35,/2*5$=5$','8*252ý1(675$7(*,-( PRIVREDNOG RAZVOJA HRVATSKE: 2GDNOHSRþHWLãWRSRGX]HWLLNDNRWRRVWYDULWL" Dr Dubravko Mihaljek Senior Economist Bank for International Settlements* Monetary and Economic Department CH-4002 Basel, Switzerland Phone: +41 61 280 8712 Fax: +41 61 280 8100 e-mail: [email protected]Rad je objavljenXþDVRSLVXFinancijska teorija i praksa, Vol. 24, Broj 4/2000, prosinac 2000. 7UHüDYHU]LMD 2. studenog 2000. Druga verzija: 16. lipnja 2000. Prva verzija: 19. travnja 2000. * On leave from International Monetary Fund. Izneseni stavovi osobni su autorovi stavovi i ne RGUDåDYDMXQXåQRVWDYRYH%,6DLOL,0)DQLWLLKQDELORNRMLQDþLQREDYH]XMX=DKYDOMXMHPGU$QWL ýLþLQâDLQXQDSRWLFDMXSULSLVDQMXWHEURMQLPNRULVQLPVXJHVWLMDPDLVWUXþQLPNRPHQWDULPDNRMLVX ]QDWQRXQDSULMHGLOLNYDOLWHWXRYRJUDGD7DNR HU]DKYDOMXMHPDWDULQL2WW*RUDQX5DGPDQX%UXQL 6FK|QIHOGHUXLGUXJLPNROHJDPDQDVWUXþQLPNRPHQWDULPD6WDYRYLNRPHQWDWRUDQLVXQXåQRVXNODGQL stavovima autora.
67
Embed
PRIVREDNOG RAZVOJA HRVATSKE: ˘ˇ ˆ˙˝˛ˆ˘ ˘ ˚˜ ˆ˙˙ ˘ˆ˘˘ ˆ! "˙ˆ˙# Dr Dubravko Mihaljek Senior Economist Bank for International Settlements* Monetary and
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
������������������� ������������
PRIVREDNOG RAZVOJA HRVATSKE:
��������������������������������������� �!�"���#
Dr Dubravko Mihaljek
Senior EconomistBank for International Settlements*Monetary and Economic DepartmentCH-4002 Basel, Switzerland
Rad je objavljen������������Financijska teorija i praksa, Vol. 24, Broj 4/2000, prosinac 2000.
���� ������� 2. studenog 2000.Druga verzija: 16. lipnja 2000.Prva verzija: 19. travnja 2000.
* On leave from International Monetary Fund. Izneseni stavovi osobni su autorovi stavovi i ne����� ������������� � ������������������������������������������������� ����� �!�� ������"�� �#���$�����%������������&�����������������������"�������"���'������"����������"���"�����"������������������������������ ��������� �'���� ���� ����� ������"�(�������)����*�����+��"����������&�,�-����������'�"�����'�"�����������"���"�����"� ���� � ����"���������������������������stavovima autora.
2
Dubravko Mihaljek:
Toward a Long-Term Strategy of Economic Development of Croatia:
Where to Begin, What to Do, and How to Do It?
Summary
This paper attempts to elaborate the main principles of an economic development strategysuitable for Croatia over the next 10–15 years. Based on brief analyses of the advances madein development theory and policy and experiences of the emerging market economies in Asia,Latin America, and Central Europe, the paper identifies critical factors necessary forlaunching an accelerated process of economic development. These factors are: leadershipcommitment to economic development; the level and quality of social and human capital;application of modern (especially information) technology; stable and consistentmacroeconomic policies; and efficient market-based institutions. The paper then analysesCroatia’s strengths and weaknesses in terms of these factors in comparison with a select groupof economies: Slovenia, Hungary, the Czech Republic, Portugal, Ireland, Chile, Uruguay,Hong Kong and Singapore. In addition, the paper analyses implications of “new economy”developments in the United States and other advanced industrial countries for a small openeconomy like Croatia.
Against this background, the paper proposes seven basic principles for elaborating a long-term strategy of Croatia’s economic development:
(i) Setting a clear development goal—the paper proposes a doubling of real per capita GDPto US$10,000 in the next 10–15 years, and provides some preliminary evidence that thegrowth rate required to reach this goal (about 5½% per year) is achievable;
(ii) Ensuring transparency and equal access to development opportunities, as opposed tofollowing specific industrial policy;
(iii) Adjusting to globalisation of economic activity and absorbing new economydevelopments;
(iv) Implementing fundamental reform of labour markets, with a view to reducing the highnon-wage labour costs through pension and health care reforms;
(v) Actively promoting financial market development by accelerating corporate and bankrestructuring, and legal and judicial system reforms;
(vi) Deciding on the economic role of the state in such areas as education, legal and judicialsystems, market regulation, infrastructure, and science and technology; and
(vii) Maintaining stable and consistent macroeconomic policies to facilitate structural reforms.
In the context of discussion of the macroeconomic policy framework, the paper brieflydiscusses the main benefits and costs of a possible “euroisation” of Croatia’s economy, aswell as arrangements for a possible transition from the current monetary and exchange rateregime, characterised by a high degree of factor and commodity price indexation to theDeutsche mark, toward a more flexible interim regime that would be consistent with theoverall development strategy outlined, and facilitate the eventual adoption of the euro.
Keywords: economic development, economic growth, new economic paradigm, globalisation,information technology, emerging market economies, transition economies, macroeconomicpolicies, industrial policy, corporate and bank restructuring, labour market reform, financialmarket development, exchange rate policy, eurisation.
) ��������� ������������� ���������������'������ ����'��� ����. ���������������/0–15 godina. Na temelju analize saznanja iz teorije i politike ekonomskog razvoja i razvojnih������� ���� ������1������ ������#������2���������#"��&�����������������������3��������������������������������������"����&�����������������������������'���&����� �����������������������'� ���� ������ � ������� ������&���� �4���������� ����������1� ���'��ljudskog kapitala; primjena suvremene (osobito informacijske) tehnologije; postojana i����������"��������"������������4��������� �������1����������&��� �+����������������� ����� �����"���������. �����������"������"����� ��������&���� �����������&����������������. ������������������������������������ �������� ��������� ������$�1����5���'���������$�����6�' ����.��'�(��'������'��� �)��"���'��������������������� ���� ��� �������"���paradigme u SAD i najrazvijenijim industrijskim zemljama, te njene implikacije za maleotvorene privrede poput Hrvatske.
7����"������� ������������������������������"����� ����������������������'�����strategije privrednog razvoja Hrvatske: (i) Odrediti jasan i prepoznatljiv razvojni cilj—rad���������� ���������������'����&�����������������6�8/0�000����������/0–15 godina, za1���������������� ��������������'���1��������������������'��95������&�&��:;<4��������"��������"�����������������. ���������� ����������� ���������. ����������������� ���ukazuju da je taj cilj ostvariv. (ii) Osigurati transparentnost i jednakost pristupa razvojnim����������, a ne oslanjati se na industrijsku politiku; (iii) Prilagoditi se globalizaciji i��� �������"�����&����=�� �������"���>�����'�����&������-����&���������� ������������1��rada; (iv) ��� ����������������������������� i mirovinskog i zdravstvenog sustava, kakobi se smanjili troškovi povezani sa zapošljavanjem radnika; (v) Poticati razvoj financijskih��������������������������������������������������������� � ������-�"���� ������'sustava; (vi) ����������� ��������������������� ���� ���� �������������obrazovanja, izgradnje p� ������ ������ �� ���infrastrukture, znanosti, i tehnologije; i (vii)Voditi stabilnu makroekonomsku politiku����������������1������ � ��������"������strukturnih reformi. U kontekstu rasprave o makroekonomskoj politici, rad ukratko razmatra�������������������1�� ��"�'���'�����1��������������������������� ���� ���������������������������"�������������������������1���'�"�������'����������'����"���������"���&������� ��� ������������ ������-���������� �����������������������"�����"����������1��-��������������������������"�������������1������ ������������������������������ �"�������sukladan izvedenim ciljevima razvojne strategije.
������������� ekonomski razvoj, privredni rast, nova ekonomska paradigma, globalizacija,��-�"�&�������������'������� �����1����� ����������&�������� �����"��������"��������������������������������������������������������������������-�"�����1���������� ��-����&����������1���������������������������&���
4
���)��I. UVOD I GLAVNE TEZE..................................................................................................................................6
II. PROCES RAZVOJA I RAZVOJNA POLITIKA: PODSJETNIK IZ TEORIJE I POLITIKEEKONOMSKOG RAZVOJA...............................................................................................................................9
NOVA EKONOMSKA PARADIGMA........................................................................................................................27I=925,�),1$1&,5$1-$�,�2'126,�32'8=(û$�,�%$1$.$ .......................................................................................28INDUSTRIJSKA STRUKTURA I ORGANIZACIJA PROIZVODNJE ................................................................................29
ODREDITI JASAN I PREPOZNATLJIV RAZVOJNI CILJ..............................................................................................31O6,*85$7,�75$163$5(171267�,�-('1$.267�35,6783$�5$=92-1,0�02*8û1267,0$ ......................................32PRILAGODITI SE GLOBALIZACIJI I NOVOJ EKONOMIJI ..........................................................................................33P529(67,�7(0(/-,78�5()2508�75ä,â7$�5$'$ .................................................................................................34P27,&$7,�5$=92-�),1$1&,-6.,+�75ä,â7$...........................................................................................................36
���������������������������������� ................................................................................................36Problem nelikvidnosti: pitanje pravne i financijske discipline, ne makroekonomske politike ......................37�� ������ ���!������������ �������������".....................................................................................38Strana direktna ulaganja: znak zdravlja ili slabosti? ...................................................................................40
VODITI STABILNU MAKROEKONOMSKU POLITIKU ..............................................................................................44#������������������� ........................................................................................................................44Porezna i investicijska politika .....................................................................................................................46
A=,-6.2�5$=92-12�ý8'2�,�/$7,16.2$0(5,ý.,�35(3252' ..............................................................................52FINANCIJSKA KRIZA IZ 1997–98.........................................................................................................................53
OKVIR 1. DRUŠTVENI KAPITAL I EKONOMSKI RAZVOJ ............................................................................................11OKVIR 2. OD KOJI SE DRUŠTVENIH SLOJEVA I KLASA DANAS SASTOJI HRVATSKO DRUŠTVO? .................................18OKVIR 3. K$.2�-(�129$�7(+12/2*,-$�35(2%5$=,/$�,1'8675,-8�02'1(�2'-(û( ..............................................30OKVIR 4. FINANCIJSKA KRHKOST: “IZVORNI GRIJEH” MONETARNE SAMOSTALNOSTI MALIH PRIVREDA?...............39
TABLICE
TABLICA 1. SOCIJALNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA HRVATSKE, 1999..................................................................18TABLICA 2. STANOVNIŠTVO ...................................................................................................................................19TABLICA 3. ZNANJE I TEHNOLOGIJA .......................................................................................................................21TABLICA 4. K5(',71,�5(-7,1*�'8*252ý1,+�2%9(=1,&$�REPUBLIKE HRVATSKE DENOMINIRANIH U STRANOJ
VALUTI, RUJAN 2000......................................................................................................................................22TABLICA 5. INFRASTRUKTURA, INVESTICIJE I INSTITUCIJE .....................................................................................25TABLICA 6. STRUKTURA FINANCIRANJA PRIVREDE U EURO ZONI, SAD I JAPANU, 1999 ..........................................29TABLICA 7. MOGU 1267,�8'926758ý(1-$�5($/12*�3(5�&$3,7$�'2+27.$�+59$76.(, 2010–15 .....................48TABLICA 8. D8*252ý1,�5$67�.$2�)81.&,-$�6723(�,�(),.$61267,�,19(67,5$1-$...............................................50TABLICA 9. D8*252ý1,�5$67�.$2�)81.&,-$�6723(�,19(67,5$1-$, RAZLIKE U RAZVIJENOSTI, I INFLACIJE.........51
SLIKE
SLIKA 1. V(/,ý,1$�35,95('(�(BNP), 1998 .............................................................................................................15SLIKA 2. STANOVNIŠTVO, 1998..............................................................................................................................15SLIKA 3. PER CAPITA BNP, 1998 .............................................................................................................................16SLIKA 4. R$6321�.$0$7$�,=0( 8�2%9(=1,&$�5(38%/,.(�+59$76.(�,�6$', 2000..............................................23SLIKA 5. BOND SPREADS, JANUARY-SEPTEMBER 2000 ...........................................................................................24SLIKA 6. PRIHODI PO STRANOM TURISTU, 1998......................................................................................................26SLIKA 7. STRANA DIREKTNA ULAGANJA, 1997–99.................................................................................................40SLIKA 8. PROJEKCIJE RASTA PER CAPITA BDP-A HRVATSKE I MANJIH EUROPSKIH ZEMALJA, 1999-2030 ................49SLIKA 9. REALNA I POTENCIJALNA STOPA RASTA HRVATSKE, 1994-98 ..................................................................50SLIKA 10. RAST REALNOG BDP-A U AZIJSKIM ZEMLJAMA, 1981-97........................................................................52SLIKA 11. RAST REALNOG BDP-A U LATINSKOJ AMERICI, 1980-98 .........................................................................53SLIKA 12. RAST ZAPOSLENOSTI, 1991–98..............................................................................................................60SLIKA 13. PORAST PRODUKTIVNOSTI, 1990-98 ......................................................................................................60
6
I. UVOD I GLAVNE TEZE
����"����"����������� ��������. ��������������"�?000 �'����������� ������������������������'�����������'������ ����'��� ����. ����� �9�����1�������� ����������"� ���"���������������������������������� ���������"�'�����������"�������� �9������ ���"������� ��������'�����'��� ����������������������������������'�������������'��&����� ��������������������@�(������������ ������1����������'����������"������� �������@�9��������&������ ��������������� �����"����������"�"���"�����������������������"��������"poticajima za pojedine privredne grane? Da li je proteklih deset godina za gospodarstvo zaista��'���������������������� ������������-�"��������������������1�����������&������=����������>@�)���������������1����������������� ������-�����������&���������������"���������'����������'������ ���@�) ����������1� ���1����������������"�&��������������������� �����privrednog razvoja Hrvatske.
5�������������������������������������������������������������"���'��� ���������� ������������ ������������"����� �����������������������������. ����� �5���������analiziraju najnovija globalna privredna kretanja, osobito širenje tzv. nove ekonomskeparadigme u industrijski najrazvijenijim zemljama. Osim tih trendova, u kontekstu pristupa�� ���������&��&�������. ����������������� ����������� ���� ������1������ ������#�����2���������#"��&�����������������������3�������� ������-����&��������������/AABCAD �) ������analize neophodan je da bi se utvrdio ostvarivi cilj razvoja i sagledale opcije za postizanje tog&���� ��������������� ��"���������������������������"�� �������� ������� �����"���������� �����"������'�����'����������"����"��������"����������������������������������� �����ostvariti. Osnovne teze analize utemeljene na ovakvom pristupu glase:
. ���������������/0C/:�'������"������ ������������������&��������1� �������� �����&�&��8/0�000�������� ������������'���1������������������:CE< �#����������� ���"��������"�����������������. ���������� ����������� ���������. ����������������� ���nedvojbeno ukazuju da je taj cilj ostvarljiv.
Saznanja iz teorije i politke ekonomskog razvoja koja danas stoje na raspolaganju�� ������������� �����������������"�'����������� �������������������������� ����strategije bez potrebe eksperimentiranja nekakvim idiosinkratskim “hrvatskim” modelom�� ��� ������������������������������� ��������1������������������-������������������razvoja—�������������������'� ���� �����1� ����������������������������"�������������institucije, tehnologiju, i ostale proizvodne faktore—"�'��"� ������������ ����� ������������� ������"��������"������������"�&����������"���'��� ��������"����������blagostanju što širih slojeva stanovništva.
Informacijsko-tehnološka revolucija pokrenula je duboke promjene u organizaciji i������������ ����� ��������������� ������"�'��������'��'�-�������&�������&��������� ����������������'������'���'��������&������"����� ������������� �1�����"���primijenjivati na cijele industrije, nego na komponente proizvoda i dijelove proizvodnogprocesa. Stoga poticanje “nacionalnih” industrija poput brodogradnje, strojogradnje,
7
pomorstva, i turizma nema perspektivu. Isto tako, zbog ekonomske integracije i revolucije u��"�����&���"����1������������������"�'�����&������-���&��������1�������� �1����"����������������"� ������ ����������� ����������"�������1�� �9�"�����������������������djelatnosti u svim sektorima jednostavno moraju efikasno proizvoditi kvalitetne proizvode i����'������������ �����������1���"��� ����"�����������������"���"��������� �������� ���"������"���"����� ����"���������"����"��������������������"�������'���������� ��� ������������1��"������"�����"���"���������"���������������'����������� �"�������&�������������"������1���
Razvojna iskust ���� ������1������ ������#�������2���������#"��&�������������������problem privrednog razvitka pogrešno svoditi na selektivno poticanje pojedinih privrednihgrana. Kao najbolja razvojna politika pokazalo se ulaganje u kvalitetno obrazovanje, otvaranje��"��� ������"����� �"��������������������������� ������'�����������"���������� ��������'�����&��������� �����������������������������������-������������"����������1���institucija—konkurencije, financijskog sistema, nadzora nad financijskim institucijama,sudstva, poreznog i mirovinskog sistema.
Za trajniji izlazak iz gospodarske stagnacije i visokih stopa nezaposlenosti ne postoje���������1���� �����"��� �����������������������������������'���������� ���najviše mogu doprinijeti makroekonomska stabilnost, pravna sigurnost, deregulacija, i�� �����&��������"�������������1�������'���������������������� �'��� ����'������� �������&�������"�'�������������������������������"���������� ���������������������� ��djelovati na privredni rast i porast zaposlenosti.
. ������������������������������������������������������/AABCAD ���� �������� ����1����� ����#�������2��������#"��������'���������&��������&����������������strukturnim problemima. Stoga ekonomsku politiku u kratkom roku treba usmjeriti nadasve�����1� �����'���������������������"�4�� ������������������"��������"���ekspanzija naše bi strukturne probleme još više produbila. Posebno štetna bila bi nagla��"������������������������'��� �������1�������"����� ������������������ ������������������������� ����������� ����������������-����&���������� �6�� �"�������������"����������������"�������������������������1�� ��"�'���'�����1��������������������������� No podrobna analiza te problematike morala bi biti predmet posebnog rada.
