PR_NLE_MembersECA
Europski parlament
2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0060/2016
{17/03/2016}17.3.2016
IZVJEŠĆE
o predloženom imenovanju Same Jereba za člana Revizorskog
suda
(C8-0025/2016 – 2015/0804(NLE))
{CONT}Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj: Bart Staes
PR_NLE_MembersECA
SADRŽAJ
Stranica
3PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
4PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS Same Jereba
13PRILOG 2.: ODGOVORI Same Jereba NA UPITNIK
26REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU
PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
o predloženom imenovanju Same Jereba za člana Revizorskog
suda
(C8-0025/2016 – 2015/0804(NLE))
(Savjetovanje)
Europski parlament,
–uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće
savjetovalo s Parlamentom (C8-0025/2016),
–uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,
–uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor
(A8-0060/2016),
A.budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio
kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta
navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije;
B.budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor od
15. ožujka 2016. održano saslušanje kandidata Vijeća za
člana Revizorskog suda;
1.daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Samu Jereba
imenuje članom Revizorskog suda;
2.nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i,
radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske
unije i revizijskim institucijama država članica.
PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS Same Jereba
RADNO ISKUSTVO
1.12.2013. –
Zamjenik predsjednika Revizorskog suda Republike Slovenije
Revizorski sud Republike SlovenijeSlovenska 50, 1000 Ljubljana
(Slovenija)http://www.rs-rs.si
▪donošenje odluka u senatu Revizorskog suda Slovenije o svim
revizijama Revizorskog suda Slovenije na koje je podnesen prigovor,
bez obzira na djelokrug revizije
▪provedba zadaća koje mi je povjerio Revizorski sud Slovenije na
temelju mandata njegova predsjednika (predlaganje revizija,
odobravanje iscrpnih planova revizija te nacrta i prijedloga
izvješća o reviziji, sudjelovanje u programima osposobljavanja za
revizore i u povjerenstvima za obranu završnih radova za ovlaštene
državne revizore, predstavljanje izvješća o reviziji pred Državnim
zborom Republike Slovenije i drugom zainteresiranom javnosti...).
Moje područje rada također obuhvaća sve nadležnosti Revizorskog
suda Slovenije i sve vrste revizija (financijske revizije, revizije
pravilnosti/usklađenosti i revizije učinkovitosti poslovanja), ali
i izravno praćenje i nadziranje polovine aktivnosti suda. Bio sam i
osobno zadužen za praćenje provedbe revizije pravilnosti i
učinkovitosti poslovanja uspostave i rada Društva za upravljanje
potraživanjima banaka i revizije uspješnosti poslovanja u pogledu
najvećeg ulaganja posljednjih godina (izgradnja 6. bloka
termoelektrane Šoštanj). U toj su reviziji ispitane posljedice za
dobit ili gubitak, ali i za novčani tok Holdinga Slovenske
elektrarne (najveća slovenska organizacija u području energije) i
Slovenskog državnog holdinga.
Poslovni ili javni sektor Javni sektor
1.12.2004. – 30.11.2013.
Vrhovni državni revizor
Revizorski sud Republike SlovenijeSlovenska 50, 1000 Ljubljana
(Slovenija)http://www.rs-rs.si
▪upravljanje revizijskim odjelom zaduženim za revizije javnih
službi, ekološke revizije, revizije postupaka privatizacije,
revizije javnih agencija i fondova. Odjel je provodio revizije
financijskih izvještaja i pravilnosti transakcija. Većina je
revizija provedeno u vidu revizija uspješnosti poslovanja
ministarstava (posebno Ministarstva financija, Ministarstva okoliša
i prostornog planiranja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva
prometa i Ministarstva gospodarstva i infrastrukture (u onom dijelu
koje se odnosi na opskrbu energijom), lokalnih jedinica i javnih
službi (poduzeće za autoceste u Republici Sloveniji DARS, Slovenske
željeznice, operator prijenosnog sustava ELES, slovenski operator
distribucijske elektroenergetske mreže SODO, poduzeće za trgovinu
električnom energijom GEN, dobavljači plina, isporučitelji vodnih
usluga i usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda itd.), ali i
investicijskih subjekata Republike Slovenije (Slovensko društvo za
odštete, Slovenski državni holding).
▪1.2.2013. – 1.7.2013. Osim što sam upravljao
revizijskim odjelom, također sam obnašao dužnost zamjenika vrhovnog
državnog revizora koji vodi odjel zadužen za reviziju državnih i
nedržavnih proračunskih korisnika, korisnika državnog proračuna
koji dolaze iz pravosuđa, ali i političkih stranaka.
Poslovni ili javni sektor Javni sektor
23.9.1996 – 1.12.2004.
Neovisni revizor/savjetnik
LM Veritas d.o.o.
▪autonomna provedba revizija godišnje računovodstvene
dokumentacije poduzeća (financijski izvještaji)
▪sudjelovanje u revizorskim timovima koji provode revizije
godišnje računovodstvene dokumentacije (financijskih izvještaja)
većih poduzeća
▪primjena dogovorenih postupaka u skladu s međunarodno priznatim
standardima revizije kao važnog elementa provjere ispravne naplate
i potrošnje ekoloških poreza
▪podučavanje i savjetovanje u području računovodstva i
revizija
▪organizacija seminara i panela
1.11.1995. – 3.3.1996.
Neovisni revizor/savjetnik
LM Veritas d.o.o.Dunajska 106, 1000 Ljubljana (Slovenija)
http://www.lm-veritas.si
▪neovisne revizije godišnje računovodstvene dokumentacije
poduzeća (financijski izvještaji)
▪sudjelovanje u revizorskim timovima koji provode revizije
godišnje računovodstvene dokumentacije (financijskih izvještaja)
većih poduzeća
▪primjena dogovorenih postupaka u skladu s međunarodno priznatim
standardima revizije kao važnog elementa provjere ispravne naplate
i potrošnje ekoloških poreza
▪podučavanje i savjetovanje u području računovodstva i
revizija
▪organizacija seminara i panela
Poslovni ili javni sektor Računovodstvo i revizija
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE
1.10.1991. – 9.11.1995.
Dipl. ekonomist – računovodstvo i ekonomija
Ekonomski fakultet, Sveučilište u LjubljaniKardeljeva ploščad
17, 1000 Ljubljana (Slovenija)http://www.ef.uni-lj.si/en
▪ekonomske kategorije i odnosi među kategorijama
▪računovodstveni standardi i elementi financijskog, troškovnog i
upravljačkog računovodstva
▪revizija financijskih izvještaja
▪statistička obrada podataka
▪financijski instrumenti i trgovanje financijskim
instrumentima
1.9.1987. – 30.6.1991.
Ugostiteljsko-turistička škola, Ljubljana
Preglov trg 9, 1000 Ljubljana (Slovenija)
http://www.ssgtlj.si
OSOBNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE
Materinski jezik/jezici
slovenski
Ostali jezici
RAZUMIJEVANJE
GOVORENJE
PISANJE
Slušanje
Čitanje
Govorna interakcija
Govorna produkcija
engleski
C2
C1
B1
B1
B1
Razine: A1 i A2: temeljni korisnik – B1 i B2:
samostalni korisnik – C1 i C2: iskusni korisnik
Zajednički europski referentni okvir za jezike
Komunikacijske vještine
▪vještine vođenja i upravljanja
▪komunikacijske vještine
▪inventivnost
▪neovisnost
▪vještine pregovaranja i uvjeravanja
▪profesionalnost i snažna radna etika
▪međuljudske i socijalne vještine
▪poznavanje metodologije obrazovanja odraslih (nastavničke
kvalifikacije i vođenje nekoliko seminara i panela)
Nastavno iskustvo
▪tečajevi računovodstva i uravnoteženja platne bilance u okviru
programa za stjecanje zvanja računovođe s dopusnicom u Obrazovnom
centru za odrasle Ljudska univerza Trebnje i Institutu Republike
Slovenije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje Cene Štupar
(Ljubljana 1998. i 1999.)
▪vođenje seminara i internih obrazovnih programa za institute i
poduzeća od 1996. (Pravni fakultet, Sveučilište u Mariboru,
Slovenski institut za reviziju, Institut za javnu upravu, LM
Veritas d.o.o., Nebra d.o.o, Agencija za upravljanje, agencija za
zapošljavanje „Agencija za kadre”, Udruženje ekoloških pokreta
Slovenije itd.)
▪vođenje viših studijskih programa za stjecanje zvanja
komunalnog inženjera (predmet/program Financiranje komunalnog
gospodarstva u Institutu IZRAZ 2003.)
▪predstavljanje rada Revizorskog suda Republike Slovenije
studentima poslijediplomskog studija Ekonomskog fakulteta u
Ljubljani kao dijela kolegija Upravljanje neprofitnim
organizacijama (2006., 2007.,2008., 2009., 2014. i 2015.) i
kolegija Revizija računa (2009.)
▪predavanja u okviru obrazovnog programa za stjecanje zvanja
ovlaštenog revizora Slovenskog instituta za revizije (2009., 2010.,
2012.)
▪predavanja o troškovnom računovodstvu za izvođače radova na
izgradnji komunalne infrastrukture na Ekonomskom fakultetu u
Ljubljani (2015.)
Iskustvo u medijskim nastupima (konferencije za tisak na kojima
je slovenski Revizorski sud predstavljao izvješća, nezavisna
medijska priopćenja, ali i paneli, konferencije, stručni seminari
itd.).
▪bogato iskustvo u uspješnom vođenju sastanaka s predstavnicima
Vlade Republike Slovenije, ministarstvima i drugim korisnicima
javnih sredstava te pojašnjavanju nacrta izvješća o reviziji
▪iskustvo u predstavljanju stručnih tema radnim tijelima
Državnog zbora (Komisija za nadzor javnih financija, Odbor za
poljoprivredu i okoliš, Odbor za gospodarstvo itd.)
▪iskustvo u vođenju internih sastanaka i razgovora sa
zaposlenicima. U svojstvu voditelja revizijskog odjela obavljao sam
razne zadaće koje su obuhvaćale organizaciju rada do godišnjih
redovitih ocjenjivanja zaposlenika.
Organizacijske/upravljačke vještine
▪Kao voditelj revizijskih odjela (sveukupno u trajanju 9 godina,
od čega sam 5 mjeseci tijekom 2015. bio voditelj dva odjela) i kao
zamjenik predsjednika Revizorskog suda Slovenije (2 godine) dobro
sam upoznao kako funkcionira radna organizacija, upravljanje
projektima, osnivanje radnih skupina te vodstvo i motivacija
zaposlenika da postignu zacrtane ciljeve.
▪Godine 1996. pohađao sam časničku školu i postao pričuvni
satnik te sam u okviru osposobljavanja stekao vještine
zapovijedanja i vođenja vojnih jedinica.
