Razlog za to je da bi se uzeli resursi od
nacionalnih političkih stranaka.
(Civilni sektor, Brčko Distrikt)
41 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Regionalne perspektive
, prije svega
Hrvatske i Srbije, jer su zainteresovane za uticaj na hrvatsku i srpsku nacionalnost u
Bosni i Hercegovini.
Slj narativ
zajedničkoj državi od Bošnjaka. Ispitanici očito veruju da bi uticaj Hrvatske i Srbije na
konstitutivne narode Bosne i Hercegovine trebalo da bude manji nego što jeste,
.
Ključni faktori za dalje pomirenje u BiH su predstavnici političkih partija i
predstavnici vjerskih zajednica u BiH. inski narod u
državi, vole državu.
, tj da mrze svoj grad ili
svoju lokalnu zajednicu ili državu u kojoj žive, ali postoji doza, a ne mislim da
je to uvijek
.
, tj Hrvatskoj i Srbiji, u
odnosu na svoju državu Bosnu i Hercegovinu. Iako je normalno da Bošnjaci
imaju tu ljubav prema Turskoj, itd.
(Javni sektor, Sarajevo)
Slje i dio upozorava na položaj Hrvata u BiH, koji se smatra nepovoljnim,
prvenstveno zbog promjene zvanične hrvatske politike prema Hrvatima u BiH.
Ispitanik smatra da je neophodno govoriti o tome kako bi se osigurala stabilnost u
regionu.
Regionalna politika je od velike važnosti. Službena politika Hrvatske je
sarađivala sa bosanskim Hrvatima, kako bi prihvatili neku vrstu nejednake
uloge u BiH, kako bi očistili Hrvatsku od Srba.
. Zvanična hrvatska politika se promijenila. Sada, naravno,
nastaju sporovi, tako da se moraju priznati stvarne činjenice.
istup, .
da se dešava i svi ćemo biti
kada naša djeca odu u inostranstvo.
(Javni sektor, Sarajevo)
, BiH se gleda kroz status žrtve u regionalnom kontekstu između
političkih interesa Srbije i Hrvatske, što bi moglo promijeniti šanse da BiH pristupi
Evropskoj uniji. Što se tiče pomirenja, EU bi trebalo da ima aktivniju ulogu. Sve
zemlje bivše Jugoslavije trebale su da budu primljene u članstvo, jer bi to, u stvari,
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
42
doprinijelo oporavku regiona. Dakle, mnogi problemi, zemalja koje nisu primljene u
članstvo, ne mogu sami da se rij .
, čini mi se da je politički, zapravo, da BiH prolazi najgore u
čitavom regionu, jer pregovaranje između Srbije i Hrvatske i svih drugih prolazi
kroz BiH. Svi dobro predvode svoje programe, ali kada treba nešto drugo da
se uradi, upali se i sve to ide na račun BiH. Mislim, Hrvatska i Srbija
napreduju, Hrvatska je ušla u EU, Slovenija davno, i zaista, Srbija je na putu.
(Privatni sektor, Sarajevo)
Ako čekamo da rij
. Moraju priznati sve nas, u
paketu u EU, i primijeniti standarde EU.
(Privatni sektor, Sarajevo)
Organizacije civilnog društva treba da doprinesu regionalnim perspektivama o miru.
Njihov rad je u tom pogledu značajan, ali istovremeno i opasan; mnogi pojedinci koji
zagovaraju regionalno pomirenje imaju probleme u svom okruženju. Neki ispitanici
smatraju da organizacije civilnog društva nisu dovoljno umrežene, a prikupljanje
potpisa za REKOM26
nije bilo, niti su ovu ideju prepoznale sve organizacije civilnog
društva.
Najtežim ciljevima se bave organizacijama koje se bave suočavanjem s
đu
ljudi. Mož , ali ona
dolazi u Sarajevo ili u Zagreb kao priznati humanitarni aktivista i aktivista za
ljudska prava, dok u Beogradu često okreću glavu od nje.
(Civilni sektor, Brčko distrikt)
Civilno društvo u BiH, ali i u regionu nije povezano. Kada su se prikupljali
potpisi za REKOM, imali smo si
", ili „ “. Dakle, uopšte
nemamo saradnju među civilnim društvima u regionu u smislu bilo čega, osim
u pojedinačnim slučajevima, na primjer ova Igmanska inicijativa. Lokalni
problemi su u fokusu svega, niko nije više zabrinut za pomirenje, a ne postoji
stvar kao što je komunikacija.
(Civilno društvo, Sarajevo)
26
Izvor: http://www.recom.link/hr/
43 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Više ljudi bi trebalo biti uključeno u rad civilnog društva, i na taj način mogu
intenzivnije uticati na ostvarivanje pomirenja. Slj
načinima uticaja na medije, koji mogu biti efikasni i koji bi animirali ljude da djeluju.
Cilj j ja među
konstitutivnim narodima.
