Osiguranje inženjerskih rizikaRizici u vezi sa izgradnjom puteva 1.Uvod 1.1.Tema i cilj dokumenta U današnje vreme grade se putevi svih tipova koji mogu da se koriste za različite namene. Konstrukcije puteva mogu iznositi svega nekoliko stotina metara pa do nekoliko stotina kilometara i grade se u veoma različitim geološkim uslovima. Period izgradnje može varirati od nekoliko meseci do nekoliko godina. Zbog ovih činjenica, putevi su izloženi širokom spektru rizika. Cilj ovog dokumenta je da pruži pomoć preuzimačima rizika, kako bi razumeli način konstruisanja puteva i kako bi postali svesni svih rizika kojima su putevi u izgradnji izloženi. Takođe, ovaj tekst treba da pomogne preuzimačima rizika da na profesionalan način izvrše procenu rizika kojima su putevi u izgradnji izloženi i da im preko prikazanih primera ukaže na moguće scenarije nastanka šteta.U prvom delu, tekst prikazuje različite tipove puteva i tehničke aspekte izgradnje puteva. U drugom delu dokumenta, opisuju se izloženosti različitim rizicima, tipični scenariji nastanka šteta, kao i radnje koje se preuzimaju na smanjenju obima rizika i povećanju sigurnosti i bezbednosti.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Donji noseći sloj: Donji noseći sloj se ponaša kao sloj za prenošenje opterećenja, naročito u
toku izgradnje kada nosi opterećenje od teških građevinskih mašina koje se kreću po njemu.
On se gradi odmah po završetku izgradnje posteljice. Ovaj sloj se sastoji od jednog ili više
slojeva prirodno ili mehanički i hemijski stabilizovanog tla, drobljenog agregata, š ljunogovitopeskovitog agregata ili od otpadnog materijala kao što su drobljeni beton ili šljaka. Debljina
donje podloge odnosno donjeg nosivog sloja je od 15 do 50 cm. Ako je nosivost posteljice
velika i nema opasnosti od dejstva mraza, donja podloga se može izostaviti kao sloj u
kolovoznoj konstrukciji.
Posteljica: Posteljica predstavlja „temelj“ kolovozne konstrukcije. Ona može biti od
prirodnog tla ili od nasutog tla koje se uzima od materijala iz useka ili iz pozajmišta sa strane.
Zbog zaštite posteljice od dejstva mraza, preko nje se postavlja donji noseći sloj. Čvrstoća
slabo nosivih posteljica može se povećati mehanički ili hemijski. Mehanički postupak se
sastoji od poboljšanja granulometrijskog sastava temeljnog tla i njegovog sabijanja, a
hemijski se sastoji u dodavanju veziva kao što su cement, kreč, pepeo i sl. Zaštita ovog sloja
od dejstva mraza može se postići spuštanjem nivoa podzemne vode ili izolacionim
prevlakama. Površina posteljice se radi u minimalnom poprečnom naginu od 3% što zavisi
od karakteristika tla i odvodnjavanja.
2.2.4. Inženjerske konstrukcije
U zavisnosti od topografije, postojećih puteva i železnica i gustine izgrađenosti objekata za
stanovanje i industrijskih objekata, veliki broj inženjerskih građevina može činiti deo
projekta puta. Pomoćne građevine uključuju:
Propuste (odvodne kanale): Različiti vodotokovi koji se ukrštaju sa osom puta, moraju se
na neki način premostiti odnosno kanalisati njihov tok. U slučaju malih potoka ovo se
obično izvodi izgradnjom prefabrikovanih betonskih cevi različitih prečnika. U pojedinim
slučajevima propusti se mogu izvoditi i livenjem betona na licu mesta i u tom slučaju se oni
izvode najčešće pravouganog poprečnog preseka. U zavisnosti od karakteristika terena,
mora se predvideti i adekvatno fundiranje ovih građevina što nekad uključuje i izgradnju
šipova koji služe da ojačaju tlo i omoguće prenošenje opterećenja od prepusta na donje
slojeve tla. Slične građevine se izvode sa ciljem propuštanja različitih cevovoda i kablova
Pošto se putevi grade u svim predelima zemlje, često velike deonice puteva moraju bit i
izgrađene na terenima sa velikim padinama kao što su obalni ili planinski krajevi. Izgradnja na
ovakvim terenima značajno povećava mogućnost nastanka štete koja je uzrokovana prirodnim
rizicima.
