-
Priznanje je politiki in kojim se izraava stav prema
teritorijalnim ili personalnim promenama u meunarodnom
pravu.Priznanje u meunarodnom pravu ima razlicite dimenzije i
znacenja .Javlja se kod procesa nastanka obiaja, priznanje prava,
odgovornostiNajvaznija je statusna dimenzija priznanja koja se
javlja u okviru subjektiviteta u meunarodnom pravu.Osnovne
teorije1. Konstitutivna teorija pored osnovnih elemenata zahteva se
i injenica priznanja da bi drava nastala. Odgovara prvoj fazi
meuarodnih odnosa i klasicnom me. pravu. U to vreme su se trazili
dopunski uslovi za priznanje.Osnovni nedostatak je da ne moze da
objasni kako i nepriznata drzava mora da potuje osnovna pravila me.
prava i da ima neka osnovna prava i obaveze.Pored tri elementa
drave zahtevalo se i da drava jeste na izvesnom stepenu
civilizacije i da je priznata od strane drugih drava.
-
Konstitutivna teorija je prevaziena ali nije napustena2.
Deklarativna teorija drzava nastaje cinjenicom kumulacije tri
osnovna elementa, a priznanje je samo njegova fakticka potvrdaOva
teorija je postala dominantna u vreme dekolonizacije kada je nastao
najvei broj drava.Vremenom je postala ograniena na razliite
naineOsobine priznanja ne treba da sledi preuranjeno - ima
retroaktivno dejstvo-neopozivo jeU novije vreme javlja se i meovita
teorija koja stoji na stanovitu da drave imaju pravo na priznanje
ako su ispunjeni svi neophodni uslovi.U praksi to nije potvreno i u
proteklom periodu blizi smo konstitutivnoj teoriji
-
Praksa je motivisana nacionalnim interesima svake drzaveMotivi
su razliiti politicki, ekonomski, vojni, religiozni,
ideoloskiPrimer kolektivnog nepriznanja 1932 Mandurija (Litonova
komisija, Stimsonova doktrina), Rodezija u sistemu Ujedinjenih
nacija Priznanje Izraela 1948 bilo je i individualno i
kolektivnoPreuranjeno priznanje u procesu raspada SFRJ izazvano
politikim motivimaImalo je konstitutivne elemente kroz Smernice za
priznanje novih drzava u Istocnoj Evropi i SSSR-u 1991. Evropske
Zajednice Tu su navedeni uslovi koji bi trebalo da budu ispunjeni
da bi drzave bile priznate 1. prava etnickih manjina2. precizne
granice3. razoruzanje4. mirno resavanje sporovaU praksi drave se
nisu u potpunosti drale ovih principa ve su se rukovodile
nacionalnim interesima
-
1. De iure definitivno, retroaktivno, ima konstitutivni ucinakDe
facto privremeno, neretroaktivno, i kada se ne eli priznanje mora
da odrava neke odnose makar preko lanstva u me. organizacijama2.
Uslovno suprotno je deklarativnoj teoriji, javlja se kod odnosa
dominacijeBezuslovno ee u praksi3. Izriito u jednom formalnom aktu
(pojedinacno ili kao deo ireg akta)Preutno stupanje u odnose,
prijem u meunarodnu organizacijuZbog toga treba biti veoma obazriv
ukoliko se ne eli dati priznanje, primer nedoputanja ulaska u
Siriju jer su na pasoima bili peati prethodno poseenog Izraela.
Primer je poseta predsednika SAD-a Niksona Kini 1972. godine i
uvena ping pong diplomatija kada je organizovan me reprezentacija i
ubrzo je Kina primljena u Ujedinjene nacije
-
4. Individualno personalno, najeeKolektivno grupno, prijem u
Ujedinjene nacije zahteva potovanje osnovnih nacela iz lana 2. i to
znaci obavezu saradnjePonekad je veoma vano ko je izvrsio akt
priznanja, da li se radi o monim dravama, ili dravama iz istog
regiona. esto e priznanje pojedinih drzava povuci i priznanje
nekolicine drugih, ali to je i polje otvorene trgovine i lobiranja.
esto e drave iz straha po sopstveni poloaj, iako to ne ele,
priznati neku drugu dravu.Priznanje na neki nacin pokusava da unese
izvesnost u slucaju teritorijalnih promena, ali ne bi trebalo da se
zloupotrebljava. Vaznu ulogu imaju velike sile iako je deklarativno
prisutna suverena jednakost drava.