. Onaj institucionalni, ali i
ovaj - gerilski marketing, neformalna saradnja. Takođe, mislim da svi mi iz
organizacija za izgradnju mira treba da ponudimo dugoročnu strukturu i
platformu za građanski angažman ... Pa, "ljudi nisu ovce". Možda se danas
tako ponašaju zbog uticaja i krize i medija i svega ostalog, ali ako bi više ljudi
stvari.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Agenti pomirenja u regionu su obrazovanje i mobilnost. Nastavnici treba da budu
obrazovani, jer je domet organizacija civilnog društva mali. Mladi se percipiraju kao
akteri pomirenja, iako nisu homogena grupa i nisu jednako zainteresovani za
pomirenje. U obrazovanju mladih treba pokidati barijere prošlosti i prihvatiti saradnju
(međudržavnu i međuetničku) koja je do sada bili nezamisliva
Obrazovanje i mobilnost. To je isto za državu i region. Na primjer, dolazimo iz
nevladinog sektora. Ne možemo imati dovoljno mladih ljudi da kontaktiraju i
utiču na njih kroz neke radionice, koliko mnogi nastavnici u školama mogu - sa
hiljadama ljudi. Bilo , što znači,
da obrazujemo ljude koji rade sa mladima. Ovdje ide ona floskula: "Na
mladima ostaje budućnost". Zapravo – budućnost se oslanja na mlade. Utiče
na one koji rade sa mladima, jer ima samo nekoliko ljudi koji trenutno
promovišu ovu ideju.
(Građani, Sarajevo)
Srbija i BiH su potpisale sporazum u oblasti saradnje sa mladima u oblasti
sporta, ali ga koristi samo RS. Nijedna organizacija civilnog društva iz
Federacije i Brčko Distrikta nije imala na umu da pokuša da koristi ovaj
sporazum. Niko iz Srbije nije prešao na uspostavljanje neke vrste saradnje sa
Mostarom na osnovu ovog sporazuma.
(Građani, Sarajevo)
Regionalno pomirenje može ugroziti globalnu krizu, na primjer migranti, prirodne
katastrofe itd., Tako da interesi države u regionu mogu biti u konfliktu. Kako BiH nije
bila pogođena migrantskom humanitarnom krizom, ali migrantski talas je prošao kroz
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
44
Srbiju i Hrvatsku, slj
.
a odnosa oko otvorenosti
granice, koji može ugroziti stav prema BiH. Faktor iznenađenja u uspostavljanju
pomirenja pojavio se u slučaju prirodnih nepogoda u zemljama regiona. Ispitanici
smatraju da regionalna solidarnost građana dokazuje da postoji i bez političkog
uticaja. Neki ispitanici tvrde da međudržavna solidarnost nije komplementarna
interesima politike.
Pa, (migrantska kriza) je negativno uticala na nas ... Mi s
(migranti)
, negativne događaje. Dakle, sve što se
dešava u okruženju, ako susjedne zemlje dozvoljavaju nešto da se desi zbog
nekog drugog, mislim da to nije u redu.
(Civilno društvo, Brčko Distrikt)
Haške presude stalno djeluju na pomirenje. Kad god se donosi nova presuda, nivo
pomirenja i povjerenja je u opadanju. Slj
treba komentarisati u medijima ili u političkom kontekstu. Odluke Suda treba prihvatiti
tako da mir ne može biti dugoročno ugrožen.
Što se tiče haških presuda, mislim da naše političke strukture ne mogu čekati
da takve situacije rade ono što žele. Dakle, kada pomirenje nastavi uzlazni
put, postoji Haško uverenje što se, po mom mišljenju, ne bi trebalo
komentarisati. Sud je to odlučio, zakonski je izrečen, ako se neko ne slaže,
neka se žale i slično. Međutim, svaka i najmanja odluka Haškog tribunala
predstavljena je na način da se pomirenje spusti skroz ispod nule. Po mom
mišljenju, mediji imaju veliki uticaj, oni su u nečijoj službi. Služi djeci koja još
uvek razvijaju svoj intelekt. Oni su ispunjeni svim ovim informacijama kako bi
izrasli u ljude koji nisu previše spremni govoriti o pomirenju i tako se nađemo u
začaranom krugu.
(Privatni sektor, Sarajevo)
Uloga civilnog sektora
Uloga civilnog sektora je prepoznata i važna. Tokom rata, civilni sektor je imao i
herojsku ulogu u otkrivanju određenih zločina. Ispitanici smatraju da je civilni sektor
promoter pozitivnih vrijednosti vezanih za pomirenje (uticaj na mobilnost mladih,
razbijanje barijera, suočavanje građana sa zločinima itd.).
45 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Napomene o radu organizacija civilnog društva odnose se na unutrašnji rad civilnog
društva (npr. Aktivnosti, odnos sa donatorima) i spoljni rad (fragmentacija,
nesaradnja, nepriznavanje inicijativa itd.). Međutim, ovdje započinjemo predstavljanje
pozitivnih narativa.
Razlozi za koje se smatra da su organizacije civilnog društva obavljale korisne
aktivnosti odnose se na mirovni aktivizam tokom i nakon rata. U svojim
aktivnostima koncentrisani su na mlade ljude. Mislim da se u cjelini, da se ne
hvalimo, mnoge stvari u procesu pomirenja u BiH ne bi desile bez og
.
Aktivisti mira u to vrijeme, kada nisam ni znao šta je civilni sektor, uglavnom su
uticali prvenstveno na mobilnost mladih u BiH, a potom na izgradnju pomirenja
i povj
entitetske granice, kada političari nisu previše brinuli za saradnju, Omladinska
mreža BiH je organizovala sastanke. Razbijanje barijera i izolacije među
mladima najviše je doprinijelo procesu pomirenje.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Nikada se građani Srbije ne bi suočili sa zločinima u Srebrenici da nisu vidjeli
snimak koji je pušten na B92, gdje je prikazano streljanje pet ili šest
bošnjačkih civila u Trnovu. To je uradila organizacija civilnog društva koja je
kupila snimak da bi ga objavila. To nije bila Vlada Srbije; čak ni vlada BiH,
pogotovo zato što nije zainteresovana ni za šta. Druga
„nisam to znao“, jer je to vid
. To su razne organizacije na koje sada mislim. Organizacija CZKD
koja je prva u Srbiji 1995. godine, a možda i u bivšoj Jugoslaviji, napravila "Da
li se sj ?" To je bila izložba građana koji su pobjegli iz Bosne i
Hercegovine iz okruženog Sarajeva, sa osnovnim stvarima sa sobom,
cigaretom ili bombonom.