Različiti prirodni rizici kao što su zemljotres, oluja, poplava, plimski talasi i vulkanska aktivnost
utiču na izgradnju puteva kao i na već izgrađene puteve. Najznačajniji prirodni rizik, kako sa
aspekta frekvencije nastanka, kao i sa stanovišta obima nastalih šteta je dejstvo vode. Prilikom
izgradnje puteva na padinama, gornja strana padine se obično zaseca, a iskopani materijal se
nasipa sa donje strane puta. Usecanje puta smanjuje stabilnost kosine, pa može doći do pojave
odrona. Kosina je naročito nestabilna odmah nakon iskopa, dok još nisu sprovedeni radovi n a
stabilizaciji tela kosine, a nivo podzemnih voda varira.
Najčešće usled pojave nestabilnosti zemljišta dolazi do odronjavanja gornje strane padine i
zatrpavanja puta, a može doći i do sleganja donje strane padine odnosno nasipa, što može
dovesti do osipanja i odronjavanja tla i uništavanja velikih sekcija izgrađenog puta. Faktori koji
naročito povećavaju mogućnost nastanka ovakvih šteta su obilne padavine u vidu kiše i
otopljenog snega, kao i promena nivoa okolnih voda (reka i jezera).
Ipak do šteta najčešće dolazi usled grešaka u izvođenju radova, zbog propusta u vidu
nepravilnog izvođenja radova koji smanjuju verovatnoću nastanka štete a koji se ogledaju u
obezbeđivanju projektovanog nagiba kosine na usecima i radovima na stabilizaciji tla.
Kiša: Jaka i dugotrajna kiša može da izazove eroziju i ispiranje nepravilno stabilizovanih inezavršenih sekcija puta. U slučaju da je drenažni sistem pogrešno isprojektovan ili u gorem
slučaju da nije uopšte izgrađen, može doći do plavljenja puta. Filtracione karakteristike tla na
kojem se put gradi, značajno utiču na projekat drenažnog sistema. Od najveće je važnosti da
izvođač radova dobro održava drenažne sisteme u toku gradnje puta i da sekcije na kojima nije
Poplava i izlivanje vodotokova: Putevi u blizini reka, jezera i drugih vodotokova su izloženi
plavljenju. U toku kišnih sezona, nivo vode može značajno da poraste, čak i iznad korita reka,
što može dovesti do obimnog plavljenja terena. U slučaju da reka ide paralelno sa putem na
dužoj deonici, može doći do velikih oštećenja puta u toku izgradnje, naročito ako propusti nisu
adekvatno dimenzionisani ili su zapušeni šutom.
Sneg i led: Sneg će dovesti do štete na putevima u izgradnji jedino u slučaju nastanka snežne
lavine pri čemu u lavini može biti i velika količina kamenja i drugog materijala. Ovaj rizik je
naročito izražen u planinskim predelima. Led odnosno mraz može izazvati značajne štete na
velikim sekcijama puta zbog toga što povećava opterećenje puta i utiče na p ojavu sleganja,
može izazvati oštećenje površinskih slojeva puta, može uticati na smanjenje kompaktnosti usled
ponavljanja ciklusa smrzavanja i odmrzavanja.
Ostali prirodni rizici koje treba razmotriti pri proceni rizika su:
Zemljotres: U zavisnosti od lokacije, zemljotres može biti važan faktor rizika. Pri analizi rizika od
zemljotresa treba razmotriti:
Verovatnoću nastanka zemljotresa na lokaciji izgradnje
Da li na nekoj lokaciji građenja postoje geološke nepravilnosti u smislu postojanja
klizišta, kaverni i sl.
Da li u blizini lokacija izgradnje postoje epicentri prethodnih zemljotresa
Zemljotres određene magnitude može da izazove velike štete na putevima u izgradnji.
Verovatnoća nastanka ovih šteta je mnogo manja nego verovatnoća pojave šteta usled dej stva
vode, ali je obim potencijalnih štetnih posledica usled dejstva zemljotresa veoma veliki.
