-
SADRAJ:Uvod.......................Pojam privrednog
rasta.............................Privredni rast i akumulacija
kapitala.................................Tehnoloke promene i
privrednii rast...................................Trendovi i izvori
privrednog rasta..............................Izvori privrednog
rasta..................................Predmet teorije privrednog
rasta.........................Mogunost postizanja brzog privrednog
rasta...........Privredni rast Srbije u 2012.
godini...........................Pojam ekonomske
politike................................Osnovni koncept ekonomske
politike.............................Nosioci, instrumenti i mere
ekonomske politike........................Najznaajniji segmenti
ekonomske politike.............................Ostali segmenti
ekonomske politike.......................Ciljevi ekonomske
politike..................................Subjekti ekonomske
politike.......................Zakljuak.............................Literatura..................................
-
UVODDa bi se zadovoljile stalne rastue potrebe stanovnitva,
ljudsko drutvo je prisiljeno na proces stalnog obnavljanja
proizvodnje razliitih materijalnih dobara i usluga.Privredni rast
podrazumeva poveanje proizvodnje na nivou nacionalne ekonomije
izraeno kroz ukupan bruto domai proizvod (skup dobara i usluga
ostvarenih u toku jednog perioda) u odnosu na broj stanovnika.Tokom
privrednog rasta promene u sastavu privrede su raznovrsne. One su
najizraenije u promenama u proizvodnom sastavu, odnosno ueu
pojedinih delatnosti (kao to je poljoprivreda i industrija) u
ukupnoj proizvodnji. Privredni rast i promena sastava u privrdi
objanjavaju ekonomsku sadrinu privrednog razvoja. U novije vreme
sve vei znaaj dobijaju njegovi drutveni i ekoloki inioci.
-
POJAM PRIVREDNOG RASTAPrivredni rast se kvantitativno izraava na
razliite naine, najee pomou pokazatelja stope rasta drutvenog bruto
proizvoda, nacionalnog dohodka, drutvenog bruto proizvoda po glavi
stanovnika, nacionalnog dohodka po glavi stanovnika...Stabilan
privredni rast vana je predpostavka lakeg reavanja centralnog
ekonomskog zadatka u svakoj zajednici, odnosno u veem stepenu
zadovoljenje rastuih potreba ljudi upotrebom uvek ogranienih
resursa.Privredni rast je dugotrajan i spor proces. Uz prosean rast
od 1% godinje treba da protekne 70 god.kako bi se duplirao iznos
dohodka po stanovniku. Kretanja stope privrednog rasta u duem
vremenskom intervalu prua indikacije o kvalitetu ostvarenog
poveanja proizvodnje. Kvalitetni privredni rast treba da bude
dostoja i samoodriv, kao i postojanje mehanizama za eliminisanje
proizvodnje koja nije ekonomski efikasna.
-
PRIVREDNI RAST I AKUMULACIJA KAPITALADa bi bolje razumeli
akumulaciju kapitala i tehnoloke promene koje utiu na ekonomiju,
neophodno je razraditi neoklasini model ekonomskog rasta.
Neoklasini model privrednog rasta opisuje ekonomiju u kojem je
jedinstveni homogeni output proizvode dva inputa: capital i rad.
Ovde je rast rada van domaaja ekonomije i na njega ne utiu
ekonomske determinante. Kod neoklasinog modela najznaajnije mesto
imaju kapital i tehnoloke promene U analizi privrednog rasta
ekonomisti naglaavaju potrebu za poveanjem kapitalne opremljenosti,
to znai da se koliina kapitala po radniku stalno poveava.Primeri
poveanja kapitalne opremljenosti ukljuuju multiplikovanje
poljoprivrednih maina i irigacionih sistema u poljoprivrednoj
proizvodnji, brzih eleznikih pruga, autoputeva u transportu,
kompjutera, komunikacionih sistema u bankarstvu...
-
TEHNOLOKE PROMENE I PRIVREDNI RASTNa osnovu istoriske geneze
razvoja lako je uociti da su tehnoloske promene uslovile ekonomsko
poboljsanje proizvodnih mogucnosti Evrope,Severne Amerike i
Japana.Tehnoloske promene podrazumevaju promene u procesima
proizvodnje ili uvodjenje novih proizvoda u cilju povecanja outputa
ili povecanja outputa od jednake kolicine inputa. Naj znacajniji
tehnoloski razvoj u savremenom svetu odigrao se u elektronici,
racinarima, telekomunikacijama, avio-industriji itd. Izumi i
dostignua ne samo da obezbedjuju stabilan razvoj, vec uz konstantan
odnos inputa, plata i kamata poveavaju koliinu outputa koja svaka
jedinica outputa moe proizvesti. Tako neprekidno rastu: kapital po
radniku, output po radniku i plate po radniku, a pri tome nedoe do
opadanja realne kamate. Dakle prava investicija poveava
produktivnost kapitala i neuralie zakon opadajue stope profita.
