-
Analiza finansijskih izvetaja
Naela bilansiranja Pravila prikazivanja bilansa i
procenjivanja
(utvrivanja vrednosti) bilansnih pozicija. Nastala pod uticajem
raunovodstvene
teorije, teorije bilansa i pravni normi privrednog
zakonodavstva.
Rezultat suprotnost izmeu pojedinih naela bilansiranja pri emu
postaji bitni cilj i svrha bilansa.
-
Naela bilansiranja 1. Naelo stalnosti (going concern
principle)
- neogranieno trajanje privrednog drutva - permanentno periodino
bilansiranje, radi polaganja rauna,
ocenjivanja finansijskog poloaja i finansijskog rezultata-
procenjivanje po nabavnim vrednostima
2. Naelo zatite poverilaca - garantna supstanca privrednog
drutva (sopstveni kapital, rezerve i
nerasporeeni dobitak)- vea garantna susptanca vea zatita
poverilaca- oprez pri iskazivanju rezultata da ne bi dolo do
smanjenja
garantne supstance (poveriocima odgovara nii finansijski
rezultat u korist sopstvenog kapitala)
Naela bilansiranja 3. Naelo uzronosti
- pri obraunu periodinog rezultata treba ukljuiti sve prihode i
rashode koji su nastali u obraunskom periodu (npr. po sistemu
fakturisane realizacije uzimaju se svi prihodi bez obzira na
momenat naplate i rashodi obraunati na bazi trokova u fakturisanoj
realizaciji, bez obzira na momenat isplate; po sistemu naplaene
realizacije uzimaju se naplaeni prihodi i trokovi sadrani u
naplaenoj realizaciji)
- primenjuje i kod alociranja trokova na nosioce (trokovi se
dodeljuju onom nosiocu (uinku) koji ih je prouzrokovao),
- primenjuje i kod utvrivanja nabavne cene (ZTN se dodeljuju
onom osnovnom sredstvu, materijalu ili trgovakoj robi koja je
prouzrokovala te trokove).
-
Naela bilansiranja 4. Naelo opreznosti
- odmeravanje (priznavanje) prihoda na nie (po niim vrednostima)
i odmeravanje rashoda na vie.
- u suprotnosti sa naelom kontinuiteta (u sluajevima kada se
menjaju naini procenjivanja pojedinih bilansnih pozicija)
- u suprotnosti sa naelom sa naelom istinitosti (bilans ne bi
trebalo da sadri ni latentne rezerve niti skrivene gubitke).
Ostvaruje se primenom sledeih (pod)naela:- Naelo realizacije
dobitak se ne moe iskazati ako nije
verifikovan (potvren) na tritu. Prihodi moraju biti potvreni
putem realizacije proizvoda na tritu. Od ovog naela odustaje se u
sluajevima interne realizacije npr. izgradnje osnovnih sred.u
sopstvenoj reiji.
Naela bilansiranja- Naelo imapriteta iskazivanje gubitaka iako
oni nisu verifikovani na
tritu. Kod bilansiranja zaliha primenjuje se via trina vrednost
umesto nabavne vrednosti, a razlika se prebacuje na rashode, dok se
kod fiziki oteenih ili zastarelih zaliha vri procenjivanje zaliha
po nioj trinoj vrednosti, iako takve zalihe nisu trino
verifikovane. Sa druge strane, priznaju se i obaveze koje stvarno
nisu nastale, ali e nastati sa velikom verovatnoom (npr. zatezne
kamate).
- Naelo najnie vrednosti procenjivanje imovinskih delova (zaliha
i hartija od vrednosti) po nabavnoj ceni ili ceni kotanja ukoliko
nisu nie od trinih cena, odnosno ako je trina cena nia od prethodne
dve ona se koristi za procenu.Ovo naelo se ne odnosi na imovinske
delove koji predstavljaju dugorona ulaganja i osnovna sredstva, jer
su namenjeni sopstvenoj upotrebi i stalno usklaivanje bi otealo
bilansiranje.
