Proba - ombudsman.co.meurede sadržala greške (npr. uvod pisan ćirilicom a dispozitiv latinicom ili u dispozitivu ime jednog notara a u obrazloženju ime drugog itd.); - Da o radu

Kabinet Zaštitnika

020/241-642

Savjetnici 020/225-395 Centrala 020/225-395

Fax: 020/241-642

E-mail: [email protected]

www.ombudsman.co.me

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Ul. Svetlane Kane Radević br.3

Broj: 63/18/2

Podgorica, 07.05.2018. godine

DĐ/DĐ

Na osnovu člana 41 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni

listCG", br. 42/2011 i 32/2014), nakon završenog postupka po pritužbi XY iz Berana,Zaštitnik

daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

I UVOD

Zaštitniku ljudskih prava i sloboda obratio se pritužbom, dana 19.01.2018. godine, XY, dipl.

pravnik prethodno angažovan na osnovu ugovora o djelu u Upravi za nekretnike P.J. Berane,

zbog navodnog ponižavajućeg tretmana od strane XY, načelnika Uprave za nekretnine P. J.

Berane, po osnovu vjerske i nacionalne pripadnosti. U svojoj pritužbi imenovani navodi da je

bio izložen „sistematskom progonu na vjerskoj i nacionalnoj osnovi“ u periodu koji

korespondira sa postavljanjem g. XY za načelnika Uprave za katastar – Područna jedinica u

Beranama.

U pritužbi se dalje navodi da se neprimjereno, neprofesionalno i nasilno ponašanje

načelnika ispoljavalo na način što je zahtijevao da u nekoliko predmeta postupa drugačije,

te da ga je nizom opstrukcija onemogućavao da samostalno donosi rješenja, što je u

direktnoj koliziji sa čl.12 Zakona o upravnom postupku koji propisuje da “ovlašćeno

službeno lice samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u upravnom postupku i na osnovu

utvrđenih činjenica i okolnosti odlučuje o upravnoj stvari”.

Podnosilac u pritužbiposebno navodi da je, dana 20.11.2017. godine, u okviru redovnog

posla, dostavio načelniku PJ Berane na potpis rješenja br. 111-954-1245/1, 111-954-1266/1,

111-954-1272/1, 111-954-1291/1 i rješenje br. 111-954-1330/1 na ćiriličnom pismu, za koja

je načelnik zahtijevao da se otkucaju na latiničnom pismu. Podnosilac ovakvo činjenje

načelnika smatra diskriminacijom po osnovu nacionalne i vjerske pripadnosti i

povredompravana ravnopravnu upotrebućiriličnog pisma.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, ul.Svetlane Kane Radević br.3

2

Podnosilac takođe navodi primjer da mu je starješina Područne jedinice naložio da ukloni

zastavicu sa stola u njegovoj kancelariji “misleći da je to srpska – crkvena zastava!”, za šta

takođe nalazi da je “ispoljavanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti”.

U vezi sa navedenim ponašanjem pretpostavljenog, navodi da je obavijestio pismenim i

usmenim putem direktora Uprave za nekretnine, tražeći zaštitu i preduzimanje određenih

radnji, ali da iste nijesu preduzete mjere u cilju rješavanjanavedenog problema. Iz takvih

okolnosti podnosilac ukazuje da je diskriminatornim radnjama spriječen da zaključi novi

ugovor o angažovanju u Upravi za nekretnine, za koji postupak nalazi da je neopravdan i bez

utemeljenja u pozitivnim zakonskim propisima o zabrani diskriminacije, te da naročito

obezvređuje rezultate rada koje je postigao u periodu angažovanja prije postavljenja g. XZ

za rukovodioca Područne jedinice.

U argumentaciji svojih tvrdnji imenovani navodi ozbiljne optužbe na račun rukovodioca

Područne jedinice Berane koje sti tiču i ljudskih i profesionlanih sposobnosti, a koje su uzete

u obzir u mjeri koja je zahtijevala izjašnjenje direktora Uprave za neketnine Crne Gore, kao

starješine naznačenog organa, te upravne inspekcije kao stvarno nadležne za zaštitu od

diskriminacije državnih službenika i namještenika.