-
Dolazi u obzir jedino kada doe do promene vlade na protivustavan
nacinTada me. zajednica mora da legalizuje promenjeno stanjeUslovi:
da je vlada stabilna da je spremna da izvrsava medjunarodne
obaveze
esto se ogleda u ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa jer
nova vlada uvek povlaci predhodne diplomatske predstavnikeAko se ne
zeli priznanje onda se odnosi sa drugim entitetom veoma oprrezno
stupa u odnose
-
Ime nosi po meksikom sekretaru spoljnih poslova: Genaro Estrada
(1930-1932)Meksiko nee suditi ni pozitivno ni negativno o vladama
ili promenama u vladama drugih nacija, jer bi takva aktivnost
podrazumevala povredu suvereniteta drugih drava.Ova doktrina bazira
se na principima samoopredeljenja i neintervencije sutinski
znaajnim za meusobno potovanje i saradnju meu narodima. Nema
potrebe za priznanjem vlada jer je to meanje u unutranje poslove.
Jednom priznata drava ima pravo da sama odluuje o svojoj vladi.
-
Valter Haltajn (dravni sekretar FRN)Prekid odnosa sa svim
dravama koje priznaju Istonu Nemaku Traje od 1957 do 1973 kada su
obe Nemake primeljene u Ujedinjene nacijeFederalna Republika Nemaka
(Zapadna Nemaka) isticala je svoje iskljuivo pravo da predstavlja
itavu Namaku. Ako bi tree drave priznale DDR (Istonu Nemaku) ili sa
njom odravale diplomatske odnose federalna vlada bi to smatrala
neprijateljskim aktom.Doktrina je primenjena na Jugoslaviju 1957 i
Kubu 1963. Obe drave priznale su DDR.
-
Priznanje je specifino jer u me. pravu subjekti stvaraju pravo
(meunarodno pravo je autonomna norma).Njihova volja je
konstitutivna i u pogledu priznanja esto je pravnostvarajua.To je
razlog zato priznanje po svojoj prirodi naginje konstitutivnoj
teoriji.U vezi priznanja nema optih pravila me. pravaAkt o
priznanju ne mora da sadri re priznanjeVeoma esto e drave stupiti u
diplomatske odnose bez izriitog priznanja.Ius contrahendi je ponovo
finalna potvrda subjektiviteta.Prema me. pravu ne postoji obaveza
na priznanje i suprotstavljeno stanje moze dugo da traje primer
Kipra.
-
Osnov za osnovna prava i duznosti je prirodno pravna teorija Sva
prava drave dele se na osnovna i stecenaOna nastaju cinom pojave
drzave i nastaju nezavisno od njene voljeOna su neotudjiva,
apsolutna i neprikosnovenaBilo je pokusaja kodifikacije u Drustvu
naroda koji su propali Ona nisu kodifikovana i uvek je postojao
otpor velikih sila prema tomeOna se mogu izvuci iz osnovnih nacela
i teksta Povelje i iz Deklaracije o prijateljskim odnosima i
saradnji drzava iz 1970. godine koja je nabrojala osnovna prava i
duznosti drzava.
-
Osnvna prava su apsolutna, neotuiva i neprikosnovena, Pripadaju
svakoj dravi od trenutka nastankaNije ih potrebno priznatiSteena
prava su ugovorna prava i ona deriviraju iz konkretnih ugovora
-
Nalazi se u clanu 2 Povelje i glasi zabranjena je pretnja i
upotreba sile protiv teritorijalnog integriteta i politicke
nezavisnosti drave. Radi se o kogentnom pravilu koje je potvrdjeno
i Konvencijom o ugovornom pravu iz 1969. godine gde je pretnja
silom osnov apsolutne nistavosti ugovoraZabrana upotrebe sile je
prola trostepenu regulativu1. Paktom Drutva naroda je upotreba sile
ograniena2. Brijan Kelogov pakt je uveo obavezu mirnog resavanja
sporova (drzave su se odrekle rata, ali ne i svake upotrebe sile)3.
Povelja zabranjuje u potpunosti upotrebu sile i doputa je samo u
dva sluaja : prilikom individualne i kolektivne samoodbrane i -
mera Saveta bezbednosti na osnovu glave VII Povelje.Deklaracija iz
1970. razrauje pomenuto naelo i ire zabranjuje i promenu granica,
graanske sukobe i terorizam
-
Ako postoji pretnja miru, povreda mira ili ako neka drava vri
agresiju, Savet bezbednosti kao uvar meunarodnog mira ima pravo da
preduzima mere koje ukljuuju i upotrebu sile.Ali, prilikom
usvajanja takvih mera Savet mora potovati Povelju UN.lan 25 Povelje
UN:lanovi UN saglasni su da prihvate i izvravaju odluke Saveta
bezbednosti u skladu sa ovom Poveljom
-
Razvijala se jos od Hakih konvencija, Pakta Drustva naroda, 1929
Generalni akt o mirnom resavanji sporova, Povelje Ujedinjenih
nacija U clanu 2 tacka 3 predvidjena je kogentna obaveza drzava da
svoje sporove mirno resavajuTo je komplementarno nacelo sa
predhodnim i navedeno je ispred njegaRazradjeno je u clanu 33
Povelje gde se pominju diplomatski i sudski nacini resavanja
sporova, ali i mogucnost resavanja u okrilju UN prema glavi VI
Povelje ispred Generalne skupstine i Saveta bezbednostiOdluke koje
su donete prema ovoj proceduri nisu pravno obavezujuce za drzave na
koje se odnose
-
lan 51 Povelje UNNita u ovoj Povelji ne umanjuje uroeno pravo na
individualnu ili kolektivnu samoodbranu u sluaju oruanog napada
protiv lana Ujedinjenih nacija, dok Savet bezbednosti ne preduzme
mere potrebne za ouvanje meunarodnog mira i bezbednosti. O merama
koje preduzmu lanovi pri vrenju ovoga prava na samoodbranu bie
odmah izveten Savet bezbednosti i one nee ni na koji nain da dovedu
u pitanje ovlaenja i odgovornost Saveta bezbednosti da po ovoj
Povelji preduzme u svako doba takvu akciju ako je smatra nunom radi
odranja i vaspostavljanja meunarodnog mira i bezbednosti.