Stručne vještine i kompetencije
▪1997. – 1998.: obrazovni program za stjecanje zvanja
REVIZORA. Među prvima sam u svojoj generaciji završio program
(certifikat br. 110 od 24. ožujka 1998.).
▪2000. – 2001.: obrazovni program za stjecanje zvanja
OVLAŠTENOG REVIZORA (certifikat br. 010 od 12. studenoga 2001.).
Obje su titule spojene u jednu u skladu sa Zakonom o reviziji te mi
je izdan novi certifikat sa stručnim nazivom REVIZORA (certifikat
br. 084 od 15. srpnja 2008.).
▪2000.: obrazovni program za stjecanje stručnog zvanja
OVLAŠTENOG POSLOVNOG EVALUATORA. Položio sam sve ispite ali samo
odlučio ne braniti svoj završni rad s obzirom na to da nisam mislio
nastaviti tim smjerom.
▪2001.: Na 53. sjednici od 30. studenoga 2001. Stručno vijeće
Republike Slovenije za stručno i tehničko obrazovanje donijelo je
odluku da mi se odobri zvanje SREDNJOŠKOLSKOG NASTAVNIKA za
predmet/program „Financiranje komunalnog gospodarstva”.
▪2003.: Stekao sam nastavničke kvalifikacije SREDNJOŠKOLSKOG
NASTAVNIKA na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani
(certifikat od 12. svibnja 2003.).
▪2004.: Stekao sam zvanje DRŽAVNOG UNUTARNJEG REVIZORA
(certifikat 120-DNR-MF od 19. ožujka 2004.). 2013. stekao sam
zvanje OVLAŠTENOG DRŽAVNOG UNUTARNJEG REVIZORA (certifikat br.
77-PDNR-MF od 14. svibnja 2013.).
▪2007.: Stekao sam zvanje DRŽAVNOG REVIZORA (certifikat br. 88
od 26. siječnja 2007.), a 2012. zvanje OVLAŠTENOG DRŽAVNOG REVIZORA
sa završnim radom „Mjerenje financijske uspješnosti rada
Revizorskog suda Republike Slovenije” (certifikat br. 49 od 27.
rujna 2012.).
▪Godine 2009. i 2012. na slovenskom Revizorskom sudu podučavao
sam u okviru programa stjecanja zvanja državnog revizora na temu
računovodstva u javnom sektoru. Također sam sudjelovao u brojnim
povjerenstvima za obranu završnih radova za stjecanje zvanja
državnog revizora i zvanja ovlaštenog državnog revizora.
▪2010.: Stekao sam certifikat o osnovnom osposobljavanju u
području obrade i zaštite podataka te sam prošao odgovarajuću
sigurnosnu provjeru za pristup klasificiranim podacima stupnja
tajnosti „Povjerljivo”.
▪2006.: Stekao sam certifikat o temeljnom osposobljavanju kao
član nadzornog ili upravljačkog odbora.
Digitalne kompetencije
▪Iskusni sam korisnik programskog paketa Microsoft Office,
uključujući Word, Excel i Powerpoint.
▪Korisnik sam alata za uredsko poslovanje Lotus Notes.
Vozačka dozvola
B, G, H
DODATNI PODACI
Kao vrhovni državni revizor i zamjenik predsjednika Revizorskog
suda Slovenije:
▪sastavio sam članak na engleskome jeziku i u veljači 2011.
predstavio ga konferenciji vrhovnih državnih institucija na temu
javno-privatnog partnerstva – „Javno privatna partnerstva i
revizija javnog sektora”;
▪prisustvovao sam sjednici europskih vrhovnih revizijskih
institucija na kojoj se raspravljalo o donošenju europskih
računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS);
▪kao vrhovni državni revizor nadležan za provedbu ekoloških
revizija, vodio sam nekoliko međunarodnih ekoloških revizija na
engleskom u suradnji s međunarodnim državnim institucijama (među
ostalim o klimatskim promjenama, upravljanju zaštićenim područjima
(parkovi prirode itd.), slivovima, šumama, očuvanju velikih
mesojeda);
▪sudjelovao sam na nekoliko stručnih seminara koje su
organizirale druge vrhovne revizijske institucije te kongresu
EUROSAI-ja;
▪sudjelovao sam na nekoliko bilateralnih sastanaka s
predstavnicima drugih vrhovnih revizijskih institucija i
organizacija (Europska središnja banka itd.) i članovima panela za
stručnu ocjenu Revizorskog suda Slovenije pod vodstvom Državnog
ureda za reviziju Ujedinjene Kraljevine.
Ostale vještine
U slobodno vrijeme rado se bavim vrtlarenjem i fotografijom.
Suautor sam dviju knjiga koje su nastale na temelju mog vlastitog
vrtlarskog iskustva.
▪Gorza, Alenka, Jereb, Samo, Matic, Sever i Vesel, Tomaž:
Trajnice za sva godišnja doba: uspješna sadnja u slovenskim
vrtovima. Ljubljana: Cankarjeva založba, 2009., 227 str.
▪Gorza, Alenka, Jereb, Samo i Vesel, Tomaž: Dražesni vrtovi
Slovenije: 26 privatnih ukrasnih vrtova. Ljubljana: Cankarjeva
založba, 2010., 236 str.
Moji su članci i fotografije objavljeni i u časopisima Delo in
Dom i Delo in dom Plus.
Publikacije
Bio sam organizator, voditelj i sudionik
(1998. – 2004.) redovnih godišnjih savjetovanja na temu
računovodstva u javnim poduzećima koja su osmišljena za sektor
komunalnih usluga na kojima sam predstavio sljedeće članke (na
slovenskome jeziku) koji su potom objavljeni u zborniku radova
naslovljenom „Računovodstvo javnih poduzeća”.
1) Jereb, Samo: „Financiranje razvoja i obnove infrastrukture u
Sloveniji” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2010.
Radenci: LM Veritas d. o. o., 2010., str. 53. – 72.
2) Jereb, Samo: „Ekonomska načela (i pravne osnove) kojih se
treba pridržavati pri donošenju nove regulative o komunalnim
uslugama” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2009.
Radenci: LM Veritas d. o. o., 2009., str. 13. – 34.
3) Jereb, Samo: „Dogovori o infrastrukturi između vlasnika
infrastrukture i i pružatelja komunalnih usluga” u zborniku radova
Računovodstvo javnih poduzeća, 2008. Portorož: LM Veritas d. o. o.,
2008., str. 37. – 56.
4) Jereb, Samo: „Novi ekonomski odnosi između lokalnih jedinica
i javnih poduzeća” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća,
2007. Portorož: LM Veritas d. o. o., 2007., str.
5. – 22.
5) Jereb, Samo: „Ekonomska platforma za formiranje cijena
komunalnih usluga” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća,
2006. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2006., str.
37. – 52.
6) Jereb, Samo: „Infrastruktura komunalnih usluga u koju se
ulaže doprinos u naravi” u zborniku radova Računovodstvo javnih
poduzeća, 2006. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2006., str.
79. – 96.
7) Jereb, Samo: „Amortizacija infrastrukture komunalnih usluga”
u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2005. Radenci: LM
Veritas d. o. o., 2005., str. 5. – 32.
8) Jereb, Samo: „Primjena standarda SRS 35 u javnim poduzećima i
pri koncesionarima – danas i u budućnosti” u zborniku
radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2004. Radenci: LM Veritas d.
o. o., 2004., str. 65. – 80.
9) Jereb, Samo: „Računovodstvena i porezna pitanja u vezi s
upravljanjem komunalnom uslugom gospodarenja otpadom” u zborniku
radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2004. Radenci: LM Veritas d.
o. o., 2004., str. 91. – 108.
10) Jereb, Samo: „Priprema izjava o dohotku po aktivnostima i
općinama, razvrstanih po komunalnim uslugama i gospodarskim
djelatnostima” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća,
2003. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2003., str.
33. – 59.
11) Jereb, Samo i Loncner, Matej: „Analiza podataka godišnjih
izvješća o komunalnim uslugama” u zborniku radova Računovodstvo
javnih poduzeća, 2003. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2003., str.
93. – 127.
12) Jereb, Samo: „Metode analize izjava o dohotku u javnim
službama prema aktivnostima i općinama” u zborniku radova
Računovodstvo javnih poduzeća, 2002. Radenci: LM Veritas d. o. o.,
2002., str. 5. – 42.
13) Jereb, Samo: „Evidentiranje osnovnih sredstava u upravljanju
na temelju cjenovne procjene infrastrukturnih mreža” u zborniku
radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2002. Radenci: LM Veritas d.
o. o., 2002., str. 57. – 76.
14) Jereb, Samo: „Jamčenje održivosti javnih poduzeća” u
zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2001. Radenci: LM
Veritas d. o. o., 2001., str. 19. – 42.
15) Jereb, Samo: „Uspostava i korištenje dugoročnih rezervacija
za sanaciju odlagališta otpada” u zborniku radova Računovodstvo
javnih poduzeća, 2001. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2001., str.
79. – 98.
16) Jereb, Samo: „Raspoređivanje troškova amortizacije po
lokalnim jedinicama” u zborniku radova Računovodstvo javnih
poduzeća, 2000. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2000., str.
63. – 81.
17) Jereb, Samo: „Sastavljanje podbilance sredstava i obveza u
javnim poduzećima i određivanje raspoloživih sredstava za
investicije i infrastrukturu” u zborniku radova Računovodstvo
javnih poduzeća, 2000. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2000., str.
83. – 113.
18) Jereb, Samo: „Izmjena propisa i objašnjenja Ministarstva
financija u pogledu poreza na dodanu vrijednost za komunalna
poduzeća” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 1999.
Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 1999., str. 37. – 54.
19) Jereb, Samo: „Raspodjela prihoda u javnim poduzećima” u
zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 1999. Ljubljana: LM
Veritas d. o. o., 1999., str. 73. – 117.
20) Jereb, Samo: „Posebnost popisivanja dugotrajne imovine u
upravljanju” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 1998.
Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 1998., str.
117. – 147.
Seminari – publikacije na slovenskom
Bio sam organizator, voditelj i sudionik raznih seminara o
aktualnim temama u vezi s upravljanjem javnim uslugama i lokalnim
jedinicama na kojima sam predstavio sljedeće članke:
a) Seminari o financijskim i pravnim pitanjima u javnim
poduzećima
1) Jereb, Samo: „Porez na usluge odlaganja otpada (u pogledu
vlasništva nad odlagalištem otpada i sastavljanje podbilance
poslovne imovine)” u zborniku radova Aktualna financijska i pravna
pitanja u vezi s javnim poduzećima 2003. Ljubljana: LM Veritas d.
o. o., 2003., str. 11. – 29.