6������������������'� ��������������Što poduzeti? i Kako to ostvariti? ovaj rad nastoji�������������������'�"�������������������'�� ��������������������������� �������������� ����������'��������������� ����������� �������������������"�������������&������������'"�'�������1���� �+���������������"���� ����������
(i) Odrediti jasan i prepoznatljiv razvojni cilj����������"��������������1�������� �stanovništva—����������� �&�������������� ���������������'����&����������������8/0�000����������/0–15 godina;
8
(ii) ���������������������������������������� ���������������, tako da o��������"���� ����'��� �������������������������������������'�������������������������� ���������������������������������"�����"���"����1��4
(iii) Prilagoditi se globalizaciji i novoj ekonomiji, kako hrvatska privreda ne bi postala��� �"�"�'��������������� ������"����1��4
(iv) ��� �����������������������������, kako bi se smanjio poslovni rizik povezan sa����1��� ����"������1������ �������� ���������"������������������������� ��������i tehnologije;
6�. �����������'������1�� ������� ���� ��"�1������������ ������� ������� ������modificiranom obliku, samo prva dva navedena procesa: visoke stope rasta i tehnološki������� �� �������������������"����'�����'� � �������������������������� �����������1������ �������'�� ��"��"�������. ������� ����� ���"������"��������������������� ����������������"�������������������� ��������'�������������� ����������'���������'�����������"���������������� �!�������� ��������'� �������������&������������&�������'��� �������������������1����������"���'� �"���L����������� ���razini—u ekonomskoj politici. No u praksi se potrebne reforme i institucionalne promjene u��������"����������� ����"����"����������"�" �K����������� �����"������������������������� �� ������������ � �������1� ���������������������������������������� ������� ����'�� ��� ��� ���"����1�� ����� ������1������ ���������������-����������"������������odgovornost donosioca odluka u javnom i privatnom sektoru, od sekundarnog, a akumulacija���� ������-�����������"���'��������������� �� �7����������1�������"���������������������� ���������������"�1� ��������"����������������"�1� ��������� �������������������
1 Od ukupno 46 Nobelovih nagrada iz ekonomije dodijeljenih od 1969., 12 nagrada primili su ekonomsti koji su��������������� �����������������"���'��� �����+�'������&����K�������'���F��'����������������/AEA G�Simon Kuznets (1970.), Gunnar Myrdal (1974.), Arthur Lewis i Theodore Schultz (1978.), Lawrence Klein(1980.), Robert Solow (1987.), Robert Fogel i Douglass North (1993.), Robert Lucas (1995.), i Amartya SenF/AAD G �M������ ���������������� ������������������������� &���������������� ������ ���� ��������'�"�������"���K�"�����&������F/ADE G��+������N�����F/AA/ G��*�O���&���F/AA? G����K�"���.�&�"���F?000G
10
�����������'���'���� ������������ ���� ��"���������������������������&������"����������sustavno analizirali pitanja zaštite prirodne okoline.
(����������"���������������FcommitmentG������������������ � ������� ������&���� �iz novije povijesti jesu bivši predsjednici Singapura Lee Kuan Yew (na vlasti od 1959–90.) iK�����(�����5���N���'�.���F��� ���������/AEH–79.).2 Oni su u relativno kratkom vremenu����"�/AE0����'����������������� ������������� ������ ��������"����������-�����������&�������������'�� ��"�������������"�����������������������-���������"���������������������� ������ ����������� ������-����������&���� ������������������� �� ����"�&���������"���'��� ����F#���"�����������/AEB4�Q�����"�����/AAIG �) ��������������� ����������1�����"������������� �1������ ������������������ �����"����������������������� ���"����������������&��������� ������� �����"��� ��"���'�"�"��������� ������������������������ �6������"������������������������� ����������������#���"���������F/AEBG������������������������� ���� ���� ����"�&�����"������������������� ����������"� ���� ������������������"���� ����'������F ������#���"����/AAAG
Društveni kapital
5���"���1� ���'�������������� ������-�"������������������������1� ��������������"���������&��������� �������������1������������������������ ������������������������ ���������������� �����������'������ �����-����&���������"���'����������"�'������������� ��—��1� ��������������"� ��������� ����������"�'������������������"� ����������&����'���u društvu—i negativne—društveni antagonizam, �1��������� ���������"� ����������&���društvenih grupa, korupcija, kriminal, itd. (vidi Okvir 1). Ekonomska funkcija društvenog����������������� �����������&���������1�� ���� ���������-�"����"�"������"�"�koordinacije poput ugovora, hijerarhija i birokratskih pravila (Dasgupta, 2000). Takvimehanizmi nikad ne mogu predvidjeti sve eventualnosti neke ekonomske ili društvene������&�������������� �������������� �������������� ��������������������"����funkcioniranje privrede i društva (Fukuyama, 2000).
7�-�"������� ������1�� �������� ��������� �"������� ������������ ���������� ��������������1� �1���� ��� ������ ���"�������������������'��� �7� �� ����������� ���-����&�������������&����������������-�J���������������� ����������������� �1���� ��������produktivnosti od svojih pretpostavljenih, pa je povjerenje u njihov profesionalizam��������������-������������ ���� �3 �������������� ������ ������ ��'����������������birokratskim pravilima znatno smanjuje njihovu produktivnost. U industriji, timski rad�������������������"����������"� �������� ������� ����������������������������������������� ����"��������������������������'�����&�������� ����� 2�5�����������"� ���"����'�������������"������ � �������������������� ����������������"���&������� ���"sredinama.
!������������������������������ ��1� ����� ������������ ���������� �6���������razradi Beckerove (1964) teorije ljudskog kapitala, Lucas (1988) je pokazao kako stjecanje��������������������������� ������������������������� �����������"���������������������������"�������"� ���� �����"������"���"������ ��� �(�����������������������7�������Phelps (1966) objasnili su kako zemlje s višom razinom��������'��������������'� ����������������� ��������� �&����������&�������������'����������"�'���������� �1�������privrednog rasta.
3"�������������� ���������������������� ������� �������� �����������������R��F/AA:Gpokazali su da su stupanj obrazovanosti radne snage (mjeren godinama školovanja), kao iizdvajanja javnoga sektora za obrazovanje, visoko korelirani sa stopom rasta realnog percapita dohotka. Behabib i Spiegel (1994) utvrdili su da stupanj obrazovanja djeluje na�� ���������� ���� ���������������1������ �&��������������-����������������� �������� ����������'��� �9�'�"������"�������� ������������'����"����������������� ��������������������������������� ����������������"������� ����������'���������� ���������������"�����������"� �#�������������"�'������ ����������������������"��������������������'���������'�����&����������� ����������������������� �"������"������ ������� ������� �������1� �������'� ���������������&����������-���������-��������
Ekonomska politika
K����������� ����������������������"����������������������"������������������������ ����� �����������"�����"� ���������������� ������������������� ����������1�������������privredni razvoj (Rodrik, 2000). Nezavisna centralna banka, stabilna fiskalna politika,����������������&������ ��������'� �������&����������'���������������������"���&���institucije su koje se danas smatraju osnovnim civilizacijskim tekovinama, i koje su
12
�������������� �����"���"���"���������"���"���"������ �����������������������������"�'�����������������������"����'����'������� �7������"���"������ ���� �����"���strukturama trebalo dosta dugo dok su shvatile ulogu tih institucija. Zbog raširenosti�������������������������'������������ ���� ������������������������� � �������������"����� ������"��������� �������"������"�����1������'—kako se tada mislilo—����������1�������������Fmarket failuresG����� �������"������������� ����"�������"��������������"�����"���"��� ���� ��������"��������� ���
����������������������������� ��"��� ����"��������&���"���1�����������������saznanja o neefikasnosti birokratskih struktura u alokaciji privrednih resursa (Buchanan iTullock, 1962; Leibenstein, 1966), došlo je 1980-ih godina do radikalnijeg zaokreta u korist���1�������������������"��������������������������������� ��������'� ��� �6���������������&�������������������� ��������"��� �����������������������"����������������������velikoj suprotnosti sa sporim razvojem Latinske Amerike, koja je tokom sedamdesetih i���"��������'�����������������'������������������� �7����"��������������������������� ������������� �������������������"�/AA0����'������� ��� �������������������������""���"�������"������������������"�������� ��� �)��� ������������'������������� ���'J�����'������'��������������������������3
• Vlade moraju ostvariti fiskalnu disciplinu na svim razinama i sustavno voditiantiinflacijsku politiku kako bi izbjegle nametanje inflacijskog poreza;
• 5��������� �������1�����������"������������������������� ����"����F�� ��'������������� ��&������������"���������"�����������������'������"G��������"������nespektakularne mjere javne potrošnje s velikim ekonomskim prinosima i povoljnimutjecajem na raspodjelu dohotka na srednji i dugi rok (nadasve obrazovanje);
• � ���'����������� ��������� ����������������� ���� �����������"����'����������1����okoline, i preventivnog nadzora nad financijskim institucijama treba ukinuti;
�������&���������� �������������� ������� ��������1������ ������1�� �������"����transakcija i troškove transformacije privrednih resursa u procesu proizvodnje (North, 1990).U razvijenim privredama, institucije poput bankarskog nadzora, financijske regulative,�'�����������1����������&������������������'���� ���������������"��FcorporategovernanceG����������������������-���&����������� ����������� �������������"������"� Nasuprot tome, u privredama gdje su prava vlasništva i pravosudni sustav nepouzdani,��1�� ��������&�������������� �1� �6���� �"�������"���� ��������������������������������"������"�����'������������������� �������"���������������������������� ����"�������������1������ ��� ����-�"�&��������1�� ������ ������������ �1������������'�����1�� ������'� �����"�'��������������������������'����������1��� �����������&�����'��������������������� ��proizvodne metode (prepakiranje, jednostavna prerada) s kratkim poslovnim horizontom.
7� �����"�������������� �������� �������������"������������"��������&���"��������������"������� ����������"���� ������ �������"������ ������������ �������1��� 4 Osobito���1�������������&����������� ���������������� �������������"������� ����� �"���"����"���������������'�� ������1������� ���"� ���������������������� ������ ��������� �����subjekata zbog slabosti u organizaciji i upravljanju. S druge strane, efikasna javna uprava i��1������� �� �����1� ���"������������������� ��������������������� ������������� �������� 5
Zbog tih saznanja, pitanja profesionalizma i transparentnosti u javnoj upravi (publicgovernanceG������ ���������������"��Fcorporate governance) postala su središnje temarasprava o razvojnoj politici.
Tehnologija
������1�����'�������&�����������������1�������"������������������ ����'����� #��"���&����������������"������"������������ �����������'��� ����'����������������1��'��������������������������������'������� �������������� ����������������-������������������������������� ��������������������������� �������1������������ ��������� 4 Vidi Brunetti, Kisunko i Weder (1997) i World Bank (1997).
5 Vidi Mauro (1995) i Barro (1996).
14
������� �������� ����������� ������������������Fresearch and development, R&D), te o������������������� �����1�������������������� ���� �!�"�������� ���������1���� ���tehnologiju, pa su u njima glavne odrednice tehnološkog razvoja kapacitet apsorpcije nove�������'����������������1���������������������������������������"� ��� �����"��� ��������������razvojna iskustva Singapura i Hong Konga.
Drugo iskustvo je da su i Singapur i Hong Kong—za razliku od brojnih drugih zemaljau razvoju—imali pristup stranoj tehnologiji prvenstveno zbog solidnog pravnog sistema, kojije stranim investitorima garantirao zaštitu patentnih i drugih prava, ali istovremeno nije bio�� �1��������������"�'�������"����������������������"� �"������ ������ ��"�����proizvodnje. Bez takve zaštite, investitorima nije u interesu da u zemlje u razvoju prenose���������������'��� �$�������'� �����"��������� ������������������&�������������������"�������������������'�������'���������� ����� �������� ������ ������� ���������� ��zaštite R&D aktivnosti.
Ostali proizvodni resursi
Ostali proizvodni resursi—���� ��������������-���������-����������-����&��������������prirodni resursi—������1�����'����������� ���� �1������������&���� ���
• 7������������ ������'�������� ��������"�����"�����������&�"��� �������'���������"cijena energije i reguliranja odnosa konkurencije u proizvodnji i distribuciji energije.
• 5���������-���������-��������������������������������� ���������"����������������� ��no za njeno financiranje i izgradnju danas postoje brojni modaliteti (npr. build, operate��������-����)G��������� ���"�'��� �����-���������� ���������'������������������� ��������������������������������'����� ������&���� �
• Iskustvo zemalja u Latinskoj Americi i srednje-europskih tranzicijskih privreda pokazalo�����������"����������1��������������������'����������F�����������������'���������������������'�����'�����'�-����&�����'���������G�"�'�� ��������� ������-�������"���������&���"��������������"������������������������ ���"�-����&����������1��
Ukratko, razvojni resursi danas su dostupni svim zemljama koje provode potrebnestrukturne reforme i vode konzistentnu ekonomsku politiku.
15
���*���+���������#
Razvojni potencijali i slabosti hrvatske privrede
Ovo poglavlje analizira odabrane pokazatelje ekonomskog potencijala kako bi se�� ��������� �����������. ��������������������"������������������������ �������������'�"�����"���"��������"� �������������������������������������������� �������������������� ����'���'�"����������� �������� ���������������� ������'�����������"�'��������� �������������������������"��� ��������������� ��"�����������������������������������"������������������������� ���� �������� ������"����������������"�������������������� ������������������������������������� �����������"����������&������1����������produktivnosti. Kao osnovni okvir za izradu komparativne bilance razvojnih potencijala i���������� �������� ����������������������-������������������������������ ���identificiranih u II. poglavlju. Djelovanje tih faktora detaljnije se analizira na razvojnim������ �"���� ������1������ ����F ����9������G�������� ���"��������"�����������������najjrazvijenim zemljama (vidi IV. poglavlje).
Izvori: World Bank, World Development Report 1999/2000, i World Development Indicators 2000.
Po stanovništvu, Hrvatska spada u male zemlje. Sa 4.6 milijuna stanovnika sredinom/AAD �. �������������������//? �"����������������?/0���'��������"���� �7����������. ���������� ������������� ��1� �������������7� �1�����2�������F������?G
S lik a 2 . S ta n o v n is tv o 1 9 9 8 .(u tis u c a m a )
3 ,1 6 4
3 ,2 9 1
3 , 6 8 0
3 ,7 9 5
4 , 2 1 0
4 ,4 3 0
4 ,5 7 3
5 ,1 5 5
5 , 3 9 2
5 ,9 7 1
0 2 ,0 0 0 4 ,0 0 0 6 ,0 0 0 8 ,0 0 0
S in g a p u r
U ru g v a j
I rs k a
N o v i Z e la n d
L ib a n o n
N o rv e s k a
H rv a ts k a
F in s k a
S lo v a c k a
Iz ra e l
16
Prema stupnju razvijenosti, mjerenom per capita bruto nacionalnim proizvodom (BNP-om), Hrvatska spada u zemlje s višim srednjim dohotkom. 1998. godine, per capita BNP. ���������������������I�E?0��������'��� ������������������ ������������������������manje nego u Sloveniji i Portugalu (Slika 3).
Izvori: World Bank, World Development Report 1999/2000, i World Development Indicators 2000.
��'����1����� �������������� ����������"�������� ����������&�����. ����������������������"�������������"��������������������'��'�-�������������������������"��������"�����������"������� �"� �7������������"���������������������������� �����"�'���������"�����"�������'����������'�����"���������&����������������������������������"���"���"� 7��"�����������������"��������������������� ��������"��������"����������"����������"��i u srednjem i dugom roku su promjenjive, pa ih razvojna politika mora razmotriti kaoendogene varijable, a ne zapadati u povijesni determinizam.7����'����"��������������������. ����������� � ������ ���"�����"���"���������������� ���������� ����F��� ������6�' ��G���� ���������F�� ������$�1����$���G������ �������"������������������� �����1�������������������������������1����� ������������� ��������. ��������������������'�"�����"�'����F5���'��G�����������������������'�����F������.��'�(��'�����'���G
���������"����'�"�� �������������"����������������������FM�����+��������. �������?000G����'� ������� ������������"����������"�������� ��� ��� ����"�����"&���� �"�� ������'������������ ������������������������� ��"�"����������������������"���������"���&�������&��������&������� ����-���&����������������� ������ ��F ���2. poglavlje programa). U ekonomskom dijelu programa (4. poglavlje), gospodarski razvitak���������������������"�"�����������"�������������"�����������������"��������"���
7����������"����� ������'�����"����"��������������������F?000G�������� �����������"�����������&������ ���������������������������-������������������������"������� ���/H0�'������F���&�������95srednjeeuropskih zemalja u odnosu na zapadnu Europu iznosi još od 1870. oko 40%).
5�����1��������� ����������"��������� �����'������������1� ���������-���&����F)� ��?G M������� ����'����"��������������������������"�� ������������������ �������"�'������nositelji razvojnog procesa, izuzetno visok (preko 20% ukupnog stanovništva na kraju 1999.).����������������� �"������������� �����"�'�-���������������� ������� ������F �������������������� ��G����"����������������9�����. ����������������������������"������"�potrebnima za ekonomski razvoj, ili je uz ovakvu strukturu stanovništva i radne snage�� ��������'��&��������������@�7��� �"�"�����������"�'������'� ���������������������������������������"� ��'��� ��"��������"�� �������� ����������"��������������������������������������'������ ��1� �����������������������������"�������������"���������"�� �����������&������������������� �����������'� 8
9�'�������� ��=���� ������>��������� ������������������������ �������� �"������1�� ���������1������������ ����D0–85% stanovništva, dok u Hrvatskoj na njega otpada tek���� �&������� ��1� ��F���������������� �1�����������-�������&������������������&���������&���������������������G����������B0<������������ ����� ���"�� �����&� 9 Zbog ovakve društvene��&�������������. ��������������� �������������������'�����1����������� ����������� ��������&��&��������������������� ��1� ������� �����"�'�������������"�������������"�
8 Uz konzervativne pretpostavke da je jedna petina umirovljenih radno sposobna, da bi od pola milijuna�������� �����������&��/������������������������"�����������. ���������������������������'����������������te da strukturna nezaposlenost iznosi 7–8% radne snage (tj. 1.5–2% stanovništva), neiskorišteni radni resursi u. �����������������������ID0���������������1������ �1�������������������������������� 9�������'�������������� ������������������� ��'��������4���&�������� ����-���&����"�'������������������ �podataka o primanjima, te rezultata ��'� ����������"�'�-��������������1�������&����1��������������1��������� ���� �������������� ���"�� �����&��"�'���������������������������������-���������1� ��������� �
18
Tablica 1. Socijalna strukturastanoviništva Hrvatske, 1999.
7LVXüD PostoElita 200 4.4
Srednji sloj 700 15.3
Viši profesionalci 200 4.4
Sitni poduzetnici i obrtnici 300 6.6
���1LåL�SURIHVLRQDOFL 200 4.4
5DGQLþND�NODVD 1,500 32.8
Poljoprivrednici 400 8.8
Umirovljenici 950 20.8
Nezaposleni 330 7.2
Ostali 520 11.4
Ukupno 4,570 100.0
Izvor: Malenica (1999).
�� ���"���������������������. ����������"������������ ������� �����'��1�������'�������������������"��������"���-�����"��F�� ������������"�����������"����G ������� �������&����������'���������������������'�'�������� ������������ ��������. ��������������������� izrazito visoku razinu oportunizma—����������'� ����F��������"�����G�����1����������������������������1���� ������������ ���������—te niski stupanj povjerenja u institucije—�����I0<�'� ��������������/AA: ��"�������"����������"������ ����������� ��������"��� ����(Štulhofer, 1997).
6�������� �'���������������������������"����������"�����1� ���������"���"promjenama kroz koje su prošle posljednje dvije generacije—dovoljno je spomenuti pet���� ��F����������������� �����"�����������"�G������������. ������������ �� ������'���� 6��� �������� ��"������������������������������1��������� ������������������������������"� �����������"����������������"������&��������������������"�"��"��� ����������� � �������"������������������������������������1� ��������"����'������"��������"�"�������"����������������� �����"����1������������
Okvir 2. Od koji se društvenih slojeva i klasa danas sastoji hrvatsko društvo?
Zbog Domovinskog rata i brojnih dubokih promjena upolitici, privredi i društvu od 1991. kada je izvršen posljednjipopis stanovništva, postoje samo grube procjene o stanjudruštvene stratifikacije u Hrvatskoj. Prema jednom������ �����F������&���/AAAG��� ��������1� ����������sastoji od šest više ili manje isprofiliranih slojeva (Tablica 1).