-
Samoodbrana je izuzetak od zabrane upotrebe sile.Uslovi: 1.
Postojanje spoljnog oruanog napada na teritoriju drzave (Rezoluciji
GS 3314 iz 1974. godine definie akte agresije).Zabranjena je
pretpostavljena ili preventivna samoodbrana, ona je defanzivno
pravo2. Propocionalnost mora da postoji izmedju napada i mera koje
se preduzimaju. MSP je razmatrao u postupku Nikaragva protiv SAD
1984.3. To je privremeno pravo prestaje kada se napad odbije ili
kada Savet bezbednosti pone da deluje. ta je produena samoodbrana?
Akt agresije?4. Obavetavanje Saveta bezbednosti koji je duan da
zatiti svoje lanice.
-
Veoma star institut, jer korespondira sa pravom na suverenost i
nezavisnostTo je nedopusteno meanje u odnose jedne ili vie drava
suprotno njihovoj volji.Prvi korak bila je Monroova doktrina iz
1823. godine. Ovde se predvidja zabrana mesanja u poslove Amerike,
obecanje da se Amerika nece mesati u poslove Evrope i zabrana dalje
kolonizacije Amerike.Dragova doktrina iz 1903. godine kada je
zabranjena intervencija zbog naplate finansijskih potrazivanja.
Britanija, Nemacka i Italija su intervenisale na Venecuelu pa je
argentijski ministar inostranih poslova Luis Drago izneo memorandum
kojim trazi od SAD da zastiti sve drzave od intervencije zbog
naplate finansijskih potrazivanja. Ova doktrina naziva se i
Porterova doktrina jer ju je predstavnik SAD-a predlozio i usla je
u tekst II Haske Konvencije. Kroz 19. vek bilo je puno takvih
intervencija protiv Turske, Egipta1933. godine Deklaracija na
predlog SSSR-a koja zabranjuje intervenciju
-
Dva nacela iz Povelje se odnose na zabranu intervencije i to u
clanu 2. tacka 4. i tacka 7. (nista u ovoj Povelji ne ovlascuje UN
da se mesaju u unutrasnje poslove drzava osim ako nije ugrozen mir
i bezbednost u svetu)Nacelo se u praksi primenjuje tako da se
odnosi i na drzave i izvan odnosa prema Povelji tako da je sire i
ratione materiae i personaeDeklaracija iz 1970. godine razradjuje
nacelo o zabrani intervencije i zabranjuje i onu usmerenu na
licnost drzave, njenu politiku, ekonomiju i kulturu. (zabranjen je
svaki oblik meanja i svaka pretnja)Nacelo je kogentne prirode ali
ne bi se moglo tako siroko shvatitiProizlazi iz nezavisnosti i ne
postoji apslolutna nezavisnostU praksi se dogadjaju oruzane,
ekonomske, propagandne Jedino se moze reci za oruzanu da je
zasigurno kogentno pravilo, ostale jos to nisu postaleSmatraju se
zabranjenim i ideoloske intervencije kojih je bilo vise u doba
Hladnog rataUjedinjene nacije su podsticale intervencije i pomoc
prilikom procesa dekolonizacije (pravo naroda na
samoopredeljanje)Ekonomska intervencija sprovodi se preko MMF-aSve
su u osnovi politicke
-
Vremenom je postalo jasno da je zastita osnovnih ljudskih prava
pitanje koje spada u medjunarodno pravoTo potvrdjuju brojne odluke
MSP i Saveta bezbednosti koje uzimaju da je teska povreda ljudskih
prava osnov za pokretanje mehanizma glave VII PoveljeInstitut za
medjunarodno pravo je 1989. proklamovao pravo drzava da intervenisu
u cilju zastite ljudskih prava u drugim drzavama, ali iskljucujuci
vojnu intervenciju.Humanitarna intervencija jeste preduzimanje mera
u cilju zastite stanovnistva od strane sopstvene drzave. Moze biti
1. Dopustena kada je odobrena od strane Saveta bezbednosti i 2.
Nedopustena kada je drzave samostalno preduzimajuNe mora da
podrazumeva primenu prunudnih mera koje su vojne prirode, vec i
ekonomske sankcije, politicke i diplomatske mere.Neki autori
smatraju da je zbog upotrebe ovakve intervencije nastalo obicajno
pravilo na njeno preduzimanje. To nije ispravan stav i protest
drzava u takvim slucajevima nije neophodan jer je praksa koja se
tako preduzima automatski nistava.