2) Jereb, Samo: „Izmjena Zakona o trgovačkim društvima i izmjene
slovenskih računovodstvenih standarda SRS 35 koje utječu na
računovodstvo u javnim poduzećima” u zborniku radova Aktualna
financijska i pravna pitanja u vezi s javnim poduzećima, 2002.
Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2002., str. 60. – 81.
3) Jereb, Samo: „Raspodjela obveza izvora financiranja
infrastrukture u pojedinačnim lokalnim jedinicama u bilanci javnog
poduzeća” u zborniku radova Aktualna financijska i pravna pitanja u
vezi s javnim poduzećima, 2001. Ljubljana: LM Veritas d. o. o.,
2001., str. 49. – 69.
b) Seminari o ekološkim porezima
1) Jereb, Samo: „Revizija ciljane upotrebe porezne imovine” u
materijalima za seminar naslovljen Naknade za vodu i porez na
odlaganje otpada. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2003., str.
55. – 61.
2) Jereb, Samo: „Računovodstveni tretman poreza u javnim
poduzećima” u materijalima za seminar naslovljen Porez na odlaganje
otpada. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2002., str.
33. – 42.
3) Jereb, Samo: „Računovodstveni tretman poreza i povrata u
poduzećima za komunalne usluge na temelju propisa Republike
Slovenije” u materijalima za seminar naslovljen Naknade za vodu i
porez na odlaganje otpada. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2001.,
str. 34. – 53.
c) Seminar o sastavljanju godišnjih izvješća javnih poduzeća
1) Jereb, Samo, Fekonja, Benjamin i Lozej, Marko (Mag.):
Godišnje izvješće poduzeća za komunalne usluge. Materijali za
seminar o godišnjem izvješću poduzeća za komunalne usluge.
Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2004., 121 str.
2) Jereb, Samo, Fekonja, Benjamin i Lozej, Marko (Mag.):
Godišnje izvješće poduzeća za komunalne usluge. Materijali za
seminar o godišnjem izvješću poduzeća za komunalne usluge
lokalnih jedinica. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2003., 115
str.
d) Ostali seminari u organizaciji LM Veritasa i objavljeni
članci:
1) Materijali i prezentacija brojnih seminara o računovodstvu
dugotrajne imovine u poduzećima, javnim poduzećima i ustanovama od
1996. do 2004., najnoviji materijali: Jereb, Samo: „Primjeri
rezerviranih transakcija povezanih s dugotrajnom imovinom” u
materijalima za seminar Računovodstvo dugotrajne imovine Ljubljana:
LM Veritas d. o. o., 2004., str. 8. – 165.
e) Međunarodni seminari:
Jereb, Samo i Petrovič, Jorg Kristijan (Mag.): „Javno privatna
partnerstva i revizija javnog sektora” u materijalima za seminar
Revizija javno-privatnih partnerstava (zajednički trening
Kontaktnog odbora EU-a i EUROSAI-ja) Bonn: Njemački revizorski sud,
2011.
Publikacije na slovenskom:
Članci objavljeni u slovenskom Časopisu za javnu upravu:
Jereb, Samo: „Jamčenje transparentnosti financijskih odnosa
između općina i sektora komunalnih usluga nakon prestanka važenja
obveze objave o imovini pod upravljanjem” u Časopisu za javnu
upravu, sv.44, br. 2 – 3, Ljubljana. Institut za javnu
upravu pri Pravnom fakultetu u Ljubljani, 2008., str.
57. – 84.
Članci objavljeni u slovenskom časopisu za reviziju Revizor:
1) Jereb, Samo i Petrovič, Jorg Kristijan (Mag.):
„Računovodstveno evidentiranje različitih oblika javno-privatnih
partnerstava (prvi dio)” u časopisu za reviziju Revizor, br.
5/2008, sv. IX., Ljubljana: Slovenski institut za reviziju, 2008.,
str. 26 – 40.
2) Jereb, Samo i Petrovič, Jorg Kristijan (Mag.):
„Računovodstveno evidentiranje različitih oblika javno-privatnih
partnerstava (drugi dio)” u časopisu za reviziju Revizor, br.
6/2008, sv. IX., Ljubljana: Slovenski institut za reviziju, 2008.,
str. 23 – 40.
3) Jereb, Samo: „Stavke iz prethodnih razdoblja (ispravak
ključnih pogrešaka)” u časopisu za reviziju Revizor, br. 11/1997,
sv. VIII., Ljubljana: Slovenski institut za reviziju, 1997., str.
7 – 40.
Ostale publikacije:
Članci objavljeni u zbornicima radova s konferencija o
suvremenim metodama u računovodstvu, financijama i revizijama te
izvješća s konferencija o godišnjim financijskim izvještajima ili
materijali s godišnjih konferencija evaluatora:
1) Jereb, Samo: „Cijene javnih usluga povezanih s okolišem i
(ne)sukladnost pristupa bilancama” u materijalima za 18. godišnju
konferenciju računovođa. Zreče: Slovenski institut za reviziju,
2015.
2) Jereb, Samo: „Javne dužnosti i (ne)primjena načela potpunosti
bilance u praksi” u materijalima za 17. godišnju konferenciju
računovođa. Zreče: Slovenski institut za reviziju, 2014.
3) Jereb, Samo: „Iskustvo slovenskog Revizorskog suda s
izvješćima procjeniteljima imovine i ovlaštenim evaluatorima u
pogledu ocjene vrijednosti” u materijalima za 17. godišnju
konferenciju procjenitelja imovine. Rogaška Slatina: Slovenski
institut za reviziju, 2014.
4) Jereb, Samo: „Učinak (ne)primjene ponovne evaluacije državne
i općinske javne gospodarske infrastrukture na trošak komunalnih
usluga” u materijalima za 16. godišnju konferenciju računovođa.
Zreče: Slovenski institut za reviziju, 2013.
5) Jereb, Samo: „Uklanjanje imovine pod upravljanjem u pogledu
rješenja navedenih u međunarodnim standardima financijskog
izvještavanja” u zborniku radova s 42. simpozija o suvremenim
metodama u računovodstvu, financijama i reviziji. Ljubljana: Savez
ekonomista Slovenije i Udruženje računovođa, kreditora i revizora
Slovenije, 2010., str. 49. – 88.
6) Jereb, Samo: „Računovodstvena pitanja zasebnih računa za
razne aktivnosti u sektoru komunalnih usluga” u zborniku radova s
12. godišnje konferencije računovođa. Portorož: Slovenski institut
za reviziju, 2009., str. 107 – 148.
7) Jereb, Samo: „Računovodstveno evidentiranje za različite
oblike javno-privatnih partnerstva” u zborniku radova s 11.
godišnje konferencije računovođa. Portorož: Slovenski institut za
reviziju, 2008., str. 81 – 104.
8) Jereb, Samo: „Problemi u vezi s utvrđivanjem financijskih
rezultata u javnim poduzećima” u zborniku radova s 38. simpozija o
suvremenim metodama u računovodstvu, financijama i reviziji.
Ljubljana: Savez ekonomista Slovenije i Udruženje računovođa,
kreditora i revizora Slovenije, 2006., str. 47. – 78.
9) Jereb, Samo: „Revizija u javnim poduzećima” u zborniku radova
s 34. simpozija o suvremenim metodama u računovodstvu, financijama
i reviziji. Ljubljana: Savez ekonomista Slovenije i Udruženje
računovođa, kreditora i revizora Slovenije, 2002., str.
263. – 284.
Članci objavljeni u priručniku o javno-privatnim
partnerstvima:
Jereb, Samo: „(Ne)održivost prijenosa vlasništva nad
infrastrukturom na sektor komunalnih usluga” u priručniku
Javno-privatna partnerstva: stručna uputstva i korisna rješenja za
uspješno ostvarivanje projekata javno-privatnih partnerstva.
Maribor: Založba Forum Media d. o. o., 2009., 16. poglavlje, 56
str.
Članci objavljeni u časopisu Gospodarski vestnik
1) Jereb, Samo: „Mali instrumenti (prvi dio)” u časopisu
Gospodarski vestnik – dodatak Savjetnik, br. 7, sv. 45. Ljubljana:
Časopis Gospodarski vestnik, 1996., str. 65. – 68.
2) Jereb, Samo: „Mali instrumenti (drugi dio)” u časopisu
Gospodarski vestnik – dodatak Savjetnik, br. 8, sv. 45. Ljubljana:
Časopis Gospodarski vestnik, 1996., str. 61. – 64.
PRILOG 2.: ODGOVORI Same Jereba NA UPITNIK
Profesionalno iskustvo
1.Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez
obzira na to radi li se o proračunskom planiranju, izvršavanju
proračuna, upravljanju proračunom ili o proračunskom nadzoru ili
reviziji.
Cijelu sam svoju dosadašnju dvadesetogodišnju karijeru posvetio
reviziji. Odmah nakon stjecanja diplome u studenome 1995. zaposlio
sam se u privatnom revizorskom društvu i prošao sve faze revizorske
obuke i praktičnog revizorskog rada. Prvih sam devet godina radio
na revizijama različitih subjekata iz industrijskog i trgovinskog
sektora, a paralelno sam se osposobljavao kako bih postao revizor
odnosno ovlašteni revizor pri Slovenskom institutu za reviziju. U
skladu sa slovenskim Zakonom o trgovačkim društvima ovlašteni
revizor također može izdavati izvješća o temeljnim doprinosima u
naravi. Stoga sam započeo i proces školovanja kako bih postao
ovlašteni poslovni evaluator i stekao potrebno znanje o metodama
ocjenjivanja. Uspješno položivši sve ispite, ipak sam odlučio da
neću braniti završni rad s obzirom da nisam namjeravao nastaviti
tim smjerom. Znatan dio mog rada u to je razdoblje podrazumijevao
revizije pružatelja komunalnih usluga. Stoga sam organizirao
seminare i savjetovanja za predstavnike općina i pružatelja
komunalnih usluga te sam objavio nekoliko članaka o problemima u
području komunalnih usluga i njihovim rješenjima povezanima s
računovodstvom, izvješćivanjem, pravnim i upravljačkim pitanjima
pri organiziranju komunalnih usluga, formiranju i utvrđivanju
cijena i poreza itd.