,����&�6��������������$� ����" ����������������������������� ���� ���������������������F�� ��������G���� ������"������������� �) ��'�������� �������?00��������������F��&������kraja 1999.), što je otprilike 4½% ukupnog stanovništva.
• Sitni poduzetnici i obrtnici��"� ������"���������velike razlike u materijalnom stanju: neki su se u posljednjih deset godina navodno obogatili, a nekisu—�����"��������'�������������� ���������� ����—poslovno propali;
Poljoprivrednici, ��������������������������������'������ ����������� ��������H:0–I00������������������������������ ������1� ��F���'�������������������G����"�� ��������"�� ������:0�'������ ��������������������� ����������"��� �K����������������&��� �'���&��������������"��������������&��������umirovljenika i onih koji su ostali bez posla nakon što su 25–35 godina radili i stanovali u gradovima ������������ ���������������������� ������1������ ��������&��������������� ���� ����������������
Umirovljenici�FA:0�����������������������?/<�������'������ ��1� �G���nezaposleni�FHH0�������osoba, 7% stanovništva), od kojih su mnogi trajno nezaposleni.
Od pola milijuna ��%�!%����%�"� ��"� �%�5����!������$�"�&���"��������������� ������� ������ �1��manje trajno boravi u inozemstvu.
Posljedica takvog stanja je vrlo raširena siva ekonomija.11���� ��������� �����"��&��������������� ����&���������"������������ ��������������������������������������� �����������pravnog, sudskog i financijskog sistema, infrastrukture, i makroekonomske stabilnosti.12
Ljudski kapital i tehnologija
)��� �����"�'�-����������������. ���������������������������"������������������� ������F����&��?G �)��"����� ������������ �������������� ��������������. ���������D�'������F//<G���'����������"���"���"��F������������"������ �1�"�������"��������"���BI�'�����G �. ���������� �����������������������������������������������'��"� �odabranim zemljama (prosjek za zemlje s višim srednjim dohotkom je godišnji rast od 2.3%),1��������"���������� ����'��� ������������������� ��1� ��FC0 /<����������������������/AD0CAD G������������������� ���� 1����&��������������"����������� �������������"�'�&���
Tablica 2. StanovništvoHrvatska Slovenija 0D DVND ýHãND Portugal Irska ýLOH Urugvaj Hong
ET�����&��� ����������� ��'�������������"�������������������&����������� �����F��������������� ��&������ ����"školama), u postotku BNP-a, podaci za 1996.
10��� ��?0���"������������&�����. �������������������B �"������'�����"�����������������&������������� �����"�'�����������&������ ����'�������������������������������������������F ����.���"�������� ��?000G �5�"�indeksu percepcija o korupciji, koji prikuplja organizacija Transparency International (2000), Hrvatska se 1999.nalazila na 74. mjestu na listi od 99 zemalja, a 2000. na 51. mjestu od 90 zemalja. U donosu na zemlje koje se��"��������� �"���'�� �����. ����������"� ���"���������������������"�"������F6�' ����������'���G��������'�����FE �"�����G��.��'�(��'��F/: G�$�����F/D G�������F/A G��5���'����F?H G����� ������F?D G���� ����FH? G��$�1���FI? G����5�������FIH G 11�)��� ��������"������. ������� �������'����)���F/AAAG������������)���F1997), i Kesner-Škreb (1997).
!���������������� ������"�'�-����������������������� �����������. ��������"�pokazateljima znanja i tehnologije u nekim je segmentima povoljniji. Po broju znanstvenika i����������������. ��������������������'������"�������"����� �����������������'����������� �������������������'������ ������������.��'�(��'������'����F����&��HG ��� ���"�� ������������ ���&��������������������������������� ��������� ��� ����������� �������� �������������������� ���������������� ��������� ��������� ����������������������������"���
Donekle zadovoljava i udio industrijskih proizvoda u ukupnom izvozu, produktivnost u������� ����F�����. ���������������������������� �����"G���������������������������-������"��� ��� ���"���������������������������������������������� �����. ��������nalazi pri dnu ljestvice u odnosu na odabrane zemlje. Situacija u pogledu prijavljenih patenata���������������'��� ���������-������1���������������'�"��������"������ ���������������� �������������������������'��� �9����������������������&����������������"�������"�� �������"������� ���������� ���������'����"�'������������ �������������� ������������1�������������� ��������� ���������� ����'������������������'�������� �����'���������� ����������&��"����'� ������ �������������� ���������� ����'��������
HT�����������������������&�����-����"������������"��������������� ��������� ����� ������� ��������&�����������������75�a; podaci za 1997. ili ranije godine.
7����1������1��������������������� ���������'�'�����"�����������������"��������������"��������� ��������������������'���'���������� ������ ����&�������������"���(interest rate spreadG���"� ����� ������ ����&�������������"�������� ����&���"�����'Ministarstva financija (US Treasuries). Iako se mogu iznijeti prigovori na te mjere (vidi npr.,(������/AADG���������������'�����"��������������������������������"����� �����������"� �������"����1����������� ��� ������������� ���������"��������"�'���'�������������������'����'�����������������������'�������'� ���������� ������������ �������"�������� �������'���1�� ��-����&��������������������������������������-�&���
(������������'��� ����&��+���������. �����������������������������������"� �špekulativnih i prihvatljivih oblika ulaganja (Tablica 4). U odnosu na obveznice zemalja koje�����"��������� �"���'�� ������ �������� ����&���������������'���� �5��������������"����������������� ����������'���� �������������� ����&��� ��������������������'��&������ocjenjivanje kreditnog rejtinga smatraju “zrelim” financijskim ulaganjima (investment grade).
Baa3 Obveznice srednjeg kreditnog boniteta.Sigurnost naplate kamata i glavnice za sada jeadekvatna, ali u dugom roku neki elementisigurnosti naplate mogu nedostajati ili mogubiti nepouzdani. Takve obveznice nemajuosobine vrlo kvalitetnih oblika ulaganja, a"�'�������"������1�������� ���������� ������H��������������� ����&����������������� �'kreditnog ranga.
Viši rang: Singapur (Aa1);Hong Kong i Slovenija (A3);�� ������$�1����5��������$����F���/G4�(�����F���?GIsti rang: Malezija, Meksiko,Tajland, Urugvaj �9��"�%$����� ������(�����Filipini (Ba1); Argentina,Turska i Libanon (B1)
Standard andPoor’s
Sistem rejtinga:AAA, AA, ABBB, BB, BCCC, CCR, SD, D
Viši rang: Singapur (AAA);Irska (AA+); Portugal (AA);Slovenija i Hong Kong (A);$�1�����$����F#�G4��� ������Poljska (BBB+)Isti rang��3'������K����Afrika, Tajland, Urugvaj �9��"�%$����� ��������������(BB+); Argentina i Indija (BB)
Fitch IBCA
Sistem rejtinga:AAA, AA, ABBB, BB, BCCC, CC, CDDD, DD, D
BB+ %�������� �����' �5�������"�'��������������������������'���������������������� �������� ������������"�������"����4�"� ���"�posoje poslovne i financijske alternative zapodmirivanje obaveza. Obveznice u ovomrangu nemaju osobine “zrelih” ulaganja. Znak��������������������������'������'����"dijelu ovog rejtinga.
Viši rang: Irska (AAA);Singapur (AA+); Portugal(AA); Hong Kong (A+);��� ������F#G4�$����F#�G4�� ������$�1�����5������(BBB+); Urugvaj (BBB-)Isti rang����� ������K����Afrika, Meksiko, Indija �9��"�%$: Argentina (BB)
�������"����'���������������"�?000 �F���/;–2 postotna poena, sa preko 5 postotnih poenau 1999.), kreditni raspon od sredine travnja u neprekidnom porastu, i krajem listopada iznosioje oko 2¼–?;��������������� �������������� ���� ������ �����������'����������'�� �����������������������"�����������-������������������������ ��������������������������&���makroekonomske i razvojne politike (Fitch IBCA, 2000).
6��������������������"�������������"��������� ����&�������������������� ����������������"����������������������������������"���������"�������������"���� �1����'����� �������� ����&��F������:G �9�'�"������"�����1�� ��-����&���������"� �������"���1�������������� �������������������������"��������'�"��� �������"��������"��������������������������"��������"��������������������"���"���"�������������� ��������������������� ������������. ������ ����'������������"������������������������ ��������������od stabilne makroekonomske politike vrlo brzo odrazilo na raspon kamata i imalo bi trajne��������&�������������. ���������"� �������"����1����������� �9� �����������'����������������1����������� ���������'����/0�"���������������� ���������������������"����'��������� ��� ������������'�����/00�"��������������'���1�����1������'��� ��?0<�&���������''���1���'����������������� ��������������'��� ������ �&��'���1���'�����������znanost i tehnologiju.
5������ ����������������������� ��������-���������-��������L�-�������������1��������'������� ��������&���� ���"���L. ���������������������������"��� ���"��F����&��:G 5���������-���������-����������������������������� �������������� �� �����'������������������������������ ����&�������������&���� ���������� ����� �. ������"� ���������"��"���"���"������������������ ���������F� �'��??<��95����������������������"�����H0CH:<��95��������������"��� ���"�G����������������� ����'����������������"investicijama (60% u usporedbi s prosjekom od 88% za zemlje s višim srednjim dohotkom), i��� �1��������������'������������FIH<���������������������"����HD<������"����)3N9��i 18% za zemlje u razvoju (Tanzi i Zee, 2000).
Slika 4. Raspon kamata izm. obveznica RH i SAD, 20001
1.2
1.7
2.2
2.7
3.2
3.7
31.1
2.19
99
14.0
1.20
00
28.0
1.20
00
11.0
2.20
00
25.0
2.20
00
10.0
3.20
00
24.0
3.20
00
07.0
4.20
00
21.0
4.20
00
05.0
5.20
00
19.0
5.20
00
02.0
6.20
00
16.0
6.20
00
30.0
6.20
00
14.0
7.20
00
28.0
7.20
00
11.0
8.20
00
25.0
8.20
00
08.0
9.20
00
22.0
9.20
00
06.1
0.20
00
20.1
0.20
00
100
post
otni
h to
caka
1/ Euro obveznica RH izdana 12.02.97. s dospijecem 12.02.02. i odgovarajuca obveznica US Treasury.Izvor: Datastream.
24
100
200
300
400
100
200
300
400Korea MalaysiaThailand
200
300
400
500
600
700
200
300
400
500
600
700ArgentinaBrazil Chile Mexico
0
100
200
300
400
500
0
100
200
300
400
500
January February March April May June July August September
Croatia Czech RepublicHungary Poland
Slika 5
January-September 2000
* Over benchmark US Treasury bonds; in basis points.
Bond spreads *
25
Niska stopa investiranja tokom dugog razdoblja, uz mali udio privatnog sektora i���� �"���� ���������������������������������������������������"��������������� ������proizvodne tehnologije.15������ ����������&�������������� ����&�����'�������'� � �����radovi zastupljeni sa 55–60%, a oprema sa svega 40% ukupne vrijednosti. Za ilustraciju,ulaganje u opremu u SAD tokom posljednjih pet godina iznosilo je u prosjeku 73% ukupnihinvesticija privatnog sektora. Još više zabrinjava nerazvijenost i neefikasnost financijskogsektora: udio kredita privatnom sektoru u Hrvatskoj iznosio je 1998. svega 40% BDP-a dok je���� �������"���"���"������������/00<����� �1�4����� �"��������������"� ������ ��������� ������"��������������������//�������������������������������?CH������������������ �����razvijenih i zemalja u razvoju.
Tablica 5. Infrastruktura, investicije i institucijeHrvatska Slovenija 0D DVND ýHãND Portugal Irska ýLOH Urugvaj Hong
7��������������������������� �����������������1�����. �����������&���������� ������ ��������� �5�"���������������������������. ���������/AA0 �'������������������/D mjestu u svijetu, a 1998. na 33. mjestu (World Turism Organization, 2000). Prema prihodima�������������������. ��������1������ ���������"� ��������������������������"���"���"��Hrvatska se 1998. nalazila na 17. mjestu u svijetu sa 665 dolara prihoda po stranom turistu, a 15�6�����������������������'������������� ��� ������������������� ������������� ���������������"������� ���������������������� ��"���������"����� ���� ����&���������� ���������������� ��������������������
26
��3������������A �"������������������������ ��������������#��������%�����������*������Francuske (Slika 6).16 Iz ovih podataka proizlazi da ekonomski potencijal hrvatskog turizma u� ������"���"���"����������������� ��� ���"����'�1����������������'���������������������"������������������1����������&������'�����'��� ��� �9�����������������������������������jedna zemlja nije postala razvijena tako da je razvijala turizam nego upravo obrnuto: što jeprivreda bila razvijenija, to se je više razvijao i ekonomski potencijal turizma (vidi Sinclair,1998).
16����������������. ���������������������������������������1��������������������������'����������� ���������� ������������������'�����&������������������������������������"����������&����������� ��� ������������Hrvatske po ovom kriteriju ne bi trebao biti pretjeran.
Slika 6. Prihodi po stranom turistu, 1998.
1,76
0
1,53
6
1,38
6
995
917
880
878
872
871
855
815
763
757
740
728
717
665
645
627
580
567
536
503
498
487
471
442
427
412
412
330
234
228
0
200
400
600
800
1,000
1,200
1,400
1,600
1,800
2,000
(32)
Aus
tralija
(3) S
AD
(31)
J. K
orej
a
(10)
Nje
mac
ka
(24)
Sin
gapu
r
(22)
Bel
gija
(28)
Indo
nezi
ja
(19)
Tur
ska
(21)
Ukr
ajin
a
(4) I
talija
(5) V
el. B
ritan
ija
(26)
Bra
zil
(20)
Taj
land
(17)
Hon
g Ko
ng
(18)
Niz
ozem
ska
(16)
Svi
cars
ka
(33)
Hrv
atsk
a
(9) A
ustri
ja
(2) S
panj
olsk
a
(30)
Mak
ao
(15)
Grc
ka
(23)
Irsk
a
(6) K
ina
(8) K
anad
a
(29)
Nor
vesk
a
(14)
Por
tuga
l
(25)
Mal
ezija
(1) F
ranc
uska
(12)
Rus
ija
(7) M
eksi
ko
(27)
Tun
is
(13)
Mad
jars
ka
(11)
Ces
ka
USD
Izvor: World Tourism Organization (2000).Brojke ispred imena zemalja oznacavaju rang prema turistickoj posjecenosti.
9�����"���������1���������������� ����������� �� �"������"�����������"��'������"��"�������������"����������� ��������� ���������'��?/ ��������� ����'������������� ��"�����'�� ����"�����&������"�������������"���������'"�����"��������������1����������������������1������������������������"��������"������������������ ����strukturu. Premda relativno recentna, ta ekonomska paradigma ne spada više u domenu�����"�������'��������� ��������������������������� ��������'���� ���
Nova ekonomska paradigma
Pojam nove ekonomske paradigme opisuje bitno nove karakteristike privrednog ciklusa������������"�#"�����"�9�� �"����������������������'������F �����������+��� ��������-9�������/AAAG �������������������������'���� ����������������F�����������������'��� ��'���1����������������95������������������������"�� ������/AA/ G�� ��������������������� ����'������F���/;<��������"��� ���������'���������I;–5% u 1998–2000.), pad���������������F��������E;<��������"�/AA0�������������I<���?000 G����L����������'rasta i pada nezaposlenosti—vrlo niski rast cijena (1¾%–2¼% u razdoblju 1995–2000.).
Prema “staroj” (makro)ekonomskoj paradigmi koju je razradio Edmund Phelps (1994)������� ��������������� ���������"����������������1������&��������������� ��������-��&����������������������������������'�����'�������� ������������������������������������svoje “prirodne” razine, tzv. razine nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju (nonacceleratinginflation rate of unemployment, Nairu).17�)��� ������������������������������-��&����������vrijeme kada privreda vrlo brzo raste stoga predstavlja jedan novi fenomen, koji dominantnaekonomska teorija još nije u potpunosti objasnila.
)���1������������������������� �������� �1�������������� ���������������� �����'urbrzanja rasta produktivnosti (Sichel i Oliner, 2000). Ukupna faktorska produktivnost�"�������� ����F�������������������� ���G�����������"� ��/ABHCA: �'���1���"������"����/ IC/ E< ��� ���"��������/AA: ����������'���1���������������������� ���������������na 2.6%, u drugoj polovici 1999. na 4%, a u 2000. na preko 5%. To ubrzanje pripisano je u��� �����"����������"��� ����������� ����'������������"������������-�"�&���������"�����&���������"�������������������"���"�'��������������"����������1�� ����� ����������"��&���������� ��� �7��"������ ����������� ����������'������������������������������������������������ �����������1�� �����������������"�'����'��������������� �����"�1�������1����"�'����������������"������������������ ����������� �����'��� ������ ���������"�������������"����������1�� ������ ����� �(����������������� ���-�"�&�������������'�������"��������"���������������������� �����������������"�������neizvjesnosti kao svojevrsne suprotnosti znanja.
���������������1����������� �����������������"����������1�� ������ ���������� ���������������������� ����������'��� ����������������1�� ������1����������������#9����������������������� ���������� ��� ����������������� �5������ &��������'�����1������������na zapošljavanje i na otpuštanje novih radnika. Istovremeno došlo je i do promjena u��"�����&���������� �5��������'��� ��� �'���� ���������������������������������(performance based compensationG����"����������������� ���������� ��� ������������������������� ����1������������������������&�����������&������������������������������ �7�������������������������������1�� ���������"�'��� ������ �����������������&�����
17 Za osvrt na hrvatskom, vidi Mihaljek, 1984.
28
(����������'������"������ �"�����'��������� ����������������������1�� �7�����1���� ����������'�����������������&�����'����� ������&�������� ����&���������"��������'����������1���-������������ �����������&����������� ������������������� ��� ����&��������� ��������������������"���'���������1������������1�����'�����"������������������� ��� ������������ �����"� �7����&���������� �����������"�������-��������������������"������������������������������������ ���������������������������������� �7����������������produktivnost, proizvodnja, i zaposlenost, a cijene ne rastu.
��������������� �����������"� ���"��������������'������� � �*� �����"�����središnje banke Alan Greenspan (2000) upozorio je u više navrata da brzi rast produktivnost�� ������������"��������'���������'�'���������������������������'�'����������� �����������"����"� ���"���������� �����������������-��&����&���������� � ��������&��������malo, nego na inflaciji cijena dionica i drugih oblika imovine (asset inflation). Tradicionalne"������-��&����������������������1������&������FN5�G����� ������������������-��&������"�indirektno, preko tzv. efekta imovine (wealth effectG �3"�������������� ������� ����������� ����������� ������ �����������"� ������ ��� �������������1�������:CE�&���� ���������������������'������"����1��������������������� ����"���� �������"��� �7��"������"���&��������������-��&����������"�����������1�����������'�� ��"� ������������������������"�����������������"������������� ������������������-��&���� ����������-����&�������"� ����koja je za ekonomsku teoriju i politiku još uvijek enigma.
5�������������� ���������'���� 1���������'� � ������ �����'"�������� ��������1� ��� �������������"��������������� ������������-����&�����"����1��"� �7������ �����&���������-����&������������������"����������� �1��"�'������ �������������������������vezanih uz nove tehnologije poput interneta. U takvim uvjetima, odluke o investiranju�������������������������1����������������������"��������1�"����� ����"� ����'�������������������:CE�'��������1������������'���������� �������������"���� ����������'���������7����V���������-����&����������"�������������'����������Fventure capital), izdavanjaobveznica korporacija (corporate bondsG�������������� �������������������'����������Finitialpublic offerings, IPOs). Istovremeno, aktivnost na burzama tradicionalnih industrija rasteznatno sporije, a udio bankarskih kredita u cjelokupnim izvorima financiranja je u opadanju.