-
Naela bilansiranja- Naelo dnevne vrednosti bilansirana imovina
odgovara vrednosti
koja se moe ostvariti njenom eventualnom prodajom. - Naelo
najvie vrednosti odnosi se na obaveze i tranzitornu pasivu
(unapred naplaeni prihodi). Obaveze se bilansiraju u visini
nominalne vrednosti, ali se bilansiraju i po vioj vrednosti u
sluajevima kada postoji realna mogunost da e se one poveati (np.
ako se zna da e nastati trokovi servisiranja proizvoda moe se iznos
rezervisati)
Naela bilansiranja5. Naelo finansijske panje
- stvaranje latentnih rezervi, ime se smanjuje rizik od buduih
negativnih rezultata.
- u skladu je sa naelom opreznosti, ali je u suprotnosti sa
naelom istinitosti
-
Naela bilansiranja6. Naelo istinitosti - zahteva bilansiranje
koje ne dozvoljava pojavu latentnih rezervi, niti
skrivenih gubitaka- relativna istinitost se ostvaruje ako se
procenjivanje pojedinih
bilansnih pozicija bazira na objektivnim osnovama (primena naela
opreznosti koja odgovara naelu istinitosti u relativnom smislu)
7. Naelo jasnosti - tani i razumljivi nazivi bilansnih pozicija-
izbegavanje prekomernog ralanjavanja bilansnih pozicija, jer
ono
oteava itanje bilansa i zakljuivanje o ostvarenom finansijskom i
imovinskom poloaju privrednog drutva
Naela bilansiranja8. Naelo povezanosti bilansa - vremenska
uporedivost finansijskih rezultata- za poverioce nije vana samo
trenutna visina garantne
supstance, ve je vano da li se ista poveava ili smanjuje u nizu
uzastopnih obraunskih perioda
- Ostvaruje se primenim sledeih (pod)naela:- Naelo identiteta
bilansa jednakost bilansa otvaranja jednog obraunskog perioda sa
zakljunim bilansom prethodnog obraunskog perioda. Izuzetna
odstupanja od pravila (denominacije, usvajanjenovog kontnog okvira,
i sl.).
-
Naela bilansiranja- Naelo kontinuiteta bilansa vremenska
povezanost vie uzastopnih zakljunih bilansa.
Formalni kontinuitet zakljunih bilansa bilansi se ne smeju
razlikovati po spoljnoj formi (isti nazivi bilansnih pozicija, ista
sadrina bilansnih pozicija i isti redosled upisivanja pozicija u
bilans) iMaterijalni kontinuitet zakljunih bilansa isti nain
procenjivanja bilansnih pozicija u nizu uzastopnih zakljunih
bilansa.Cilj materijalnog kontinuiteta bilansa je vremenska
uporedivost vie uzastopnih finansijskih rezultata (dobijanje
informacija o tendenciji rentabilnosti).
Naela bilansiranja- Naelo podudarnosti bilansa zbir periodinih
finansijskih rezultata treba da bude jednak totalnom finansijskom
rezultatu koji se utvruje na kraju ivota privrednog
drutva.Obezbeuje se u situacijama kada je bilansiranje vreno bez
latentnih rezervi i skrivenih gubitaka.Do nepodudarnosti zbira
periodinih finansijskih rezultata i totalnog rezultata nee doi ako
poslednji zakljuni bilans na osnovu kojeg se donosi odluka o
likvidaciji sadri latentne rezerve ili skrivene gubitke.
-
Naela bilansiranja Do podudarnosti dolazi u situacijama kada se
periodini
finansijski rezultat shvati i definie kao deo neto dobitka
akumuliranog za sopstveni kapital i ako uz to u toku ivota
privrednog drutva nije bilo uplata u korist i isplata na teret
sopstvenog kapitala.
U uslovima inflacije, do podudarnosti rezultata dolazi ako se
sopstveni kapital u krajnjem likvidacionom bilansu umani za njegovo
poveanje po osnovu pripisanih pozitivnih efekata revalorizacije, a
potom izrauna totalni finansijski rezultat.