Zbog svog rada s pružateljima komunalnih usluga pozvan sam na
Revizorski sud Republike Slovenije te sam kao vrhovni državni
revizor vodio Odjel za revizije zadužen za revizije javnih službi,
ekološke revizije, revizije postupaka privatizacije, revizije
javnih agencija i fondova (dalje u tekstu: Odjel). Odjel je
provodio revizije financijskih izvještaja i pravilnosti
transakcija, koje su uglavnom vođene kao unakrsne revizije
uspješnosti poslovanja ministarstava, lokalnih jedinica i javnih
službi. Odjel je također obavio revizije investicijskih subjekata
Republike Slovenije (Slovensko društvo za odštete, Slovenski
državni holding itd.) u vezi s upravljanjem njihovom financijskom
imovinom i obvezama te procesom privatizacije. Devet sam godina
uspješno obavljao te zadaće dok sam vodio Odjel koji je činilo
između 15 do 20 revizora (preporuke: g. Igor Šoltes, bivši
predsjednik Revizorskog suda Slovenije). Obavljali smo sve moguće
vrste revizija javnog sektora, kada je riječ o revizijama
pravilnosti i uspješnosti poslovanja, te smo izdavali mišljenja o
ekonomičnosti, uspješnosti i djelotvornosti. S obzirom na to da
subjekti revizija nisu uvijek na odgovarajući način reagirali na
nalaze naših revizija, također smo proveli nekoliko revizija za
praćenje napretka i doprinijeli važnim financijskim i
organizacijskim promjenama u javnom upravljanju. Budući da sam
želio vidjeti poboljšanja u javnom upravljanju u našim bismo se
revizijama dotaknuli svakog revizorskog cilja i izdali nekoliko
preporuka, a obično i zatražili nekoliko korektivnih mjera. Svojim
sam radom pri Revizorskom sudu Slovenije nastojao poboljšati javno
upravljanje, što sam ujedno pretočio u završni rad za stjecanje
zvanja ovlaštenog državnog revizora pod naslovom „Mjerenje
financijske uspješnosti rada Revizorskog suda Republike
Slovenije”
Osim što sam upravljao Odjelom za revizije komunalnih usluga,
2013. također sam obnašao dužnost zamjenika vrhovnog državnog
revizora pri upravljanju odjelom zaduženim za reviziju državnih i
nedržavnih proračunskih korisnika, pravosudnih korisnika, ali i
političkih stranaka. Tada sam vodio reviziju državnog proračuna za
2012. (izjava o jamstvu o pouzdanosti izvještaja i zakonitosti i
pravilnosti osnovnih transakcija).
U prosincu 2013. Državni zbor Slovenije imenovao me drugim
zamjenikom predsjednika Revizorskog suda Slovenije U senatu
Revizorskog suda Slovenije zadužen sam za donošenje odluka o svim
revizijama Revizorskog suda Slovenije, odnosno izvješćima o
reviziji na koja je podnesen prigovor, bez obzira na djelokrug
revizije. Moje trenutačne zadaće uglavnom podrazumijevaju:
predlaganje revizija, odobravanje detaljnih planova revizija te
nacrta i prijedloga izvješća o revizijama, sudjelovanje u
programima osposobljavanja za revizore i u povjerenstvima za obranu
završnih radova za stjecanje zvanja ovlaštenog državnog revizora te
predstavljanje izvješća o reviziji pred Državnim zborom Republike
Slovenije i drugom zainteresiranom javnošću, uključujući medije.
Moje područje rada također obuhvaća sve nadležnosti Revizorskog
suda Slovenije i sve vrste revizija (financijske revizije, revizije
pravilnosti/usklađenosti i revizije učinkovitosti poslovanja), ali
i izravno praćenje i nadziranje većeg dijela aktivnosti suda.
Godine 2015. imao sam osobno zadužen za praćenje provedbe revizije
pravilnosti i učinkovitosti poslovanja uspostave i rada Društva za
upravljanje potraživanjima banaka i revizije uspješnosti poslovanja
u pogledu najvećeg ulaganja posljednjih godina (izgradnja 6. bloka
termoelektrane Šoštanj). U toj su reviziji ispitane posljedice za
dobit ili gubitak, ali i za novčani tok Holdinga Slovenske
elektrarne (najveća slovenska ustanova u području energije) i
Slovenskog državnog holdinga.
Kao vrhovni državni revizor nadležan za provedbu ekoloških
revizija, vodio sam nekoliko međunarodnih ekoloških revizija na
engleskom u suradnji s međunarodnim državnim institucijama (među
ostalim o klimatskim promjenama, upravljanju zaštićenim područjima
(parkovi prirode itd.), slivovima, šumama, očuvanju velikih
mesojeda). Neke od spomenutih revizija provedene su kao zajedničke
revizije s europskim vrhovnim revizijskim institucijama, a druge
kao usporedne revizije s europskim i drugim vrhovnim revizijskim
institucijama, tako da imam i iskustvo međunarodne suradnje s
vrhovnim revizijskim institucijama. Bio sam i nadležan za reviziju
postupaka privatizacije te sam predstavljao Revizorski sud
Slovenije u radnoj skupini Međunarodne organizacije vrhovnih
revizijskih institucija za privatizaciju i javno-privatna
partnerstva. Pripremio sam članak na engleskome jeziku na temu
javno-privatnih partnerstava pod naslovom „Javno-privatna
partnerstva i revizija javnog sektora” i predstavio ga na
konferenciji koju je u Bonnu u veljači 2011. organizirao Njemački
revizorski sud za predstavnike vrhovnih revizijskih institucija.
Također sam jako zainteresiran i za projekt razvoja europskih
računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS). Sudjelovao sam
na sastanku europskih vrhovnih revizijskih institucija na kojemu se
raspravljalo o donošenju europskih računovodstvenih standarda za
javni sektor (EPSAS), kao i na seminaru Europskog revizorskog suda
o boljim računima, boljim proračunima i boljoj potrošnji održanome
u siječnju 2016.
Osim što samo stekao zvanja (ovlaštenog) revizora, ovlaštenog
državnog revizora i ovlaštenog državnog unutarnjeg revizora,
također me zanima prenošenje stečenog znanja drugima, pa sam tako
organizirao nekoliko seminara i edukativnih programa, ali i aktivno
podučavao revizore, upravitelje, gradonačelnike, računovođe,
studente i druge. Kako bih mogao bolje podučavati, stekao sam i
kvalifikaciju srednjoškolskog nastavnika. Također sam stekao zvanje
srednjoškolskog nastavnika za predmet/program „Financiranje
komunalnog gospodarstva”. Godine 2009. i 2012. na Revizorskom sudu
Slovenije organizirao sam i predavao predmet „Računovodstvo u
javnom sektoru” kao dio programa za stjecanje zvanja državnog
revizora. Sudjelovao sam i u brojnim povjerenstvima za obranu
završnih radova za stjecanje zvanja državnog revizora i zvanja
ovlaštenog državnog revizora.
Vjerujem da je moje bogato iskustvo u reviziji javnog sektora,
iskustvo upravljanja i podučavanja te vođenje zajedničkih ili
usporednih revizija s vrhovnim revizijskim institucijama ključna
prednost za provedbu aktivnosti Europskog revizorskog suda.
2.Koja su Vaša najveća postignuća u profesionalnoj karijeri?
Cijeli sam svoj profesionalni život proveo u reviziji te sam
uvijek nastojao primijeniti svoje iskustvo revizora kako bih
poboljšao odgovornost i transparentnost, poticao stalni napredak i
trajno povjerenje dionika u odgovarajuću upotrebu javnih sredstava
i imovine i uspješan rad javne uprave. Zato sam odlučio izdvojiti
tri područja iz revizije javnog sektora.
a)bolje razumijevanje pravila o državnim potporama, formiranja i
utvrđivanja cijena komunalnih usluga i poreza te zahtjeva za povrat
sredstava
Većina se grešaka uočenih pri revizijama ispravlja tek kao
odgovor na reviziju i nove se mjere primjenjuju tek naknadno. Stoga
sam uložio dosta napora da predstavnike Revizorskog suda Slovenije,
Državnog zbora Slovenije i subjekata revizija upoznam s činjenicom
da se sredstva koja su građani morali platiti bez ikakve pravne
osnove moraju vratiti, ali i da postoji obveza naplate naknada ili
poreza za prethodne godine koji nisu prikupljeni. Zato smo
provodili revizije:
− previsokih poreza: Općina Maribor i većina drugih općina
građanima su naplaćivali previsok ekološki porez za odlaganje
otpada na odlagalištima zato što je Ministarstvo okoliša i
prostornog planiranja propustilo provesti kontrole nad naplatom
ekoloških poreza. Zatražili smo od općine Maribor da vrati
preplaćeni porez i da se Ministarstvo okoliša i prostornog
planiranja pobrine da svih 8 milijuna EUR koji su u godini za
koju je provedena revizija preplaćeni budu vraćeni slovenskim
poreznim obveznicima. Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja
nije izvršilo zatražene mjere tako da smo prvi put u povijesti
Revizorskog suda Slovenije službeno zatražili ostavku ministra u
skladu s odredbama Zakona o revizorskom sudu.
− naplaćivanje koncesijskih naknada: Ministarstvo okoliša i
prostornog planiranja trebalo bi dodijeliti koncesije poduzećima
koja koriste vodu za industrijske ili druge komercijalne svrhe u
skladu sa Zakonom o vodama koji je Državni zbor Republike Slovenije
usvojio 2002. i za koji je definirano prijelazno razdoblje do kraja
2004. Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja 2005. dodijelilo
je nekoliko koncesija te su ta poduzeća počela plaćati koncesijske
naknade za korištenje voda. No, ona su predstavljala tek mali dio
poduzeća koja su koristila vodu. Proveli smo reviziju za 2006. te
zahtijevali da Ministarstvo odobri sve koncesije i naplatu
koncesijskih naknada za sva trgovačka društva koja koriste vodu.
Kada samo proveli naknadnu reviziju za godine
2010. – 2012. otkrili smo da Ministarstvo nije dalo
dodatne koncesije tako da je većina poduzeća koristila vodu bez
plaćanja koncesijskih naknada. Od tog su propusta Ministarstva
tržišnu korist imala sva poduzeća koja nisu plaćala koncesijske
naknade za korištenje voda. S obzirom na propise o tržišnom
natjecanju i državnoj potpori, zahtijevali smo od Ministarstva
okoliša da naplati koncesijske naknade za čitavo razdoblje u kojemu
su ta poduzeća koristila vodu. Nakon što smo uložili ogroman trud
da obranimo svoj stav, Državni zbor prihvatio je našu izmjenu
Zakona o vodama prema kojoj se obveza plaćanja koncesijskih naknada
za cijelo razdoblje korištenja vode mora jasno navesti.
Potencijalna korist za državni proračun zbog naše revizije iznosila
bi 25 milijuna EUR, ali Državni zbor smanjio je iznos
koncesijske naknade te je stvarna korist bila
9 milijuna EUR.