II ISPITNI POSTUPAK

Radi utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti, Zaštitnik je tražio i dobio

izjašnjenje br.111-467/2 od 08.02.2018. godine od načelnika Uprave za nekretnine PJ

Berane u kojem se, u bitnom, navodi:

- Da u Upravi za nekretnine P.J. Beraneradi od 24.07.2017.godine i da nikad nikog nije pitao

za vjersku, nacionalnu, partijsku ili bilo koju drugu pripadnost, niti da je ikog maltretirao,

provocirao i ponižavao na vjerskoj osnovi;

-Da je u opisu poslova načelnika PJ obaveza da koordinira i organizuje rad područne

jedinice i da se stara za zakonito i blagovremeno obavljanje poslova, vodi upravni postupak i

donosi rješenja kao ovlašćeno službeno lice, te da u skladu sa datim ovlašćenjima može da

traži na uvid sve predmete/ akte koji se formiraju u područnoj jedinici, te traži otklanjanje

nepravilnosti, odnosno daje sugestije i predloge, vodeći računa o zakonitosti i načelima

upravnog postupka;

- Da je na osnovu rješenjadirektora Uprave za nekretnine 2014. godine obrazovana komisija

za izlaganje podataka na javni uvid za KO Rujišta, KO Glavica, KO Buče i KO Lubnica čiji je


3

predsjednik bio podnosilac pritužbe XY;

- Da je Komisija rasformirana u septembru 2017. godine, nakon čega je, po zahtjevu

načelnika PJ Berane, Uprava za nekretnine saXY potpisala ugovor o djelu, koji je vremenski

ograničen i koji je istekao 31.12.2017. godine;

- Da je aktom br. 111-467-Sl.-1 od 26.12.2017. godine traženo od direktora Uprave za

nekretnine da se ugovor o djelu sa XY ne produži jer nije bilo dalje potrebe za njegovim

angažovanjem, te da je XY. o ovom obaviješten na kolegijumu održanom dana 09.01.2018.

godine;

- Da na osnovu ugovora o djelu podnosilac pritužbe nije i ne može biti ovlašćeno lice za

vođenje upravnog postupka, već starješina organa koji ga potpisuje i odgovara za zakonitost

istog;

-Da su rješenja i na latiničnom i ćiriličnom pismu, a da su rješenja koja su vraćena da se

urede sadržala greške (npr. uvod pisan ćirilicom a dispozitiv latinicom ili u dispozitivu ime

jednog notara a u obrazloženju ime drugog itd.);

- Da o radu podnosioca pritužbe najbolje govori činjenica da je za tri ipo godine, od četiri

katastarske parcele, koliko ih je vodio, u pravni saobraćaj puštena samo jedna i da se veliki

broj stranaka žalio na njegov rad i ponašanje, kao predsjednika komisije za izlaganje.

Aktom br.02-651/5 od 17.04.2018. godine direktor Uprave za nekretnine navodi da je u vezi

pritužbe XY već dostavljeno izjašnjenje načelnika PJ Berane.

U vezi tačke 4.izjašnjenja načelnika PJ Berane koje podnijeto direktoru Uprave za nekretnine

aktom broj 111-467-55/1 od 9.februara,2018.godine, u kojem načelnik PJ Berane,pored

ostalog, navodi: „valjda onaj koji donosi rješenja i odgovara za njegovu zakonitost može da

odbije da ga potpiše i da traži da bude napisano ćirilicom ili latinicom“, direktorUprave za

nekretnine u bitnom ističe: da načelnik područne jedinice obavlja poslove koji stoje u opisu

radnog mjesta i u skladu sa važećim Pravilnikom koordinira i organizuje rad područne

jedinice, prati sprovođenje postupka izlaganja podataka premjera katastarskog klasiranja

zemljišta, vodi upravni postupak i donosi rješenja kao ovlašćeno službeno lice, vrši kontrolu

poslova u pogledu kvaliteta i roka, sačinjava izvještaje o radu i učestvuje u izradi godišnjeg

plana područne jedinice, stara se o prijemu i ostvarivanju prava stranaka i druge poslove

utvrđene procedurom po nalogu pretpostavljenih.

Konačno, istim aktom direktor Uprave za nekretnine navodi da je XY bio angažovan na

osnovu ugovora o djelu koji je bio zaključen na period od 01.11.2017. godine do 31.12.2017.


4

godine, koji je istekao zaključno sa 31.12.2017. godine, te da nije postojala potreba ovog

organa za njegovim daljim angažovanjem.

Radi djelotvornijeg okončanja postupka sa podnosiocem pritužbe je, dana 29.01.2018.

godine, obavljen neposredan razgovor radi pojašnjenja pritužbenih navoda i konkretnijeg

određenja prema pravnoj kvalifikaciji djela naznačenoj u samoj pritužbi. Istog dana obavljen

je razgovor i sa službenicom PJ Berane XY u svojstvu svjedoka. Prilikom odlučivanja u ovoj

pravnoj stvari Zaštitnik je vodio računa o okolnostima i izjavama predočenim na ovom

sastanku, a koje su zapisnički konstatovane.