(Građani, Sarajevo)
Građansko društvo je fragmentirano, kažu kritičari, jer u ovom sektoru preovladavaju
različiti interesi koji često promovisu interes donatora. Po njegovom značaju, ovaj
sektor u BiH treba da bude dominantan, ali postoji puno malih organizacija koje ne
mogu dovoljno konkurisati interesima političkih partija, a istovremeno mogu biti i
protagonisti političkih interesa.
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
46
Civilno društvo može biti prilično korisno ovdj
ovom nevladinom sektoru postoje različiti interesi, a zavisi od toga odakle
potiču donatori, koji je interes donatora, a onda je razgovor taj kontekstualno
orijentisan. Ne znam koliko je jak ovaj sektor u BiH, ali trebalo bi da bude
dominantan. Mislim da su suviše male i fragmentirane, slabe u rukama
različitih političkih partija, i koriste se za svoju propagandu.
(Privatni sektor, Sarajevo)
Regionalna saradnja organizacija civilnog društva realizuje se na projektnoj osnovi.
Kada se završe projekti, prestanu da održavaju povezanost, jer je to
.
Nažalost, donatori još uvijek u velikoj mjeri kreiraju politiku regionalne saradnje
civilnog društva o pomirenju. Kada za to postoje finansijska sredstva, i kada se
raspisuje poziv za projekte, započinje i regionalna saradnja. I prije toga, na
pojedinačnim primjerima saradnje između organizacija ili pojedinačnih primjera
razmjene i slično. Jednostavno, veoma je teško djelovati u regionu, ako smo
svi, više ili manje, ograničeni u resursima.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Neki ispitanici, uglavnom iz civilnog društva, kritikuju način na koji se dobijaju
projektna sredstva. Oni smatraju da postoji interesovanje konsultanata koji garantuju
odobravanje projekata, posebno što se tiče fondova EU.
. A
ti isti konsultanti i savjetnici koji dobijaju novac za pisanje projekata stvarno
rade u institucijama EU i međunarodnoj zajednici, a zapravo oni uzimaju
novac "da prođe projekat" (da bude odobren). A onda sve ovo vodi
ekskluzivnosti, gdje je tačno poznato koje i koliko or
ije ili Vijeća Evrope
i njihovu primjenu. Iako ovdje prevazilazimo naše granice, kako bismo objasnili
ono što je potrebno kako bi se proces usaglašavanja BiH postigao na nekom
nivou, te organizacije kažu da konzorcijumi iz zemalja EU dobijaju sredstva za
"spašavanje pingvina u Bosni ". Iako je opšte poznato da zaista nemamo ove
pingvine. Pa - korupcija, ekskluzivnost, ali nažalost u isto vreme i slaba
podrška i saradnja sa državom.
(Civilno društvo, Sarajevo)
47 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Pojedini ispitanici sa poslovnim iskustvom tvrde da više nisu zainteresovani za odnos
klijenta i donatora. U procesu kontakta sa privredom, civilno društvo treba da bude
proaktivno.
Imali smo neku vrstu saradnje sa nevladinom organizacijom koja je služila kao
veza između naših privrednika i turskih privrednika, tako da smo imali neku
vrstu takvih
iječne pr
, kako
bi isplatila neku vrstu plata zaposlenim u ovim organizacijama.
(Privatni sektor, Brčko Distrikt)
Civilno društvo koje se bavi mirovnim aktivizmom trebalo bi da ojača svoje
kapacitete, posebno u obrazovnom smislu. Mirovni aktivizam zahtijeva mobilisanje
građana i političke akcije.
i raditi na izgradnji kapaciteta svih nevladinih
organizacija koje se bave mirovnim aktivizmom. Aktivizam, kako i sama riječ
kaže, govori nam da bi mnogi od nas trebali biti u tome. Ne pomalo, kao što
neki mediji znaju ponekad istaći, kako bi smanjili prisustvo građana na
protestima, nego mnogo više.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Nevladine organizacije treba da se trude da rade na dugoročnim, a ne kratkoročnim
projektima, posebno ako se tiču pomirenja.
pomiriti neke ljude. Mi u suštini ne bi trebalo da imamo takav pristup, tako da
je ovo takođe jedna od važnih stvari, a pomirenje je dugotrajan proces, čak i
da nije bilo rata. Ali proces razumjevanja među ljudima je dug - podržavanje i
osnovno. Mislim da je bilo premalo organizacija civilnog društva u BiH koja
nisu ni posmatrali niti vidjeli dovoljno dobro.
(Građani, Sarajevo)
organizacijama.
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
48
Mi u Distriktu Brčko imamo 600 organizacija, i ja po prvi put čujem ovu
informaciju. Ja ih ne bih mogao izbrojati u u BiH ni u 600 godina. Ja lično
govorim kao dugogodišnji poslovni čovjek koji nije imao ništa dobro od tih
NVO-a.