6������������?CH�'������������������������ ��������������������"� ���"��1�����������"���"�kontinentalno-europske tradicije i JapanuF����&��EG �!��'� ���'���'�������������������� ������������������ ��"&������������������������������������'���������'�-����&����������"����1��kapitala, sve više dolazi do pucanja����&�������������� ������"� ������������������ �5���� ������������������������'��������&�������1�������������drugih banaka restrukturirati svojeposlovanje i smanjiti teret neprofitabilnih������ ������������ �������������������������'��F�� ���������'� � ������-�"��Holzmann���7��"�������������keiretsusistema u Japanu, restrukturiranje industrijskih konglomerata chaebol-a u Koreji). S drugestrane, i komitenti banaka moraju restrukturirati svoje poslovanje: banke ne mogu višefinancirati njihove potrebe automatski, nego samo ako je kreditni odnos za banke unosan. Topodrazumijave odobravanje kredita na osnovi rigorozne analize rizika a ne na temelju��'������������ ���� ��� �7�������������������������������� ���-�&������� ���-����&������������ �1�����"�'�������������������� �����������������������1�"�����������������"�������=�����>���������������1����� �K�������������������������&����������� ������������� ������������ ��������������������������� ���� ������������'�������"�������������� ������� �������postaju novi vlasnici. Profitabilnost kao glavni poslovni �"������ �������������������������"���������������������"������� ����"��������������� ������������ ������"�����1�����1 �1������������ ������&�����������������1��������������������1�����������
Industrijska struktura i organizacija proizvodnje
7�'��������������������� �����������"����������������������&��������������društvenog proizvoda. Revolucija u primjeni informacijske tehnologije dala je novi poticaj'��������&���������"�������� ������������������������������"�����������������1� ���'proizvoda u industrijski razvijenim i najnaprednijim zemljama u razvoju. Udio novih sektoraproizvodnje (tzv. TMT sektor—tehnologija, mediji, telekomunikacije) i financijskih usluga u��1� ���"����� �������������������������1�������&���������'����F'� � ����� �����������������������������&���G ��������� ������ �"��� �����������������"������������duboka i ireverzibilna kao i utjecaj industrijske revolucije na sekularni pad udjela������� ��������1� ���"����� ��������"�/A ����������"�?0 ��������� �6������ ��������������������� ����� ���������"���"������ ������������"������������� ������1������ �����������������������������:I<����1�������������&���4��������������"�����"�����"����HA<�����������"�������������������3��������/D<�F�����?000�G
*��'�-�����'�����&�������� ���������� �����"���������������&���"��������1��'�� ��� �+�� ��������1�������������F������PliveG����"������� �1����"�����������������"vlasnicima, lokalnoj proizvodnji i lokalnim inputima. I dok prenošenje proizvodnje u zemlje s��-������"�����"����'�"����������"�����"����"��"������� �����'���� ������F����������"�������1���������� ����������&����������������-�"�����������������'����������#����������'���1����-�"�����������(���G���� ����"�����&�������������'�����"�'������������������&���(outsourcingG����������������������F�� ��������&������"�������� ����������'� ���� ����
30
����&������������ ���������������������#9����������#"�������������K�������.��'�(��'����Singapura u Kinu i Maleziju).18�6����������������������'�������"� ���"��� �� �1��������������������&���������������������������������������������&��� �7��������������"��������� ��������������-�J�������������������������"����������������F�����-����������������bankarstva); proizvodnja brodova i brodske opreme na lokacijama u više zemalja uzkoordinaciju iz jednog centra; novi trendovi u modnoj industriji (vidi Okvir 3), a postoje i��"������������'���������� ���������� ����'����������������&�����"���"���"�������"�������������������� ���� 19
7�������1������ ����������� � ����������������������'�����������"�������!������1���������Galicije.20�!���� ������������������� ������ ����������������&��� �����I00��'� ���������"�� �������1��je u modnoj industriji do nedavno bilo nezamislivo: �� ��"�������������������������� ����� ����?CHmjeseca u skladu s promjenama godišnjih doba. 7����1� �1�������� �������1��������� ������!�����"�������� ������������'������������������������������������������������ �'�������������������� �"��������������������"��������������������-�������������� � �������������������1������AC/?mjeseci. Zara osim toga ne proizvodi dvije do tri stotine raznih proizvoda konfekcije svake godine,��'�� �1���������������������W
Zara je taj nevjerojatni skok u produktivnosti ostvarila kombinacijom najsuvremenije�������'�������������������'�����&���������� ���������������&�������� ��� ��������������dizajniraju se na kompjuterima u jednom centru u Španjolskoj. Tkanine zatim kroje i boje industrijski��������?H� ����������"���������� ���&����%���������� �%� ������������ 1������������������"����������&����*���&��������� ���"�5���'�������������������������� ����������������������������� ����� �� ������ ���������������������������'�������'�������1������� 1���"���������A��� 5���� � ��!���������� ����&�������� �"�� ������� ������ ������������������� ��1�� ��������������&�������%�������������"��������� �"��������"�����&�������������'����1���"�1��������������1�������'� �������1�������������"�'������ �!��'���� ���'�����&��������� ������!��������� ����&������������� �������������� ������ �������� ��������� �'��/:����� �5������������"������������� �����"��'�"��'������������"�������������������������������1���
6�����������������������"�������������������������'��������'� ����1��"�� ������ ���������1��������'��������������� ���������������� �"���"�����"��'�����&�����"����������1������ ��� �)���������'������������������'����'���������'��� �����. ���������������&��������3�������������-�"�������� ����������������������������&��������promjena u cilju rješavanja raširenog problema nezaposlenosti. Stoga bi bilo������������ ���'������ �������� ����. ����������������&�������"�"����������� ��� �1������� ������������������ ��������������������������������� ���"������7��"��������stvaralac tog kontinentalno-europskog modela i sama odbacuje balast institucija poput�'�����������1�������������'���"� ������'� �����1� ������������������������������ ���ugovora, bilo bi zaista štetno da Hrvatska svoj oskudni razvojni potencijal rasipa na��'� � ���������������� 1� ������������&������������ ���"�� �����'�����
18�3����"������ ���������F�� �)X+�������Q�����"�����?000G������������� ���"� ����'��������&������1� ��������������'�����"�����������/E ����������F��������� �����"���������� ���������������G���������"����������/A ����������F1��������������&�G 19�7� �����'��������������� ��"�&�����"������������������1�� ������ ������������������������������������� ��������������������������� ���������� ���������+���������������� �����������������"������� �������������proizvode i montiraju u SAD (Hofheinz, 2000).20�) ����� ������"����������"���������K�"�������J��&��'�F?000G
31
V. ŠTO PODUZETI I KAKO TO OSTVARITI?
����:�%������"��!�&%�� �"���$�&�
�"�������� ����������������� ���������������������&����������������������������'�����. �������������������� ������� ����� ������������&������������������� ����������'����"���korisititi brojna iskustva drugih zemalja, i ne mora eksperimentirati primjenom bitno novih"�������� ����������� ���������1��������������������1�������������������������"���"������ �������"�������������������������������������������&�����"��� ���"����������������������'����� Štoviše, Hrvatska ima dovoljno loših iskustava iz vlastite povijesti da bude izuzetno opreznaprema bilo kakvom idiosinkratskom modelu razvoja.21�9�'�"������"���������'� �����pitanja Što poduzeti? i Kako to ostvariti?�����������������������������'�"������������������glavna ������������������������ ��������������� ����������'��������������� ����������� ������������������"�������������&������������'�"�'�������1���� �) ����'�� �������'������1� ����������������������������������������������-����������� ��������������������������� ���������������� ����������'������"�������� ������������������������������������"���'��� ������ ����������&������������������ �����'�'�������� ����� ����������� ������������ ������������������������������������ �������������"��� �)�����"�������������������"�����@
Odrediti jasan i prepoznatljiv razvojni cilj
Sastavni dio razvojne strategije je jasno zacrtani ostvarivi cilj ekonomskog razvoja. U�����'�����������"�����&�������������� ����������������������"��������"�������"����� ��� ����������������'����&��������� ��1� ������������������� ��������������&�������-������&���� ��������=������1������ ���������� ���>�����=�������������������� ����'�������� ���������"�����1��� ����">�"�'���������������������� �������������������&���������'�� ��� �6����1������ �����'� ����� ������ �������� ����� ������"���������1�� �"��� ��������������'����'���������� �"�������������������"����������������������� ���mjeri realnim per capita društvenim proizvodom. Jedan jednostavno definiran i prepoznatljiv�� �����&�������'�����"�'���������� ���������������'����&��������������. ��������������10–/:�'����� ��������"���� ���������'�����������������"���'�� ������������������������koliko je taj cilj ostvariv i kakve su njegove implikacije za glavne makroekonomske agregate.)��� ������������������������ �������������&�������95����"��&������������� �� �&����. ���������������/0C/:�'������"��������'��������������&�����������������&�&��8/0�000������� ������������'���1������������������:CE<��1��������������� ����� ��������������� ������. �������������������������"��������� ���
�������"�������������3�������������� ������/ABH ��� �������������'���������������"�����F��������-��������G����� ������������&���������"��� ���������'�������������� ��������1� �����������������������"������"�"�� ���������������������������'������korupcije, i bezperspektivnosti koji danas prevladavaju i u Hrvatskoj (Kempe, 2000).$����� �"���36���������"�������������������������������. ������—nezaposlenost bi se�� �"����"��������� �����—i hrvatska vlada morala bi još uvijek voditi vlastitu razvojnu iekonomsku politiku. U takvoj situaciji, bilo bi mudrije zasnovati razvojnu strategiju na cilju�������� �������������&�������������������������"������������������ �"���36������ �������� ����������� ����-������������������&������������ �����"������ �������������
Jedan od leitmotiva ovoga rada jest da transparentnost i jednakost pristupa razvojnim"�'�������"�—a ne industrijska politika—trebaju postati prioriteti razvojne orijentacije. Taj������������"������������"�������������������������
Osnivanjem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) bitno su se izmijenila pravila igre��"� ����������'� �����. ������ �1�����-�"������� ����������"�'�������������������"����K�������K�����(��������� ����������&�������"������� �����������������������������'����� ������������&����������1��"��� ��������������� �������� ����������'� �M�����poticajnih mjera koje su spomenute zemlje koristile pred tridesetak godina (poput minimalnog���������"�������"���������������������1�&��&��������������������������G��������1��������WTO-a. Osim toga, Hrvatska objektivno nema superiorni administrativni i institucionalni����&�������������������� � �����&��������"������������������������������������������������������� ���������&�����������������"���������������������������-����������'����������������������� ������ ����������� ����F��������������G���� �����������&���K�������K������(��������� ����F ����9������G
• Da je stvaranje “nacionalnih ša"�����>���"���������������������������'�1����� �����������&���������������������1���������� �������&��������� �������������������������3���� 6�5���������$�1��������� �������'�� ��������������������������-�"�&�������&�������������denovo��� �������������� �"�����������������������������������'� ������������������ ��������������������������������� ���������&������"��F ����9������G ��� ��"��������������������������� ����"�'�������������������� �����������-���������������������'�����&������� ������������1��� ����������� �7��������������������������������������� �������������������� �������� ��������������������������"����������'���������"�������1������������'�������1������ �%���������������������� ����� ���������������������� ��������������������������������"�����������1����"�����������������������"�����������"�����������&������ ��������������"������1��"�������"� �9�'�"������"���������"������������������-�"�&�������&������ ������������'���&������"��������1��������������&���� ������trgovine i stranih investicija, a ne preko direktne i indirektne zaštite tradicionalnih industrija.
Zbog naglašenog partikularizma u hrvatskom društvu i privredi (vidi II. poglavlje),� ����-� �������������������������������'�������-�������������1� ���������� ����"���ciljanih mjera ekonomske politike dovelo bi do produbljivanja nepovjerenja u društvu i��&���� ������� �����������&������������������"�� � �"��������������������&����������� � ��������������������������������������������������������� �������� �������'�������1�������� ��"����� ������������1��������������� �������� ������ ������ ��� 22
K������������ ������ �����������������&�������� �"���� jest da se hrvatska privredamora prilagoditi globalnim privrednim i financijskim kretanjima i prihvatiti ekonomske�"�����&������ ���������'������������������ ����� ����������������� �����"�����"����������������������������'��������1���������������� ������������������� ������������ ���������1����������'���-����&�������� ����&���������������������1���������������������������� ���������������������� �����"���"���"��������7��"�������K���������������������� ���'�����&��������������1����������'��������������� ����"�'�������&����������1��
)���������� �������������������������1���� ���&������ ��������������������"���������"��������&�������"����� ����������������� ����������� �����"�����&����������-�"�&��������������'������������������� ������"�'��������'��'�-�������&�������&�����proizvodnji roba i usluga (vidi IV. poglavlje), pa danas ni najrazvijenije privrede više neproizvode sve “od igle do lokomotive”. Isto tako, gotovo i nema industrijskih proizvoda i��"�&������������'����������"�'���-����������� �������������� ��F������������G������"������"������� �6���� �"�� ����"������&������"����� ���������������"������� �1���"������ �������&������������������������������������������ �������'��� �������������"������������ ����F�� ������������������������"������������������������'��������G������������������� ������ ����'���&����F�� ������ ��������������������������'��������������G ����'���� ��������������������������� ���������&�����&�����������������������������spominjanih “nacionalnih industrija” Hrvatske—brodogradnje, strojogradnje, pomorstva,����"�L��"���������� � �9�"������������������������������������u svim sektorima�������� ������"������� �������������1��"������"���������"��������������'�������������� �"��������&�������������"������1���������'�"����1��"��������������������������� ���������� ������������������� �5�"������ ��������������� ��������� �������� ��relativno low tech������������������ ����������������������� ������'� � �����"������� ����i bez velikih investicija, ali ne bez specijalizacije i dobre organizacije, pomognute primjenomstandardne informacijske tehnologije.
Komparativne prednosti u tradicionalnom smislu danas postoje samo za mali broj���� ����������'�����&�-������'��'�-��������������������������������������������� �����npr. neki poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, neki segmenti turizma, modni artikli,umjetnine, kulturne djelatnosti, i sl. Da bi se potaknula bolja ponuda takvih proizvoda,potrebno je daleko više investirati u kvalitetu i marketing. Tome najviše doprinosi���������������� ��� ���������'���&�����������������"�����������&����������� �'�����������������������F�����1��������������������G��� �������� ������������������������������&�������� ����������'� �7���������������������� ���&�������� �������"������"������samo na tako uskim segmentima proizvodnje.
Smanjivanje nezaposlenosti sasvim sigurno mora biti i ostati jedan od prioriteta�� ����������'��� �7����"������"����������������������������������� ����������������������������������������������������������������"����� ���"��������"����� ����������������=� �������>���������� �nonaccelerating-inflation rate of unemployment ��1����&���������������������������������� �6�. ������������������������������"���������������������������������������������������������&���������������������?/<�����������"��"� ���������� �����"���������"�������&����������������������/?< �7���������"�����������������"����"���������������&�����������"����"� �"�����"���"���"�������������������� ������������������������ �)��"���'����"�������������� ������������"���������������������������������������1����"����������� �����-��������������������������������������
Analizu pitanja ������ ��������������"����������������������"����������1��������Hrvatskoj vrlo kruto: prevladavaju kolektivni ugovori, fiksni troškovi zapošljavanja i����1������������� ������ �����������1� �1���������������������������� &�������������� ���"���������"������� �+�����������"������������������� &�������������� �����������������stoga je izuzetno visok, pa se nova radna mjesta rijetko otvaraju. Poslodavce se umjesto toga��������������1��� ���������������� �"�����'� ����������������������������� �������������������������������������" �������������'� ��"��������������������������������� ��������������������� ���������������� ������������������������������ ������� ���"�����1���"�����"����������������� ������������ �L�������"���� ��������������������� ����L���'����������������������� �6�����������������"���'���� ��� ���������������"������������Fcapital-labor ratioG��1�������������������� �������"������ ��"�&�����"��������������������� �������������� ���������. ������������������������ �������F����� �steady state putanji rasta) radno-intenzivne tehnologije trebale koristiti više nego kapitalno-intenzivne tehnologije.Istovremeno se, zbog toga što zaposleni godinama ostaju na istim radnim mjestima, znatno���� ����"�'���������� �������������������� ��������������������'��� �#����'�������'����������������������������� �������������"���������������� � ���������� ��������� ���"������������������1������������'����� ���������� ��������������������
!������������������1��� �������������������"�������-�������� ������������1�� ������osobito troškove mirovinskog osiguranja i pretjerano visoki stupanj socijalne zaštite radnika,koji štiti zaposlene (insidere) na uštrb nezaposlenih (outsidera). Ovaj insider-outsider problem�������������� �"��� ���"��������"�����"��������� �� �"����� �����������������"��������'����������������������������"��� ���"�����������7��"��������������������������� �� ����������������������������� ������'� ����������"���� �������"�����������i u Hrvatskoj. Makroekonomske posljedice tog problema vrlo su nepovoljne: empirijska
35
������ ���������������� ��������"���"��)3N9����1% ���������������������������1� ���"����� ������ ��� �������������������������������������0 0:<�F*���������Mauro, 1999). Ako pretpostavimo da ta relacija vrijedi za Hrvatsku, te da se zbog fiskalne���������&����"�'��"�����������"����������������������������������������������?0<��95���onda bi njihovo smanjenje za 5% (sa 20% BDP-a na 19%) moglo doprinijeti stvaranju 6,500radnih mjesta godišnje.
Prepreke za porast zaposlenosti koje nastaju zbog kolektivnih ugovora nešto su��'����������� �K�����������1�����������1������������������Plive���������������������1��kapitala, roba, i usluga na globalnoj razini, tako se moraju natjecati i za proizvodne inpute na'�������������� ������� ���� �������������������������� ������������������������������'����������������� �������"���"���"��F�#9� ���'�����"������1��� ������-�"�����������������+�����������"�����������. �����G����������&����� �'����������������������������������&�����"��� ���"� �5� ���������������� �������������������"�'������� ����"������'���1������������ ���'����������� ��"��'� ��"� �2�'��������������� ����������������� ���������������� ������������� �������������������������������� �������"�����������"���"��������"�������������F �����M ���'�� ���G �6�� ������ ���������'� � �����Fperformancebased compensationG���������������������������1�� ���������������-��&������������produktivnosti i pad nezaposlenosti u SAD-u, Irskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Finskoj i�����"��������&���������� �������"�'�����"� �7���������"�����7��"����������'�"�� ���"��'������ ���� ����������� ����'� ��L������������. �����L��������������������������������������"�������� ������������� ������-��&�����1����'����� ������������������dobiti pa time i privrednih investicija i zaposlenosti.