U toku postupka izvršen je uvid u dostavljene spise uključujući i rješenja koja je načelnik XZ

potpisao na ćiriličnom pismu, a u kojima je XY bio obrađivač i to: Rješenje br. 111-954-

1245/1 od 14.11.2017. godine; Rješenje br. 111-954-1266/1 od 15.11.2017. godine;

Rješenje br. 111-954-1272/1 od 16.11.2017. godine; Rješenje br. 111-954-1291/1 od

16.11.2017. godine; Rješenje br. 111-954-1330/1 od 16.11.2017. godine; Rješenje br. 111-

954-1447/1 od 26.12.2017. godine.

III UTVRĐENE ČINJENICE

Na osnovu ispitnog postupka, pritužbe, izjašnjenja i dostavljene dokumentacije, utvrđene

su sljedeće relevantne činjenice:

Podnosilac pritužbe je bio radno angažovan kod Uprave za nekretnine – PJ Berane u

periodu 11.avgusta, 2014.godine do 1.jula, 2017.godine po osnovu ugovora o

privremenom – povremenom vršenju poslova1 i to na poslovima Predsjednika

komisije za izlaganje, u ovom slučaju KO Buče II. Zaštinik nije bio u posjedu dokaza o

pravima i obavezama ugovarača, naročito kada se to tiče uslova sadržanog u čl.163

Zakona o radu koji se subsidijarno primjenjuje u odnosu na Zakon o državnim

službenicima u namještenicima. Naime, ovom odredbom Zakona o radu izričito je

propisano da se ova vrsta ugovora može zaključiti kao poseban ugovor o radu „za

obavljanje određenih poslova koji ne zahtijevaju posebno znanje i stručnost, a po

svojoj prirodi su takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj

godini(privremeni i povremeni poslovi), sa određenim licem koje se nalazi na

evidenciji Zavoda za zapošljavanje, odnosno agencije za posredovanje“. U takvim

1Dokaz izveden iz priloženog ugovora zavedenog kod Uprave za nekretnine pod brojem 02-1687 od 04.03.2016.godine. Obzirom da nijesu priloženi ostali ugovori, odnosno da o tome ne postoje dokazi u spisima predmeta, ova pretpostavka je oboriva pod uslovom da je moguće pribaviti ostale ugovore, zbog čega se Zaštitnik bez uspjeha obraćao upravnoj inspekciji radi vršenja nadzora u ovom organu.


5

okolnostima ostaje dilema na koji način je moguće tumačiti primjenu ove odredbu u

konkretnom slučaju ako se zna da je za poslove predsjednika Komisije za izlaganje

moguće imenovati osobu koja je „diplomirani pravnik - specijalista građansko-

pravnog smjera ili diplomirani geodetski inženjer ili drugi geodetski stručnjak,

odnosno sa diplomom akademskog naziva magistra nauka ili diplomom

primijenjenih magistarskih studija, sa tri godine radnog iskustva i položenim

stručnim ispitom za rad u organima državne uprave”. Dakle, iz navedenog prozilazi

da je za takve poslove moguće angažovati samo kvalifikovanu i stručnu osobu, za

koju nije moguće zaključiti naznačeni ugovor. Ova okolnost je posebno značajna sa

aspekta donošenja pojedinačnih akata zasnovanih na posebnim ovlašćenjima, mada

je takođe sporna i sa stanovišta događaja koji su uslijedili nakon 1.jula, 2017.godine,

pa do isteka vremena po posljednjem ugovoru o djelu zaključenom do

31.12.2017.godine.

Naime, prema izjavama i dokazima u spisima predmeta proizilazi da je Komisija za

izlaganje (ili više njih) rasformirana u septembru 2017.godine, dok su ugovori o

djelu koji ne sadrže oznaku konkretnih poslova (niti je to moguće učiniti na način

kako je to urađeno kod zaključenja ugovora o radu) zaključivani već od jula,

2017.godine. Pri tome, a pozivajući se na odredbu čl.669 Zakona o obligacionim

poslovima, Uprava za nekretnine kao naručilac posla nalaže Podnosiocu kao

izvršiocu da „izvrši poslove u Komisiji za izlaganje na javni uvid podataka o

nepokretnostima“, bez definisanja vrste i prirode posla, odnosno uloge u Komisiji

radi koje se angažuje.

Nejasnoće koje su se tim povodom javile uključuju nedifinisan radno-pravni status

Podnosioca od 1.jula pa do okončanja poslova po ugovoru o djelu

(31.decembar,2017.godine), obzirom da se Podnosilac u eksternim aktima

legitimiše kao „službeno lice“, „službenik Uprave za nekretnine“ i „Predsjednik

Komisije za izlaganje“. Indikativno je da su svi akti na kojima stoje ove odrednice

poslati nakon 1.jula, 2017.godine (kada je zaključen ugovor o djelu, a ne ugovor o

radu), te da su u najvećem dijelu svi naslovljeni direktoru Uprave za nekretnine, a da

ni ovaj direktor, ni rukovodilac PJ Berane, niti bilo koje lice na koje su se ovi akti

odnosili nijesu prigovorili ovoj činjenici.