− formiranje i utvrđivanje cijena komunalnih usluga: Proveli smo
nekoliko revizija formiranja i utvrđivanja cijena komunalnih
usluga. Nakon obavljene revizije distributera električne energije
uspjeli smo u namjeri da korisnici tih usluga imaju najveću moguću
korist. U reviziji smo zatražili ponovni izračun troškova
distributera, pri čemu je ispravak iznosio
17 milijuna EUR u korist korisnika. Također samo
zatražili od Ustavnog suda Republike Slovenije da preispita je li
Zakon o energiji u skladu s Ustavom. Trenutačno ulažem velik trud
da Ministarstvo okoliša i općinske pružatelje komunalnih usluga
uvjerim da se pridržavaju novih propisa o državnoj potpori za
usluge od općeg gospodarskog interesa koje je usvojila Europska
komisija.
Držim dragocjenim svoj doprinos boljem razumijevanju pravne i
učinkovite naplate poreza, naknada i cijena u korist građana.
b)javni dug
Jedno od najvažnijih pitanja kojima se proteklih godina bavio
Revizorski sud Slovenije bilo je pitanje javnog duga. Iako je
Slovenija prije krize imala nisku stopu javnog duga (33 %
BDP-a krajem 2007.), revizije su pokazale da su se neka poduzeća u
državnom i općinskom vlasništvu nepravilno koristila kako se dug od
javnih ulaganja ne bi prikazao u proračunu. Na temelju tih revizija
Revizorski sud Slovenije odlučio se više usredotočiti na pitanje
javnog duga, pa smo stoga i prije i za vrijeme krize veliku
pozornost posvetili praćenju i reviziji javnog duga u svim njegovim
vidovima. Nažalost, s obzirom na to da politički akteri na naša
upozorenja nisu odgovorili ozbiljnim reformama u javnom sektoru,
javni dug Slovenije porastao je na više od 80 % BDP-a.
Pod mojim vodstvom, odjel je izvršio reviziju Slovenskog društva
za odštete (koja je u međuvremenu restrukturirana i preimenovana u
Slovenski državni holding) koja je bila zadužena za postupak
privatizacije 1991. godine, isplate naknade za imovinu izgubljenu u
Drugom svjetskom ratu i poraću, privatizaciju telekomunikacijskog
operatera, itd. Izvršili smo i reviziju infrastrukturnih poduzeća
koja su izgradila vodnu infrastrukturu (infrastruktura za
reguliranje vodostaja, riječni slivovi itd.), Slovenskih autocesta,
pružatelja usluga kontrole zračne plovidbe i javno-privatnih
partnerstva (u daljnjem tekstu: JPP) za izgradnju infrastrukture i
komunalne usluge.
Kao drugi zamjenik predsjednika bio sam zadužen prilikom
revizija pomno pratiti pravilnost i učinkovitost uspostave i
djelovanja Društva za upravljanje potraživanjima banaka,
instrumenta kojim se trebala jamčiti stabilnost bankarskog sektora,
ali koji je, uz dokapitalizaciju banaka, prouzročio povećanje
javnog duga za dodatnih 5 milijardi eura, odnosno 13 %
BDP-a.
Naše preporuke i zahtjevi da se izvrše korektivne mjere
rezultirali su boljim izračunom javnog duga, izdavanjem smjernica
za vođenje računovodstva u JPP-u i podizanjem svijesti u javnosti o
negativnom učinku visokog javnog duga. Još uvijek nam ne uspijeva
uvjeriti Ministarstvo financija da se uvede računovodstvo koje se
vodi na temelju načela nastanka poslovnih događaja, a kojim bi se
dobili pouzdaniji podaci o visini javnog duga, osobito u pogledu
JPP-a koji još uvijek u određenim slučajevima nisu navedeni u
bilancama stanja (tzv. off-off položaj).
Vjerujem da su moji uloženi napori doprinijeli boljoj
proračunskoj vidljivosti visine javnog duga te podizanju svijesti o
opasnostima visine javnog duga koji prelazi okvire zadane
kriterijima iz Maastrichta. Ipak, još je dosta posla ostalo za
napraviti u tom području, posebno u pogledu računovodstva koje se
vodi na temelju načela nastanka poslovnih događaja, objave podataka
o JPP-ima i, ponajprije, provođenja reformi u javnom sektoru i
reformi mirovinskih sustava.
c)razvoj ekološke revizije
Revizorski sud Slovenije pokušao je u nekoliko navrata i prije
2004. provoditi ekološke revizije, s obzirom na to da su revizori
prepoznali važnost te tematike i mogućnosti koje se njome pružaju.
Tijekom mog devetogodišnjeg mandata vrhovnog državnog revizora
izvršili smo reviziju u pogledu većine pitanja povezanih s okolišem
(ublažavanje klimatskih promjena, gospodarenje komunalnim otpadom i
recikliranje ambalažnog otpada, ilegalno odlaganje otpada,
prekogranično odlaganje otpada, izgradnja postrojenja za
pročišćavanje otpadnih voda, recikliranje starih vozila, itd.).
Mnoge su od tih revizija provedene kao međusektorske revizije i u
njima je ocjenjivana uspješnost Ministarstva okoliša i prostornog
planiranja, općina i pružatelja komunalnih usluga ili drugih
korisnika javnih sredstava. Takav pristup reviziji omogućio je
revizorima da detaljno ispitaju sve aspekte i probleme u pogledu
organizacije, upravljanja i financiranja u određenim područjima
povezanim s okolišem te da izdaju utemeljene preporuke koje se
stoga cijene. Tim je pristupom Revizorski sud Slovenije stekao
ugled među svim dionicima, od Ministarstva okoliša do nevladinih
organizacija, a time je Sudu omogućeno da o sudjeluje u radnim
skupinama INTOSAI-ja i EUROSAI-ja za pitanja revizije povezane s
okolišem.
3.Koje je Vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim
multikulturnim i višejezičnim organizacijama ili institucijama sa
sjedištem izvan Vaše domovine?
Slovenija je bila dio bivše Jugoslavije i svakodnevno smo bili u
kontaktu s osobama različitih nacionalnosti, vjera i jezika iz svih
republika bivše Jugoslavije. Iako su naši jezici srodni
(južnoslavenska skupina jezika), postoje suptilne kulturne razlike
koje, unatoč našoj „zajedničkoj” prošlosti, treba imati na umu pri
suradnji s organizacijama i institucijama iz drugih republika bivše
Jugoslavije. Rad u nekoj kulturno raznolikoj sredini pretpostavlja
svladavanje interpersonalnih vještina, što, između ostalog,
podrazumijeva i sposobnost saslušati druge te pritom pokazati
poštovanje, strpljivost i razumijevanje.
Osim toga, u svojstvu vrhovnog državnog revizora vodio sam
nekoliko međunarodnih ekoloških revizija u suradnji s vrhovnim
revizijskim institucijama iz drugih zemalja, pri čemu je radni
jezik bio engleski. Neke od spomenutih revizija provedene su kao
zajedničke revizije s europskim vrhovnim revizijskim institucijama,
a druge kao usporedne revizije s europskim i drugim vrhovnim
revizijskim institucijama, tako da imam i iskustvo međunarodne
suradnje s vrhovnim revizijskim institucijama. Izvan tog okruženja,
imam i određena profesionalna iskustva suradnje s višejezičnim i
višekulturnim institucijama. Radujem se radu u Europskom
revizorskom sudu zato što smatram da mi se time pruža prilika za
stjecanje iskustva u širem europskom okruženju.
Smatram da sam kao osoba otvoren različitim idejama i nimalo ne
dvojim u pogledu rada s ljudima drugih nacionalnosti, vjera,
seksualnog opredjeljenja, itd. Vjerujem da nam rad i zajedničko
iznalaženje rješenja s drugima omogućuje da pronađemo i prihvatimo
pravo rješenje za širu zajednicu. Stoga sam uvjeren da bi mi rad u
ovoj organizaciji pomogao unaprijediti vještine, ali i saznanja o
drugim svjetonazorima i pristupima rješavanju profesionalnih
problema, s obzirom na to da se osobni rast i obrazovanje mogu
steći samo životnim iskustvom.
4.Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste
prethodno izvršavali, ako se takav postupak primjenjuje?
Takav se postupak ne primjenjuje u Sloveniji.
Ipak, najsličnije iskustvo dobivanju razrješnice za moje
upravljačke dužnosti bilo bi (a) postupak imenovanja na položaj
drugog zamjenika predsjednika Revizorskog suda Slovenije koji je
uključivao nominaciju od strane predsjednika Republike Slovenije i
potvrdu u Državnom zboru Slovenije te (b) nominaciju za člana
Europskog revizorskoj suda koju su, na temelju mog rada u svojstvu
vrhovnog državnog revizora i zamjenika predsjednika Revizorskog
suda Slovenije, podnijeli, bez prigovora, Vlada i Državni zbor.
5.Na koje ste profesionalne položaje došli političkim
imenovanjem?
Moj trenutačni položaj (drugi zamjenik predsjednika Revizorskog
suda Slovenije), kandidatura za imenovanje za člana Europskog
revizorskog suda, položaji su koji pretpostavljaju političko
imenovanje.
Za moje trenutačni položaj predsjednik Republike Slovenije izdao
je javni natječaj 2013. godine. Izabrao me među devetero kandidata
i predložio me (nominirao) Državnom zboru Slovenije u kojem sam
tajnim glasovanjem izabran za drugog zamjenika predsjednika
Revizorskog suda Slovenije.
Kandidatura za nominaciju za člana Europskog revizorskog suda
također je rezultat javnog natječaja, koji je ovoga puta pokrenuo
ministar financija. Izabran sam među sedmero kandidata i predložen
Vladi kao kandidat. Vlada je potvrdila moju kandidatura za
nominaciju, a Odbor za europske poslove Državnog zbora glasovao je
za moju kandidaturu i dao pozitivno mišljenje na odluku Vlade.
6.Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu
u čijem ste donošenju sudjelovali.
S obzirom na to da se moje najvažnije odluke podudaraju s
najvažnijim postignućima koja su navedena u odgovoru na pitanje
broj dva, ovdje ću ih sažeto ponoviti:
-odluke u pogledu pravilne naplate poreza, naknada i potrošnje
za protekla razdoblja (povrat preplaćenih poreza građanima, naplata
koncesije za cijelo razdoblje korištenja voda, ponovni izračun
cijene električne energije operatera, itd.),
-ograničavanje nepravilne prakse izbjegavanja javnog duga preko
poduzeća u državnom i općinskom vlasništvu,
- razvoj ekoloških revizija.
Neovisnost
7.Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti
„potpuno neovisni” u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate
poštovati tu obvezu pri obavljanju svojih budućih dužnosti?
Neovisnost je jedna od najvažnijih odredbi Limske deklaracije o
načelima revidiranja INTOSAI-ja i dodatnih načela navedenih u
Meksičkoj deklaraciji, a navedena je i u članku 286. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: Ugovor). Ugovorom
se pružaju temeljne smjernice u pogledu neovisnosti članova
Revizorskog suda, koji „se biraju iz redova osoba koje u svojim
državama pripadaju ili su pripadale tijelima za vanjsku reviziju
ili koje su posebno kvalificirane za tu dužnost. Njihova neovisnost
mora biti neupitna.