(Privatni sektor, Brčko Distrikt)
Međunarodne organizacije koje su osvojile međunarodne tendere ili pozive za
projekte iz EU značajno su postigle, te organizacije koje se bave mirom
Italije ili Njemačke
zna situaciju u Bosni. Imao sam priliku da
razgovaram sa nekima od njih, iako sam bio iznenađen kao Pigmi ili Bantu
Negro kada sam shvatio, da ih ne mogu uvjeriti ili dokazati da imamo, i ako
ništa drugo, onda sigurno više kompetencija i u pogledu iskustva i znanja o
problemima, metodologiji i mentalitetu, definitivno više od njih. A onda kasnije
- u tim izvještajima vidjeli smo da su u BiH uloženi određene milijarde eura, a
ipak, nije postignuto puno, jer, moj Bože, ljudi ne žele da se pomire. Naravno,
lj , razumno mogu to tvrditi, ne znaju, i
nisu svjesni da se proces pomirenja primjenjuje u BiH.
(Civilno društvo, Sarajevo)
Međusektoralna saradnja
Saradnja između političkog i ekonomskog sektora u BiH nije stabilna i predvidiva. U
nekim slučajevima, politika se pokazala kao prepreka razvoju. Pročitajte ispod
naracije o tome.
Sigurno je daje mir poželjan, jer to znači stabilnost za biznis i ekonomiju. Mi
nemamo probleme u komunikaciji sa Banjalukom, Mostarom, staviše još
, prošle godine je 100 miliona trebalo
da bude uloženo u Prnjavor i ja sam bio dio tog projekta, učinili sve i kupili
zemljište i izgradnja je počela. Iznenada je došlo do prekida zbog političke
nestabilnosti, Dodik je malo počeo da koristi tu nacionalističku retoriku i
, ni ja ne mogu da započnem poduhvat baš tako.
Trebao sam nešto naprav
49 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
a se sve to odražava na
sve aspekte ekonomije.
(Privatni sektor, Sarajevo)
Tržište rada u BiH nije uređeno. Mnogi poslodavci ne prijavljuju radnike, a ilegalna
zaposlenost je svakodnevna pojava. Samo oni građani koji rade u javnom sektor
.
Recimo konkretno o poslu kojim se bavim, imamo tržište koje je neregulisano.
Imamo nedostatak zanimanja, koji je problem ove zemlje. Imamo osoblje koje
se obrazuje, a posle toga je potpuno nesposobno za tržište rada, a sve se tiče
politike i pomirenja.
(Privatni sektor, Sarajevo)
Potrebno je dodatno obrazovanje za članove organizacija civilnog društva da povuku
sredstva iz mehanizama finansiranja i lakše komuniciraju sa ekonomskim sektorom.
Pored toga, potrebni su transparentniji radovi civilnih organizacija, jer se donacije ne
troše u određene svrhe.
U Brčkom je vrlo loša situacija. Do sada su pokušaji saradnje sva tri sektora u
Brčkom bili slabi: javni sektor je davao novac za nešto što je organizovalo civilno
društvo, a
, kao što su, na primjer, prilika za praktičan rad.
Na primjer, projekat na kome sam radio fokusirao se na pomirenje mladih i
imao povezanost lokalnih vlasti koje su morali da daju neki doprinos, bilo u
vidu prostorija ili neke druge vrste podrške, nije morala biti finansijska podrška.
Privatni sektor je trebao dat
mjesec dana i otvoriti kompanije poput BH Telecoma različitih veličina, velikih i
malih preduzetnika, prodavnica mobilnih telefona i slično. Takođe, građansko
društvo stvorilo je i upravljalo cijelim procesom u toku dvije godine. Dakle,
takvi primjeri postoje.
(Građani, Sarajevo)
Radim na tri projekta u dvije različite organizacije, i ne znam kako se može
uklopiti u ovo pitanje, imamo primjer Info House-a koji volontira - kreditira
mlade u srednjim školama. U početku je to bilo u kantonu Sarajeva, a kasnije
se proširilo na čitavu Bosnu i Hercegovinu. Ovi mladi ljudi će raditi jednog
ili instituciji. Stoga steknu volontersko iskustvo i
upoznaju druge mlade sa područja BiH. Postoji još jedan projekat koji se
odnosi na osnovne škole, a njegovo ime je "volontiranje je kul", koji traje dva
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
50
mjeseca. Postoje škole u čitavom regionu BiH koje obavljaju određene
aktivnosti po svom izboru u saradnji sa nekim koga biraju, i u kontaktu su sa
tim organizacijama, kompanijama, institucijama. Postoje vrlo pozitivni rezultati.
(Gradjani, Sarajevo)
Pomirenje je bitno kao osnovni preduslov za investitore da ulažu svoj novac u BiH.
Zašto bi čovjek uložio novac u nesiguran prostor, ako će mu neko
podsticaja za ulaganje njegovog novca. Što se tiče investicija u BiH,
gradonačelnici opština su u tom pogledu mnogo specifičniji, daju opštinsko
zemljište koje je zapostavljeno, a Goražde je možda najbolji primjer za to u
cijeloj Bosni i Hercegovini. Gdje investitor može dobiti 1000 kvadrata za jednu
konvertibilnu marku, plus dobije svu infrastrukturu, struju, vodu, gas, odnosno
sve što mu je potrebno za njegovu investiciju, uz jedinu obavezu angažovanja,
da mora biti oko 100 radnika u narednih 5 godina. Takođe, Konjic je drugi
primjer, , prošle godine bili smo u Konjicu i,
stajao sam da uđem u skladište i vidim 300 ljudi koji napuštaju fabriku, ne
možete vjerovati svojim očima da ljudi rade u tri smjene u Konjicu, odnosno u
BiH.