) �������������� ��������������������������� ����������'�������������������proanalizirati, npr. pitanja reforme mirovinskog, zdravstvenog i invalidskog osiguranja, te���'���������� ����������������������F����������������������� ����������������"�������G �6� �"����������������"� ���"���'����������������������"�������=�����">������ ��� ��������������. ����������� ��������"��� �����'�������'�������������������"������������" ���������������������������'����. ���������������������&������"���"���"��������"poslodavcima zbog visokih fiksnih troškova zapošljavanja i otpuštanja radnika, te zbog �����������������1�� ���������������������������"������������1�������������������. ������ �1����'������ �������$�1�������5������� 23
3 ����������� �� �&�������������������������������"���� �����������������������������bi promijenila te odnose: nakon jednokratnog pojeftinjenja rada, za strane bi poslodavcespomenuti troškovi i dalje bili previsoki u odnosu na nadnice, rizik zapošljavanja novih������������������������ ��������� �!����"����������� &�L�������������������������� ������"������������'�������1�������������������������� �������'����������������"�� �������� ����"����� �������������1�� �L�� �� �&������������������"�������������&���������trošak rada i dalje bi bio visok, a rizik otvaranja novih radnih mjesta ne bi se smanjio. S drugestrane, kad bi se smanjili troškovi zapošljavanja i otpuštanja radnika, provela mirovinskareforma tako da trošak financiranja nesrazmjerno velikog broja umirovljenika ne snose samo�����������������������������1�� ����� �� ���'����'����������&����������������stanovništvo, ukupni troškovi rada znatno bi se smanjiti. Time bi se i bez smanjivanja neto�������"�������&�������������������� &���1������������������������ �������� ���������"������������������������������������� �7��������������1�� �������������������'��� �������1��� �����"���������������� ��������������������1���������������������&������ ��
����������������'��� �������� �������� ����� ���'�����"������ ���"������������ ���reforme sistema socijalnog osiguranja i tako smanjile nekad vrlo visok porezni teret pozaposlenom: Irskoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Kanadi, SAD, te od nedavno u Poljskoj i�� �����
6�� �"��������������������� ������������'�����������"��������������'�����"���� ������������������L����� �������"���������������������� �������� ���������� �����-����&��������� ���������� ����&��� �����������'���� �"�������������������������"���� ��neodgovoran—����������������������� ��=�� �>��� ������'������������'������� ����1�������'� ��� �)��"���'�����������"����� �������������������������������"���� ����&�������������������������������'��� �������������� ���������������������������������"������1 �1������� ����������� ���&����������������������������������������1� �1�����������poslodavce da rad supstituiraju kapitalno intenzivnim tehnologijama, što bi hrvatsku privredu��"����&�"��������������1�������1���� ������������'�������� ��������������������
• (�������&�������������������"����1�����������������������������-����&�����������"�������"�'��� ������� ��1� �����1������������������� �����������������investiranje i rast zaposlenosti, umjesto u neproduktivnu potrošnju (npr. u automobile);
• ����1����"�'������������ ��������"�����"����"��������"���������������� ���������"�"�����"������������ ��������������� ����&������� ����"����1��������grubim metodama poput promjene obaveznih rezervi banaka;
�� ��������� ���������� ����-����&����������1�����'���������'��� ����������������������������������������������������������� �+�������� �����'�������������������������koje nisu sanirale svoje poslovanje ne samo da “oduzimaju” agregatnu štednju drugim,������� ����"�������"���� �������'��������� ������������ �����������������������"���� �����"��������������������������� ������� �� �6��������1����������������������u Hrvatskoj u proteklih deset godina procijenjen je na otprilike 25% BDP-a (Škreb, 2000), što����� � ��������I;�'���1���"������F��"������'G��95������:<�'���1��� ����������������������� �������� ������ ���"�������"�-����&�����������"������������1�� ������&���
37
��������'������"�� ������������� ����������1�� ����������������������� �7�����"����1����������������������������� �����1���������������������� �������������������������������������������� �������������������������� ������������������������������������ ��������������������������������������1������������������������������������&����������otprilike 6 godina privrednog rasta po stopi od 5% godišnje (tj., oko 35% BDP-a). Potrebno����"� ���"����'���������������� ��������������1�� ��������� �����������������&������"������������������������������&���"��� ��������� ���� 1��-����������� ���������������1���7������������K�'���� ��������'���'�����7������������. ������/AA? ������������������ ������� �����1�������'� �������� �����'�����������������H ?�"���������"������������
Problem nelikvidnosti: pitanje pravne i financijske discipline, ne makroekonomske politike
K����������� ����������������������"��������������������������. ������������ �����"������ ����������� � ������������"� �������������������Finterenterprise arrears). S��"������"�"����������������� �������&�������� �������5����������$�1����������������'� ����"��������������������������?0<��95��������+�"���������������:0<��95�� �6����1����� ������� �������'� ����"����L���������� ���������#9���M��������������������������?0<��95�� ������� ������ ������ ���������&�����"��� ���"����������������������������� �'����������&����1���� �����-����&���������&������������������"��������"��������"�����(Begg i Portes, 1993; Rostowski, 1994; Begg, 1996). Stoga je i jedini ispravan pristup�� � �������'� ���������������������������1�� ������'� ����1���������"��� ��"� ������poravnavanje dugova, naplatu kamata na neporavnate i nove dugove, i naplatu poreznih kazni��������"������������ ����������� �������������������"�������&�"� �5���������������""� ����������'� ����� �"������������� ����"�������������������'� �"���������������������������������"���������������� �������������������"�������&�"� �6��� ������������1������"����� ������'�'����������������������������������"����������������������'�1�����������"����� �"������������������������������'� ��"�������� ������� ���������'sistema na dobrovoljnoj osnovi. To iskustvo kasnije je utjecalo i na pristup rješavanju dugova����"���"����� �����"��-����&�����"�����"����1997–AD �9�� ������ ���������� �podmiriti svoja dugovanja prema privatnom i javnom sektoru, no tu operaciju treba obaviti uz"���"�����"����������������&����� ����������"������������ ���������� ����"���'�������� ����&� �6����� ��"����������'� ����������� ������ ����������������� ���� ����problem moralnog hazarda i gotovo sigurno vode k hiperinflaciji i privrednom kolapsu.
5����"�"� ���������������������������� ������������� ���������������������������������������� ���-����&����������1������������� ����'���������'��� ���� �7��"��financijski ugovori po svojoj prirodi nisu automatski naplativi (self-enforcingG �(������"�������1��������� �1����"����������"�� ������������������� ���������������������������� ���'�������'������������������"������"���� ������������������"� �M�1����"������ ��� �������������������"������"����'��� ��������&����������� ��������"������������"������ �����
38
uglavnom zajmoprimci s riskantnijim projektima. Jamstva su pak teško naplativa: da bi������������-����&�����������"�����F��������1�����������&����"�� �G����������������� ����������-����������������������������������� ���1���������� ����� ������������������1������������ ����&������ �����1� ����������������'����� �����������������������"�'��� �����������-���������1����� ������������ � �#������� ��������������������������"�������������������'������������������ ���-����&����������1������� ���������� ����-����&�����'������"������������������� �����'�� ��"��� �����"�����������"���������"��������-����&��������1�����������������������������������������"������������ ������1��"�'���� ��������-����&�����'����� �� � ����� �������������������-������������������������ �� ���������������������������� �������������-����&����������1��������1����������������'��������� �������������� ������� ���������"������� ���-����&����������1������'��������������'������������������ ��
6���'���������������"�������� ����-����&����������1�������������������������������-����"������������"������������"���"��� ����"��� ���"��������������������&������� ����������������"���������"���� ��������"������������"�'�������"� �����"��������"�����'��������������F ����)� ��IG@�+����������������"��������������������� �"��"����������"�'�����������&������'� � �5�"������&������������������-�����"����������������"������������� ������. �����������������"����������������� ���������� �7��"������'visokog stupnja otvorenosti privrede, relativno diverzificirane industrijske baze, ekonomske"� �� �������������"���"��������������"������������������'����������������"�������������������"�'������������&������������������������"��������"����� �5����&���������������eurizacije još su naglašenije ako se uzme u obzir visok stupanj devizne štednje stanovništva i���������������� ������ ��� ��������&�����������"����"�"���"�����������������"��izuzetno raširena primjena valutne klauzule u financijskim ugovorima. U situaciji kada su i��'� ������������� �����-����&�����'������"���������������"���������������� ��������"�������������������� �����������������F������������� ��������G���-����&����������1�����1������ ����'��� ����������������� �'�-����&�����'������"�
5����������"� ���"���'������������������&���������������"���������������������������'�������F�� ������������1�����������G������"�����������������"���������"������ ����&���druge financijske instrumente ne bi automatski uslijedilo. Strani investitori u hrvatske�� ����&����1�� �����������������"���L���'����� ����������������������������'������"��ili u konzistentnost fiskalne i monetarne politike, te zbog hirovitosti kretanja u novim���1��"������������������������. ������� ���"� ����"�������"�'�������&���� �%��������������������1�� ���'����������'���'����F�� ���'�������������-������ &�G�����������'�� ���"����������������� � ����������������'����������� �������� 24���'�����������1��������������"���"������"��������������������'��������� �����������������'������� iznosom�� ���������� ����������'������������������������"��-�����'������������������'���strictusenso�����"�����"�������������"���1��"������&��� 25
24�(�����&��������� ����-���&����������"� ���"���"������ ������������1���'����������'���'��������������������������������������1���� ������������'���'�������������:C/0�'��������� �����������������������'�� � ���������������������������. ��������������������"����"���&����"�������������3������������� 25�����1�����������"����������� ���������"�'�����������1��������"��������������������&��������� �� �#�������� ���� ���������������������������'���������. ������������������������ ����������&��������� ����������kamata smirilo bi privredne tokove u euro zoni, ali bi istovremeno produljilo recesiju u hrvatskoj privredi. No���'��������� �������-����&����������1������������ ���������������. ���������1������ ���"��������������������������� �����"�������"�������"����������������� �����1��������&���� ��������������������������������
39
Okvir 4. Financijska krhkost: “Izvorni grijeh” monetarne samostalnosti malih privreda?
2��������"���������������������������������-����&���������1������� �"����1��"��� ���"��������"������"���'������������������"���� ���������"������������������������� ������������"�� �����������'������������ ���������"����F���Y�����#������.���"�����/AAA4�3�&���'������.���"����1999).26�6���"�� ����"��-����&���������������������������������� ���"���������-����&������������������ ��������������������F���������������� ���������-����&�����������"�G������������������������F��'��������������-����&�����������������"�������"�G ������&�����������"�����&����������"������osigurati od tih rizika jer ne posotoje financijski instrumenti (terminski ugovori o kupovini ili prodaji��"���� ���������'�����������������"����� �����G�������������"�'����� �) ���-����"�������������"�poznat pod imenom “izvorni grijeh” (original sinG�������"����������������&���������� �����������������"����� ����&�����������"�'������� � ������ ��������� ������������������������������� �� �&���"����1�����"�������� ������'� ���� �7��'�� ����������'������"��������� ������-����&���������1��
7� ��������������������������'�1��������������������'�"��������� ������&��� 7��"���. �������� ���� ���������-��������������������������� ������"����"�����"�������� ��� ��������������������&�����1����"����1�����"� ������������������-����&�����"ugovorima. Pitanje formalnog prelaska na euro stoga je pitanje vremena. Za razvojnu�����'��������������"� ���"���������������������������
Ako se prihvate ovi argumenti, onda jepostojanost stranih direktnih ulaganja u�� �"����1��"��� ���"�� ������������F������BG ��� ���"������� ���������� ����pokazala su da strana direktna ulaganja���������������"����'���������������'���� ������'�������-����&�������������&������� ���������������������������������������"����'���������������'�����������financijski sistem razvijeniji.28 Te korelacije
28 Vidi Hausmann i Fernández-Arias (2000) i Fernández-Arias i Hausmann (2000). Udio stranih direktnihulaganja u ukupnom pritoku kapitala u razvijenim zemljama iznosi svega 12%.
9�� ��"��������&��������� ������� ���� ���� ������������� ���� �)���� ���������&����������������"������� �������������'�������������'�����������������1� �����������i slabljenje disfunkcionalnih oblika društvenog kapitala.29�7�������������������������� ����"����'��������1��'��� �������� � � ���������� ���'�� �� �1��������&������������� ��"����na materijalnoj proizvodnji (vidi IV. poglavlje), školske diplome i akademske titule više negarantiraju ekonomski uspjeh ni pojedincima ni društvu u cjelini. Stjecanje novih znanja i������ ��1�������������������� ��������&�������� �����������1��������&�����������&�����������&�"�'������� ���������������������������"�������� ������������"���� ���"���������������pri tome nije dovoljno: zaposleni danas moraju biti sposobni stvarati, analizirati, itransformirati informacije, djelotvorno komunicirati, te organizirati i koordinirati aktivnosti����������"� ��������'��� �9�'�"������"�������� ��������"����������&���� ��������������������� �����������������������������������'������� ����������� ����������������������������������"���&����� �6�� �������"��������"���������������&������������� ��sistemi—��"� ���������������� ������1����� �—zasnovani na memoriziranju podataka i�������&���������������� ����������
29 Obrazovni sistem prenosi npr. profesionalna pravila ponašanja poput Hipkratove zakletve, esprit de corps-a"� ����� ��"���������&�"�������� ����������� ����������"������������ ������������� ���"��������1�� �������"������� �&��������������� �����
Tokom devedesetih godina, ��. �������������� �"�����������1���������'��&������� ��������� �����������-�"����'���������������"�"����� �)���"��� �������������������� ��������������� �������1��������� �������"�'�����"���������1�����������"���������� �privreda zato jer i�������������������������������������"���������� ������������'���. �����������"����"��������'���������������'� ������'� ������"�������"���� ��1����"������������� ���� ���������'��� �����'������������� �������� ��������"������������������������������������������������������'��������������������� ��������&�����"����������������������"��'�����'���'������������. ������F+��������������?000G ���������"���1����������������������������������������"���������������������"���������-�"����"������"������ ����������� ��������������������"������������������"�����-���&������������1���� ��� �7��������"� �� ������������� �����"������ ��"������"���������������� ���������������������������� ������� ��F ��������������������� ��G ��������"������������"�'�������1����������"�1��� ������� ������� �������������������� �������� ��'��������kao ni bez daleko efikasnijeg investiranja cijelog društva u obrazovanje. U javnom sektorunaglasak mora biti na efikasnijem investiranju, jer po udjelu izdataka javnoga sektora na1����� ��������������:;<��95���. ���������������������������������"���"���"�
6���"��������"�� ��������� �������������� ������1�"���������&�"����������"����� ����������"�����-���&����������� ������������������ ������"���1�������'��������financijska disciplina, nepoštivanje komercijalnih ugovora, slaba zaštita intelektualnih pravavlasništva, te trom i neefikasan pravosudni sistem. Neke posljedice tih pojava analizirane uovom radu su problem dugova u hrvatskoj privredi, transfer zastarjele tehnologije, i priliv����������'������������������������� �����"��� ����������������'������� �����"������&� �����&��������������&������'���������"�����������������������"�������'������������'������koji prati izgradnju nekih drugih institucija (npr. centralne banke, burze vrijednosnih papira)����-���������-���������F&��������������G�������������������� �����������'������������� ����������&������ ������ ������'� ����������"���������-����������"������ ���������������� � Jedan od prioriteta razvojne politike stoga treba postati sustavna izgradnja sistema javneuprave (civil service) kao zasebne profesije, s ciljem transformacije sadašnje trome,��"��� ����������&�����������������&��������-�������������������������������administratore javnih dobara i usluga.30
30�!�"��������'�"�����&���"��� ������ ����������������&�����������-������������������� ������"������������������������"������(���������� �������������"������"��� ���������������"�'��� �������������� ���������������najsiromašnijim društvenim slojevima, te Francusku, Kanadu, Veliku Britaniju i neke njene bivše kolonije.
43
Zdravstvo, infrastruktura, znanost, tehnologija
5��������'����������� ������ ������-����&��������� �� ���-���������-���������znanosti, i tehnologije teoretski je neupitna, jer spomenute aktivnosti spadaju u red javnih�����������������������������������������1� ���'������������������������ �"�����1������ ����"������� �7������������������������=�����">��� ��"�����"��F������������odbrane), za korištenje tih javnih usluga mogu se—i s gledišta ekonomike javnog sektora���������L������� ��������������������F����-���G ���� �������������������������������� ��"�����"�����"������� �'������"���'�F���������������'G���� ��������������������dobara i usluga bude monopol javnog sektora: usluge infrastrukture, zdravstva, znanosti i�������1��'��� ������������������������ ����"���������&������ ����'����� ��'�������
�"�����&����� ��������������� ������������������ �������������������������'����� ���financiranju i “proizvodnji” usluga zdravstva, infrastrukture, znanosti i tehnološkog razvojatreba se smanjiti i velikim dijelom prebaciti na privatni sektor privrede odnosno stanovništvo;����'������������ ������������'�������������� �1����'������������������������������������� ����� ����������������������'����������������������&��������������������������������'� 5�"������ ��������������������'�"������������-�"����������� ���� �'��������"������������������������"����������"�������� ���'�� ���
• Stopa izdvajanja javnog sektora Hrvatske na zdravstvo bila je 1997. najviša u svijetu. Sdruge strane, zdravstveni standardi u Hrvatskoj sasvim sigurno ne spadaju u svjetski vrh.���������&�� �����"��������������������������������&� ����� �����'����������1�� ���� �� ������1������������� ��1� �����"�����������1����������'����� �� ������1�����&����������� �7������ �"���������� �������������� �1����'���������-���&���"�nadzora kvalitete zdravstvenih usluga, koordinacije razvoja zdravstva, i poticanja�������&����������������� �� ���������'���������������"�����������1�������&����������u zdravstvu i istovremeno podignuli zdravstveni standardi.
• 5�"�������������"������������"������� ���'�� ���������������-���������-������������������1������������ �������������������������������������� ���� �������� ��� ����'����������'����� ������"���'"����"���� �������1������������"������������ ���������&�������"����1��������������������'��������������-�������� �7��������������&����������-������������ ���������������&����������� �"������������� ������� �������������uzrok problema u tim segmentima javne potrošnje najvjerojatnije loša uprava (weakcorporate governanceG�����'����� ������������� ���� ����������-�"������������� ������ ��"���������"������1��� �����������������"� ���������� ������"�����
6�����������������������'����� ������ ������� �� ���-���������-��������������������tehnologije bilo bi porgešno svesti na pitanje izdašnijeg financiranja tih djelatnosti iz��� ��'��������L��"��'�"�������� �"�������&���� ��'������������������������������������"�������������� ����� �(������������������������&����������������������������������� ���������'��������� �������������� ������-������������"����� ������� ��������������������������������"������������������ ������������&��������������� �����������������"�'���������� ������� ����� �����������
Voditi stabilnu makroekonomsku politiku
O ulozi makroekonomske politike u privrednom razvoju postignut je još pred desetak'������1����������������������"�������-������F ������ ���'�� ���G �(�������� �"����1��"privredama u 1997–98. nije taj konsenzus poljuljala, ali se pokazalo da bez strukturnih�-�"������� ���������������"���������"����������� ����'�-����&�����'����������-������'�� ������'������"���������������������� ������-����&����������1���������"��������"��������������"�������������"������� ������ ���������������������'��������������"������ ����� ����"��'��������&�������� ��������-����&����������� ��F ����9������G �9�'�"������"��"��������"��������������������������������� ������� ������������������������ ������� ����stabilnosti i razvoja. Ako je npr., fiskalna politika neodgovorna, makroekonomsku stabilnost�����"�������'��������-���������-����������������������" ���������������� ������� ����-����&�����������&��������� ����"��������������������������"������������ ������������������������������������������������������������������������"������� ����������"���politika dakle nije rješenje za strukturne probleme—spomenimo tu samo nezaposlenost i spori'�������������L��'���������"��������������������������������"���� �#�������������olakšala provedbu strukturnih reformi, makroekonomska politika treba biti postojana i��������������������������������������� 31
) ������������"�'��������������������� �"�������&���������"�������������������������3���� �3"�������������� ����������������������������������"���"���"��������������������&������������-��&���������������������������������������������� ����"������ ������uvozne kontrole, i nadasve slobodno formiranje cijena roba, usluga, i faktora proizvodnjeFQO�������?000G �)������������-����������������������������&������ �������� ����&��������"��� ���������������������������������������������������������&����F3�+9��/AAAG �9�'�������������������"�'����������������������������-�"�������������"����$�1���F���� ���. �����G��'�������������������������������'������������������������'����5����������� �����������������-��&�������������������������������������������F*�"������?000G
)��� �������������������1���������������������"�'�����������1���������� ������������monetarne politike u svrhu pokretanja privrednog rasta i razvoja u Hrvatskoj ne samo krajnje�'����������'���������&������� ���1����� �6�� ������"����������������'�"������������� ��� ������1������ ������#�������2���������#"��&���������������������� ������������ ���������europskih tranzicijskih zemalja.