U obavljanju tih dužnosti članovi Revizorskog suda ne smiju
tražiti ni primati naputke od bilo koje vlade ili bilo kojeg drugog
tijela. Članovi Revizorskog suda suzdržavaju se od svakog
djelovanja koje je nespojivo s njihovim dužnostima.
Za trajanja mandata članovi Revizorskog suda ne smiju se baviti
ni jednim drugim zanimanjem ni plaćenim ni neplaćenim. Pri
preuzimanju dužnosti svečano prisežu da će za trajanja i nakon
isteka mandata poštovati obveze koje iz njega proizlaze, a osobito
svoju dužnost časnog i suzdržanog ponašanja pri prihvaćanju
određenih imenovanja ili povlastica nakon što prestanu obavljati tu
dužnost.”
Nadalje, u članku 1. Kodeksa ponašanja za članove Revizorskog
suda navodi se da svi članovi Suda djeluju u skladu s odredbama
Ugovora i zakonodavstvom koje se temelji na tim odredbama. Njihovi
odnosi s vlastima i interesnim skupinama moraju biti u skladu s
načelom čuvanja neovisnosti.
S obzirom na to da je Revizorski sud neovisna institucija,
neovisnost članova Suda ključna je pretpostavka za samo djelovanje
Suda. U obavljanju svojih budućih dužnosti člana Revizorskog suda,
nastavit ću se pridržavati istih etičkih standarda kojih se sada
moram pridržavati u Revizorskom sudu Slovenije. Iz tih razloga
nikada nisam bio član neke političke stranke ili ikoje druge,
politički ili upravljački, povezane skupine. Moje dosadašnje
djelovanje u svojstvu predavača bilo je dosljedno otvorenog tipa i
u okviru tih predavanja nikada nisam djelovao kao savjetnik neke
strane u konkretnom postupku.
Pri izvršavanju mandata u svojstvu člana Europskog revizorskog
suda, izbjegavao bih sve situacije koje bi potencijalno mogle
dovesti do sukoba interesa i djelovao bih neovisno od drugih
institucija ili tijela. To znači da ne bih primao upute od vlada
ili drugih tijela. Tijekom izvršavanja dužnosti držao bih se
nepristrano neovisno o zemlji u kojoj bi se provodila revizija (što
uključuje i moju matičnu zemlju). U svome djelovanju i revizorskim
mišljenjima vodio bih se samo činjenicama, odgovarajućim, dovoljnim
i pouzdanim dokazima, revizorskim standardima i profesionalnim
znanjem i iskustvom. Suzdržao bih se, također, svih drugih
profesionalnih ili čak političkih aktivnosti. Prestao bih predavati
i ograničio bih se isključivo na predstavljanje rezultata izvješća
o reviziji Europskog revizorskog suda Europskom parlamentu i
Državnom zboru Slovenije, Vladi Slovenije, Revizorskom sudu
Slovenije i drugim zainteresiranim stranama (sveučilištima, itd.),
ako i kada bi to bilo u skladu s pravilima Europskog revizorskog
suda i uz prethodno odobrenje sadržaja koji bi bio
predstavljen.
8.Imate li Vi ili članovi Vaše bliže rodbine (roditelji, braća i
sestre, zakoniti partner i djeca) ikakve poslovne ili financijske
udjele ili ikakve druge obveze koje bi Vas mogle dovesti u sukob s
Vašim budućim dužnostima?
Ni ja ni moja bliža rodbina nemamo poslovne ili financijske
udjele ili bilo kakve obveze koje bi me mogle dovesti u sukob s
mojim budućim dužnostima.
9.Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i
druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti?
Spreman sam bez oklijevanja otkriti sve svoje financijske
interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti. U
posljednjih jedanaest godina moja pravna obveza bila je
izvješćivati Komisiju za sprječavanje korupcije u Sloveniji o mojim
financijskim interesima i obvezama i ta obveza ostaje na snazi i
tijekom vršenja dužnosti člana Europskog revizorskog suda.
10.Sudjelujete li trenutačno u nekom sudskom postupku? Ako
jeste, navedite pojedinosti.
Ne sudjelujem u sudskom postupku.
11.Imate li ikakvu aktivnu ulogu u politici ili položaj u
izvršnoj vlasti? Ako imate, na kojoj razini? Jeste li u proteklih
18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako jeste, navedite
pojedinosti.
Nemam nikakav izvršni položaj u politici.
Nikada nisam bio član neke političke stranke, niti sam bio na
političkom položaju ili u političkoj izvršnoj vlasti.
12.Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani i
odustati od aktivne funkcije povezane s odgovornostima u političkoj
stranci ako budete imenovani članom Suda?
Ne obnašam dužnost na koju se stupa izborima niti imam odgovornu
ulogu u nekoj političkoj stranci. Nisam član nijedne političke
stranke niti sam to ikad bio.
Nakon imenovanja za člana Europskog revizorskog suda odstupit ću
s položaja drugog zamjenika predsjednika Revizorskog suda
Slovenije, na koji sam 2013. godine izabran u Državnom zboru
Slovenije na prijedlog predsjednika Republike Slovenije.
13.Kako biste postupali u slučaju ozbiljne nepravilnosti ili čak
prijevare ili korupcije u koju su upletene osobe iz Vaše matične
države članice?
Obavljajući dužnosti vrhovnog državnog revizora (9 godina) i
drugog zamjenika predsjednika Revizorskog suda Slovenije
(posljednje dvije godine), često sam nailazio na nepravilnosti
velikih razmjera, a nekoliko puta i na slučajeve koji su ukazivali
na prijevare i/ili korupciju. U svim tim slučajevima, nisam nikada
oklijevao prijaviti ih bilo interno bilo tijelima kaznenog progona
(u slučajevima kada je to bilo potrebno, surađivao sam u postupcima
koje su vodili policija i državno odvjetništvo) ili drugim tijelima
(poput Komisije za sprječavanje korupcije, Ureda za sprječavanje
pranja novca, itd.). Imajući u vidu mogućnosti koje pruža Zakon o
Revizorskom sudu, u sedam sam slučajeva predložio predsjedniku Suda
da pokrene postupak razrješenja odgovorne osobe. Nadam se da je na
temelju tih primjera jasan moj stav da je dužnost revizora u javnom
sektoru brinuti se za javne financije, a ne za odgovorne osobe, bez
obzira na njihovo političko opredjeljenje, nacionalnost, spol,
vjeru ili bilo koju drugu značajku. Snažno se zalažem za primjenu
načela nulte tolerancije prema prijevarama i korupciji.
Namjeravam jednako postupati i kao član Europskog revizorskog
suda pri reviziji proračuna EU-a (izdavanje izjave o jamstvu),
provjeri njegove pravilnosti (usklađenosti) i revizije uspješnosti
trošenja europskih proračunskih sredstava. Ako bih se suočio s
nepravilnošću velikih razmjera, slučajem prijevare i/ili korupcije,
prijavio bih takve slučajeve, u skladu s pravilima postupanja
Europskog revizorskog suda, i interno i Europskom uredu za borbu
protiv prijevara (OLAF). Postupio bih na taj način neovisno o kojem
je pojedincu ili državi članici riječ. Ako mi bude dodijeljen
zadatak u okviru kojeg bih trebao surađivati s OLAF-om u njegovim
istragama povezanima s borbom protiv prijevara, korupcije ili
drugih nezakonitih aktivnosti na štetu financijskih interesa Unije,
pružit ću punu potporu istrazi.
Izvršavanje dužnosti
14.Koje bi trebale biti glavne značajke kulture dobrog
financijskog upravljanja u svakoj javnoj službi? Kako bi Revizorski
sud mogao pridonijeti njezinoj primjeni?
Kultura dobrog financijskog upravljanja u bilo kojoj javnoj
službi trebala bi se temeljiti na saznanju da su vlade i druge
institucije u javnom sektoru odgovorne za ekonomično, djelotvorno i
učinkovito korištenje javnih sredstava prikupljenih od poreza ili
iz drugih izvora za pružanje kvalitetnih usluga građanima i drugim
korisnicima usluga. Glavni cilj bilo koje javne službe trebalo bi
biti zadovoljstvo korisnika (javnosti).
Kako bi se postigao taj cilj, svaka organizacija mora razviti i
„mekane”i „tvrde” elemente kulture dobrog financijskog upravljanja.
„Mekani” elementi tiču se općenito političke i administrativne
kulture i podrazumijevaju demokratski način promišljanja i
djelovanja kojim se pak postiže transparentno i predvidljivo
postupanje i izvješćivanje, promiču etičke vrijednosti i omogućuje
provođenje nadzora. „Čvrsti” elementi odnose se na jasna operativne
ciljeve i strategije, jasno razgraničena ovlaštenja i odgovornosti,
informiranje i usavršavanje zaposlenika, učinkovito upravljanje
informacijama i sustav izvješćivanja kojim se omogućuje
transparentno izvješćivanje o postignutim rezultatima i njihovo
objavljivanje te na unutarnje i vanjske sustave kontrola. Svaka bi
organizacija trebala biti usmjerena na zakonitost i ekonomičnost
potrošnje, kao i na postizanje dobrog omjera između uloženih
sredstava i dobivene vrijednosti.
Mandatom Europskog revizorskog suda u pogledu revizija
uspješnosti zahtijeva se da revizori (u odnosu na izabrane ciljeve)
posebnu pozornost posvete „tvrdim” elementima kulture dobrog
financijskog upravljanja. U svojim revizorskim izvješćima, Europski
revizorski sud navodi loše strane poslovnih procesa subjekta
obuhvaćenog revizijom i predlaže kako poboljšati te dijelove
poslovnog procesa; to je ključni preduvjet za poboljšanje dobrog
financijskog upravljanja. Izvješćivanje se mora provoditi na način
da čitatelj revizorskog izvješća može jasno razumjeti u kojim je
područjima potrebno poboljšati uspješnost subjekta revizije i na
koji način je to moguće napraviti. Temeljem revizorskog izvješća,
Europski revizorski sud bi mogao, po predstavljanju izvješća
dionicima (Europski parlament i, posebno, njegov odbor CONT,
nacionalni parlamenti i nacionalna vrhovna revizijska tijela,
mediji...), dobiti odgovarajuću podršku za provođenje izdanih
preporuka, čak i ako ih subjekt obuhvaćen revizijom ne uzme u
obzir. Ako čak ni to ne urodi plodom, Europski revizorski sud može
ponovno upozoriti Parlament drugim vrstama izvješća (kumulativnim
izvješćima, preglednim izvješćima, itd.) ili ponovno izvršiti
reviziju i još jednom istaknuti što bi trebalo ispraviti.