(Javni sektor, Sarajevo)
BiH ima puno potencijala za proizvodnju, a jedna od najatraktivnijih grana može biti
razvoj turizma u kojem bi se moglo sarađivati i sa organizacijama civilnog društva.
Plitvička jezera su 30 km od nas, a svake godine ima nekoliko miliona i dvjesta
hiljada turista, naš cilj bi bio da se 10% prenese sa druge granice. To je
klasičan primjer kako ljudi mogu raditi zajedno. Imate primjer ispod u
Međugorju, gdje postoji fantastičan odnos između poslovnih i nevladinih
organizacija.
(Javni sektor, Sarajevo)
, ako postoji organizovana saradnja između različitih
sektora (ekonomskih, građanskih i javnih) na regionalnom nivou, podržati takvu
inicijativu.
Između ostalog, pomenuli su oblasti saradnje, kao što su: sportska, kulturna i
turistička saradnja na regionalnom nivou. Civilno društvo bi trebalo da bude inicijator
saradnje sa vladom i privatnim sektorom, tj. t
razviti načine za privlačenje poslovnih ljudi.
51 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Takođe, bilo bi neophodno imati međuentitetsku saradnju, jer bi to pomoglo procesu
pomirenja. Jedan od ispitanika izjavio je da bi bilo potrebno vrlo dobro dizajnirano
partnerstvo za zadovoljavanje interesa svih partnera.
Socijalno preduzetništvo
Kao ideja, socijalno preduzetništvo uglavnom nije bilo poznato ispitanicima. Neki
ispitanici pod ovim izrazom uključuju zadruge, čiji se primjeri najbolje mogu vidjeti u
poljoprivredi. Oni ispitanici koji imaju više informacija vjeruju da je socijalno
preduzetništvo pozitivna ideja, ali da ne postoji zakonski okvir za njegov razvoj. Opšti
zaključak ovog fokusa je da ljudi nemaju informacije i trebaju biti obrazovani po ovom
pitanju.
z zajednice, zaposleni mogu biti određene grupe, osobe
sa invaliditetom, mladi ljudi i žene.
(Civilno društvo, Brčko Distrikt)
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
52
Zaključak i preporuke
Tokom ovih dvadeset godina Bosna i Hercegovina pokušava održati mir na prvom
mjestu i uspostaviti civilnu, pravnu državu. Iz perspektive mnogih građana, izuzetno
složen način raspodjele vlasti između konstitutivnih naroda i entiteta doprinosi
slabom učinku sistema i rastu birokratskog aparata s jedne strane, kao i nedostatku
shvatanja načina na koji vlada zapravo funkcioniše s druge strane. U očima građana,
država je pokazala da je okrutna i inertna i skoro samoodrživ aparat, zatvoren od
društva, okarakterisan dugotrajnim opstankom političkih nacionalnih elita.
Nacionalni kolektiviteti su osjetljivi na probleme sopstvenog identiteta, što je vidljivo
na različitim nivoima: od simboličkog obilježavanja događaja iz ratne prošlosti do
svakodnevnog života. Pomirenje nije postignuto, osim ako se ne posmatra prizma
"kraj rata". To je proces koji ima svoje uspone i padove koji zavise od izbornih ciklusa
u kojima mediji u dogovoru sa političarima ukazuju na priče koje nisu u diskursu
pomirenja.
Izborni incidenti i stvaranje nacionalističkih tenzija imaju kontra efekte i destabilizuju
proces pomirenja. Na nivou sva
, kulturnih događaja itd.), posebno u manjim oblastima, na primjer, Brčko
Distrikt. Na simboličkom nivou pomirenje nije utvrđeno, niti se može ustanoviti ako se
posmatra iz ove perspektive. Ova situacija utiče na razdvajanje građana od politike i
sumnju na rad političke elite na pomirenje.
Distrikt Brčko se nije pokazao za razliku od situacije u BiH. Iako smo očekivali da,
kao i u nekim drugim izveštajima, postoji razlika u stavovima u vezi sa posebnim
položajem u BiH. Rezultati, međutim, potvrđuju da je područje Brčkog upleteno s
sličnim problemima kao i druga dva entiteta.
jenjeno (samo) uz napore države.
, ispitanici smatraju da je potrebno
insistirati na individualnom pomirenju u lokalnim zajednicama. P
, a ispitanici smatraju da pomirenje može biti postignuto sa
snažnijim naporima organizacija civilnog društva.
Procenjuje se da je nacionalni nivo pomirenja vrlo slab, prvenstveno na političkom i
ekonomskom nivou. Nacionalni nivo pomirenja precizno određuje veza političkih i
vjerskih lidera svih naroda. Vjerski lideri su posebno angažovani na izbornim
aktivnostima i zagovaraju uspostavljene, nacionalne političke opcije.
Hrvatska, Srbija i međunarodna zajednica, čija politika zavisi od mira u BiH,
priznati su akteri koji bi mogli doprinijeti višem nivou pomirenja. Međusobni
odnosi između Hrvatske i Srbije takođe imaju veliki i značajan uticaj na proces
pomirenja.