Osnova procenjivanja bilansnih pozicija Procenjivanje bilansnih
pozicija znai utvrivanje njihove
vrednosti. Nabavna cena kao osnov procenjivanja jednaka je
zbiru
fakturne vrednosti i svih direktnih izdataka vezanih sa
konkretnom pojedinanom nabavkom (ZTN). Interni transportni trokovi,
trokovi lagerovanja i trokovi nabavne funkcije nisu ukljueni u
nabavnu cenu, ve se tretiraju kao trokovi proizvodnje.
Osnovna sredstva, alat i sitan inventar proizvedeni u sopstvenoj
reiji, kao i zalihe nedovrene proizvodnje, poluproizvoda i GP
procenjuju se u visini cene kotanja, to se poisroveuje sa nabavnom
vrednou.
-
Osnova procenjivanja bilansnih pozicija Dnevna cena kao osnov
procenjivanja tri shvatanja
dnevne cene: Dnevna cena je vladajua trina cena na dan
bilansiranja; Dnevna cena je vladajua nabavna cena na dan
ponovne
nabavke materijala i osnovnih sredstava koja se vri radi zamene
utroenog materijala i dotrajalih osnovnih sredstava (ponovna
nabavna cena) i
Dnevna cena je vladajua trina cena na dan prodaje.
Osnova procenjivanja bilansnih pozicija Likvidaciona cena kao
osnov procenjivanja trina cena
imovinskih delova ili itavog privrednog drutva koje prestaje da
postoji (likvidira se).
Pojedinane likvidacione cene su nie od vladajuih trinih cena,
jer kupci znaju da se privredno drutvo likvidira, kao i zbog toga
to je cilj da se likvidacija zavri to pre.
Moe se prodavati i celo privredno drutvo, u sluaju da ono ima
trinu perspektivu, ali je i tada vrednost likvidacione mase nia od
vrednosti imovine iskazane u bilansu.
-
Osnova procenjivanja bilansnih pozicija Fer vrednost kao osnov
procenjivanja iznos novca za
koji bi se imovinski delovi mogli razmeniti izmeu dobro
informisanih strana koje su voljne da izvre razmenu.
Procena fer vrednosti podrazumeva sprovoenje odgovarajuih
postupaka i procedura, kao i iskazivanje efekata procene.
Efekti procene nekretnina i opreme se iskazuju kao
revalorizacione rezerve u okviru kapitala ili kao obezvreenje
(ostali rashodi), dok se razlika kod obrtnih sredstava iskazuje kao
prihod ili rashod po osnovu procene.
Procenjivanje bilansnih pozicija Poetno priznavanje vrednosti
(procenjivanje vrednosti)
tumaeno je shodno MRS i MSFI. Neuplaeni upisani kapital iznosi
upisanih, a
neuplaenih akcija se procenjuju po nominalnoj vrednosti.
Nematerijalna imovina i goodwill NU se priznaju samo
kada je verovatno da e od tog ulaganja priticati budue ekonomske
koristi i kada je NV ulaganja pouzdano merljiva. Vrednuju se prema
nabavnoj vrednosti ili prema fer vrednosti. Goodwill je viak NV u
odnosu na interes sticaoca po fer vrednosti steenih sredstava i
obaveza na dan transakcije razmene po osnovu poslovnih
kombinacija.
-
Procenjivanje bilansnih pozicija Nekretnine, postrojenja i
oprema materijalne stavke
koje se dre za korienje u proizvodnji proizvoda ili pruanje
usluga za koje se oekuje da e se koristiti due od jednog obraunskog
perioda. Prema MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema se nakon
poetnog priznavanja po NV graevinski objekti, postrojenja i oprema
se vrednuju po sadanjoj vrednosti (NV umanjena za izvrene otpise i
gubitke po osnovu obezvreenja) ili po osnovu fer vrednosti.
Poveanje knjigovodstvene vrednosti evidentira se kao
revalorizaciona rezerva, dok se smanjenje knjigovodstvene vrednosti
evidentira kao rashod.