-
TEHNOLOKE PROMENE I PRIVREDNI RASTTreba istai da su neke
investicije naklonjene kapitalu, a druge radu. Poljoprivredne maine
smanjuju potrebu za radom a poveavaju potrebe za kapitalom pa ih
zato nazivamo investicijama koje tede rad, i one poveavaju profite
u odnosu na nadnice (plate). Novi izumi koji smanjuju potrebe za
kapitalom vie od potrebe za radom (na primer uvoenje rada u vie
smena) su investicije koje tede kapital, i one poveavaju plate
(nadnice) u odnosu na profit.
-
TRENDOVI PRIVREDNOG RASTATrend 1. Stanovnitvo i radna snaga
rastu, ali mnogo sporije nego koliina kapitala, to je rezultat
poveanja kapitalne opremljenosti. Trend 2. Realne nadnice pokazije
stalan uzlazni trend, sem u nerazvijenom zemljama.Trend 3. Udeo
nadnica i plata u nacionalnom dohodku neznatno se uveao u dugoronom
razdoblju, a u nerazvijenim zemljama opao. Trend 4. Prisutnost
velikih oscilacija u realnoj kamati i profitnoj stopi, naroito u
doba konjukturnih ciklusa, mada u poslednjim dekadama razvoja nema
snanog uzlaznog i silaznog trenda. Trend 5. Kapitalni koeficijent
umesto da raste po osnovu zakona opadajuih prinosa, on se zapravo
smanjuje od 1940. godine. Do nekih promena dolazi posle 1970.
godine u nerazvijenim zemljama ima trend rasta.Trend 6. U toku 20.
veka odnosi nacionalne tednje i investicija prema GNP-u su
stabilni. No cim se pojavi deficit u budzetu, udeo tednje znacajno
opada. Trend 7. Kada se analiziraju konjukturni ciklusi, nacionalni
proizvod raste po prosenoj stopi izmedju 2-3% na godinu dana.
-
PREDMET TEORIJE PRIVREDNOG RASTATeorija privrednog rasta
permanentno izuava kvantitativne relacije izmeu utroka i autputa.
Teorija privrednog rasta kvantificira doprinos inilaca koji
determiniu dugoroni proizvodni potencijal pojedinih nacionalnih
ekonomija, korostei pri tome najee kriterijume poput rasta realnog
bruto nacionalnog proizvoda ili nacionalnog dohotka po
stanovnikku.Teorija privrednog rasta razmatra probleme dinamike
ravnotee i stim u vezi pokuava da definie adekvatan odgovor na
osnovno pitanje na koji nain obezbediti uveanje realnog bruto
nacionalnog proizvoda koji odgovara uslovima pune zaposlenosti. U
trinim uslovima privreivanja bitna pretpostavka privrednog rasta je
puno korienje proizvodnih faktora. Analogno tome, maksimalni
proizvodni kapacitet neke privrede u datom vremenskom intervalu
definie veliina i kvalitet proizvodnih faktora kojima ona raspolae.
Zakljuak je pri tome krajnje jednostavan i veoma logian. Maksimalna
stopa privrednog rasta se ostvaruje pod pretpostavkom realizacije
najveeg mogueg poveanja upotrebljenih koliina proizvodnih faktora
i/ili njihovog maksimalnog produktivnog korienja.
-
MOGUNOST POSTIZANJA BRZOG PRIVREDNOG RASTAStopa rasta najveeg
broja zemalja u razvoju u dosadanjem ekonomskom razvoju nije
prelazila stopu demografskog rasta. U takvim uslovima to znai
stagnaciju per capita dohotka. Porast per capita dohotka dosta je
ogranien zbog visoke stope demografskog rasta. Ova stopa se
procenjuje na oko 2% proseno godinje, mada ima zemalja u kojima je
ova stopa nekoliko puta via. Ova stopa per capita dohotka je i
dalje niska, jer ne osigurava: veu potronju i irenje domaih trita;
veu ponudu i formiranje domae akumulacije, veu stopu investicija i
pokretanje veih (internih) snaga razvoja koje ve zapoeti rast mogu
da odre i dalje razvijaju. U tehnolokom procesu s jedne strane, uz
sve veu relativnu zaostalost i ograniene mogunosti razvoja, uz oite
ograniavajue faktore razvoja, postavlja se pitanje ostvarivanja
potrebne i kogue stope rasta tih zemalja.