-
Nadleznost je utvrdjena pravilima kako unutrasnjeg tako i
medjunarodnog pravaMedjunarodno pravo utvrdjuje granice koje ne sme
da predje unutrasnje pravoPrincipi nadleznosti prema krivicnoj
odgovornosti (radjeno po nacrtu Univerziteta Harvard Nacrt
konvencije o jurisdikciji drzava u pogledu krivicne odgovornosti)1.
teritorijalni princip prema mestu izvrsenja krivicnog dela2.
princip nacionalnosti prema drzavljanstvu ucinioca nije
opsteprihvacen jer svi zele da presudjuju prema teritorijalnom
principu, javlja se kod zagadjivanja mora3. zastitni princip zbog
povrede nacionalnog interesa iako delo nije izvrseno na teritoriji
drzave4. univerzalni princip ratni zlocini, piraterija, trgovina
robljem, genocid5. pasivni nacionalni princip prema drzavljanstvu
ostecenog i nije opsteprihvacen, korisceno je u slucaju Ajhmana
primenjuje SAD cime tezi da sastiti svoje drzavljane i izvan
teritorije
-
Prema medjunarodnom pravu oblici nadleznosti mogu se podeliti 1.
Teritorijalna nadleznost kao najvisa vlast nad stvarima i pravima
unutar svoje teritorije. Ima dva vida pozitivan to je vrsenje
vlasti i negativan uzdrzavanje od vrsenja vlasti da se ne bi druge
drzave omele u svojoj ter. nadleznosti 2. Eksteritorijalna
nadleznost vlast nad licima i objektima izvan svoje teritorije a)
nad licima porez, zbog postupka pred organima ili izvrsenja mera b)
nad objektima diplomatska i konzularna predstavnistva, brodovi i
vazduhoploviNaziva se jos i personalna nadleznost3. Strogo
unutrasnja nadleznost odredjuje se od slucaja do slucaja, definise
se negativno kao prostor gde drzava nije vezana pravilima medj.
pravaNe moze se pozvati na unutrasnje pravo za neizvrsenje obaveza
po medjunarodnom pravuNacelo je koncipirano u Povelji u clanu 2.
tacka 7.4. Univerzalna nadleznost (meunarodna nadlenost)
-
Jos od nastanka medj. prava smatralo se da drzave kao suverene
jedinke nisu podobne da presudjuju jedna drugoj pred unutrasnjim
organima prema staroj maksimi par in parem non habet
jurisdictionemSmatralo se neprihvatljivim da se sudi drzavi ali i
njenim predstavnicima i sudovi su se uglavnom po utvrdjivanju takve
cinjenice proglasavali nenadleznim da vode dalji postupakTo je
negativan vid teritorijalne nadleznostiPostoje dve osnovne teorije
o imunitetu strane drzave 1. teorija o apsolutnom imunitetu 2.
teorija o ogranicenom ili funkcionalnom imunitetu
-
Prva teorija je nastala u anglosaksonskom pravu i smatra da je
neprimereno da se sudi drzavi jer deluje u ime javnopravnih
ovlascenja. Takvo postupanje je praceno strogim reciprocitetomDruga
teorija smatra da se akti drzavne vlasti mogu podeliti na dve
vrste. 1. kada deluje u javnopravnom svojstvu de jure imperii, 2.
kada deluje u privatnopravnom svojstvu de jure gestionisPotrebno je
razlikovati dve vrste imuniteta jedan koji postoji za vodjenje
postupka i drugi koji se tice izvrsenja mera koje su
usvojeneFunkcionalna teorija je prihvatljivija i potvrdjena u
praksi mada je neophodno da se utvrdi od slucaja do slucaja kada se
radi o kom aktu drzave. Ponekad je to veoma tesko utvrditi.Takve
sporove drzava cesto resava ministarstvo inostranih poslovaNa
evropskom tlu postoji Evropska konvencija o imunitetu drzava
usvojena 1972. a stupila na snagu 1978. godine
-
Odgovornost je jedan od elemenata subjektiviteta u meunarodnom
pravuKo su subjekti meunarodnog prava?Dva nactra pravila o
odgovornosti:1. Nacrt pravila o odgovornosti drava za meunarodne
protivpravne akte2. Nacrt pravila o odgovornosti meunarodnih
organizacijaOba nacrta usvojena su od strane Komisije UN za
meunarodno pravo. ta to znai, kako oni obavezuju?Odgovornost se
uobiajeno vezuje za drave, mogua je naravno i odgovornost
meunarodnih organizacija, ali je nju praktino tee realizovati.