Na temelju ovih činjenica Zaštitnik nije mogao ustanoviti u kojem svojstvu postupa

Podnosilac, odnosno koja su njegova, a koja ovlašćenja drugih nosilaca prava i

obaveza, obzirom da Zakon o upravnom postupku u čl.46 definiše određivanje i

ovlašćenje službenog lica propisujući da:

“Upravni postupak vodi i rješenje donosi, u skladu sa ovim zakonom, ovlašćeno službeno


6

lice, određeno aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji javnopravnog organa.

Ako u javnopravnom organu nije određeno ovlašćeno službeno lice, rješenje u

upravnom postupku donosi starješina tog organa.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, upravni postupak vodi lice koga ovlasti starješina

javnopravnog organa.”

Iz priloženih spisa i dokaza, Zaštitnik takođe nije mogao utvrditi na koji dio akta o

sistematizaciji se odnosi Ugovor o povremenom-privremenom radu, niti koja su

ovlašćenja data Predsjedniku Komisije za izlaganje u skladu sa imenovanjem koje je

izvršeno na temelju istog ugovora o radu.

Prilikom izvođenja dokaza, a na predlog Podnosioca, saslušana je i službenica Uprave za

nekretnine – PJ Berane XZ, koja u pismenoj izjavi potvrđuje navode Podnosioca u dijelu

koji se tiče odnosa neposrednog rukovodioca XY prema njoj i Podnosiocu, pri čemu ističe

posebno korektan odnos od strane prethodnih rukovodilaca PJ Berane, te kvalitet rada

koji je iskazan prilikom angažovanja na poslovima u ovom organu sve do dolaska XY. U

tom dijelu spisima predmeta je priključeno zahtjev za izjašnjenje načelniku PJ Berane,

koji je službenica XY uputila 22.novembra, 2017.godine povodom odbijanja načelnika da

potpiše rješenja na ćiriličnom pismu. Indikativno je da je imenovana konstatovala da se

odbijanje odnosi na datum 20.novembar, 2017.godine, iz čega se zaključuje da je

odbijanje uslijedilo od tog datuma, a ne od ranije. Istim aktom službenica XY je zatražila

službeno izjašnjenje o tome na kojem propisu rukovodilac PJ Berane temelji zahtjev za

pisanjem akata na latinici, a ne na ćirilici.

U odnosu na iskaz dat prilikom saslušanja stranke, službenica XY je svoje navode

potkrijepila i pismenim aktom dostavljenim Zaštitniku istim povodom, zaključujući da je

jedan od razloga “gubitka posla kolege XY” i to što je jedini od diplomiranih pravnika koji

je imao položen pravosudni ispit, pa je bio “prekvalifikovan” za posao koji obavlja.

U svojoj pritužbi Podnosilac iznosi ozbiljne primjedbe i optužbe na račun profesinonalnih

sposobnosti i ličnih svojstava rukovodioca PJ Berane, uključujući navode o “neznanju,

nesposobnosti i alkoholisanosti tokom posla”, što Zaštitnik nije mogao dokazati tokom

postupka, a što u konačnom i ne može biti njegovo ovlašćenje u konkretnom slučaju, već

posao i zadatak primarno starješine organa uprave i upravne inspekcije. Zaštintik nije

mogao pronaći dokaz(e) da je o ovome obaviještena upravna inspekcija, zbog čega je i

zatražio njenu intervenciju.

Prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja Zaštitnik je utvrdio da se angažman Podnosioca

nije odnosio samo na Komisiju za izlaganja, već je obavljao i druge poslove u svojstvu


7

obrađivača predmeta na referatima u okviru obavljanja redovnih poslova Uprave za

nekretnine – PJ Berane, a što se nesporno može potvrditi iz priloženih rješenja koja je

obradio Podnosilac, a potpisao rukovodilac PJ Berane.

Prilikom izjašnjenja u pogledu navoda pritužbe rukovodilac PJ Berane je u svemu osporio

navode Podnosioca, načazeći da su oni neutemeljeni i netačni. U prilog tome je dostavio

rješenje iz kojih se vidi da je ono sačinjeno na ćiriličnom pismu, da je obrađivač bio

podnosilac pritužbe, te da je on lično isto potpisao (akt broj 111-954-1447/1 od

26.12.2017.godine). Zaštitnik zapaža da je još jedan broj akata sačinjen na ćiriličnom

pismu i dostavljen pod službenim pečatom rukovodiocima unutar Uprave za nekretnine,

bilo u vidu službene zabilješke, bilo u formi izvještaja o obavljenom poslu. Sa stanovišta

moguće diskriminacije Rukovodilac PJ Berane ukazuje da to nikada nije činio, niti je po

tom osnovu bilo ko oštećen, a da je njegov odnos prema podnosiocu utemeljen

isključivo na profesionalnom pristupu iz kojeg je zaključio da je nekvalitetno obavljao

poslove, te da je u tom smislu bilo i pritužbi građana od kojih je neke dokumentovao.