Opasnost od dejstva zemljotresa je naročito izražena u brdovitim predelima sa strmimpadinama, gde čitave sekcije puta u izgradnji mogu biti zatrpane usled obrušavanja ili mogu biti
odsečene aktiviranjem klizišta. Delovi puta kod kojih je izgradnja završena takođe mogu biti
ugroženi, a naročito podzemne instalacije koje su ugrađene u trup puta ili paralelno sa putem
zbog mogućnosti njihovog presecanja. U tlu sa velikim sadržajem vode može doći i do pojave
fenomena koji se naziva likvefakcija. Likvefakcija je proces pri kojem vlažno tlo koje je izloženo
dejstvu vibracija određene frekvencije postaje tečno.
Oluja: Putevi nisu u velikoj meri izloženi dejstvu oluje. Manja izloženost ipak postoji, jer pri
dejstvu oluje može biti ugrožena stabilnost privremenih objekata i konstrukcija kao što su na
primer skele ili postavljena oplata za inženjerske konstrukcije. U pustinjskim predelima,dejstvom olujnog vetra može doći do kontaminacije putne podloge ili putne obloge okolnim
peskom. Ovo može dovesti do povećanja sadržaja sitnog i veoma sitnog agregata u posteljici ili
nosećem sloju što dovodi do odstupanja od projektovanog granulometrijskog sastava i zbog toga
se može zahtevati uklanjanje kompletnog kontaminiranog materijala i postavljanje novog.
Preuzimač rizika mora imati dokaze da je izvođač radova sakupio neophodne statističke podatke
u smislu ispitivanja hidroloških, meteoroloških, seizmičkih i drugih uslova koji utiču na način
izgradnje i bezbedonosne mere koje se preduzimaju u toku izgradnje kako bi se sprečio nastanak
šteta većeg obima.
Važno je da preuzimač rizika zahteva informacije koje se tiču postojanja vodotokova i većihstajaćih voda u regionu, u neposrednoj blizini mesta izgradnje, istoriju plavljenja terena,
povratnog perioda koji je korišćen prilikom dimenzionisanja propusta, kanala i drugih zaštitnih
građevina. Vremenski plan izgradnje treba da bude takav da se radovi koji se nalaze na
područjima koja su izložena dejstvu poplava, izvedu van kišnih sezona. Treba razmotriti i broj
sekcija puta koje se grade istovremeno jer će nastanak štete na više deonica istovremeno,
uzrokovati potrebu za ubrzanjem radova nakon sanacije štete kako bi se ispoštovali dogovoreni
termini.
U područjima sa velikom izloženošću zemljotresu, lokalni i internacionalni standardi u vezi sa
zaštitom objekta od dejstva zemljotresa moraju biti primenjeni.
Klauzule osiguranja koje treba razmotriti su:
Osiguranje koje se odnosi na gradnju po sekcijama (maksimalno nadoknadiva dužina
sekcije)-(MRe klauzula broj 106)
Posebni uslovi koji se odnose na sigurnosne mere u pogledu padavina, poplave i bujice
(MRe klauzula 110)
Uslovi koji se odnose na kvalitet konstrukcijskog materijala (MRe 109)
Posebni uslovi koji se odnose na termin plan gradnje odnosno montaže (Mre 005)
Osiguranje za objekte u zonama podložnim zemljotresu (MRe 008)
Padine, useci i nasipi su naročito osetljivi na dejstvo prirodnih rizika. Sledeće mere se moraju
preduzimati kako bi se sprečile štete uzrokovane prirodnim rizicima:
Detaljno ispitivanje geoloških uslova tla pre izgradnje
Nagib terena se mora pravilno odrediti
Zaštita odnosno obezbeđenje padina i useka se mora sprovesti
Sve faze gradnje su usklađene sa lokalnim meteorološkim uslovima u kojima se gradi
Uslovi tla: Kada se sprovode istražne radnje u tlu (koje uključuju i pregled dostupne
dokumentacije o prethodnim istraživanjima), preporučljivo je da se ispitivanja tla sprovedu i u
okolnom terenu a ne samo ispod tela puta.