-
Sudija Huber je jos u postupku o panskim zonama u Maroku iz 1927
konstatovao da svaka obaveza u meunarodnom pravu moze proizvesti i
pitanje odgovornosti.
U sporu oko fabrike Horzov je utvrdjeno da svako kreenje
meunarodne obaveze nosi sa sobom i obavezu nadoknade tete i da se
radi o obiajnom pravilu.
-
Postoje razliite vrste odgovornosti ali je pravilo da se krivina
odgovornost vezuje za pojedinca, a graanska za dravu.Zato je to
tako?
-
Presuda Meunarodnog suda pravde u sluaju: Primena konvencije o
spreavanju i kanjavanju zloina genocida (Bosna i Hercegovina protiv
Srbije i Crne Gore)Nadlenost Suda zasnovana je na osnovu lana IX
Konvencije.ta kae lan IX?Sporovi izmeu drava ugovornica Konvencije
koji se tiu tumaenja i primene Konvencije o spreavanju i kanjavanju
zloina genocida, kao oni koji se tiu odgovornosti drave za genocid,
bie podneti Meunarodnom sudu pravde na zahtev bilo koje drave
ugovornice.
-
Oslanjajui se na ovaj lan Sud je smatrao: Odgovornost drave za
genocid je posledica njenog proputanja da se pridrava obaveza iz
Konvencije. Odgovornost koja je predviena nije samo odgovornost za
proputanje kanjavanja i spreavanja zloina genocida, ve i
odgovornost za akte genocida koje navodi Konvencija.Srbija je
prigovorila tada da koncept krivine odgovornosti drave ne postoji u
meunarodnom pravu ne postoji
-
Sud je naao nain da odbije ovaj prigovor objanjavajui da se radi
o krenju konvencije odnosno krenju meuarodne obaveze koja za
posledicu ima odgovornost. Ta odgovornost i obaveze nemaju krivinu
prirodu.I zakljuio: Ako dravni organ ili osoba ili grupa lica iji
su postupci pravno pripisivi dravi, poine akte genocida koji su
predvieni konvencijom, nastaje meunarodna odgovornost drave.
-
Sud kae:Drava moe biti odgorna za genocid.Ali ta njena
odgovornost nema krivinu dimenziju nego se radi o meunarodnoj
odgovornosti drave za akte njenih organa, lica ili grupa lica.ta je
Sud hteo da kae?Kakva je to meunarodna odgovornost drave?
-
ta se misli kada se kae odgovornost?1. odgovornost u uobiajenom
smisli rei (autor nekog akta snosi njegove posledice)2. moralna ili
politika (Sluaj Ruske tete: Nemaka je odgovorna za sve tete i
gubitke nastale kao posledica rata)3. pravna odgovornost: moe biti
krivina i graanska
-
Na pravnu?Koju pravnu? Krivinu ili graansku?Na krivinu nije
mislio, jer i sam kae da se ne radi o odgovornosti drave koja je
krivine prirode.Izgleda da Sud jeste mislio je graansku odgovornost
drave za genocid, jer govori o pripisivanju radnji lica ili grupe
lica dravi. Takvo pripisivanje je jedan od uslova za graansku
odgovornost drave.
-
Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida na kojoj je
Sud i zasnovao svoju nadlenost ne bavi se graanskom odgovornou
drave.Da li pravila o odgovornosti drave uopte mogu da se bave
meunarodnim zloinima?
-
Krivina odgovornost je odgovornost za meunarodne zloineCilj
krivinih sankcija jeste kanjavanje poiniocaGraanska odgovornost je
odgovornost za tetuSankcija ima za cilj da uspostavi stanje koje bi
postojalo da subjektivna prava oteene drave nisu povreena
-
ini se da je odgovornost za genocid o kojoj govori Konvencija o
spreavanju i kanjavanju zloina genocida u lanu IX pre neka vrsta
politike i moralne odgovornosti drave nego bilo kakva pravna
(krivina ili graanska) odgovornost.
-
Osnov odgovornosti se tumai preko sledeih teorija1. subjektivne
posmatra krivicu drave kao najbitniji element koji konstituie
odgovornost, prihvata se i pasivni odnos kada je drava duna da neto
preduzme a to ne uini pa zato nastane teta2. objektivne teta je ta
koja je dominantna u pogledu graanske odgovornosti i nema
odgovornosti bez nastanka steteDa li je subjektivna teorija
primenjiva u svom istom obliku?Da li je objektivna teorija
primenjiva u svom istom obliku?