Procenjivanje bilansnih pozicija Rezidualna vrednost OS je
preostala vrednost, kada bi se
sredstvo otuilo na kraju svog korisnog veka trajanja. Prestanak
priznavanja imovine vri se prilikom otuenja
ili kada se od korienja vie ne oekuju budue ekonomske
koristi.
U nekretnine, postrojenja i opremu ukljuuju se: zemljite, ume,
viegodinji zasadi, osnovno stado, graevinski objekti, investicione
nekretnine, postrojenja i oprema u vlasnitvu privrednog drutva,
postrojenja i oprema koji su uzeti na finansijski lizing, alat i
inventar sa kalkulativnim otpisom i ostala OS.
-
Procenjivanje bilansnih pozicija Investicione nekretnine
zemljite ili zgrade koje
privrdno drutvo dri radi ostvarenja prihoda od zakupnine i/ili
porasta vrednosti nekretnine. Poetno se priznaju u visini NV ili
cene kotanja.
Investicione nekretnine prestaju da se priznaju prodajom ili
povlaenjem iz upotrebe.
Bioloka sredstva ume, viegodinji zasadi, osnovno stado.
Odmeravaju se po fer vrednosti (cena trgovanja na produktnoj berzi)
umanjenoj za trokove prodaje. Ako se fer vrednost ne moe pouzdano
odmeriti procenjivanje se vri po nabavnoj vrednosti.
Procenjivanje bilansnih pozicija Lizing sporazum kojim davalac
lizinga prenosi na
primaoca (korisnika) lizinga pravo korienja sredstava na odreeni
period u zamenu za plaanje ili niz plaanja.
Finansijskim lizingom se na korisnika lizinga prenose svi rizici
i koristi povezani sa vlasnitvom i on prouzrokuje poveanje trokova
amortizacije i finansijskih rashoda.
Poslovnim lizingom se ne prenose sutinski svi rizici i koristi
povezani sa vlasnitvom.
Sredstva nabavljena na lizing se poetno priznaju po nabavnoj
vrednosti.
-
Procenjivanje bilansnih pozicija Amortizacija sistematska
alokacija iznosa sredstava koji
se amortizuju tokom njihovog korisnog veka trajanja. Stope i
metode amortizacije utvruju se u skladu sa MRS 8
Raunovodstvene politike, promene raunovodstvenih procena i
greke.
Razlikujemo: proporcionalni (linearni) metod, degresivni (metod
opadajuih godinjih kvota) i funkcionalni metod (metod oekivane
koristi).
Osnovica za obraun amortizacije je nabavna vrednost ili
revalorizovana nabavna vrednost.
Procenjivanje bilansnih pozicija Dugoroni finansijski plasmani i
potraivanja uea u
kapitalu i druge HOV raspoloive za prodaju, dati krediti i
zajmovi sa rokom duim od godinu dana, dugorone HOV koje se dre do
dospea, otkupljene sopstvene akcije i ostali dugoroni plasmani.
Uee u kapitalu se procenjuje u visini nominalne vrednosti ili po
trinoj vrednosti ako je ona nia. Krediti se, takoe, procenjuju u
visini nominalne vrednosti.
HOV, otkupljene sopstvene akcije i udeli se procenjuju u visini
nabavne vrednosti ili trinoj vrednosti, ako je ona nia.
Kratkorona potraivanja se procenjuju po nominalnoj
vrednosti.
-
Procenjivanje bilansnih pozicija Zalihe gotovi proizvodi,
nedovreni proizvodi, osnovni i
pomoni materijal, nabavljena dobra radi dalje prodaje (trgovaka
roba) i zemljite i nekretnine koje se dre za dalju prodaju.
Vrednuju se prema MRS 2 Zalihe. Zalihe materijala, rezervnih
delova, inventara sa
jednokratnim otpisom i robe procenjuju se po nabavnoj vrednosti
(fakturna vrednost uveana za ZTN).
Zalihe nedovrene proizvodnje i gotovih proizvodaprocenjuju se po
ceni kotanja ili po neto prodajnoj ceni, ako je ona nia.