Uslovi tla koji su bitni za izgradnju su granulometrijski sastav, zbijenost tla, sadržaj vode, sadržaj
gline, i ostalih primesa koje mogu uticati na brzinu izgradnje i cenu koštanja radova. Kvalitet tla
utiče na mogućnost rada pojedinih građevinskih mašina i na potrebu sprovođenja dodatnih
radova na ojačanju i stabilizaciji tla. Naročito detaljna ispitivanja treba sprovesti u područjima sa
Takođe kod ovih puteva, radovi na miniranju se izvode u velikom obimu, što može biti
pokretač lavine ili odrona a i uzrok štete iz sekcije odgovornosti prema trećim licima.
Radovi u polu urbanim predelima (kuće, industrijski objekti, aerodromi): Ovde se javljaju iste opasnosti kao i kod radova u ruralnim predelima ali značajno raste
opasnost od nastanka štete is sekcije odgovornosti izvođača radova prema trećim
licima, zbog gušće populacije, veće koncentracije imovine trećih lica i neposredne
blizine saobraćaja.
Radovi u gradovima i selima:
Ovde dominiraju rizici koji se odnose na odgovornost prema trećim licima, sa
naglaskom na saobračaj, podzemne instalacije i postojeće građevinske objekte
Radovi u poljoprivrednim zonama
Opasnosti koje se javljaju u ovim područjima su stvaranje velike količine prašine usled
radova građevinske mehanizacije i poplave koje mogu nastati usled loše izvedenihradova na drenaži i regulisanju oticanja površinskih voda.
U zavisnosti od topografskih uslova, treba razmisliti o sledećim klauzulama koje mogu
biti sastavni deo polise osiguranja:
Isključenje štete i gubitka na usevima, šumama i kulturama
Kako je iskustvo pokazalo, a to će u primerima koji će uslediti biti prikazano, putevi mogu pretrpeti
ozbiljna oštećenja u toku perioda izgradnje. Preuzimač odnosno procenitelj rizika je dužan da razmotri
sve rizike kojima putevi u izgradnji mogu biti izloženi i da napravi realistične scenarije nastanka šteta kao
procenu visine iznosa šteta za pojedine scenarije.
Pošto su putevi linearne strukture koje se prostiru na velikim distancama, malo je verovatno da će
pretrpeti totalnu štetu. Ipak javlja se rizik zemljotresa koji sa sobom nosi veoma malu verovatnoću
nastanka naspram ogromnih mogućih šteta koje usled zemljotresa mogu nastati. Zemljotres treba
ozbiljno razmotriti u seizmički aktivnim i ugroženim zonama.
Više relevantne štete koje treba razmatrati za uobičajene slučajeve osiguranja su štete srednjeg obima
koje nastaju kao posledica poplave, bujice, klizanja tla, greške u projektu, materijalu ili izvođenju radova.
Treba istaći da jedna ovakva šteta ne ugrožava opstanak osiguravajuće kompanije, ali više šteta koje se
mogu desiti u periodu izgradnje i održavanja, mogu dostići veoma velike sume koje osiguravajuća
kompanija koja to nije predvidela neće moći da pokrije.
Scenariji nastanka totalne štete treba da budu razmotreni u slučaju da se radi o kraćim putevima koji su
veoma izloženi dejstvu poplave.
Osiguravači mogu minimizirati potencijal obaveze za isplatom velikih šteta limitiranjem količine
„otvorenih“ radova, primenom klauzule o dužini sekcija (MRe 106).
5.
Primeri tipičnih šteta
5.1.
Izvođenje projekta na izgradnji puta „Apacheta Choccorro“ u Peruu Projekat je obuhvatao izvođenje radova na izgradnji puta i kanala u Peruvijanskim Andima, na
visinama koje su dostizale 5000 mnv. Gradnja je uključivala izgradnju kolektora kišnice na
planini koja bi se koristila za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u nižim predelima.
Pri razradi projekta moralo se razmištljati o tome da se radovi moraju izvoditi tokom sušne
sezone i o izgradnji useka i nasipa sa padom koji bi bio dovoljno blag sa stanovišta obezbeđenja
ovih konstrukcija od obrušavanja, osipanja i sleganja.
Ukoliko se izvođač radova ne pridržava ovih uslova, može doći do ozbiljnih šteta. Kao što se vidi
na priloženim fotografijama, nagib useka u padinama je na mnogim mestima veoma strm,skoro vertikalan, što je u kombinaciji sa pojavom obilne kiše dovelo do velikih odrona.