Po pitanju zastavice na koju je ukazao podnosilac, a koji postupak je tretiran kao

“diskriminatoran”, rukovodilac PJ Berane nalazi da je to učinio upravu kako njenim

isticanjem ne bi diskriminisao bilo koga i predstavnicima Zaštitnika pokazao zastavicu

koja je bila u njegovom kabinetu. Smatra da je u državnim organima mjesto zvaničnim

državnim simbolima, a da je istorijsko i kulturno nasljeđe i isticanje simbola stvar izvan

okvira poslovanja organa koji vrši poslove po osnovu javnopravnih ovlašćenja, bez obzira

na bilo koje lično svojstvo, te da je u tom smislu nalazio opravdanim da ukloni sve druge,

osim zvaničnih državnih simbola.

U odnosu na pritužbu u dijelu koja se odnosi na stručnosti kvalitet rada, rukovodilac PJ

Berane je ukazao na nekoliko propusta tehničke i suštinske prirode, koji su po njegovom

mišljenju obilježili rad Podnosioca pritužbe u periodu dok je on rukovodioc PJ Berane.

Podsjećamo još jednom da ni u ovom slučaju ne može biti mandat Zaštitnika da utvrđuje

kvalitet posla bilo kojeg službenika i nosioca javnih ovlašćenja, uključujući i rukovodni

kadar. O tome diskreciona ovlašćenja sprovodi i odluke donosi starješina organa uprave

na način propisan zakonom i aktima za sprovođenje zakona.

Zaštitnik međutim jeste ovlašćen da utvrđuje povrede ljudskih prava i sloboda

propisanih zakonom. U tom smislu Zaštitnik nalazi da je rukovodilac PJ Berane u

pismenom izjašnjenju starješini Uprave za nekretnine naveo da ima ovlašćenje “da kao

ovlašćeni službenik koji donosi rješenja i odgovara za njihovu zakonitost traži da ono

bude pisano ćirilicom” (aktom broj 111-467-55/1 od 9.februara,2018.godine).

Zaštitnik se ovim povodom aktom od 4.aprila, 2018. godine obratio Ministarstvu

javne uprave – upravnoj inspekciji koja se nije oglasila, niti je obavijestila Zaštitnika o

razlozima takvog (ne)postupanja.


8

IV RELEVANTNO PRAVO

Domaće pravo:

Ustav Crne Gore ("Službeni list Crne Gore", br. 1/07, 38/13)propisuje:

“Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.” (čl.8)

“U Crnoj Gori slobodno je sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno.

Svako je obavezan da se pridržava Ustava i zakona.” (čl.10)

“…Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni.” (čl. 13)

“Prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava i potvrđenih međunarodnih sporazuma.

Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo.” (čl.17)

Protokol 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava I osnovnihslobodau čl.1.

uređuje opštu zabranu diskriminacije:

1. Svako pravo koje zakon predviđa ostvarivaće se bez diskriminacije po bilo kom osnovu

kao što je pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političkoili drugo mišljenje,

nacionalnoilisocijalnoporijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovinsko stanje,

rođenje ilidrugistatus.

2. Nikog nijedan organ vlasti ne smije diskriminisati ni po bilo kojem osnovu, kao što je

navedeno u stavu 1.“

Zakon o zabrani diskriminacije(“Sl.list CG”, br.46/10, 40/11, 18/14 i 42/17) propisuje:

„Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, po bilo kom osnovu.

Diskriminacija je svako pravno ili faktičko pravljenje razlike ili nejednako postupanje,

odnosno propuštanje postupanja prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga

lica, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga

lica, koje se zasniva na rasi, boji kože, nacionalnoj pripadnosti, društvenom ili etničkom

porijeklu, vezi sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom,

jeziku, vjeri ili uvjerenju, političkom ili drugom mišljenju, polu, promjeni pola, rodnom

identitetu, seksualnoj orijentaciji i/ili interseksualnim karakteristikama, zdravstvenom

stanju, invaliditetu, starosnoj dobi, imovnom stanju, bračnom ili porodičnom stanju,


9

pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji ili drugoj organizaciji,

kao i drugim ličnim svojstvima.