-
Subjektivna teorija u svom istom obliku nije primenjiva, zato to
se krivivca ne moe primeniti na kolektivitet kao to je
drava.Objektivna teorija nije primenjiva u svom istom obliku ne moe
se primeniti, zato to drava ne odgovara za sve tete koje nastanu na
njenoj teritoriji (npr. Ne odgovara u sluaju graanskog rata).
-
Druga teorija je prihvatljivija ali nije uvek primenjiva jer
drava moe da odgovara i kada nema tete, samo za povredu me. prava
ili da ne odgovara kada je neka teta nastala na njenoj teritoriji
kao u sluaju graanskog rata.Danas je graanska odgovornost vezana za
teritorijalni suverenitet, to jest to je rizik vrsenja
suvereniteta.Drava je duna da zatiti sva prava na svojoj
teritorijiOna mora preduzeti mere koje normalno proizlaze iz
suverene vlasti.U veini slucajeva se uzima meovita teorija koja
uzima u obzir obe teorije, objektivnu da utvrdi nastanak tete, a
subjektivnu da odmeri visinu nadoknade tete.
-
1. Povreda pravila medjunarodnog prava izuzetno moze i
bezdeliktna u cilju zastite subjekata2. Da je moguce radnju ili
propust pripisati drzavi odgovara i za prekoracenje ovlascenja
organa3. Da nastane steta materijalna ili nematerijalna4. Da nema
elemenata koji iskljucuju odgovornostDrzava moze da se supstituise
na mesto svog drzavljanina ukoliko to zeli, to je potvrdjeno u
slucaju Mavromatis iz 1955. godine pred MSP. U tom slucaju moraju
biti iscrpljena sva sredstva unutrasnjeg poretka u cilju
zastite.Osnovi za iskljucenje protivpravnosti1. saglasnost
ostecenog2. mere samoodbrane3. dozvoljene protivmere4. visa sila5.
stanje nuzde
-
Oblici odgovornosti- deliktna - pravilo i bezdeliktna izuzetak1.
Direktna a) za rad zakonodavnih organa, b) za rad izvrsnih organa,
v) za rad sudskih organaDa bi se dokazala direktna odgovornost mora
se jasno utvrditi veza izmedju akta i nastupele stete. Pred MSP u
slucaju Nikaragva iz 1984. godine je utvrdjen test efektivnosti
prema kome je potrebno da se utvrdi direktna veza preko
finansiranja i kontrole operacija koje su izvodile grupe lica.To je
potvrdjeno i u slucaju delovanja zakonodavnih organa u slucaju pred
Stalnim MSP iz 1938. godine gde nije bilo dovodjno da je usvojen
zakon koji je suprotan medj. obavezi vec je neophodno da je
usledila i njegova primena
-
2. Indirektna preuzimanje odgovornosti3. Vikarna za radnje
privatnih lica kojima nastane steta na imovini strane drzave ili
drzavljana, bila je sporna i potvrdjena je u sporu V. Britanija
protiv Albanije. Nailazak na mine u teritorijalnim vodama. Vazno i
za forum prorogatum jer je Albanija osporavajuci nadleznost
odgovorila na tuzbu, i za prikupljanje dokaza od strane V.
Britanije u teritorijalnim vodama Albanije, sto je pravilo preneto
iz unutrasnjeg prava na medj. nivo. Javlja se i kod gradjanskih
sukoba ili demonstracijaVikarna odgovornost nije apsolutna, drzava
ce odgovarati ukoliko se dokaze da je mogla ali nije sprecila
nastanak stete. U sirem smislu smatra se da se radi o saucesnistvu
drzave.Danas postoji i odgovornost zbog povrede medjunarodne
zajednice i prava ustanovljenih erga omnes sto je potvrdjeno u
slucaju Barselona Traction, i u slucajevima u vezi primene
konvencije o Genocidu.
-
Nastaje kao posledica utvrdjivanja odgovornostiPrimarno je
restitucio in integrum ukoliko je moguce, a ako nije onda povracaju
novcu. Moze da usledi i izvinjenje.Uzima se u obzir i nadoknada
stete, ali i izmakla dobitIma uticaja i subjektivni odnos drzave
stetnika, ali i ponasanje ostecenogPostoji i nadoknada ex gratia,
bez utvrdjivanja odgovornosti. Primer SAD i Japan 1955. godine zbog
nuklearnih proba i pomora ribe. Drzava moze da odgovara i zbog
zloupotrebe prava, ako sumnja na pirateriju pa zaustavi i pretrese
brod pa ne nadje nista onda moze biti odgovorna.Povreda norme ius
cogens moze da rezultira i nadoknadom nematerijlne stete, ali je
veca steta zato sto ce se to navoditi kao presedan u narednim
slucajevima. Postoji i mogucnost actio popularis prema clanu 66.
Becke konvencije o ugovornom pravu.