53 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
iješiti mnoge i,
prije svega, egzistencijalne probleme građana. Kao negativan aspekt, priznaje
se sumnja EU u BiH, kao i opasnost od "islamizacije Evrope" i opasnosti od
terorizma, koje ispitanici smatraju nerealnim.
Politički posmatrano, nacionalni nivo pomirenja je vezan za strah od jačanja desnog
krila u evropskim zemljama. Jačanje desnog krila u međunarodnom kontekstu može
pospješiti jačanje desničarskih opcija u BiH, a time i razvoj lokalnog ekstremizma i
netolerancije među narodima na lokalnom nivou.
Mnogi ispitanici ne mogu uopšte da razgovaraju o ekonomskim aspektima pomirenja:
često nemaju dovoljno znanja ili informacija o ovim aspektima. Fokusne grupe u
kojima učestvuju preduzetnici pokazuju da se ne bave pomirenjem i / ili ako posluju
uspješno, to znači da je po njihovom mišljenju postignuto pomirenje. Ekonomski
uspješni kolektivi skoro nisu zainteresovani za političke probleme ako se ne miješaju
u njihov posao.
su ekološke teme kratkotrajne i možda su slučajno pronađene
ovdje, rezultati istraživanja sugerišu da to nije slučaj. Strah stanovništva da ih može
ugroziti politika upravljanja otpadom iz Hrvatske, koja bi mogla ugroziti njihov život,
kao i ekonomska ulaganja je velika. Novi Grad se pominje u ovom istraživanju, ali
slična situacija postoji i u drugim graničnim gradovima u kojima se građani bune
protiv zagađenja životne sredine zbog zastarjelih, zagađenih
. Naravno, ova tema ima i
reperkusije o povjerenju građana prema susjednim zemljama.
Kakvi su izgledi za pomirenje?
, i nije se
pokazalo
najviše očekuju od njega. Očekuju se nove generacije političara, što bi
vjerovatno donijelo novi način gledanja na pomirenje, ali i promjenu
birokratskog i kompleksnog načina donošenja odluka kao važan preduslov za
sprovođenje politika pomirenja. Međutim, kako bi se to dogodilo, neophodno je
da građani, na pojedinačnom nivou, postanu svjesni potreba za izgradnjom
mira i pristupima odozdo-gore u implementaciji promjena. Ključna poluga
pomirenja je edukacija svih slojeva stanovništva (djeca, mladi, pa čak i stariji
građani, ali i nast
(primjer Brčko Distrikta).
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
54
Regionalne perspektive za mir više zavise od odnosa s susjednim zemljama.
BiH bi trebala riješiti status regionalne "igračke" u susjednim zemljama. Da bi
to postigli, građani žele da država uđe u EU, što bi doprinijelo stabilizaciji
odnosa. Međutim, migrantska kriza ili prirodne katastrofe mogu narušiti
izgradnju mira, iako su građani pokazali zavidan nivo regionalne solidarnosti
tokom nedavnih prirodnih katastrofa. Haške presude u susjednim zemljama
takođe su faktor koji doprinosi destabilizaciji, jer, prema ispitanicima, one
uopšte ne bi trebalo da budu kritički valorizovane
e u
održavanju mira u regionu kroz organizovanje obrazovanja i mobilnosti
građana. U tom smislu, bilo bi neophodno razbiti barijere kako bi se uspostavili
novi kolaborativni odnosi, gdje bi se trebalo fokusirati na socijalno lišene i
nerazvijene sredine.
Veliki zadatak postavlja se i pred civilno društvo, kako u zemlji, tako i u regionu. Iz
njega postoje velika očekivanja uprkos kritikama za fragmentaciju, neefikasnosti,
zavisnosti od donatora, pa čak i korupcije onih koji dodjeljuju finansijske resurse
civilnim organizacijama. Kao promoter mira, organizacije civilnog društva treba da
osmisle nove oblike saradnje, povežu regionalno i, prije svega, edukuju stanovništvo
na svim njegovim
, sta , socijalni
status, rat ili iskustvo izbeglica i slično. Zbog toga je neophodno da civilno društvo
ojača svoju istraživačku i aktivističku dimenziju. S obzirom na utvrđeni nedostatak
interesa medija za izgradnju mira i podložnost političkim interesima, civilno društvo
treba tražiti različite i inovativne načine prodiranja u javnost.
Saradnja civilnog društva s privrednim sektorom je niska; pominju se odnosi klijenta /
donatora. S tim u vezi, trebalo bi napraviti nove načine pristupa ekonomskom
sektoru, prije nego što bi se sigurno morali uložiti napori u "obrazovanju vaspitača".
Drugim riječima, civilno društvo treba uložiti u svoje potencijale koje bi mogle
motivisati ekonomski sektor za produktivniju saradnju.
Analiza međusektorske saradnje, prije svega ekonomije i politike, ukazuje na politiku
kao kočnicu ulaganja u pojedinačne projekte. S druge strane, neki privrednici hvale
državnu podršku putem podsticaja.
društvom. U razvoju industrije kao što su turizam i poljoprivreda, postoji potreba za
inovativnim rješenjima i međusektor
đana, a posebno
preduzetnika, evidentna.
55 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
DODACI
Pitanja fokusnih grupa
PITANJA FOKUSNIH GRUPA – javni sektor
1. Kakvo je značenje pojma pomirenje iz vaše perspektive? a. Da li imate utisak da je pomirenje generalno prihvaćeno u vašem društvu? b. Kako biste ocijenili postignuti nivo pomirenja u regiji?