Diskriminacijom se smatra i podsticanje, pomaganje, davanje instrukcija, kao i najavljena

namjera da se određeno lice ili grupa lica diskriminišu po nekom od osnova iz stava 2 ovog

člana.” (čl. 2 st. 1,2 i 5)

Zakon o manjinskim pravima i slobodama(„Sl.list RCG“, br.31/06,02/11,08/11 i 31/17)u

čl.10 propisuje:

„Manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice i njihovi pripadnici imaju pravo na

upotrebu svog jezika i pisma.

U jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih

nacionalnih zajednica čine većinu ili najmanje 5% stanovništva, prema rezultatima dva

posljednja uzastopna popisa, u službenoj upotrebi je i jezik tih manjinskih naroda i drugih

manjinskih nacionalnih zajednica.

Službena upotreba jezika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, u

smislu stava 2 ovog člana, podrazumijeva naročito: korišćenje jezika u upravnom i sudskom

postupku i u vođenju upravnog i sudskog postupka, kod izdavanja javnih isprava i vođenje

službenih evidencija, na glasačkom listiću i drugom izbornom materijalu i u radu

predstavničkih tijela.

Na teritorijama lokalne samouprave iz stava 2 ovog člana imena organa koji vrše javna

ovlašćenja, naziv jedinice lokalne samouprave, naziv naseljenih mjesta, trgova i ulica,

ustanova, poslovnih i drugih firmi i toponima ispisuju se i na jeziku i pismu manjinskih

naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.”

Zakon o upravnom postupku („Sl.list CG“, br.54/14,20/15, 40/16 i 37/17) propisuje:

“Javnopravni organ upravni postupak vodi na crnogorskom jeziku.

Ako stranka, odnosno drugi učesnik u upravnom postupku ne razumije crnogorski jezik,

javnopravni organ je dužan da u upravnom postupku obezbijedi prevođenje toka postupka

na njihov jezik ili jezik koji razumiju, kao i dostavljanje poziva i drugih pismena na njihovom

jeziku i pismu.” (čl. 9)

“Upravni postupak vodi i rješenje donosi, u skladu sa ovim zakonom, ovlašćeno službeno

lice, određeno aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji javnopravnog organa.

Ako u javnopravnom organu nije određeno ovlašćeno službeno lice, rješenje u upravnom


10

postupku donosi starješina tog organa.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, upravni postupak vodi lice koga ovlasti starješina

javnopravnog organa.” (čl. 46)

Zakon o državnim službenicima i namještenicima ("Službeni list Crne Gore", br. 039/11,

050/11, 066/12, 034/14, 053/14, 016/16) propisuje:

“Državni službenik, odnosno namještenik ne smije u obavljanju poslova vršiti diskriminaciju

građana po osnovu: rase, boje kože, nacionalne pripadnosti, društvenog ili etničkog

porijekla, veze sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom,

jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog mišljenja, pola, rodnog identiteta, seksualne

orjentacije, zdravstvenog stanja, invaliditeta, starosne dobi, imovnog stanja, bračnog ili

porodičnog stanja, pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji ili

drugoj organizaciji, kao i po osnovu drugih ličnih svojstava.” (čl. 7)

Zakon o državnoj upravi ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 038/03, Službeni list Crne

Gore", br. 022/08, 042/11, 054/16, 013/18)

“Organi državne uprave obezbjeđuju pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih

nacionalnih zajednica ostvarivanje prava na upotrebu svog jezika i pisma u službenoj

upotrebi, kao i na vođenje postupka i na njihovom jeziku u sredinama sa značajnim učešćem

u stanovništvu, u skladu sa zakonom.” (čl. 8)

Zakon o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br. 42/2011 i

32/2014) propisuje:

“Zaštitnik/ca je institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije.

Zaštitnik/ca, uz saglasnost diskriminisanog lica, postupa i preduzima mjere za zaštitu od

diskriminacije, u skladu sa ovim zakonom i posebnim zakonom kojim je uređena zabrana

diskriminacije.” (čl. 27)

IV ZAKLJUČNA OCJENA

Zaštitnik je, vodeći računa o činjenicama i okolnostima koje su dale povoda za podnošenje

pritužbe, ovlašćen da cijeni postojanje diskriminacije, uključujući povredu člana 13.stav

2.Ustava Crne Gore,kojom odredbom je garantovana ravnopravnost ćiriličnog i latiničnog

pisma.


11

Kako je podnosilac pritužbe činjenje načelnika kojim je navodno odbio da pojedina rješenja

potpiše na ćiriličnom pismu kvalifikovao kao diskriminaciju po osnovu nacionalne i vjerske

pripadnosti, Zaštitnik, s tim u vezi, najprije ukazuje da ćirilično pismo predstavlja dio

nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta ne samo srpskog naroda, već i crnogorskog

naroda i drugih naroda čiji jezik ima zajedničku lingvističku osnovu, a koji ćirilicu koriste,

odnosno mogu koristiti kao jedno od pisama svog jezika.