. �������������������������� ��������������� �������5����������� ���� (visok vanjski��'G���$�1���F����"�� ����������������-�"�����"���&���� ����������������������� �������socijalizma, i odsutnost novog privatnog sektora). Osim toga, bilance banaka u Hrvatskoj����������������������������"������������������������� ��F���'��1�������"����� ���������������������������� �����-������&���������������������� ���������� ������������'sistema), tako i na strani pasive (zbog vrlo visokog udjela deviznih depozita).32 Stoga bi bilo��� ���������������"�������������� ������� ����������������"�������������&�"��� ���� �������������������� ��F���'� �����'� ������'���'�G�����������F���'���'� �����������������������������'�"�����������������'�����'� � ������� ����������������������G���������F���'��� ���������� ������������������� ����������� ��������������� ��������������������������������������������������G������"������� ��������������������&�
7����"������ ���������������������"� ���"����������������������1���������&���—više-"�����-��������������"������������� ����� ���������������—���� ������������� ����� �����'�"���� �7��"���� ���������"������������������������������� ���� ������"���������"������"�'��������������������������������"���������1���������"������'���-����&�����'�����������������������������'����"�����������"��������"���������������������"�tome ni stabilnog rasta i razvoja cjelokupne privrede.
9�'��"�'������������������ ��� ������� �����������������'��������"���������� ��"������"�������������������"������F�� �/0–15% godišnje). Time bi se otvorio prostor
)���������'����������������� ���������������������"����������"����������������������������"�������'����"��������"�&���������-��&��� �M����-������������������������������&�5���������$�1����������������������� ����'������"�������"���������"������������� ���&���postizanje unaprijed najavljene stope inflacije.34�*�� ������������ �'����"�������monetarnoj politici daje u zadatak postizanje jednog jasnog nominalnog cilja na koji—za����������������L����1����������"����-�������������������������"������������������������utjecati instrumentima koji joj stoje na raspolaganju (vidi Blejer et al., 2000). Postojanje�����'���"������'�&��������� �"����������������������"�� �������-��&������������ ������ ����'���������������&�������������������"��'����"�����"�����L������������� ��������� �5����������"��&���������-��&���������������"��������'� �������������"��������� �����kretanjima monetarnih agregata, koja su u razdobljima brzih strukturnih promjena i razvoja-����&����������1��� ������������� ��� ���"��������1���������� ������"��������"��&��������-��&������5����������$�1�������������������������������������1���������� � ��������������i ostvarivanju ciljane stope inflacije, osobito u uvjetima slabog poznavanja procesa inflacije inepouzdane statistike (BIS, 2000).
Porezna i investicijska politika
9�����1�������� ������ �����������'�������������������� ���������� ���������"���������������������'�������������"���������������&� ���������� ������'�������1����'�����������"� ���������&�"��������������������"���'� �����. �����������"��� ��������godina bio suvremen, konzistentan i transparentan (vidi npr. IMF, 2000b; i Ott et al., 2000a).5�"�������������"������"���� ������������������ ��'���������1��������"� ���"����������'� ������������������������ ����������'������������������������������������"��������-�"����������� ������������1��������������� ������������� ��F59M����1����������������������������&������������G� ������������ �!��'���'��������� ������������������� ��"������"��"��������"�����������������������1������"������������ �������������"�������� ������������������'�������'������"��35
• Alokativna neutralnost, tj. minimiziranje iskrivljenosti do kojih dovode porezi u alokacijiprivrednih resursa, osobito rada i kapitala;
34�5������������� ����?000 ����� ������-��&������&�������: ICE D<����$�1������?CI< 35 Za osvrte na hrvatskom jeziku, vidi Ott et al. (2000b), Rosen (1999), i Mihaljek (1999).
47
6������������� ����������'��������������� ������� ������������ �������karakteristike: neutralnost, stabilnost, jednostavnost, i preglednost. Diferencirane stope raznih������������������������������ ������� ��'������-��'�������1��� ����������������������na porezna rješenja iz doba socijalizma, kada su se diferencirani porezi koristili za����������������������"� ������������'����'�������� � �7��"�������� ���"�������������������� �������1�������������'��������1�����������������������������"��������������������������� ��������������"�� ����"���������"��������������������&��������������"������������������� ��"��-����&���������������'��� ��������������������������� �����������"�����"����-�����������L�����"����"���� �����������"������"�����������������������"'���"���1�������� ���"����&������"�����1� ����������������'���"����� �����L��"����� �����������-���&�����������������������������������������Z������=��� ����>��������������� ������"�������������Z������� �"���������"���"�'������������� ���������� �����F����������/AAAG 7�� ������������������������ �"�� ����"��������������'� ������ �����"���������������������������1�&�������������������������������"��� ������������ ���1�������������������zakonskom poreznom obvezom.
) �� ������&������1������������������������� ��������������������rije nastale u dobaizdiferenciranih poreznih struktura—a tu spadaju gotovo sve “nacionalne industrije”. ��������������"��������'�����������'����������������� ���L��������������� �� � ������������ �����������������������"�����1������������ ������������������������ ��������� �������������������������������������������� �����������������������"��������������������1����������&��� �5�������-�"���� ������� ��'������������������������ �"�����'����������'����������������'�����1����������������������������'�������� ��������� �7����� ���-�"����� �"���'��������������������� �����"����������������������� ������������ �����������'�������"����'��� �������� ���������1������1��� ������� �������������������� ��������'������"����� ���������������"�������������������������&���������������������"���������������'���������'� ��������"����-����&����������������'����������������������������'����� ������ ������������������������1����������������"��������������� ������� ������"�������������������������L����1��������'��1���������� ������� ��"�������"����� �L������1�����'����������������&����������������� �������������������� �����������������"���� ������� �������1������� � �����"�� ����������� �� ���reforme, i smanjivanje troškova zapošljavanja i otpuštanja radnika.
)��"���������-�"���������� ����������1����� � ������������������&������investiranje (poreznih praznika i oprosta, posebnih ekonomskih i carinskih zona, itd.).3"�������������� ����������� ��������� ����&�����������&���������'�������������������������������������'�������� ������&��������� ��� ��������'����'�������"���������������� ���������'���"�������������������������������������'��� �������������������������'���������rast.36�+����'������"������ � ������������������&���������������������"����F�����'����������������"���G�'��� ��� ������� �������� � ������������������� �������������&���������������'����"�����F�����'���G����"������ ������������������� ����������"������������� ��� ��������&���vrlo brzo poništi, a porezni prihodi se trajno smanje. Osim toga, korištenje posebnihinvesticijskih poticaja danas više nije ni formalno-pravno dozvoljeno, jer se time krše odredbe��������� ��������'� �������'�����&�������� ����&�������������&� ����'��������� �����"������������������������������������� ���������&������� ����&��������������������������'��������������� ���������������"���������� ���"�������"������"������������������������������������"�������"������"�������������� �6�� �������"����� �"��'� �����������1�������razvoj Hong Konga tokom cijelog poslijeratnog razdoblja, te Irske u devedestim godinama.
36�!����'������������������������"� ���������������� ����������"�����&���"������ �����"��������� ���Arbutina (1999) i Mihaljek (1993).
48
��4��7��<*�/�$�6%� �����!� �"���%&��"���%�$per capita BDP-a Hrvatske, 2010–15
5��������godišnjastopa rasta realnog
BDP-a
Godina “2D”1 HRV/MEZ2
6.8 2010 51
6.3 2011 50
5.9 2012 49
5.5 2013 48
5.2 2014 47
4.9 2015 45
Izvor: Kalkulacije autora.
/T�*�����������������"�'������� ��������&�������95����6�8/0�000��� ������� ����F=?9>G��������1���'� ?T�)"�����"� ��&�����'����&�������95���. �����F6�8/0�000G������������'����&�������95���"����������������"�����F=�3!>G�5���'�����%�����������������*�������������u godini “2D”, u postocima.
,�*����������, ���-� ����������� ��������
6�� �"���'�� ������� ������������������������������������������������'�����'�����'��� �����6���������"���������������"����������. �������������"�'��@Preciznije, koju stopu realnog rasta bi trebalo ostvariti e da bi se u “dogledno” vrijeme, tj. u�������/0C/:�'��������� ������������1�������������&�������95������������6�8I�D00���6�8/0�000����"�����. �����������'��������� �&��F�"����������1����������G��������95��"������� ������������������"�����������5���'�����%�����������������*�������������@
6�����&��B������������������������stope rasta koje bi bilo potrebno ostvariti u�������/0–15 godina da se realni per capita��������. �������� ���������US$10,000. Npr., ako bi cilj razvojne�����'���������� ������������&�����dohodak do 2010. godine, onda bi trebalo��� ��������������'���1��������������realnog BDP-a od 6.8%. Ako bi horizontza postizanje tog cilja bio 15 godina, onda������������'���1������������������?0/: trebala iznositi 4.9%. Za ilustraciju,��"���"������"��������������������godišnju stopu rasta od 5½%, uz koju bi�����"�'������ ������������&�������95���������/H�'������������������H0�'����������'����������� ��������&�������95��manjih europskih zemalja (Slika 8).
5���� ���������� ������������9����������������������������:;<�'���1�������������/Hgodina ostvariva? Za precizan odgovor na to pitanje trebalo bi utvrditi potencijalnu stopurasta, odnosno ocijeniti agregatnu proizvodnu funkciju hrvatske privrede.37 No za solidnu������"�&����"����������������"�������� �.���&��5��&����-�����������������"��������������������������� ����&����������"���������������������� �"����������� ���������������"������ ��"�������������� ����������������� 1������� �&��������������������������������������� �'�� ������/AAI ��������'�� ������/AAD ������������1������F��������������'Gzamaha u gospodarskom rastu Hrvatske. U tom razdoblju je potencijalna stopa rasta iznosila��"� ��: ACE ?<�F������AG �������'������������������95�����"� ��/AAICAD ��� �����-��������"�������������F�������������� ����&����������� �G��1����������������������������"����� ���������F�� ����� G���'��1������"�'��������'�"������������������������� ������&����� 37�!������� ����"�������1������������� � ����������&������������������� �����"�������������������������$���(Roldos, 1997G��������F�&�&&�� ����������J�'����/AAAG������ �����F. ����'��/AAAG
49
koristili efikasnije i kada bi glavni doprinos rastu trebali dati neto izvoz roba i usluga i�� ����&�������� �� �7��������� ����������'������F�������������������� �����������"����G������&��������������������� �"���������� �1�������������������'��������������������:;<
9�'�������������"����������"����"������&��������������������������'�����������rasta od 5½% je koncept tzv. ICOR-a (incremental capital output ratio), zasnovan na modeluu kojem stopa rasta ovisi o stopi i efikasnosti investiranja.38�+��"������������ ����������/AAICAD��"��������������������������������'���1������������������:;<����������� ��������od 21.7% BDP-a, ICOR u tom razdoblju iznosio u prosjeku 4.6 (uz godišnje varijacije od 2.6–9.3).39��� ����������"�'���������������������&��������"�������'�F �������������-���������� ��������G�������"�������'��&�������F��������������-����������� ��������G�F����&��DG �#������������� ��� ���&���������"����������1���������&���������������������������� ����sadašnje stope investiranja od 25% BDP, i uz efikasnost investiranja ostvarenu 1994–98.,"�'������� ����������95���������������: H<��1����������������������������������'��������������:;< �6����1��� �1���������� ������������?B<��95���F������������������� ����������"���������G���������-����������� ���������������&������������������������������: A<
38��N)+������������"� ���������� ���������F�����-�������� ����&������������"�&�����"���������������95��G��������������������95�� �7�����N)+������� �� �����-����������� ���������F������"���������������'��� ������������G�������������������� ���������1� ���'����� ������� ��������������������� �������� 39 Za ilustraciju, ICOR u Koreji, Maleziji, Tajlandu, i Indoneziji iznosio je prije izbijanja krize od 4.1–4.8, anakon krize od 2.9–8.5 (JP Morgan, 2000).
Slika 8. Projekcije rasta per capita BDP-a Hrvatske i manjih europskih zemalja, 1999-2030
U postocima per capita BDP-amanjih europskih zemalja
Hrvatska
Manje europske zemlje (MEZ) 1/
HRV/MEZ, desna ljestvicaCiljni BDP per capita (US$10,000)
Pretpostavke:Ciljna razina per capita BDP-a Hrvatske (u stalnim cijenama): US$10,000.Prosjecna godisnja stopa rasta per capita BDP-a u manim europskim zemljama: 2.5%Prosjecna godisnja stopa rasta stanovnistva Hrvatske: 0.5% .Rezultat: Uz prosjecnu godisnju stopu rasta BDP-a od 5.5% , per capita BDP moze se udvostruciti za 13 godina (2001-13.).1/ Irska, Portugal, Spanjolska, Grcka, Izrael.Izvor: Kalkulacije autora.
50
1994 1995 1996 1997 1998 1999
2
4
6
8
10
12
Slika 9. Realna i potencijalna stopa rasta BDP-a Hrvatske, 1994-98.
gdje je g stopa rasta BDP-a, I/Y je stopa investiranja, yusa/y�������������"� �����&�������95��F�������'���������������� ���"���G����#9�����������������"������� je stopa inflacijeF"��������-�����"��95��G4� ��������������������������������������'���"��������-�&�����determinacije iznosio je R2=0.80. Ocijenjeni parametri ove regresije mogu se koristiti zailustrativnu projekciju rasta zasnovanu na arbitrarnim ali plauzibilnim vrijednostima stopeinvestiranja, razlike u razvijenosti, i inflacije. Jedan takav scenarij ilustriran je u Tablici 9.� ���� ��������&������������� �����������&����������&������������������/0C/:�'���������'�������"����������&��������������������. ������������"�������'�����'������� �
51
���������� ���'������������� ����������1������ ��� �6���������� ��������'�����stopa investiranja ostane više-manje na sadašnjoj razini od 24–25% BDP-a; da se razlika��"� �����&�������95������#9���. ��������"��������I I���������I�����4������������-��&����"��������H<�'���1����������&��������������������"������������F/G�����������������: A<godišnje.
5����������� ������&������&��A���������� ������������������'���-�&����. �������������konzistentne s projiciranim stopama rasta BDP-a i inflacije, uz pretpostavku da se sadašnja�������� ��'���'�����?A<��95��������������� �������"����"�����H:<��95������podmirivanja potreba restrukturiranja banaka i reformi mirovinskog i zdravstvenog sistema, te������1�����-���&������������1��������������"����1����������������������� �. ��������������uz godišnju inflaciju od 3% i stopu rasta od 5–6% imala dovoljno prostora da se dodatno�����������1�� ���������� �����"��������� �����"�����&������� �����������������������'deficita (najviše 3% BDP-a) i razinu javnog duga (najviše 60% BDP-a).
)2()(Y
Dg
Y
D +=∆ π
52
Slika 10. Rast realnog BDP-a u azijskim zemljama, 1981-978.5
)����������/AD0����'����������������/AAB ����"����������������'���������#����ostvarile su izuzetno visoke stope ekonomskog rasta, i tako se uzdignule od slabo razvijenihprivreda zasnovanih na poljoprivredi, proizvodnji sirovina, ili trgovini, do regionalnih a u����"���'"����"���� �������������������������F������/0G �� �������������F/AAHG������������������������������������'"������"���-����������"������"���"���������" ���������"��������"��������������"�'�����������'����������� ��������������������� ������� ����&��� �!�� ����������-�"�"����������'������"���� �������������������� ��1� �bankama i stopa financijske štednje. Obrazovna politika stavila je naglasak na osnovne i�������1������1�������"�'������������ ��������� ��������� ��1���� �6�������� ������'������������������ ������produktivnosti i smanjivanju������'����������� �6�����������naglasak je stavljen nakonkurentnu, izvozno-orijentiranuproizvodnju i poticanje stranihdirektnih ulaganja radi prijenosaznanja i tehnologije. Te mjereekonomske politike znatno susmanjile iskrivljenja cijena i���������������&������������ ����������������������1��"�������"�i komparativnim prednostima.
��������������"���"���"�L��������K�������K������(��������� ���L��� ������ ������&��������� ������������������������� ��&������ ������������� �������������������'������������"��������"���������������������� ��������� ���������"�1��������������������pokušalo poticati odabrane industrijske grane u neskladu s komparativnim prednostima (npr.,�� ���������"���������'����G �5���������� �������������������������"���"���������aktivno koristile industrijsku politiku (Japan, Koreja i Tajvan), privredna struktura evoluirala��"������� ����"�������������"����� ��"���������"� �9�'�"������"���"���industrijske politike nisu bitno utjecale na strukturu proizvodnje i rast produktivnosti.
Nešto uspješnijom ocijenjena je politika aktivnog poticanja izvoza, no samo u������� �"��������������� ����������1��"�������"� ��� ����&�����������"��"�����"� ������natjecati za poticajna sredstva, koja su na temelju transparentnih kriterija efikasnosti����� � ���������������� ����������� ������� �����������&� �)��"���'�������&���������� ���������"����������������"����������-���������'�'��� �9�'�"������"�������������"�������� �������&���������������������������'��� � �����"�����������&������� ���������������������"����&����������� �������������K�������K������(��������� ����F5�&���?000G �6��'�"���"���"��������������1�������� �������&������ ��������������"�������'administrativnih slabosti dovele do korupcije i rasipanja poticajnih sredstava.
53
Slika 11. Rast realnog BDP-a u Latinskoj Americi, 1980-987.9
5.95.3
4.4 4.2 4.2
2.0
4.2
-0.3 -0.4
2.73.6
1.81.1
-1
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Cile Peru Argentina Brazil Kolumbija Meksiko Venecuela
Pros
jecn
a go
disn
ja s
topa
rast
a, %
1990-98
1980-90
Izvor: World Bank (1999)
2��������"�������� �������������������������"����� �����1������ ������#������� �����stabilnu makroekonomskupolitiku krajem osamdesetih i�������"��� ���������'�����(Edwards, 1995). Postepeno su����������������������������visoku inflaciju na manje od/0<������� ���������������stope rasta nego u osamdesetimgodinama (Slika 11).40
�������������� ��������� ���� �������'� ����-�����������&����������������"��������������&���"�'���������������&������������� �����������������&����������"������������������������������������ �M�������������-������������������&�����������������'���&������"��������1��roba i usluga, te liberalizacija vanjske trgovine, koje su iznijele na vidjelo ogromne���-����������������&��������������"������ ��"� �����1� � �7�������������� ������������������������������� �����&������������������� ����&���������������������������'���������� ���=��������>�������������������������� ������ ����������� �7�� ������"�&��������������privatizacijom energetskog i naftnog kompleksa, vodoopskrbe, zrakoplovnog prometa,������"�����&����������� ���������������� ��"� �����1� ��FN���������+�&����/AAAG
!�� ����������� �����&������� ��������������������������� ��'������������ ���������� ������������������"������ 41�5� �����&����������� ������������������'���������"�� �������"�������� �������2���������#"��&������������������������������� �������� �������"��������� ���1����������������� �����������������������'������������������ �5�������������"��� �������� �����������"���������"��������� �����&���"�����-���������"���������"�������� ����������������'������ ��������"�������'���������� �7������������'����� �stranog kapitala preko kupovine dionica, ubrzo je uslijedio novi val stranih direktnih ulaganja������-������"��� ����������� ������-������"������#'������������������� ����������������1������1������ �������&���������&��������� ���������������������������������"���������������� �������������� ����������������������� �����&������������������ ������������'���zaposlenosti pokazale su se potpuno neosnovanima.