2. Koja institucija, pojedinci i događaji su bili najutjecajniji u postizanju ove razine? (komentar za moderatora - posebnu pažnju treba posvetiti nedavnim događajima kao što su izbjegličke krize kao pokretači procesa pomirenja) a. Na koji način? (komentar za moderatora - neka sudionici objasne kako je to pozitivan ili negativan utjecaj)
3. Šta se, prema vama, mora poduzeti kako bi se unaprijedio proces pomirenja na nacionalnom nivou? a. I regionalni nivo?
4. Kako je proces pomirenja povezan sa ekonomskim sektorom u vašem društvu? a. Da li se proces pomirenja odrazio na vaše poslovanje? Na koji način?
5. Što mislite o ulozi koju organizacije civilnog društva imaju u procesu pomirenja?
6. Da li ste kao dio vaših poslovnih aktivnosti surađivali s organizacijama civilnog društva? a. Ako ne, da li ste razmišljali o suradnji s organizacijama civilnog društva? b. Ako da, kako ste surađivali? c. Ako da, koji su bili faktori koji su utjecali na suradnju s organizacijama civilnog društva?
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
56
PITANJA FOKUSNIH GRUPA – javni sektor
1. Kada bi bila organizirana suradnja između različitih sektora (javnih, privatnih i civilnih) na regionalnom nivou koja bi vašim proizvodima / uslugama pomogla da budu konkurentni, bi li vas zanimalo da budete dio te međusektorske suradnje? a. Molimo, opišite svoju zamisao o ovakvoj vrsti organizirane međusektorske suradnje.
2. Jeste li upoznati s idejom socijalnog poduzetništva? a. Šta vi mislite o socijalnom poduzetništvu?
3. Smatrate li da postoji nešto što bi se trebalo dodati temi procesa pomirenja i njezinog odnosa s poslovnim sektorom?
PITANJA FOKUSNIH GRUPA – civilni sektor
1. Kakvo je značenje pojma pomirenje iz vaše perspektive? a. Da li imate dojam da je pomirenje uglavnom prihvaćeno u vašem društvu? b. Kako biste ocijenili postignuti nivo pomirenja u regiji?
2. Koje su institucije, pojedinci i događaji su bili najutjecajniji u postizanju tog nivoa? (komentar za moderatora - posebnu pažnju treba posvetiti nedavnim događajima kao što su izbjegličke krize kao pokretači procesa pomirenja)
3. Na koji način? (komentar za moderatora - neka sudionici objasne kako je to pozitivan ili negativan utjecaj)
4. Kako biste opisali ulogu OCD-a u procesu pomirenja u vašem društvu? a. Koje su najveće prepreke za bolji/veći utjecaj civilnog sektora u procesu pomirenja?
5. Možete li opisati regionalnu suradnju između organizacija civilnog društva na pomirenju? a. Šta je utjecalo na takvu suradnju?
6. Koji bi bili sljedeći koraci za unapređenje procesa usklađivanja na nacionalnom nivou? a. I na regionalnom nivou?
7. Da li su OCD upoznate s idejom socijalnog poduzetništva? Prakticiraju li ga? Molim vas pojasnite.
8. Smatrate li da postoji nešto što bi trebalo biti dodano temi procesa pomirenja i njenog odnosa prema sektoru civilnog društva?
57 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
PITANJA FOKUSNIH GRUPA – javna uprava
1. Kakvo je značenje pojma pomirenje iz vaše perspektive?
2. Da li imate utisak da je pomirenje generalno prihvaćeno u vašem društvu? a. Koji su to faktori koji utječu na postignuti nivo pomirenja? (komentar za moderatora - posebnu pažnju treba posvetiti nedavnim događajima kao što su izbjegličke krize kao pokretači procesa pomirenja) b. Navedite koje su najveće prepreke u procesu pomirenja? c. Osim državnih institucija, ko ili šta je nositelj procesa pomirenja? (komentar za facilitatora - obrazovni sistev, OCD, vjerske institucije, ekonomski sektor) d. Kako biste ocijenili postignuti nivo pomirenja u regiji?
3. Šta se, prema vama, mora poduzeti kako bi se unaprijedio proces pomirenja na nacionalnom nivou? a. I regionalni nivo?
4. Što mislite o ulozi koju organizacije civilnog društva imaju u procesu pomirenja u vašem društvu? a. I regionalnom nivu?
5. Da li ste surađivali s organizacijama civilnog društva kao dio vaših redovnih profesionalnih aktivnosti? a. Ako ne, da li ste razmišljali o suradnji s organizacijama civilnog društva? b. Ako da, kako ste surađivali? c. Ako da, koji su bili faktori koji su utjecali na suradnju s organizacijama civilnog društva?
6. Što mislite o suradnji različitih sektora (poslovni sektor, sektor civilnog društva, javnog sektora) u procesu pomirenja u vašem društvu? a. Da li ste upoznati sa bilo kojom vrstom takve suradnje u vašoj zemlji?
7. Da li politika podupire institucionalnu suradnju različitih sektora (poslovni sektor, civilni sektor, javni sektor) s ciljem rada na procesu pomirenja? a. Je li takva vrsta međusektorske suradnje praćena dokumentacijom (strategijama, preporukama, direktivama itd.)? Ako da, recite nam više o tome. b. Da li vidite kakve prepreke u takvoj međusektorskoj suradnji? Šta bi to bilo? Molim vas, pojasnite.