Konsekventno tome, pismo koje lice, odnosno grupa lica koristi može se javiti kao osnov

diskriminacije nezavisno od njihove nacionalne i vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili

bilo kog drugog ličnog svojstva. To je razlog zbog kog se ne može prihvatiti mišljenje iznijeto

u pritužbi da je navodna povreda prava na upotrebu ćiriličnog pisma u uzročno-

posljedičnom odnosu sa nacionalnom/vjerskom pripadnošću podnosioca pritužbe.

Sa druge strane, uzevši samo ćirilično pismo kao osnov diskriminacije koja je dovela do

povrede prava na ravnopravnu upotrebu pisma, Zaštitnik je primijenio prethodni test radi

utvrđivanja da li u konkretnim radnjama postoje konstitutivni elementi koji diskriminaciju

čine prima facie vjerovatnom. S tim u vezi, odgovoreno je na tri pitanja, i to: 1. da li je

izvršeno nepovoljnije postupanje prema podnosiocu pritužbe; 2) s obzirom na njegovo lično

svojstvo; i 3) u odnosu na postupanje prema drugom licu, odnosno grupi lica u analognoj

situaciji koja to svojstvo nemaju.

Kod činjenice da je u postupku dovedena u pitanje činjenica da je dana 20.11.2017. godine,

načelnik Uprave za nekretnine PJ Berane odbio potpisatirješenja na prvoj ćiriličnoj verziji

pisma, to bi potvrda ove činjenice nesporno ukazivala na povredu prava na upotrebu

ćiriličnog pisma kao vid nejednakog postupanja.

Međutim, imajući u vidu da je istog dana načelnik PJ Berane drugoj službenici u analognoj

činjenično-pravnoj situaciji potpisao rješenje na ćiriličnom pismu to se ne može prihvatiti da

ćirilično pismo kao lično svojstvo podnosioca pritužbe predstavlja odlučni i stvarni razlog na

kojem se zasnivalo postupanje načelnika u poređenju sa drugim službenicima u istoj ili

sličnoj situaciji. Ovo posebno u vezi sa nespornom činjenicom da je načelnik PJ Berane

potpisivao rješenja na ćirilici, izuzev spornog datuma, koja su mu dostavljana od strane

podnosioca pritužbe kao obrađivača u upravnom postupku.

Međutim, diskriminacija predstavlja pojam koji se utvrđuje u odnosu na svaki pojedinačni

akt, a ne samo pojavu kao cjelinu, pa je u tom smislu vršeno dokazivanje u odnosu na

jedinstven slučaj na koji je ukazivao podnosilac.

Uvažavajući značaj pitanja koje pritužba otvara, Zaštitnik je, koristeći svoje zakonsko

ovlašćenje, sproveo ispitni postupak sa ciljem da utvrdi da li je postupanjem načelnika PJ


12

Berane povrijeđeno pravo podnosiocu pritužbe na upotrebu ćiriličnog pisma. U vezi sa tim,

Zaštitnik ukazuje da je ustavna garancija ravnopravosti ćiriličnog i latiničnog pisma sadržana

u odredbi člana 13. stav 2. Ustava Crne Gore. Njome je propisano da su ćirilično i latinično

pismo ravnopravni, što podrazumijeva da su u Crnoj Gori oba pisma matična i da ni jedno od

njih nema karakter pomoćnog pisma.

Službena upotreba ćiriličnog i latiničnog pisma podrazumijeva upotrebu oba pisma u svim

oblastima službene komunikacije koja se ostavaruje u međusobnoj korespondenciji državnih

organa, organa lokalne samouprave i organizacija koje vrše javna ovlašćenja, kao i u njihovoj

službenoj komunikaciji sa građanima. U tom kontekstu, ustavna garancija ravnopravnosti

ćiriličnog i latiničnog pisma podrazumijeva slobodu svakog da bira pismo koje će koristiti u

pisanoj službenoj komunikaciji.Takvu slobodu ima i lice koje se obraća organu javne vlasti,

ali i službena lica u organima javne vlasti.

Zaštitnik ne spori pravo starješine organa, koji potpisuje rješenja pripremljena od strane

obrađivača, da u vođenju upravnog postupka koristi pismo koje sam izabere, ali njegovom

pravuna upotrebu jednog od dva ravnopravna pisma ne korespondira obaveza službenika

da koristi to istopismo. Nesumnjivo je da iz ustavne garancije ravnopravnosti ćiriličnog i

latiničnog pisma proizilazi pravo svakog pojedincana slobodan izbor pisma koje će koristiti.