40 Godišnja stopa inflacije u Latinskoj Americi opala je 1999 u prosjeku na 9%, a njena medijalna vrijednost na4% (BIS, 2000).41�6������������������ �����&������"� ��/ADD ���/AAB �������������F��������"�&�����"�G�/0 I<��95����#'��������D A<������������B :<���(���"������: H<���$��������:<����������FN35#2��/AADG
54
Moralni hazard
Prvo objašnjenje uzroke krize nalazi u tzv. moralnom hazardu, tj. u situaciji u kojoj se����������� ���� ����'�����������'������� �������������&�����������1���������������1���neodgovorno s aspekta cjelokupne privrede. Takvim pojavama posebno pogoduju implicitne'���&������������ ���������������"�������"���"�-����&�����"����1�� �#����� ������"bankarskog nadzora slabo funkcionira, banke mogu prikupljati štedne uloge agresivnom��"����"���������"������'������������ ���������������������F�����1������������G�������������������� ��� ���������������������������������������� �������������������� ��������"����'�������������� �%������������������������������������"�� ��������&�����������������1������������������"�1������ ����&����'���������������� �������F���������������� ��������������G���'��1����1������������� � �M�����������1���"������������������������������������������ ��������������"� ��1����1�"����������������������� �����������������������������������"����� �����������"�'������1������ ������������������ ����������������� ������ �������������� ���������������� ����������������� ��������&��� �� �'������1��'�����1����������������������"�'����������������. ������������������������� ��������������� �����1� ������������=�������>���������������������������������������������������������� ���������1�������'� ���������������������� ��������"���"����"���������"�����'������1������uloga, bankarskog nadzora, porezne adminsitracije, i sistema revizije financijskog poslovanja.
������"�����'�����������1��������� ���������� �"� ������������"� 43 No njezin jeosnovni nedostatak empirijska nedosljednost. Prema ovoj teoriji u krizu zapadaju zemlje koje ������1�������"������������ �7���������������� ��������"��������� ������� �������"������������F�� ��.��'�(��'������'��������"��������������/AAB ���������������"��������"���nakon izbijanja krize u Rusiji 1998.). Štoviše, azijske zemlje koje su zapale u krizu—Tajland,����������(����L'�����"�������� ��������1����� �����������������'��������������������&����������"�����������&���������'� ����������� ���������������-����&����������
42 Vidi npr. Mishkin (1996) i Obstfeld (1998).
43 Vidi npr. Krugman (1998, 1999), i Corsetti, Pesenti i Roubini (1999).
55
Financijska panika
9�'������1��������������������'�������� ���� ������-����&�����������&����������� �������"� ���� �������"������������������������Ffinancial contagionG���1��������������privrede. Osnovni problem prema ovom objašnjenju sastojao se u krizi devizne likvidnosti do����������1������'���������������������������-����&������������� ���������� ��� 44 Banke i��'��-����&�������������&�������"������������������������F�����1����� ����G����-����&��������"���������������������������'�������������������-������������������������"roku nisu mogli likvidirati bez gubitaka. Ta je strategija mogla biti uspješna da su vjerovnici���������� ������������� ���������� ��� ���"�� ��� �����������'���"������������ ����"���� ��������������������������� �����������������������������������������������������'� ��� ��&� ���������������������"���� ������������ �����������"�������� ���������'���������������� ������'������ �5���������������������������������������������'������ �9�'�"�����"���-����&�����������"�'���������������������������� ���������������� �����������������je financijski sistem bio dovoljno likvidan.
Jedan empirijski argument koji ide u prilog ovoj tezi je da su zemlje s visokim deviznim���� �"�L(�����.��'�(��'���� ��������'���L������������������������� ������������� ������ ������������������"����� �����'�������������1������������"�������������"��������� ���������������������� �L��������������������(����L���������&����"�'����������� �������� ����������"���'�-����&�����'������"������������������������� �����devalvacije. Kao jedan od najboljih indikatora ex ante ranjivosti financijskog sistema u�"�������"������� ����"������� �������������������������� ������������������� �������� ����"� �������"����� �"��F ����N���'��/AAAG �6��������1997 ������ ����(�������� ���������"��IA<�������������� ��������� ������������������:A<����������EA<�����������/EI< �2��������"��������"��������������� ������������ ����$��������� ������222% deviznih obaveza, u Brazilu 127%, i Meksiku i Argentini 83%. U Hrvatskoj je ovaj�������������������� ����� ������"�/AAA ��������� ���� ��������� ������ �������//I<���������'� ������'���'������-�&����������'�������������������&��F������������������direktna ulaganja) (IMF, 2000a).
5���� ����������� ���������������������1�������������������������������1������-����&�����panike? Odgovor na prvi dio tog pitanja vrlo je deprimantan: bilo koja negativna vijest—o����1����"����� �������������� �����'��������������� �����"����������� ������� ������"������������'������������"������������ ���"���������� ������������"���� �&�"�����������"���"����"���� ����L"������ ����������'��'�'��������� �������� ����������������-�"�&������������������"������������� ����"��������� ���������'� ������ ���������� �7�������������Z��������������'�����'��� ������������"�'��������������'������ ���������� ���������������1��������������1������� �������������"��������"���� �������"�����������������������������"���� �������������������"������������������ �#kada jedna zemlja zapadne u krizu (npr., Tajland), strani investitori mogu promijeniti svoja����� �������'���������������������������������"�����F�� ����������������������G��������1������ �������� ���������� ���������"���"���"���1��������������� ���������� ��������������"����dovodi do širenja krize poput zaraze.
Odgovor na pitanje zašto�����������������������1������-����&������������������������� Prvo objašnjenje polazi od teze o preuranjenoj liberalizaciji kapitalnih transakcija u uvjetima'������������'������-����&����������1�� �5�"��� ������������'������� ���������������������&������'��������&����-����&����������� ���"�'������������1������������������'������ ��������� �������������������������������������� �$��������� ���"���� �����"��� ����" 44� 9� ����� ����� ������� "���� ��� ��-������� ���� �����&���� �� ������ ��� �����&������� ���������� �� ����� ��� ���-����&�����'������"�� ���������� ���&������ ������������ ������������ ����4� ����N���'���M����&��F/AADG
56
���� �"��F.��'�(��'��� ���������������� �������'��� ��6�8/00�"�������G����� �"-����&�����"������"�"��������1���"������"����"��"�������"����� ���������"����'��������� �������"���������&������ ��������"��� ��'��� ���������� ������������ ������1����������'�������-����&�����������"��������� ������"����������� �K�������1���������������'�������������������������������&���������������������&�������������� ����������������"���'���"�����������'��1�������� ��'��������� $���������� ������"���$������'������������� ����� �������"��������� ����������F�������������������������������������G�������-����&����������� ����������������������-����&�����������"��� �����������������'����� �����metodu prvi put uvela Španjolska prilikom ulaska u Europsku ekonomsku zajednicu.
9�'������1�������������-����&��������������������������������-����"��"� �����������1����������� �5�"��� ������������� �����1����� �������������'�� ��������������'�������kojih su dvije on njih—�������'�����'������������ ������—���������-����&�����������&��
• �������������������'����������"�'���� �������� ���������������� ��������� ������������ ����������������� �������������������������������� ��Fgreenfield) projekte, sa ili��������&���&������"������������� �) �� ������ �������������������"������'�����"���'���"���������������������������'������-����&���������������������� �����'�������uglavnom znatno manjeg opsega od tzv. portfolio investitora;
���������������-����&����������������������������������"���������"������������������ona je nedostatna u jednom bitnom pogledu, a to je da se bavi simptomima a ne uzrocima���� �9� ���������� �����������'�����"������������ ����"����"���������������� ���������krajnjoj su liniji posljedice nedostatka transparentnosti u financijskom izvještavanju i lošeg � ����������������� ������������������������������������������������������� ��������� 5������������� ���������1����������������������(�������������"����������� ����������obaveze (off-balance sheet liabilitiesG������ ���������������������������(������������������������������������������������������ ����������� ���������������������������-����&��������������&��� �7�������������� ���������������������"������������"��������"���sistemu financijskog nadzora. Velik dio kredita nije financirao dobre projekte kako to�������� �����������-����&����������������'�� ������������������������������-����&���������&�����������������-����&�����'����������������������������� ���"������� ���
���������� ��� ��������"��������������������'�������������������'�������������������&����������������������� ��������"���� 45�!������������������� ������ ���������������1��������� ��������������������������������"���������'��"����������1�� ������ ����� ������ ��� ��������������������� �"�F���� ����"��-���� ����������������-���������monetarnu ekspanziju) jer su azijske zemlje pravilno dijagnosticirale svoje probleme kao�����"���������F���������������������'��������������"�����G�������������"���������-���� ����������� 46 Tako je u Koreji 1998. otpušteno preko milijun radnika (5% ukupno����������G����������������"�������������A<�������������/AAB �5��������������������"��������� ����&�������'������������ ��������������������������'� � ������"����"�'������������������-���������� �����������"���������������������������� 47 Treba��'������������������"������� ��������� ����"�� ���������� ���"��������F�����������fiskalne) politike, te da je devalvacija na koju su mnoge zemlje bile prisiljene djelovala više�������� ����������F���'��� ������������������� ����'��������� ���������� �������� ���Gnego na privrednu ekspanziju.
(����������������������"���� �����"���"���"����� ���"�������"�-����&������ ���investicije kreditima banaka, gubici i promašene investicije realnog sektora privrede odrazilisu se i u bilancama banaka, pa je drugi osnovni prioritet izlaska iz krize bio restrukturiranje������ �*�� ��������'������������� ���������"����������������������� �������� �����'��&���za upravljanje imovinom (asset management companies). Te su agencije od banakaotkupljivale loše kredite (non-performing loans) uz velike diskonte (u prosjeku, oko 50%nominalne vrijednosti), te raznim metodama maksimizirale rezidualnu vrijednost������ ������������"�������������"����1�������'�"�����"���'� ������������"��������"���"�� �����"� �����������������"������������� ����� �"�������������������������������������-����&�������'����� ������������������������ �������� ��1�����������������F'���� �����������������G�� ��������������"�����'���������������������1�����"��������'��� Ovaj je pristup doveo do relativno brzog ozdravljenja bilanci banaka (posebno u Koreji iMaleziji), ali i do potrebe dokapitalizacije, jer su se prodajom kredita agencijama zaupravljanje imovinom u bilancama banaka iskazali veliki gubici. Vlada je prisilila vlasnike�������������'��������������������"����� ����'�������������������������������������������������� �������F���������G�������������������������������� �#��� �����&����������������������� 45 Metode i rezultati izlaska iz krize analiziraju se u Asian Development Bank (2000), East Asia Analytical Unit(2000), Nakazawa (2000), i Mihaljek (2000).46�5�����������������������'� �����'����������� �������� �������� ����� ��������'��������&�������� �������-����&����������1�������������������-���� ���������������"������"������������������������� ����� ��������� ���F�#9��36��K����G� �1��"������������������� �����&����� 47 Tokom 1999. u Koreji je ostvaren realni rast od 10.3% (nakon realnog pada od preko 6% u 1998.), anezaposlenost je smanjena na 4.8% sa 7.9% prethodne godine (IMF, 2000c).
#'��&���������� ��������"� ���"���(������������������ ���������'���������1������prodaju otkupljenih kredita, dok je u Maleziji prevladao stav da taj posao treba obaviti�������������������������� ���������� �����"�'������������1��� �������������� �5 �������������������-����������� ����� ���"��"��������'��&���������� ��������"� ���"�������������otkupljene kredite uz veliki diskont (u Tajlandu npr. oko 25% nominalne vrijednosti; u Koreji����"� ���"����� �������-���G �7��"�������������'� ����"��������"������������ �1��&������������F����������� ����������������-����&���������� �G����"� � �"���� �����"����������relativno visoke kamate na obveznice izdane banakama u zamjenu za otkup loših kredita.
K�1������������������������-�"����������&����������"������������� ����������� ���������������'��������������������"������������������� ��������� ������ ����� �������������1�������� ���������������������� ��������� ���&���� ���� �����'� ��"��Fperformance relatedmanagement contractsG ���������������������������� �����������������������������������interne kontrole i revizije potpuno su reorganizirane, a znatno je poboljšano i financijsko����� ���� ������ ��1�� ���� �!�� �����������������"�"���"������ ������"�&�������� ������������������������� �������������"������������1�� ������� ������'���&�����������1������ ��������������������"� ������ ���������� ������"��������������������1������������������������������ ���������� ������������ ����������� ��F ���������?000G
K�1��������������������� ����������������&����1�� ������������������������������ ������1�� �����'�������������������� ����"������"�4���"��������� ����&��������bankama u zamjenu za aktivu koju su otkupile agencije za prodaju imovine; troškoveposlovanja i gubitke koje su te agencije ostvarile prodajom otkupljenih kredita; i troškove������������&�������������������������� �"��������������� � �����"� ���"���'��������������1�� �����'������������������������� ������������ ������������� ������������������ �����banaka preneseni su na zdrave banke, što je doprinijelo povjerenju štediša i znatno smanjilo�������� ����������������F���?0CH0<�������������'������� ����"������"�G �)��"���'����"�����������������'��������������������������� ������F/C?����������'���1�������&�����dohotka, u skladu s ustaljenom praksom). Nasuprot tome, limit na iznose osiguranih depozita��. ����������B0������������������������� ����L'��� ��������������������&�������������L�������������������������������� ��������'��� ������������1������1�������������������� �"������������ ��������1�� �������������������'������"�
Jedan od �������������������������������������������������������������� ��� ������������ ������"��-����&�����"�����"����������� �����������"���������"�������������krizu iz 1997–AD ������������ ��������1����������� ����������������&�����������������������������������2���������#"��&������������1�����"����"��������'�������������������"�������������/AAI �������&������������������������#'�����������������"���������"������� ����������������F�����������������G����� ������ �������������������� ����"������&������"���"��������"����1�� 48�!�� �����������"�"���"��� ����������&���&�������������������/AAA ��� ��������"�������������������������������"����������� �����������������������F����1999). Poslovne banke su nakon 1994. znatno podignule preventivne i kapitalne standarde,poboljšale likvidnost, i unaprijedile sisteme informiranja o bonitetu komitenata i platnipromet. Gotovo sve zemlje na kontinentu inicirale su i ambiciozne programe privatizacije�������F��������'�����"������������ ��"� �����1� �G��1����������������������"����������&������������'������"����'������������� �������"���������"������� ������� ����financijskoj stabilnosti.
Nakon�������'�����������&������� 1����&�������������� �������������������������3����������� �������"��������"�������������������������� ����������-�"�&�������&���������������������95������/ADA ����?000 ���"�1������"��5���������� ��������� ���������� ����� ��'����1��������������������������������������������� �1���������"� ������������"����������������������������"� ����� ������������������������&�����"���"���"� �5����������������"���&����-���������� ������F��������������G����������������1���������������'������������� ��������� �����'�����������������F������"�������"��������� ����"����� ����"djelatnostima, nepotpunoj konkurenciji) ne mogu dobro objasniti dinamiku rasta u�����&�����"���"���"� ��������������������1�� �����"��������������������������� �������ekonomske politike (poput indikatora makroekonomske stabilnosti, otvorenosti privrede, i������ ���������&�����G�������������������� ����������������&����F��������1������������ �vlasništva) doprinijelo boljem razjašnjavanju diferencijalih stopa rasta.49
) ����"���������� �������������������� �������&��������������������������������������������������������������� �5������������� ��������'�� ��������������� �����transformacijske recesije i rasta u dosadašnjem procesu tranzicije bio de novo privatni sektor,������� �����������������������"������������������� �����������"�����"��'��������F*�"������?000G �(����������'������ ������ �'��� ����'�����������'�������"����������&��������������1� �������1����������&����������������'���&�������������-�"����fleksibilnije zakonodavstvo o radnim odnosima.
7���������"�������������� �����������������—����������������&����'��� ���������� �����������������"� �����1� �—sprovela su duboko ili proaktivno restrukturiranje, koje������"��� �������1��������� ������������������������������ ���� ����&���������������'�����&�������� �����������"������� ������������� �������������� ���������'��� �!��'��� �'����������� ����������������������������� �+�� ������1����������&�����-�����������1�������������&����������-����������"�'��������1������"������������'��������������������'������������1������������������������������������������F������/?G��������produktivnosti (Slika 13), pa samim time i obnavljanje privrednog rasta.
7�������� ������"����������������������������������������1������� ��������1�������������'���"������'�����"��������� �" �6���"���"��������������������1������ ����������� ���F�'�� ��"�������G��� ��������F5������������ �����G����� ��������������������������'� �������������"�� �������&����������������&����������������������� �������������� ����������� ������������F����-������������� �����������������������������'���G�����������������������������������������1����������������������������� ������1uvijek skromnih razmjera, ohrabruje vrlo brz porast produktivnosti u nekim industrijama koje������������������������������&������������������������������������� 50 Porast stranihdirektnih ulaganja stoga treba promatrati kao široku (horizontalnu) funkciju razvojne politike,
49 Vidi Havrylyshin, Izvorski, i van Rooden (1998), i Havrylyshyn et al. (2000).
50�6��� ��������5����������������������������������� �������"�����������������"�� �����������'����������produktivnosti tih industrija u zapadnoeuropskim privredama (Landesmann, 2000).
60
a ne poticati samo u odabranim industrijama. Kod potonjeg dolazi do dualizacije privrede, tj.razvoja nekoliko naprednih industrija i nazadovanja ostalih grana, uz vrlo mali opseg������ ����������� ����������������������'���������������������������������������
Slika 13. Rast produktivnosti u industriji, 1990-98
50
70
90
110
130
150
170
1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998
1989=100
Ceska Madjarska Poljska
Rusija Hrvatska
61
Citirana literatura
Adelman, Irma, “Fifty Years of Economic Development: What Have We Learned.” Paperpresented at the World Bank Annual Bank Conference on Development Economics Europe2000, Paris, June 26–28, 2000.http://www.worldbank.org/research/abcde/eu_2000/papers_eu2.html
Adelman, Irma, “Society, Politics, and Economic Development: Thirty Years After.” In JohnAdams and Francesco Piglariu, eds. Economic Growth and Change, Chelthenham: EdwardElgar, 1999.
Adelman, Irma i Cynthia Taft Morris, Society, Politics, and Economic Development: AQuantitative Approach. Baltimore: Johns Hopkins University Press, 1967.
Asian Development Bank, Asia Recovery Report 2000. Manila: ADB, March 2000.http://aric.adb.org/external/arr2000/arr.htm#menu
Asian Development Bank, Key Indicators of Developing Asian and Pacific Countries 1999.Manila: Asian Development Bank, 1999.
Balassa, Bela, “Exports, Policy Choices, and Economic Growth in Developing CountriesAfter the 1973 Oil Shock.” In Bela Balassa, ed., Comparative Advantage, Trade Policy andEconomic Development, London: Harvester Wheatsheaf, 1989.