-
Stabilnost medjunarodnog poretka je uslovljena teritorijalnim
promenama i uvek se tezi da se ona odrzi kada dolazi do
promena.Posle Drugog svetskog rata nastalo je preko 100 drzava i
time su se otvorila brojna pitanja koja su vezana za pitanje pravne
sigurnostiSukcesija je prenos prava i obaveza koji se javlja usled
teritorijalnih promenaU osnovi je ekonomske prirode i tezi se
ocuvanju interesa drugih subjekata i gradjanaOduvek je bilo sporno
pitanje pravnih pravila koja bi se primenjivala u slucaju
sukcesijePotrebno je da su teritorijalne promene nastupile u skladu
sa medj. pravomPostoje dve konvencije iz oblasti sukcesije
Konvencija o sukcesiji medj. ugovora iz 1978 i Konvencija o
sukcesiji arhive, imovine i dugova iz 1983.Uglavnom se radi o
dispozitivnim pravilima
-
1. Cesija nastaje medj. ugovorom ili ugovorom o miru. Primer
Aljaske za 7.2 miliona dolara ili Luizijane.2. Pripajanje dve
Nemacke iz 1989, prestaje da postoji jedan subjekt3. Ujedinjenje
dve postojece drza stvore potpuno novu drzavu. Tanjganika i
Zanzibar stvorile Tanzaniju, 1990. Jemen4. Secesija nelegalna, bilo
ih je dosta u procesu dekolonizacije5. Raspad (disolucija) nestaje
predhodna i nastaju potpuno nove drzave
-
Sukcesija i kontinutitet predstavljaju odvojene pojmove,
kontinuitet je vezan za nastavak pravne licnosti drzave i pored
teritorijalnih promena.Kontinuitet nam daje odgovor na pitanje da
li drava nastavlja da deluje kao politika jedinka odnosno da li je
otporna kao pravni entitet na faktike promene koje je
pogaaju.Umanjenje teritorije ne utice na kontinuitet i to je
potvrdjeno primerima SSSR Rusija, V. Britanija, Turska.Moze biti od
znacaja ukoliko pogaa nukleus teritorije.Promena reima ne utie na
kontinuitet.
-
1. samo jedna od 5 sukcesora SFRJMiljenje Badinterove komisije:
Proces rastakanja SFRJ je zavren i treba konstatovati da SFRJ vie
ne postoji.
2. drava koja je nastavila pravni kontinuitet SFRJTree drave
odravale su diplomatske odnose sa SRJ bez prekida u
kontinuitetuTretirale su SRJ kao stranu ugovornicu onih ugovora
koje je zakljuila SFRJ
-
SRJ je fakticki bila naslednica SFRJ, iako je to osporavano, jer
je nastavila da primenjuje ugovore predhodnice, uplacivala za
doprinose u UN, imala zastavu ispred UN,...Sa druge strane je
osporavano pravo na kontinuitet i to je predmet misljenja
Badinterove komisije.U ovom misljenju je prihvacen princip
priznanja unutrasnjih granica za meunarodne kao u slucajevima
sticanja nezavisnosti od strane kolonija i uveden je princip uti
possidetisTaj princip je u presudi Burkina Faso Mali pred MSP iz
1986. godine bila prihvacena kao pravilo medj. prava, ali je
vestacki preneto na slucajeve redovnih sukcesijaZbog primene uti
possidetis bilo je vazno da se utvrdi tacan datum sukcesije da bi
se znalo ko polaze kakva prava u datom trenutku
-
U pocetku je bila smatrana kao univerzalna sukcesija prema
pravilima unutranjeg pravaTako je u klasinom pravu posle smrti
vladara dolazilo do potpunog prenosa svih ovlaenja na
naslednikaDanas se smatra da je mogue doi do delimicnog prenosa
prava i obaveza i to u zavisnosti od nekih objektivnih
kriterijumaNa prvom mestu bi trebalo da je sporazum o sukcesiji,
ali ako njega nema onda vaze dispozitivna pravila iz konvencijaU
nekim posebnim slucajevima drzave su se pozivale na potrebu
diskontinuiteta kada su smatrale da su ugovori koji su ranije
zakljucivani bili na stetu te drzavePrimer je nastanak SSSR koji je
smatrao da ima na to pravo jer su ugovori koje je zakljucivala
carska Rusija bili stetniDanas je to priznato kod drzava koje
postaju po prvi put samostalne
-
Ona se primenjuju dispozitivnoMogu se podeliti prema objektima
prenosa1. Imovina status imovine odredjuje se prema pravilima
unutrasnjeg prava. U obzir dolazi samo dravna imovina republika,
gradska i lokalnaPonekad je u praksi tesko radvojiti status
imovineNepokretnosti pripadaju sukcesoru prema teritorijalnom
principu, izuzetak je imovina u inostranstvu koja se deli po nekim
drugim principima.Ako postoji kontinuitet onda ostaju toj drzavi uz
obavezu eventualne refundacije, a ukoliko nema kontinuiteta onda se
dele dogovorno ili putem sudskog postupkaPokretne stvari dele se
prema pripadnistvu nepokretnosti ukoliko sluze za njenu upotrebu, a
u drugim slucajevima prema ucescu u njihovom stvaranju
-
Ugovori prema obiajnim pravilima nema automatske sukcesije
ugovora ve je neophodno da se izriito pisanim putem prihvate
ugovori koje nova drava eli da nastavi, jedini izuzetak bili bi
legislativni ugovori koji bi imali automatsko vazenje.Prema
pravilima konvencije iz 1978. kod redovnih oblika sukcesije vazi
princip automatske sukcesije, a kod drava koje su bile kolonije
priznaje se pravo na izbor jer ugovori nisu bili zakljucivani uz
prisustvo i ucesce graana kolonija. Pravilo je da teritorijalni
ugovori prate sudbinu teritorije. Neki ugovori su izrazito
teritorijalni, a neki angazuju drzavu kao politiku jedinku.