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
58
PITANJA FOKUSNIH GRUPA – građanstvo
1. Kakvo je značenje pojma pomirenje iz vaše perspektive? a. Da li imate utisak da je pomirenje generalno prihvaćeno u vašem društvu? b. Šta najviše pogoršava prihvatanje samog pomirenja? c. Kako biste ocijenili postignuti nivo pomirenja u regiji?
2. Koja institucija, pojedinci i događaji su bili najutjecajniji u postizanju ove razine? (komentar za moderatora - posebnu pažnju treba posvetiti nedavnim događajima kao što su izbjegličke krize kao pokretači procesa pomirenja) a. Na koji način? (komentar za moderatora - neka sudionici objasne kako je to pozitivan ili negativan utjecaj)
3. Šta se, prema vama, mora poduzeti kako bi se unaprijedio proces pomirenja na nacionalnom nivou? a. I regionalnom nivou?
4. Kako se proces pomirenja odražava u ekonomskoj situaciji u vašem društvu? a. Može li ekonomski sektor pridonijeti procesu pomirenja i kako?
5. Što mislite o ulozi koju organizacije civilnog društva imaju u procesu pomirenja u vašem društvu? a. I regionalom novou?
6. Da li je bilo kakve suradnje između različitih društvenih sektora (ekonomskih, civilnih, javnih) koji su radili na procesu pomirenja u vašem društvu? a. Ako da, kako ga procjenjujete? b. Koji društveni sektor (civilni, javni, poslovni) ima najvažniju ulogu u procesu pomirenja?
7. Ako bi se na regionalnom nivou organizovala suradnja između različitih društvenih sektora (civilni, javni i privatni) koji bi radili u procesu pomirenja, biste li ga podržali? Što mislite o ovoj inicijativi?
8. Postoji li nešto što biste dodali temi procesa pomirenja u našoj zemlji?
59 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
Struktura uzorka
Sektor Geografska područja
Spol Dob Nivo Obrazovanja
Stručni status
Veličina naselja
Nacionalnost Religija
Bosna i H
erc
egovin
a
(N=
49)
P(12) CD(16) J(8) G(13)
GG(32) PP(17)
M(28)
1(3) 2(20) 3(13) 4(9) 5(4)
Oš SŠ(3) VŠŠ(7) VSS(39) DR(0)
Z(36) N(7) S(4) U(2)
1(1) 2(2) 3(18) 4(2) 5(24)
B(17) H(6) S(11) C(1) BiH(6) DR(2)
I(19) KK(4) PK(9) AT(11)
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
60
1. * Skraćenice za: sektor – P(privatni), CD (civilno društvo), J(javni),
G(građanstvo); Spol – M(muški), Ž(ženski); nivo obrazovanja – OŠ(osnovna
škola), SŠ(srednja škola), VŠS(visoka stručna škola), VSS(visoko stručno
obrazovanje), DR(završen doktorat); stručni status – Z(zaposlen),
N(nezaposlen), S(student), U(mirovina); veličina naselja – 1(<2000
stanovnika), 2(2000 do 10 000 stanovnika), 3(10 000 do 100 000 stanovnika),
4 (100 000 do 250 000 stanovnika), 5(više od 250 000 stanovnika);
nacionalnost – A(Albanci), AR (Armenci), B(Bošnjaci), C(Crnogorci),
K(Kosovari), S(Srbi), T(Turci), V(Vlasi), BiH (Bosanci i Hercegovci); DR(ostali);
religija – I(islam), PK(pravoslavlje), KK(katoličanstvo).
AT(ateizam/agnosticizam).
61 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
DIVIDED PAST – JOINT FUTURE PROJEKTNI KONZORCIJUM
Omladinski Komunikativni Centar (Youth Communication Center)
www.okcbl.org
e-mail: [email protected]
Edukacioni Centar – Kruševac (ECK) (Educational Center)
www.ec.org.rs
e-mail: [email protected]
Forum MNE
www.forum-mne.com
e-mail: [email protected]
Interkulturelles Zentrum (IZ)
www.iz.or.at
e-mail: [email protected]
Omladinski Kulturni Centar – Bitola (YCC-Bitola) (Youth Cultural Center)
www.mkcbt.org.mk
e-mail:[email protected]
Omladinski Resursni Centar (ORC) (Youth Resource Center)
www.omladina-bih.net
e-mail: [email protected]
Toplum Gönüllüleri Vakfı (TOG)
www.tog.org.tr
e-mail: [email protected]
The Zamah Foundation
www.zamah.hr
e-mail: [email protected]
EUROCLIO-European Association of History Educators
www.euroclio.eu
e-mail: [email protected]
Institute for Social Research Zagreb (IDIZ)
www.idi.hr
e-mail: [email protected]
LENS
Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija
62
www.ngolens.org
e-mail: [email protected]
MOVIT
www.movit.si
e-mail: [email protected]
Progress Institte for Social Democracy
www.progress.org.mk
e-mail: [email protected]
Beyond Barriers Association (BBA)
www.beyondbarriers.org
e-mail: [email protected]
Youth Peace Group Danube
www.ypgd.org
e-mail: [email protected]
Vojvodina Environmental Movement (VEM)
www.ekoloskicentar.org
e-mail: [email protected]
War Trauma Center
www.wartrauma.org
e-mail:[email protected]
South East European Network (SEEYN)
www.seeyn.org
e-mail: [email protected]