15.U skladu s Ugovorom Revizorski sud obvezan je pomagati
Parlamentu u izvršavanju ovlasti nadzora nad izvršavanjem
proračuna. Na koji biste način dodatno unaprijedili suradnju između
Revizorskog suda i Europskog parlamenta (osobito njegova Odbora za
proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općim
troškovima i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?
Mandat Revizorskog suda, određen Ugovorom, Revizorskom sudu
pruža okvir za ispunjavanje njegove uloge neovisnog vanjskog
revizora proračuna EU-a. S druge strane, mandat Europskog
revizorskog suda pruža znatnu fleksibilnost u pogledu izvršavanja
te uloge i maksimiziranja učinka. Važan cilj Europskog revizorskog
suda jest pružati Europskom parlamentu revizorska izvješća koja se
dotiču tema koje su važne za Parlament, koja su pravovremena i
relevantna te koja sadrže preporuke koje mogu pomoći u ostvarenju
dodane vrijednosti rashoda proračuna EU-a.
Suradnja između Revizorskog suda i Parlamenta, a posebno njegova
Odbora za proračunski nadzor, (u daljnjem tekstu: odbor CONT) ne
svodi se samo na izvješćivanje, nego započinje samim izborom
područja revizije. Odbor CONT trebao bi imati mogućnost davanja
prijedloga o područjima revizije koja su bitna iz perspektive
nadzora nad proračunom (iako ti prijedlozi nisu obvezujući, vrhovne
revizijske institucije ih najčešće uzimaju u obzir). Europski
revizorski sud mogao bi u tom smislu pružiti potporu odboru CONT
tijekom obavijesnog sastanka koji bi prethodio raspravi o
revizorskom izvješću na javnom zasjedanju odbora CONT. Europski
revizorski sud mogao bi, na temelju nalaza svojih revizija,
pripremiti popis pitanja za subjekte revizije, čime bi članovi
odbora CONT manje vremena morali trošiti pripremajući se za
zasjedanje. Članovi odbora CONT mogli bi pak pomoći Europskom
revizorskom sudu odobravanjem preporuka iznesenih u revizorskim
izvješćima, posebice kada one povlače za sobom izmjene
zakonodavstva. Kako bi se odobrila provedba preporuka Revizorskog
suda, najčešće je potrebno naknadno održati dodatne sjednice odbora
CONT u vezi sa subjektima revizije. Subjekti revizije obvezni su
izvijestiti koje su radnje poduzete u pogledu dobivenih preporuka
bilo Europski revizorski sud bilo izravno odbor CONT. Ta obveza
dobar je poticaj za te subjekte da ozbiljno rasprave dobivene
preporuke i, još važnije, da ih provedu. To bi se moglo postići i
dodatnim, naknadnim revizijama na temelju kojih bi Europski
revizorski sud izvješćivao odbor CONT o promjenama koje su izvršene
u skladu s prethodnom revizijom Revizorskog suda i zaključcima
odbora CONT u pogledu preporuka Revizorskog suda. Na taj bi se
način saznalo poštuju li subjekti pod nadzorom zaključke
Revizorskog izvješća ili su potrebne strože mjeri i koraci, poput
rasprave na plenarnoj sjednici ili izmjene zakonodavstva.
Kao vrhovni državni revizor i drugi zamjenik predsjednika
sudjelovao sam u svim gore navedenim aktivnostima između
Revizorskog suda Slovenije i Odbora za proračunski nadzor te drugih
dijela Državnog zbora Slovenije i u potpunosti bih podržao takvu
vrstu suradnje između Europskog revizorskog suda i odbora CONT.
16.Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost ima revizija
uspješnosti poslovanja i kako bi njezine zaključke trebalo uvrstiti
u upravljačke postupke?
Revizija uspješnosti neovisan je, objektivan i pouzdan pregled
kojim se utvrđuje djeluju li vlada ili poduzeća, sustavi,
operacije, programi ili aktivnosti EU-a u skladu s načelima
ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti (3E) i ima li
prostora za napredak. Korisnost ili dodana vrijednost revizije
uspješnosti ostvaruje se kroz preporuke kojima se subjektima pod
revizijom savjetuje kako da poboljšaju svoje poslovne procese. U tu
svrhu, revizor mora iscrpno preispitati konkretne poslovne procese,
izabrati usporedive najbolje prakse za te procese i/ili utvrditi
što bi se moglo bolje napraviti. Na temelju preporuka iz
revizorskih izvješća, vrhovna revizijska institucija savjetuje
subjekte pod revizijom ne samo kako da poboljšaju svoje poslovne
procese kako bi izbjegli neke moguće rizike (nefinancijska korist),
nego i kako se mogu ostvariti moguće uštede (ili postići bolji
rezultati) za subjekte pod revizijom (financijska korist). Moguće
uštede koje ostvare subjekti revizije mogu se smatrati financijskom
dodanom vrijednošću revizije. Jedna od prvih metodologija za
mjerenje financijske dodatne vrijednosti revizija koje vrše vrhovne
revizijske institucije bila je ona koju je razvio Državni ured za
reviziju Velike Britanije, no kasnije se, zbog uočenih slabosti,
prestalo s takvim mjerenjima ili s izvješćivanjem o rezultatima tih
mjerenja. Unatoč tomu, moj završni rad za zvanje ovlaštenog
državnog revizora bio je naslovljen: „Mjerenje financijske
uspješnosti rada Revizorskog suda Republike Slovenije” i u njemu je
predložena metodologija za procjenu financijskog učinka revizija
kojom je nadograđena britanska metodologija i koja je prilagođena
slovenskom Zakonu o revizorskom sudu. Vjerujem da je važno da
vrhovna revizijska institucija pokaže poreznim obveznicima da
postupci koje subjekti pod revizijom primjenjuju na temelju
rezultata revizije mogu rezultirati mogućim uštedama koje su – u
najmanju ruku – veće od troškova aktivnosti same vrhovne revizijske
institucije. Međutim, s obzirom na ograničene ovlasti vrhovnih
revizijskih institucija u pogledu provedbe preporuka, nužno je
razumjeti da odgovornost za provedbu tih preporuka i stvarne uštede
leži na subjektima pod revizijom. Stoga se kao dodana vrijednost
vrhovnih revizijskih institucija mogu smatrati tek moguće uštede
javnih sredstava ili ostvarivanje boljih rezultata (prihoda i
rezultata).
U reviziji u javnom sektoru, 3E definira se kako slijedi:
▪Načelo ekonomičnosti pretpostavlja minimiziranje troškova
resursa (materijala, usluga, troškova rada i amortizacije...), uz
dužnu pažnju u pogledu kvalitete. Korišteni resursi moraju biti
dostupni na vrijeme i po najboljoj cijeni, u odgovarajućoj količini
te biti odgovarajuće kvalitete.
▪Načelo učinkovitosti znači maksimalno iskorištavanje dostupnih
sredstava te se odnosi na vezu između upotrijebljenih sredstava i
rezultata u smislu količine, kvalitete i pravovremenosti.
▪Načelo djelotvornosti odnosi se na postizanje postavljenih
ciljeva i željenih rezultata.
Revizija ekonomičnosti u javnom sektoru snažno je povezana s
pravilima u postupku javne nabave i s pravilima o zapošljavanju i
plaćama. S obzirom na to da se regulativa u području javne nabave
temelji na (među ostalim načelima) načelu ekonomičnosti, pitanje
ekonomičnosti obično je pokriveno revizijama pravilnosti
(usklađenosti).
Revizija učinkovitosti, s druge strane, izuzetno je obuhvatan
cilj u sklopu revizije uspješnosti, s obzirom na to da uključuje
ispitivanje odnosa ulaznih i izlaznih pokazatelja (rezultata) i
time uključuje i nalaze u pogledu ekonomičnosti i nalaze u pogledu
ispunjenja zadanih ciljeva. U svrhu utvrđivanja
(ne)zadovoljavajućeg omjera, revizor mora ispitati cjelokupan
proces djelovanja subjekta pod revizijom kako bi saznao skrivene
uzroke loših rezultata. Iako ta vrsta revizije zahtijeva više
vremena, ona omogućuje revizoru da predloži bitna poboljšanja u
procesima pod revizijom koja se odnose ili na eliminiranje rizika,
poboljšanja u postupku nabave uz racionalizaciju bilo količine bilo
cijene korištenih resursa ili na poboljšanja u samom procesu kojima
bi se mogli postići bolji ili čak drugačiji ishodi time poboljšati
konačan rezultat cijelog procesa.
Revizija djelotvornosti podrazumijeva mjerenje zadanih ciljeva
kao ishoda nekog procesa. U svrhu mjerenja kvalitete zadanih
ciljeva, Sir John Whitmore uveo je niz lako pamtljivih akronima kao
što su to SMART (konkretan, mjerljiv, ostvarljiv, relevantan,
vremenski definiran), PURE (pozitivno određen, razumljiv,
relevantan, etičan) i CLEAR (izazovan, legalan, ekološki
prihvatljiv, odgovarajući, zabilježen). Europski revizorski sud i
Revizorski sud Republike Slovenije najčešće koriste kriterije SMART
kako bi utvrdili jesu li zadani ciljevi odgovarajući, a kriterije
RACER (relevantan, prihvaćen, vjerodostojan, jednostavan, robustan)
za procjenu kvalitete pokazatelja. Pri mjerenju ciljeva rezultati
se smatraju važnijima od izlaznih pokazatelja, s obzirom na to da i
Europski revizorski sud i Revizorski sud Republike Slovenije
zaključili da se često događa da, iako su zadani ishodi ostvareni
(ponekad čak i nepravilno utvrđeni), očekivani rezultati nisu
postignuti. Jedan takav tipičan zaključak pokazuje nam, primjerice,
da su u Sloveniji potrošena sva raspoloživa sredstva iz proračuna
EU-a za poljoprivredu, da su pritom ciljevi u pogledu „broja novih
traktora” (ishod) ostvareni, ali da je dodana vrijednost na
poljoprivrednim gospodarstvima koja su primila potpore (rezultat)
bila manja nego prije njihove nabave. Usmjerenost na rezultate
umjesto na ishode razlog je (uz činjenicu da je razdoblje od 2007.
do 2013. s pripadajućim pravilom n+2 završilo) da se program
revizija Europskog revizorskog suda za 2016. uglavnom sastoji od
revizija koje za cilj imaju ispitivanje djelotvornosti programa
EU-a, ponajprije onih iz Kohezijskog fonda.