-
PRIVREDNI RAST SRBIJE U 2012 GODINIOdravanje budetskog deficita
u dogovorenim okvirima sa MMF-om predstavljalo bi dodatnu garanciju
makroekonomske stabilnosti.Prema proceni Narodne banke Srbije,
usporavanje svetske privrede,uz verovatnu recesiju u evrozoni,
uticae na usporavanje privrednog rasta Srbije u 2012. godini, u
kojoj se oekuje rast bruto domaeg proizvoda (BDP) od oko 0,5 odsto.
Centralna banka je ranije ve revidirala nanie procenu rasta BDP-a
Srbije u ovoj godini na 1,5 odsto, imajui u vidu loije
makroekonomske performanse velikih trgovinskih partnera Srbije.
Prema poslednjim procenama vlade, za ovu godinu, takoe, se oekuje
privredni rast od 1,5 odsto. Kako je saoptila NBS, odravanje
budetskog deficita u ranije dogovorenim okvirima sa Meunarodnim
monetarnim fondom predstavljalo bi dodatnu garanciju makroekonomske
stabilnosti i ostavilo vei prostor za buduu relaksaciju monetarne
politike.
-
POJAM EKONOMSKE POLITIKEOd velike svetske ekonomske krize
tridesetih godina XX veka postaje jasno da postoje odreene
imperfektnosti na tritu zbog ega se privredni sistem ne moe
prepustiti iskljuivo delovanju trinog mehanizma. Kako bi se ouvala
stabilnost ekonomskog sistema i stvorile predpostavke za njegov
dalji razvoj neophodna je intervencija drave i njeno aktivnije
angaovanje u privrednom ivotu.Od tada do danas pitanje mere u kojoj
drava treba da reglie privredna kretanja je neprekidno u centru
panje ekonomske javnosti. Iako je jasno da su preduzea u privatnoj
svojini znatno efikasnija od javnih i drutvenih, jasno je i da se
sva preduzea u privredi ne mogu prepustiti privatnom sektoru. Ipak
meu ekonomskim teoretiarima se neprekidno vodi otra debata o tome
da li angaovanje drave u privrednom ivotu ima vie pozitivnih ili
negativnih posledica.Kakav god da je odgovor na to pitanje injenica
je da su savremene privrede takozvane meovite privrede i da pored
trinog mehanizma i konkurencije svoj upliv u privredna kretanja ima
i drava. Taj upliv drave se manifestuje kroz ekonomsku politiku
koju ona vodi i koja je meusobno uslovljena i povezana a konkretnim
privrednim sistemom.
-
OSNOVNI KONCEPT EKONOMSKE POLITIKEEkonomsku politiku moemo da
definiemo kao aktivnost drave kojom ona u skladu sa zadatim
ciljevima utie na ekonomsku aktivnost, odnosno na (promenu)
ponaanja ekonomskih uesnika u eljenom pravcu.U domenu ekonomske
teorije pojam ekonomska politika se koristi za oznaavanje dveju
pojava: 1. kao raznovrsna aktivnost drave i drugih nosilaca
ekonomsko politikog odluuvanja (tzv.makro ekonomski subjekti), ija
svrha je stvaranje adekvatnog drutvenog ambijenta za optimalan
privredni i ekonomski razvoj; 2. kao nauna disciplina u okviru
sistema ekonomskih nauka koja se bavi iznalaenjem i analiziranjem
odnosa i zakonitosti u vezi sa delovanjem drave i drugih
makroekonomskih aubjekat u regulisanju ekonomskih odnosa.Zavisno od
aspekta posmatranja strukture konkretnog privrednog sistema
ekonomska politika moe biti: - opta ekonomska polititka; -
parcijalna ekonomska politika.Brojni teoretiari ekonomsku politiku
dele na sistemsku i procesnu (tekuu) ekonomsku politiku.