-
1. Ako se SFRJ raspala na 5 sukcesora i ako SRJ nije nastavila
njen kontinuitet (kao to je rekla Badinterova komisija) koja onda
pravila primenjujemo u pogledu sukcesije meunarodnih ugovora?- prvo
se gleda sporazum o sukcesiji izmeu drava- ako nema sporazuma
pogledaemo ta kae Konvencija o sukcesiji meunarodnih ugovora. Ona
kae u lanu 34: Svaki ugovor koji je bio na snazi u pogledu
celokupne teritorije drave prethodnice, ostaje na snazi u odnosu na
svaku tako nastalu dravu sukcesora. Znai automatska sukcesija
ugovora.Meutim, pravilo o automatskoj sukcesiji nije opte prihvaeno
u praksi drava, tako da emo primeniti ono to jeste prihvaeno u
praksi drava obiaj. Obiaj kae: drava moe notifikacijom o sukcesiji
da pristupi multilateralnim ugovorima i izriito da prihvati
bilateralne ugovore.2. Ako je SRJ nastavila kontinuitet SFRJ,
odnosno ako je nasledila njenu pravnu linost u odnosima sa drugim
dravama, onda je nasledila i njene ugovore, tako da im SRJ ne mora
ponovo pristupati da bi je oni obavezivali.
-
Pitanje 1: Da li je SRJ bila vezana konvencijama koje su
obavezivale SFRJ?Ako je nastavila njen kontinuitet onda jeste, ali
ako nije nastavila njen kontinuitet, nego je samo jedna od 5
sukcesora SFRJ drave koja se raspala i prestala da postoji, onda
nema automatske sukcesije, nego svaka drava notifikacijom o
sukcesiji pristupa tim konvencijama koje su obavezivale
SFRJ.Pitanje 2: ta je sa Konvencijom o spreavanju i kanjavanju
zloina genocida?
-
Zabrana genocida obavezuje sve drave kao kogentna norma
meunarodnog prava nezavisno od toga da li su pristupile
Konvenciji.Ali, lan IX konvencije koji predvia nadlenost MSP za
primenu i tumaenje Konvencije ne obavezuje one koji ga nisu
prihvatili.to znai: MSP ne bi mogao da bude nadlean ako SRJ nije
lanica ove Konvencije.
-
Sluaj JugoslavijeRezolucija GS 47/1 od 1992. godine:GS smatra da
SRJ ne moe automatski nastaviti lanstvo prethodne SFRJ u UN; i zbog
toga odluuje da SRJ treba da podnese molbu za prijem u lanstvo i da
nee uestvovati u radu GS.Ova rezolucija ima 3 elementa:1. Miljenje
da SRJ ne moe automatski nastaviti lanstvo SFRJ u UN.2. Odluka da
SRJ treba da podnese molbu za prijem u lanstvo. (Primeti: polazi se
od pretpostavke da SRJ eli da ima svojstvo lanice.)3. Zabrana uea u
radu GS (Primeti: SRJ je i dalje plaala lanske doprinose UN)
-
3. Drzavni dugovi ako su vezani za celu drzavu onda se dele
proporcionalno u slucaju sukcesije, a ukoliko su lokalni onda se
vezuju za odredjeno podrucjePrilikom odredjivanja udela u dugovima
uzima se u obzir ekonomski kapacitet, velicina teritorije i broj
stanovnika novonastalih drzava.4. Princip stecenih prava ticu se
privatnopravnih odnosa i ranije nisu bili garantovani u slucajevima
sukcesiju, ali se danas uzimaju u obzir i predmet su ugovora o
sukcesiji. Tako je i sa Sporazumom o sukcesiji koji je potpisan
posle raspada SFRJ jo 2001. godine ali koji jos nije u potpunosti
stupio na snagu. I pored toga nema apsolutne garancije za privatna
prava i obaveze.