Procenjivanje bilansnih pozicija Gotovinski ekvivalenti i
gotovina Gotovinski ekvivalenti
su HOV koje su neposredno unovive i plemeniti metali. Hartije od
vrednosti se procenjuju po nabavnoj vrednosti,
dok se plemeniti metali procenjuju po vrednosti izvedenoj iz
cena plemenitih metala na svetskom tritu.
Hartije od vrednosti, depoziti po vienju i gotovina u stranoj
valuti procenjuju se po srednjem kursu strane valute na dan
bilansa.
Aktivna vremenska razgranienja obuhvataju unapred plaene odnosno
fakturisane trokove i prihode tekueg perioda koji nisu mogli biti
fakturisani.
-
Procenjivanje bilansnih pozicija Kapital sastoji se od osnovnog
kapitala i kapitala
zaraenog tokom veka poslovanja. Obuhvata: osnovni kapital,
neuplaeni upisani kapital, rezervni kapital, revalorizacione
rezerve, nerealizovane dobitke i gubitke po osnovu HOV,
nerasporeeni neto dobitak ranijih ili tekue godine, otkupljene
sopstvene akacije i gubitak do visine kapitala.
Osnovni kapital se unosi u bilans u visini nominalne
knjigovodstvene vrednosti.
Procenjivanje bilansnih pozicija Dugorona rezervisanja,
potencijalne obaveze i
potencijalna imovina obaveze za pokrie trokova i rizika
proisteklih iz prethodnog poslovanja koji e se pojaviti u narednim
periodima.
Razlikujemo rezervisanja za: trokove u garantnom roku po osnovu
prodatih uinaka; trokove obnavljanja prirodnih bogatstava; zadrane
kaucije i depozite; trokove restrukturiranja, naknade i druge
beneficije zaposlenih i ostala rezervisanja za verovatne
trokove.
Neiskoriena rezervisanja ukidaju se u korist ostalih
prihoda.
-
Procenjivanje bilansnih pozicija Obaveze procenjuju se po
nominalnoj vrednosti. Obaveze u stranoj valuti procenjuju se po
srednjem kursu
strane valute na dan bilansa. Zastarele obaveze ukidaju se u
korist prihoda. Pasivna vremenska razgranienja obuhvataju:
unapred
obraunate trokove; obraunate prihode budueg perioda; odloene
prihode po osnovu efekata ugovorene zatite od rizika; razgraniene
trokove nabavke i donacije.
Obaveze za PDV obraunati PDV kupcima u iznosu koji nije
kompenziran sa obraunatim PDV-om od dobavljaa.
Procenjivanje bilansnih pozicija Prihodi bruto priliv ekonomskih
koristi tokom datog
perioda koji nastaje iz redovnih aktivnosti preduzea, pri emu
taj priliv rezultira poveanjem kapitala koji predstavlja porast po
osnovu doprinosa uesnika u kapitalu.
Poslovni prihodi prihodi od: prodaje robe i uinaka umanjeni za
poreske dabine i date popuste nezavisno od momenta naplate;
aktiviranja i potronje uinaka priznatih po CK; aktiviranja i
potronje robe priznatih po nabavnoj ceni, a prihodi od prirasta
osnovnog stada priznatih po trinoj ceni; dotacija, regresa,
kompenzacija, povraaja dabina po osnovu prodate robe i uinaka i
donacija, zakupa, lanarina i tantijema.
-
Procenjivanje bilansnih pozicija Procenjuju se po fer vrednosti
primljene ili potraivane
naknade, uzimajui u obzir popuste ili koliinske rabate.
Finansijski prihodi prihodi od kamata; prihodi od uea
u dobitku povezanih pravnih lica; prihodi od povezanih kursnih
razlika; prihodi od pozitivnih efekata valutne klauzule i ostali
finansijski prihodi.
Ostali prihodi dobici od prodaje nekretnina, postrojenja i
opreme, biolokih sredstava, uea u kapitalu, dugoronih HOV i
materijala, vikovi, naplaena otpisana potraivanja, prihodi od
smanjenja obaveza i prihodi od ukidanja dugoronih rezervisanja.