-
NOSIOCI, INSTRUMENTI I MERE EKONOMSKE POLITIKE Nosioci ekonomske
politike su brojni i dele se u dve grupe: - Prva grupa nosilaca
ekonomske politike pripada grupi njenih kreatora; - Druga grupa
nosilaca ekonomske politike je institucionalizovana kroz
predstavnike organe, organe parlamenta vlasti i vladu jedne
zemlje.Instrumenti su sredstva pomou kojih nosioci ekonomske
politike ostvaruju postavljene ciljeve. Sve instrumente ekonomske
politike je mogue razvrstati:Instrumente javnih
finansija;Instrumente novca i kredita; Instrumente deviznog
kursa;Instrumente direktne kontrole;Instrumente promene
institucionalnih aranmana.Mere ekonomske politike su postupci
usmereni u pravcu promene ili ukidanja postojeih instrumenata, ili
pak uvoenja novih instrumenata makroekonomske politike.
-
NAJZNAAJNIJI SEGMENTI EKONOMSKE POLITIKE - MONETARNA POLITIKA -
Vei je broj kanala uticaja monetarne komponente na realna ekonomska
kretanja. Najznaajnija su sledea dva:Promena kamatnih stopa i
Promena koliine novca u opticaju.Sloene procese multiplikacije
realizuje centralna banka uz pomo tri vrste instrumenata: -
operacijama na otvorenom tritu, - politikom obaveznih rezervi i -
politikom diskontne stope. Monetarnom politikom i njenim
instrumentima moe se znaajno uticati na tokove novanog i robnog
prometa drutvene reprodukcije, na nivo novane mase, na nivo
kredita, na brzinu obrta novca u opticaju, na obim i strukturu
novane tranje i drugo.
-
NAJZNAAJNIJI SEGMENTI EKONOMSKE POLITIKEFISKALNA POLITIKA -
Razvojna funkcija fiskalne politike se ogleda pre svega u njenom
uticaju na formiranje sredstava za investicije. U principu, dva su
osnovna naina pomou kojih je mogue merama fiskalne politike
stimulativno uticati na privredni razvoj:Prvi nain podrazumeva
direktno formiranje sredstava za investicije pomou mera fiskalne
politike. On je karakteristian uglavnom za nie faze
razvijenosti;Drugi se odnosi na primenu najraznovrsnijih fiskalnih
mera kojima se stimuliu sklonost tednji i investiciona aktivnost
pojedinih privrednih subjekata. U te mere ubrajamo poreske olakice
za nove investicione zahvate, sniavanje poreskih stopa u cilju
ubrzane amortizacije, poreske olakice kod osvajanja proizvoda i
usluga na temelju savremenih tehnolokih promena
-
OSTALI SEGMENTI EKONOMSKE POLITIKEBudetskom politikom, sticanjem
budetskih prihoda i njihovim rasporeivanjem, mogue je uticati na
odnose ukupne ponude i tranje na tritu.Spoljnotrgovinska
politika-Merama spoljnotrgovinske politike mogue je direktno ili
indirektno uticati na uvozno-izvozne aktivnosti ekonomskih
subjekata, podsticati ih ili destimulisati.Politika cena - Zadatak
drave je da sva pomeranja i kretanja cena odrava u eljenim
okvirima. "Tri su osnovna naina putem kojih drava moe ostvariti
svoje namere u pogledu kontrole cena: - posredne mere, kojima se ne
ograniava trini mehanizam formiranja cena, ve se na cene utie
regulisanjem uslova privreivanja, koji sa svoje strane deluju na
promene u ponudi i tranji - neposredne mere, koje podrzumevaju
primenu administrativnih metoda, ime se obustavlja slobodno trino
formiranje cena - kombinacija mera obe navedene vrste.
-
OSTALI SEGMENTI EKONOMSKE POLITIKEPolitika robnih rezervi - Tom
politikom drava moe direktno da utie na proizvodnju, na odnos
ponude i tranje, i na nivo trine cene konkretnih
proizvoda.Planiranje, srednjorono i dugorono, je isto tako izuzetno
znaajno podruje makroekonomskih politika, gde ekonomske funkcije
drave mogu i treba da dolaze do punog izraaja, pruanjem privrednim
subjektima pouzdanih informacija o razvojnim trendovima,
usmeravajui time, u odreenoj meri, njihovu buduu poslovnu
aktivnost.Politika regionalnog razvoja - Uloga drave je nezamenjiva
u preduzimanju potrebnih ekonomskih i drugih mera kojima se podstie
skladan regionalni razvoj, kao i bri razvoj onih podruja koja su
zaostala ili zaostaju u razvoju u odnosu na neki privredni
prosek.Politika socijalne sigurnosti - Ekonomsko-socijalne mere
kojima se osigurava minimum socijalne sigumosti graana moraju, na
odgovarajui nain, da budu u rukama drave i njenih funkcija.