Upoznat sam i s načelom 6E, u koje su, uz gospodarske kriterije,
uključeni i društveni i ekološki kriteriji (jednakost, ekologija i
etika). Ciljevi revizije najčešće su definirani pojmovima
ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost, s obzirom na to da oni
odražavaju model poslovnih procesa koji se temelji na ulaznim i
izlaznim pokazateljima. Jednakost, ekologija i etika mogu se
tijekom revizije implementirati:
-kao dio ciljeva koje zadaje subjekt pod revizijom; u tom je
slučaju moguće provesti reviziju djelotvornosti, primjerice,
postizanja rodne ravnopravnosti među zaposlenicima na rukovodećim
položajima. Isti se pristup može primijeniti i na reviziju
djelotvornosti u pogledu ekologije i etike;
-pri reviziji učinkovitosti nekog poslovnog procesa (upravljanje
projektom); pri reviziji, primjerice, izgradnje novog autoputa,
vrhovna revizijska institucija može ispitati je li subjekt pod
revizijom uzeo u obzir migracijske putove životinja, zaštitu
ugroženih vrsta, potrebu za čišćenjem otpadnih voda s ceste,
opasnosti od poplava, smanjenje emisija stakleničkih plinova,
itd.;
-pri reviziji ekonomičnosti i/ili učinkovitosti javne nabave;
primjerice, ispitivanjem tijekom revizije jesu li pri javno nabavi
uzete u obzir ekološke i etičke komponente poput regulative o
„zelenoj” javnoj nabavi, nabave od lokalnih dobavljača ili nabave
fair trade proizvoda, itd.
17.Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda,
nacionalnih revizorskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora
za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?
U članku 287. stavku 3. Ugovora navedeno je da, kada se revizija
provodi u državama članicama, Revizorski sud i nacionalna
revizijska tijela surađuju u duhu povjerenja, no zadržavajući svoju
neovisnost. Europski revizorski sud jedini ima mandat za pružanje
neovisnog mišljenja u pogledu financijskih izvještaja EU-a te za
izvješćivanje o pitanjima dobrog financijskog upravljanja te
zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s računovodstvenom
dokumentacijom i njene pouzdanosti. S druge strane, vrhovne
revizijske institucije djeluju u skladu sa svojim mandatima u
okviru nacionalnih zakonodavstava i odgovorne su nacionalnim
parlamentima te u potpunosti neovisne od institucija EU-a. S
obzirom na to da se 80 % proračuna EU-a troši u sklopu sustava
podijeljenog upravljanja Komisije i država članica, suradnja
Europskog revizorskog suda i nacionalnih revizijskih tijela od
ključne je važnosti, no nacionalna tijela i Europski revizorski sud
ne dijele odgovornost za reviziju proračuna EU-a. Ta je
asimetričnost dodatno pojačana raznolikošću nacionalnih revizijskih
tijela u pogledu njihova pristupa reviziji i uloga u nacionalnim
sustavima odgovornosti. Moje je mišljenje da Kontaktni odbor
europskih vrhovnih revizijskih institucija pruža dobru platformu za
takvu vrstu suradnje. U Kontaktnom odboru raspravlja se zajedničkom
pristupu reviziji, primjerice trenutačno o suradnji u pitanjima
revizije u kontekstu strategije Europa 2020. Glavni cilj te
suradnje jest uskladiti djelovanje europskih institucija i vrhovnih
revizijskih institucija pri reviziji potrošnje sredstava EU-a.
Međutim, još uvijek traju rasprave o pitanjima poput programa
jedinstvene revizije ili nacionalnih izvješća o kojima još nisu
donesene odluke. Vjerujem da je za bolju suradnju potrebno da
nacionalni parlamenti, vlade i vrhovna revizijska tijela razumiju
da djelotvornija uporaba sredstava EU-a i nadzor nad njima
odražavaju njihove vlastite težnje i interese. Potrebno je,
također, da europske institucije razumiju nacionalne interese i
bitna pitanja za pojedine države članice. Određena razina suradnje
između Europskog revizorskog suda i vrhovnih revizijskih
institucija već postoji, u smislu da Sud nacionalnim institucijama
šalje svoj program rada i pruža mogućnost da njihovi predstavnici
sudjeluju u reviziji, čime se potiče dijeljenje znanja i najboljih
praksi i otvara mogućnost za bolje međusobno razumijevanje.
Nacionalna revizijska tijela uključena su u određenoj mjeri i
reviziju sredstava EU-a preko sredstava koja ulaze u nacionalne
proračune, no pristupi reviziji još uvijek nisu dovoljno usklađeni.
Ipak, ta suradnja omogućuje Europskom revizorskom sudu da koristi
relevantne zaključke revizija koje provode vrhovne revizijske
institucije za pripremu programa revizija, tematska izvješća te za
određene aspekte izjava o jamstvu.
Prostora za napredak, međutim, još uvijek ima. Europa se kreće
prema jedinstvenim europskim računovodstvenim standardima za javni
sektor (EPSAS), a Europska komisija preko europskog semestra
naglasak stavlja na usklađivanje proračunskih postupaka i
izvješćivanja među državama članicama. Europski revizorski sud i
nacionalna revizijska tijela mogli bi pojačati suradnju u pogledu
dijeljenja znanja, provedbe usporednih proračunskih revizija,
pripreme zajedničkih uzoraka za proračunske revizije sredstava EU-a
te dijeljenja iskustava i rezultata dobivenih revizijama. Učenje na
temelju tuđih iskustava od izuzetne je važnosti zato što se na taj
način svim nacionalnim revizijskim institucijama može dati uvid u
najbolje prakse, a dionicima pružiti pravovremene, relevantne i
usporedive informacije.
18.Kako biste dodatno poboljšali izvješća Suda kako bi Europski
parlament dobivao sve potrebne informacije o točnosti podataka koje
države članice pružaju Europskoj komisiji?
To je, vjerojatno, jedno od najvažnijih pitanja koje je,
međutim, povezano s pitanjem uloge koju će u budućnosti imati
Europska komisija i Europski revizorski sud u odnosima s državama
članicama i nacionalnim revizijskim tijelima i na koje Europski
revizorski sud ne može sam pružiti odgovor. Kao što je već navedeno
u prethodnom odgovoru, vrhovne revizijske institucije su neovisne i
Europski revizorski sud ne može određivati kako će one izvršavati
svoj posao. Suradnja na dobrovoljnoj osnovi je moguća, no nije
izgledno da će se njome postići koordinirana revizija od strane
svih vrhovnih revizijskih institucija. Određeni koraci u tom smjeru
ostvareni su, međutim, kroz suradnju u Kontaktnom odboru.
Neovisno o naporima koje je uložio Kontaktni odbor i raspravama
o pitanjima poput uvođenja jedinstvenog pristupa revizijama koje su
još uvijek u tijeku, očito je da će biti potrebna bolja suradnja
između Europskog revizorskog suda i vrhovnih revizijskih
institucija. Razvijanje kapaciteta Europskog revizorskog suda da
provode, usporedno s nacionalnim revizorskim tijelima, revizije
izvješća država članica nije u duhu dobrog financijskog upravljanja
te stoga, po mom mišljenju, ne predstavlja istinsko rješenje.
Moje je mišljenje, posebno u svjetlu činjenice da Europska
komisija, a ne Europski revizorski sud, ima obvezu tražiti i
primati točne podatke od država članica, da je na Europskoj
komisiji predložiti Europskom parlamentu da donese regulativu prema
kojoj bi sve države članice trebale godišnje izvješćivati o
točnosti podataka koje njihove vrhovne revizijske institucije šalju
Europskoj komisiji. Možda nije potrebno izvješćivati o svim
podacima koji se svake godine šalju Europskoj komisiji (uzimajući u
obzir ograničene kapacitete nacionalnih revizijskih institucija),
nego samo o izvješćima za koja bi se uputio zahtjev državama
članicama, a koja bi bila odabrana u skladu procjenom rizika
Europske komisije, radnim programom Europskog revizorskog suda i
prijedlozima Europskog parlamenta.
Europski revizorski sud bio bi zadužen za usklađivanje pristupa
reviziji nacionalnih tijela kako bi se mogla pripremiti zatražena
izvješća, a to bi se moglo organizirati unutar okvira Kontaktnog
odbora. Prvenstva uloga Europskog revizorskog suda bila bi,
međutim, revizija kapaciteta Europske komisije da prima točne
podatke od država članica i vrši unutarnju kontrolu točnosti
zaprimljenih podataka u skladu s postupcima Komisije. Europski
revizorski sud izabirao bi uzorke iz podataka koje šalju države
članice i kontrolirao, ex post, točnost tih podataka, no time bi se
samo potvrđivalo djeluju li kontrole ex ante koje vrši Europska
komisija ispravno ili ne, odnosno one ne bi bile zamjena za
kontrole Komisije.
Ostala pitanja
19.Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o
Vašem imenovanju za člana Revizorskog suda bude negativno?
Da, povukao bih svoju kandidaturu. Vjerujem da je međusobno
povjerenje i poštovanje između članova Europskog revizorskog suda i
Europskog parlamenta (a posebno odbora CONT) ključan preduvjet za
dobru suradnju pri ispunjavanju naših zajedničkih zadataka.
Ipak, vjerujem da će moja dosadašnja karijere (koja održava moju
predanost neovisnoj i profesionalnoj reviziji u javnom sektoru),
jednoglasno dobivena potpora Vlade i Državnog zbora Republike
Slovenije, moji ovdje pruženi pismeni odgovori kao i moje
saslušanje pred Odborom uvjeriti Europski parlament da izda
pozitivno mišljenje o mojoj kandidaturi i podrži moje imenovanje za
člana Europskog revizorskog suda.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja
15.3.2016
Rezultat konačnog glasovanja
+:
–:
0:
17
3
6
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju
Louis Aliot, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Ryszard
Czarnecki, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Jens Geier, Ingeborg
Gräßle, Bogusław Liberadzki, Monica Macovei, Georgi Pirinski, Petri
Sarvamaa, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Bart Staes, Marco Valli,
Derek Vaughan, Anders Primdahl Vistisen, Tomáš Zdechovský, Joachim
Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju
Richard Ashworth, Karin Kadenbach, Andrey Novakov, Julia Pitera,
Miroslav Poche
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st.
2.
Xabier Benito Ziluaga
� Ministarstvo financija, Ministarstvo okoliša i prostornog
planiranja, Ministarstvo poljoprivrede,
Ministarstvo prometa i Ministarstvo gospodarstva i
infrastrukture.
� Poduzeće za autoceste u Republici Sloveniji DARS, Slovenske
željeznice, operator prijenosnog sustava ELES, slovenski operator
distribucijske elektroenergetske mreže SODO, poduzeće za trgovinu
električnom energijom GEN, dobavljači plina, isporučitelji vodnih
usluga i usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda itd.
RR\1089906HR.doc
PE577.028v02-00
HRUjedinjena u raznolikostiHR
PE577.028v02-0026/26RR\1089906HR.doc
HR
RR\1089906HR.doc25/26PE577.028v02-00
HR