Procenjivanje bilansnih pozicija Prihodi od usklaivanja
vrednosti imovine prihodi od
usklaivanja vrednosti biolokih sredstava, nematerijalnih
ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme, dugoronih finansijskih
plasmana, HOV, zaliha (osim zaliha uinaka), kratkoronih potraivanja
i kratkoronih finansijskih plasmana i prihodi od usklaivanja
vrednosti ostale imovine.
Rashodi - Poslovni rashodi NV prodate robe, trokovi materijala
za izradu, ostalog materijala, goriva i energije, bruto zarada i
naknada zarada, TPU, trokovi amortizacije i rezervisanja, porezi i
doprinosi nezavisni od rezultata.
-
Procenjivanje bilansnih pozicija Finansijski rashodi rashodi po
osnovu kamata,
negativnih kursnih razlika, rashodi po osnovu efekata valutne
klauzule, rashodi iz odnosa sa povezanim pravnim licima i ostali
finansijski rashodi.
Ostali rashodi gubici po osnovu rashodovanja i prodaje
nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme, biolokih
sredstava, uea u kapitalu, dugoronih HOV i materijala, manjkovi,
rashodi po osnovu otpisa potraivanja..
Procenjivanje bilansnih pozicija Rashodi po osnovu obezvreenja
imovine obezvreenje
biolokih sredstava, nematerijalnih ulaganja, nekretnina,
postrojenja, opreme, dugoronih finansijskih plasmana, HOV, zaliha
(osim zaliha uinaka), potraivanja i kratkoronih finansijskih
plasmana.
Porez na dobitak obraunava se u skladu sa Zakonom o porezu na
dobit po stopi od 15%. Poreska osnovica na koju se primenjuje
pomenuta poreska stopa utvruje se poreskim bilansom i poreskom
poreskom prijavom.
-
Vrste bilansa Podela prema:
Vezi bilansa sa knjigovodstvenim raunima (rauni aktive, pasive,
rashoda i prihoda, izravnanja, dobitka ili gubitka-bilans stanja i
bilans uspeha)
Svrsi iskazivanja bilansa (imovinski bilans, bilans utvrivanja
uspeha i bilans kretanja-bruto ili neto kretanja)
Merodavnosti primene pravne forme pri bilansiranju (poslovni
bilans i poreski bilans)
Podruju informisanja (interni bilans (delova) i eksterni bilans
(celine)) Duini bilansnog perioda (poetni bilans, meubilans,
godinji bilans, totalni
ili likvidacioni bilans) Tehnici sastavljanja bilansa (bruto
bilansi neto bilans) Broju ukljuenih bilansa (individualni bilans,
zbirni bilans (dva ili vie
povezanih preduzea), konsolidovani bilans) Podacima na osnovu
kojih se vri bilansiranje (inventarni bilans,
knjigovodstveni bilans, planski bilans) Redovnosti sastavljanja
bilansa (redovni bilans i specijalni bilans)
Latentne rezerve i skriveni gubici Latentne rezerve nastaju
potcenjivanjem aktive ili
precenjivanjem pasive (obaveza i tranzitorne pasive). Na ovaj
nain poveavaju se rashodi tekueg obraunskog perioda, to dovodi do
iskazivanja nieg periodinog finansijskog rezultata u bilansu
uspeha.
Latentne rezerve dolaze do izraaja u narednom periodu ili tek
posle nekoliko godina (potcenjivanje veka trajanja osnovnih
sredstava).
Ako latentna rezerva doe do izraaja u narednim kratkoronim
obrauna rezultata ona je objektivno postojala, a ako to nije sluaj,
ona objektivno nije postojala.