Bardhan, “Distribution and Reform.” In Gerald Meier, ed., Pioneers in Development,Oxford: Oxford University Press, 2000.
Barro, Robert, “Democracy and Economic Growth.” Journal of Economic Growth, Vol. 1,March 1996, 1–27.
Barro, Robert, and Xavier Sala-i-Martín, Economic Growth. New York: McGraw-Hill,1995.
Bank for International Settlements (BIS), 70th Annual Report: 1 April 1999–31 March2000. Basel: BIS, June 2000. http://www.bis.org/publ/index.htm
Becker, Gary, Human Capital. New York: Columbia University Press, 1964.
Begg, David, “Monetary Policy in Central and Eastern Europe: Lessons After Half a Decadeof Transition.” IMF Working Paper No. 96/108, September 1996.
Begg, David, and Richard Portes, “Enterprise Debt and Economic Transformation: FinancialRestructuring in Central and Eastern Europe.” In C. Mayer and X. Vives, Capital Marketsand Financial Intermediation. Cambridge: Cambridge University Press, 1993, 230-61.
Benhabib Jess and Mark Spiegel, “The Role of Human Capital in Economic Development:Evisence from Aggregate Cross-Country Data.” Journal of Monetary Economics, Vol. 34, No.2, 1994, 143–173.
Berend, Ivan T., “From Plan to Market, From Regime Change to Sustained Growth inCentral and Eastern Europe.” United Nations Economic Commission for Europe, May 2000.http://www.unece.org/ead/ead_h.htm
.�6�%�6, Ivo i Katarina Ott, The Unofficial Economy in Croatia: Causes, Size andConsequences. Occasional Paper No. 2, Institut za javne financije, Zagreb, studenog 1997.http://www.ijf.hr/ocpapers/op-3.htm
Blejer, Mario, Alain Ize, Alfredo Leone, and Sérgio Werlang (eds.), Inflation Targeting inPractice: Strategic and Operational Issues and Application to Emerging Market Economies.Washington: IMF, 2000.http://www.imf.org/external/pubs/ft/seminar/2000/targets/stratop.htm
Brunetti, Aymo, Gregory Kisunko, and Beatrice Weder, “Institutions in Transition:Reliability of Rules and Economic Performance in Former Socialist Countries.” World BankPolicy Research Working Paper No. 1809, August 1997.http://www.worldbank.org/html/dec/Publications/Workpapers/WPS1800series/wps1809/wps1809.pdf
Buchanan James and Gordon Tullock, The Calculus of Consent: Logical Foundations ofConstitutional Democracy. Ann Arbor: Unicersity of Michigan Press, 1962.
Burawoy, Michael, “The State and Economic Involution: Russia Through a China Lens.” InPeter Evans, ed., State-Society Synergy: Government and Social Capital, Berkeley:Universityof California Press, 1997.
Carlin, Wendy, and Michael Landesmann, “From Theory into Practice? CorporateRestructuring and Economic Dynamism in Transition Economies.” Research Report of theVienna Institute for Comparative Economic Studies, No. 240, August 1997.
Carneiro, Francisco, and Carlos Henrique Rocha, “Reforming the Public Sector in LatinAmerica: A Cross-Country Perspective,” in Armando Castelar Pinheiro and KiichiroFukasaku, eds., Privatisation in Brazil: The Case of Public Utilities. Paris: OECD, 1999.
CEPAL (Comision Economica Para America Latina), Statistical Yearbook for Latin Americaand the Caribbean 1998. Santiago: CEPAL, 1999.
Chang, Roberto, “Understanding Recent Crises in Emerging Markets.” Federal Reserve Bankof Atlanta Economic Review, Second quarter 1999, 6–16.http://www.atlantafed.org/publica/eco-rev/rev_abs/99er/q2/chang.pdf
Chang, Roberto, and Andrés Velasco, “The Asian Liquidity Crisis.” National Bureau ofEconomic Research Working Paper No. 6796, November 1998.
Claessens, Stijn, Simeon Djankov, and Larrg Lang, “East Asian Corporations: Heroes orVillains?” World Bank Discussion Paper No. 409, January 2000.
Claessens, Stijn, “How Does Foreign Entry Affect the Domestic Banking Market?” WorldBank Policy Research Working Paper No. 1918, May 1998.http://www.worldbank.org/html/dec/Publications/Workpapers/WPS1900series/wps1918/wps1918.pdf
Corsetti, Giancarlo, Paolo Pesenti, and Nouriel Roubini, “What Caused the Asian Currencyand Financial Crisis?” Japan and the World Economy, Vol. 11, No. 3:305-73, 1999.
Dasgupta, Partha, “Economic Progress and the Idea of Social Capital.” In Partha Dasguptaand Ismail Seragedlin, eds., Social Capital: A Multifaceted Approach, Washington: WorldBank, 2000.
Dodsworth, John and Dubravko Mihaljek, Hong Kong, China: Growth, Structural Change,and Economic Stability During the Transition. IMF Occasional Paper No. 152, Washington:IMF, 1997.
63
East Asia Analytical Unit, Asia’s Financial Markets: Capitalising on Reform. Canberra:Department of Foreign Affairs and Trade, 1999.
Edwards, Sebastian: Crisis and Reform in Latin America: From Despair to Hope.Washington: World Bank, 1995.
Eichengreen, Barry, and Ricardo Hausmann, “Exchange Rates and Financial Fragility.”Paper presented at the Tenth International Forum on Latin American Perspectives, OECD,November 1999.
European Bank for Reconstruction and Development, Transition Report 1999: Ten Yearsof Transition. London: EBRD, 1999.
Federal Reserve Bank of Dallas, 1999 Annual Report: The New Paradigm.http://www.dallasfed.org/htm/pubs/annual/arpt99.html
Feige Edgar and Katarina Ott, eds., Underground Economies in Transition: UnrecordedActivities, Tax Evasion, Corruption and Organized Crime. Aldershot: Ashgate, 1999.
Fernández-Arias, Eduardo, and Ricardo Hausmann, “Is FDI a Safer Form of Financing?”Working Paper No. 416, Interamerican Development Bank, March 2000.http://www.iadb.org/oce/324.cfm
Fernández-Arias, Eduardo, and Ricardo Hausmann, “What’s Wrong with InternationalFinancial Markets?” Paper presented at the Tenth International Forum on Latin AmericanPerspectives, OECD, November 1999.
Fitch IBCA, Republic of Croatia: Sovereign Report, June 2000. www.fitchibca.com
Fukuyama, Francis, “Social Capital and Civil Society.” IMF Occasional Paper No. 00/74,April 2000. http://www.imf.org/EXTERNAL/PUBS/CAT/longres.cfm?sk&sk=3547.0
Gambetta, Diego, The Sicilian Mafia: The Business of Private Protection. Cambridge:Harvard University Press, 1993.
Garibaldi, Pietro, and Paulo Mauro, “Deconstructing Job Creation.” IMF Working PaperNo. 99/109, August 1999. http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/1999/wp99109.pdf
Goldberg, Linda, Gerard Dages, and Daniel Kinney, “Foreign and Domestic BankParticipation in Emerging Markets: Lessons from Mexico and Argentina.” Federal ReserveBank of New York, Economic Policy Review, September 2000.http://www.ny.frb.org/rmaghome/econ_pol/800dage.pdf
Gomulka, Stanislaw, “Macroeconomic Policies and Achievements in Transition Economies,1989-1999.” United Nations Economic Commission for Europe, May 2000.http://www.unece.org/ead/ead_h.htm
��"���6, Drago, “Prilog raspravi o razvojnoj koncepciji SR Hrvatske.” Ekonomski institut –Zagreb, 1982.
Greenspan, Alan, “Revolution in Information Technology and its Implications for KeyGovernment Policies.” BIS Review No. 21, 10 March 2000.http://www.bis.org/review/index.htm
Hausmann, Ricardo, and Eduardo Fernández-Arias, “Foreign Direct Investment: GoodCholesterol?” Working Paper No. 417, Interamerican Development Bank, March 2000.http://www.iadb.org/oce/324.cfm
64
Havrylyshyn, Oleh, Ivailo Izvorski, and Ron van Rooden, “Recovery and Growth inTransition Economies 1990-97: A Stylized Regression Analysis” IMF Working Paper No.98/141, September 1, 1998.http://www.imf.org/EXTERNAL/PUBS/CAT/longres.cfm?sk&sk=2752.0
Havrylyshyn, Oleh, Thomas Wolf, Julian Berengaut, Marta Castello-Branco, Ron vanRooden, and Valerie Mercer-Blackman, Growth Experience in Transition Countries, 1990–98. IMF Occasional Paper No. 184, 2000.http://www.imf.org/external/pubs/nft/op/184/index.htm
Hellman, Joel S., Geraint Jones, Daniel Kaufmann, and Mark Schankerman, “MeasuringGovernance, Corruption, and State Capture: How Firms and Bureaucrats Shape the BusinessEnvironemtn in Transition Economies.” World Bank Policy Research Working Paper No.2312, April 2000.http://wbln0018.worldbank.org/Research\workpapers.nsf/AllDocuments?SearchView
Hofheinz, Paul, “Reverse Engineers: Hungarians Design Busses Made in U.S.” The WallStreet Journal Europe, 11 April 2000.
Hviding, Kvetil, “Potential Output Growth in Hungary.” In International Monetary Fund,Hungary: Selected Issues. IMF Staff Country Report No. 99/27. Washington: IMF, April1999, 68-78. http://www.imf.org/EXTERNAL/PUBS/CAT/longres.cfm?sk&sk=3000.0
Institut za javne financije, Razvoj porezne uprave u Republici Hrvatskoj. Financijskapraksa, Vol. 22, No. 1–2/1998.
International Monetary Fund, Republic of Croatia: Selected Issues and StatisticalAppendix. IMF Staff Country Report No. 00/22. Washington: IMF, February 2000a.http://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.cfm?sk&sk=3439.0
International Monetary Fund, Republic of Croatia: Staff Report for 1999 Article IVConsultation. IMF Staff Country Report No. 00/7. Washington: IMF, January 2000b.http://www.imf.org/EXTERNAL/PUBS/CAT/longres.cfm?sk&sk=3384.0
International Monetary Fund, Republic of Korea: Economic and Policy Developments.IMF Staff Country Report No. 00/11. Washington: IMF, February 2000c.http://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.cfm?sk&sk=3405.0
International Monetary Fund, Emerging Market Financing, Second Quarter 2000.Washington: IMF, August 2000d. http://www.imf.org/external/pubs/ft/emf/index.htm
International Monetary Fund, Brazil: Selected Issues and Statistical Appendix. IMF StaffCountry Report No. 99/97. Washington: IMF, September 1999.http://www.imf.org/EXTERNAL/PUBS/CAT/longres.cfm?sk&sk=3206.0
JP Morgan, Asian Financial Markets, Second Quarter 2000. Singapore: JP Morgan, April28, 2000.
Kempe, Frederick, “The Irish Miracle is No Mirage.” The Wall Street Journal Europe,October 18, 2000, p. 11.
Kesner-Škreb, Marina, “State Intervention as an Incentive for Growth in MarketEconomies.” Institute of Public Finance Occasional Paper No. 1, Zagreb, January 1997.
Krugman, Paul, “Balance Sheets, the Transfer Problem, and Financial Crises.”MIT, January1999. http://web.mit.edu/krugman/www/FLOOD.pdf
Krugman, Paul, “What Happened to Asia?” MIT, January 1998.http://web.mit.edu/krugman/www/DISINTER.html
Kuhner, Christoph, “Rating Agencies: Are They Credible? Insights Into the ReportingIncentives of Rating Agencies in Times of Enhanced Systemic Risk.” University of MunichWorking Paper, November 1998.
Landes, David, The Wealth and Poverty of Nations. New York: W.W. Norton, 1998.
Landesmann, Michael, “Structural Change in the Transition Economies since 1989.” UnitedNations Economic Commission for Europe, May 2000. http://www.unece.org/ead/ead_h.htm
Leibenstein, Harvey, “Allocative Efficiency vs. X-Efficiency.” American Economic Review,Vol. 56, June 1966.
Lucas, Robert, “On the Mechanics of Economic Development.” Journal of MonetaryEconomics, Vol. 22, 1988, 3–42.
Malenica, Zoran, “Dvije Hrvatske.” U Vjekoslav Šmid, ed., Zbornik radova Pravnogfakulteta u Splitu 1999���������5� ���-��������� ������1������������/AAA��HDB–400.
Mauro, Paolo, “Corruption and Growth.” Quarterly Journal of Economics, Vol. 110, 1995,681–711.
Mihaljek, Dubravko, “Some Aspects of Corporate and Bank Restructuring in the EmergingMarket Economies.” Unpublished Working Paper, BIS, April 2000.
Mishkin, Frederic, “Understanding Financial Crises: A Developing Country Perspective.” In��&�������������������5����� ���F��� G��Annual World Bank Conference on DevelopmentEconomics 1996. Washington: World Bank, 1997, 29-92.
Nakazawa, Akiko, East Asian Corporate Debt Problems. Fuji Research Institute, ResearchPaper No. 17, January 2000.
Nelson Robert and Edmund Phelps, “Investment in Humans, Technological Diffusion, andEconomic Growth.” American Economic Review, Vol. 61, March 1966, 69–75.
North, Douglass, Institutions, Institutional Change and Economic Performance. Cambridge:Cambridge University Press, 1990.
Obstfeld, Maurice, “The Logic of Currency Crises.” Cahiers Economiques et Monetaires,Vol. 43, 189-213, 1994.
Oliner, Stephen and Daniel Sichel, “The Resurgence of Growth in the Late 1990s: IsInformation Technology the Story?” Federal Resrve Board, Washington, May 2000.http://www.federalreserve.gov/pubs/feds/2000/200020/200020pap.pdf
Olson, Mancur, “Big Bills Left in Sidewalk.” Distinguished Lecture on Economics inGovernment, Journal of Economic Perspectives, Vol. 10, 1997, 3-24.
66
O’Rourke, Kevin and Jeffrey Williamson, “When Did Globalization Begin?” NBERWorking Paper No. W7632, April 2000.
Ott, Katarina, Marina Kesner-Škreb, Anto Bajo, Predrag .�&���!�6, i Zoran Bubaš,%�������� ������������&����'��������'���������������. Newsletter br. 4 Instituta zajavne financije, 2000a. http://www.ijf.hr/newsletter/4.htm
Ott, Katarina, Marina Kesner-Škreb, Danijela Kuliš, Zoran Bubaš, Anto Bajo, Predrag.�&���!�6, i Mirela /���6, Javne financije u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za javne financije,2000b.
Pack, Howard, “Industrial Policy: Growth Elixir or Poison?” The World Bank ResearchObserver, Vol. 15, No. 1, February 2000.http://www.worldbank.org/research/journals/wbro/obsfeb00/Article_3.pdf
Phelps, Edmund, Structural Slumps. Cambridge: Harvard University Press, 1994.
Radna skupina Predsjednika Republike Hrvatske, e-Croatia—Prijedlog strategijeinformatizacije Hrvatske. Zagreb, 20. Srpnja 2000.http://www.predsjednik.hr/radne_skupine/strategija_i_hrvatske/datoteke/strategija_i_hrvatske.pdf
Roldos, Jorge, “Potential Output Growth in Emerging Market Countries: The Case of Chile.”IMF Working Paper No. 97/104, September 1997.http://www.imf.org/EXTERNAL/PUBS/CAT/longres.cfm?sk&sk=2326.0
Rodrik, Dani, “Development Strategies for the Next Century.” Paper presented at the WorldBank Annual Bank Conference on Development Economics, Washington, April 18–20 2000.http://wb.forumone.com/research/abcde/papers/index.f1ml
Rosen, Harvey S., Javne financije, Peto izdanje. Zagreb: Institut za javne financije, 1999.
Rostow, Walter, The Stages of Economic Growth: A Non-Communist Manifesto. Cambridge:Cambridge University Press, 1960.
Rostowski, Jacek, “Interenterprise Arrears in Post-Communist Economies.” IMF WorkingPaper No. 94/43, April 1994.http://www.imf.org/EXTERNAL/PUBS/CAT/longres.cfm?sk&sk=1184.0
Scacciavillani, Fabio, and Swagel, Phillip, “Measures of Potential Output: An Application toIsrael.” IMF Working Paper No. 99/96, July 1999.http://www.imf.org/EXTERNAL/PUBS/CAT/longres.cfm?sk&sk=3160.0
Schönfelder, Bruno, “Ökonomische Aspekte der Sozialpolitik im postsozialistischenSüdosteuropa.” TU Bergakademie Freiberg Workong paper, May 2000.
Schönfelder, Bruno, “Gläubigerschutz und Insolvenzverfahren in Kroatien.” Südosteuropa,Vol. 49, No. 5–6/2000, 272–82.
Sen, Amartya, “The Concept of Development.” In Hollis Chenery and T.N. Srinivasan, eds.Handbook of Development Economics, Volume 1. Amsterdam: North Holland, 1988.
Sinclair, Thea, “Tourism and Economic Development: A Survey.” Journal of DevelopmentStudies, Vol. 34, June 1998, 1-51.
Solow, Robert, Growth Theory: An Exposition. New York, Oxford University Press, 1970.
Surowiecki, James, “The Most Devastating Retailer in the World.” The New Yorker,September 18, 2000, p.74.
67
Škreb��������=����'�����*� �����.7������. �����"���� ��"��������6 ��������� �o materijalima HNB-a.” Zagreb, Hrvatska narodna banka, 12–21. travnja 2000.http://www.hnb.hr/priopc/hpriopc.htm
UNCTAD, “World FDI Grows 25 Per Cent in 1999, Surpassing UU$800 Billion.” PressRelease No. 2837, 8 February 2000. http://www.unctad.org/en/press/pr_2837.en.htm
Vlada Republike Hrvatske, Program rada Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2000-?00I �*����� �!�'����D � �������?000 �http://www.vlada.hr/dokumenti.html
Wade, Robert, Governing the Market: Economic Theory and the Role of Government in theIndustrialization of East Asia. Princeton: Princeton University Press, 1990.
Williamson, Jeffrey, The Political Economy of Reform. Washington: Institute of InternationalEconomics, 1994.
Williamson, John, “The Washington Consensus Revisited”, in L. Emmerij, ed., Economicand Social Development into the XXI Century. Washington: Inter-American DevelopmentBank, 1997.
Williamson, John, “What Washington Means by Policy Reform”, in J. Williamson, ed., LatinAmerican Adjustment: How Much Has Happened? Washington: Institute for InternationalEconomics, 1990.
World Bank, World Development Indicators 2000.http://www.worldbank.org/html/extpb/wdi2000.htm
World Bank, Hrvatska: Program mjera za gospodarsku reformu i rast. Zagreb: IBRD, �������?000 �http://www.worldbank.hr/html/links.html
World Bank, World Development Report 1999/2000: Entering the 21st Century. Washington:World Bank, 1999.
World Bank, World Development Report 1997: The State in a Changing World. Washington:World Bank, 1997.
World Bank, The East Asian Miracle: Economic Growth and Public Policy. Washington:World Bank, 1993.
World Tourism Organization, Tourism Highlights 2000, Second Edition, August 2000.http://www.world-tourism.org/
Wyplosz, Charles, “Ten Years of Transformation: Macroeconomic Lessons.” Paper presentedat the World Bank Annual Bank Conference on Development Economics, Washington, April28-30,1999. http://www.worldbank.org/research/abcde/washington_11/pdfs/wyplosz.pdf
Young, Alwyn, “A Tale of Two Cities: Factor Accumulation and Technical Change in HongKong and Singapore.” NBER Macroeconomics Annual, 1992, 13–63.