Odbijanje načelnika PJ Berane da potpiše rješenja na ćirilici pripremljena od strane

podnosioca pritužbe kao obrađivača ne može se opravdati brigom o zakonitosti, kontrolom

kvaliteta u obavljanju poslova i načelima upravnog postupka.Neprihvatljivi su navodi

načelnika PJ Berane da kao lice koje donosi rješenja i odgovara za njihovu zakonitost može

tražiti od zaposlenih da rješenja pripremaju na ćiriličnom ili latiničnom pismu. Ne sporeći

ovlašćenje načelnika da pazi na materijalnopravnu i procesnopravnu zakonitost rješenja i u

skladu sa tim postupa neupitna je njegova obaveza da u vršenju poslova poštuje prava i

slobode drugih, odnosno svih lica nad kojima vrši ovlašćenja, bez obzira da li je osnov

ugovor o radu ili ugovor o djelu.

Osim toga, o eventualnom izboru prilikom upotrebe pisma u službenoj komunikaciji nijedan

zakon ne ograničava pravo na upotrebu bilo kojeg pisma kada je u pitanju organ koji taj akt

donosi. Jedinio moguće ograničenje bio bi zahtjev stranke da joj se akt dostavlja na pismu

koje sama stranka zatraži.

Ranije potpisivana rješenja na ćirilici ne oslobađaju načelnika PJ Berane od obaveze da u

svim drugim slučajevima i bez izuzetaka postupa u skladu sa ustavnom garancijom o

ravnopravnosti ćiriličnog i latiničnog pisma. Pravo na upotrebu jednog od dva ravnopravna

pisma službenika u organima javne vlasti ne može biti ograničeno istim pravom starješine

organa. Starješina organa je u obavezi da se uzdrži od takvog postupanja koje uskraćuje ili


13

ograničava pravo zaposlenih da upotrebljavaju jedno ili oba pisma naizmjenično u

obavljanju poslova radnog mjesta, internoj i komunikaciji sa drugim organima javne vlasti,

odnosno sprovođenju postupaka za ostvarivanje i zaštitu prava, dužnosti i odgovornosti

građana.

U odnosu na zahtjev za utvrđivanje nacionalne i vjerske diskriminacije Zaštitnik istu nije

mogao dokazati, kao ni drugu diskriminaciju zasnovanu na temelju stručne spreme.

U vezi sa naprijed iznijetim, polazeći od ustavne garancije ravnopravnosti ćiriličnog i

latiničnog pisma, te obaveze organa javne vlasti da zaposlenima obezbijedi da slobodno i

bez ometanja koriste jedno od dva ravnopravna pisma, jednako kao i svim građanima koji se

obraćaju organima javne vlasti, te imajući u vidu pismenu izjavu rukovodioca PJ Berane

kojom opravdava raniju i najavljuje moguće novonejednako postupanjeZaštitnik

P R E P O R U Č U J E

Upravi za nekretnine Crne Gore

- Da sprovede internu kontrolu procedura zapošljavanja i zaključivanja ugovora o radu

i ugovora o djelu u PJ Berane;

- Sprovede mjere za sprječavanje diskriminacije po osnovu službene upotrebe pisma;

- Zaključuje jasne i precizne ugovore kojima će se utvrditi prava i obaveze ugovornih

strana kako bi se razgraničila ovlašćenja u primjeni zakona, a radi utvrđivanja odnosa

unutar organ kada postoji sumnja u postojanje nezakonitih i diskriminatornih radnji i

postupaka.

Upravi za nekretnine - PJ Berane

- Da u svim budućim slučajevima postupa u skladu sa ustavnom garancijom

ravnopravnosti ćiriličnog i latiničnog pisma i zaposlenima obezbijedi upotrebu bilo

kojeg od dva pisma bez pravljenja izuzetaka, osim u slučajevima kada stranka po

čijem zahtjevu se vodi postupak sama zatraži korišćenje jednog od dva pisma u

ravnopravnoj upotrebi.

Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva javne uprave Vlade Crne Gore


14

- Da sprovede postupak inspekcijske kontrole u Upravi za nekretnine – PJ Berane zbog

sumnje u postojanje diskriminacije po više osnova, a primarno zbog korišćenja pisma

u službenoj upotrebi

Svi navedeni organi dužni su da u roku od 30 dana od dana prijema ovog mišljenja, dostave

izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja ove preporuke.

Dostavljeno:

Upravi za nekretnine CG ZAMJENIK ZAŠTITNIKA

Područnoj jedinici Berane LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE

Upravnoj inspekciji

mr Siniša Bjeković

Proba - ombudsman.co.meurede sadržala greške (npr. uvod pisan ćirilicom a dispozitiv latinicom ili u dispozitivu ime jednog notara a u obrazloženju ime drugog itd.); - Da o radu

Documents