-
Primer 1. uticaj na naredni periodBILANS STANJA 1
Devize 20.000 Razne obaveze 490.000
Potraivanja 100.000 Sopstveni kapit. 400.000Ostala sredstva
800.000 Dobitak TG 30.000
920.000 920.000
BILANS USPEHA 1
Rashodi 270.000 Prihodi 300.000
Dobitak 30.000
300.000 300.000
Pretpostavka pada kursa za 10% i procena da e kamate u proseku
iznositi 2% od obaveza
BILANS STANJA 2
Devize -2,000 18.000 Razne obaveze 490.000
Potraivanja 100.000 Obaveze za zatezne kamate 9.800Ostala
sredstva 800.000 Sopstveni kapit. 400.000
Dobitak TG 18.200
918.000 918.000
BILANS USPEHA 2
Rashodi +2000+9800 281.800 Prihodi 300.000
Dobitak 18.200
300.000 300.000
BILANS STANJA 3
Devize +2000 20.000 Razne obaveze 490.000
Potraivanja 100.000 Obaveze za zatezne kamate -9800 0Ostala
sredstva 800.000 Sopstveni kapit. 400.000
Dobitak TG 30,000
920.000 920.000
BILANS USPEHA 1
Rashodi 281.800 Prihodi +2000+9800 311.800
Dobitak 30.000
300.000 300.000
Pretpostavka prodaje deviza 20.0000 dinara i isplaivanje obaveza
bez zatezne kamate
BILANS STANJA 2
Devize -2,000 18.000 Razne obaveze 490.000
Potraivanja 100.000 Obaveze za zatezne kamate 9.800Ostala
sredstva 800.000 Sopstveni kapit. 400.000
Dobitak TG 18.200
918.000 918.000
BILANS USPEHA 2
Rashodi +2000+9800 281.800 Prihodi 300.000
Dobitak 18.200
300.000 300.000
-
Drugi primeri
Potcenjeni vek trajanja osnovnog sredstva Potcenjena vrednost
zaliha dolazi do izraaja
realizovanjem proizvoda Potcenjena PVR i dugorona rezervisanja
dolaze do
izraaja pri zatvaranju PVR i ukidanju rezervisanja Vea ispravka
potraivanja od stvarno otpisanih
potraivanja
Latentne rezerve i skriveni gubici
Skriveni gubici nastaju precenjivanjem aktive ili potcenjivanjem
pasive (obaveza i tranzitorne pasive). Na ovaj nain rashodi tekueg
obraunskog perioda su nii, to dovodi do iskazivanja vieg periodinog
finansijskog rezultata u bilansu uspeha.
Skriveni gubici dolaze do izraaja u narednim periodima.
-
Primer 1. BILANS STANJA 1Gotovi proizvodi 200.000 Obaveze IZ
60.000
Razna sredstva 800.000 Razna pasiva 930.000
Dobitak TG 10.000
1.000.000 1.000.000
BILANS USPEHA 1
Rashodi 150.000 Prihodi 160.000
Dobitak 10.000
160.000 160.000
BILANS STANJA 2
Gotovi proizvodi -10000 190.000 Obaveze IZ +10000 70.000
Razna sredstva 800.000 Razna pasiva 930.000
Gubitak 10.000
1.000.000 1.000.000
BILANS USPEHA 2
Rashodi +10000+10000 170.000 Prihodi 160.000
Gubitak 10.000
170.000 170.000
CK zaliha je 200000, a neto prodajna cena 190.000 dinara.
Dospele obaveze po IZ 60000 su bile po kursu kada je korien kredit,
a na dan bilansiranja su 70000 zbog promene kursa
Drugi primeri
Precenjen vek trajanja osnovnog sredstva Precenjena vrednost
zaliha dolazi do izraaja
realizovanjem proizvoda Precenjena potraivanja Potcenjene
obaveze Potcenjena PVR i dugorona rezervisanja
-
Latentne rezerve i skriveni gubici
Latentne rezerve pomeraju iskazivanje stvarnog boljeg
finansijskog rezultata na budue obraunske periode, dok skriveni
gubici pomeraju (eskontuju) stvarne bolje finansijske rezultate
buduih obraunskih perioda na sadanji obraunski period.
Ni latentne rezerve ni skriveni gubici ne mogu beskonano ostati
nevidljivi.