-
CILJEVI EKONOMSKE POLITIKECiljevima se izraava namera i elja
nosioca ekonomske politike,a moe se definisati kao eljeno budue
stanje koje se moe ostvariti jedino planiranom ljudskom akcijom.
Kroz cilj se uspostavlja odnos izmeu nosioca odluke i nekog budueg
stanja i mora ispunjavati uslov da je ostvariv. Iz toga proizilazi:
prvo,da ciljevi moraju biti specifirani i merljivi, i drugo, da je
cilj mogue ostvariti u raspoloivim okolnostima i sredstvima. Prema
vremenskom faktoru ciljevi Ekonomske politike mogu biti:kratkoroni
znaajni za postizanje kratkorone privredne ravnotee, instrumenti
stabilizacione EP. Najbitniji: stabilnost cena, pozitivna stopa
rasta, puna zaposlenost, pozitivan platni bilans.Dugoroni najee 10
i vie godina. Neki primeri: poboljanje alokacije faktora
proizvodnje, regionalni razvoj..Prema znaaju, ciljevi ekonomske
politike mogu biti: - osnovni (glavni); i sporedni.
-
CILJEVI EKONOMSKE POLITIKEPrema meusobnom odnosu, ciljevi
ekonomske politike mogu biti: - nezavisni; komplementarni;
konfliktni.Ciljevi moraju biti: realni, objektivni. Pre nego to se
odrede neophodno je da se postojea privredna situacija analizira.
Realniji su oni ciljevi ija realizacija ne vodi ka drastinoj
razlici izmeu postojee privredne situacije i one koja se eli
postii.Ispunjenje ciljeva ekonomske politike zavi od sledeeg:
Kvantitativan izraz stepena ostvarenja postavljenih ciljeva mora
biti vei od trokova nastalih pri realizaciji tih ciljeva.Smatra se
da se manjim primenama instrumenata postiu bolji efekti.
Instrumenti moraju biti pravovremeno primenjeni moraju biti
usklaeni sa trenutnim stanjem privrede tj. usklaeni sa postojeom
fazom privrednog ciklusa. Izmeu vremena preduzimanja mere i njenog
dejstva moe da proe dui period efikasnost EP je vea ukoliko je
time-lag krai.
-
SUBJEKTI EKONOMSKE POLITIKESubjektima ekonomske politike se mogu
smatrati svi subjekti koji imaju pravo da donose obavezujue
makroekonomske odluke, kao i svi drugi subjekti ije odluke po svom
znaaju imaju makroekonomski karakter.U veini savremenih privreda,
deluju etiri vrste subjekata ekonomske politike: makroekonomski
subjekti koji imaju pravo da donose obavezujue ekonomske
odluke;udruenje osnovnih privrednih subjekata koja donose
makroekonomske odluke(privredne komore,sindikati i sl.). politike
partije, udruenja graana i N.V.O.velike privredne organizacije,ija
se delatnost neposredno odraava na itavu delatnost zajednice, a po
objektivnom znaaju imaju makroekonomski karakter.
-
ZAKLJUAKNajjdnostavnije, privredni rast predstavlja poveanje
vrednosti proizvodnje na nivou nacionalne ekonomije. Podaci o
stopama rasta bruto nacionalnog proizvoda u pojedinim zemljama u
duem vremenskom periodu takav stav ubedljivo potvruje. Daleko
najvei broj danas razvijenih zemalja u toku poslednjih dve stotine
godina imao je prosenu stopu rasta bruto nacionalnog proizvoda u
iznosu od 2 do 3%. Kad se ima u vidu rast bruto nacionalnog
proizvoda per capita, cifra se kree izmeu 1 i 2%. Zbog toga je u
dugom roku veoma znaajno, na prvi pogled, mala razlika ustopama
privrednog rasta pojedinih zemalja. Teorija privrednog rasta izuava
kvantitativne relacije izmeu upotrebljenih faktora i dobijenog
autputa i ima za cilj to preciznije izraavanje prirode i inteziteta
delovanja pojedinih faktora na rast drutvenog proizvoda.Ekonomska
teorija mora jasno da sagleda tendencije na strain ponude i traznje
i faktore kojima su te dve velicine uslovljene,a sve to kako bi se
obezbedilo dovoljno informacija za vodjene ekonomske politike.
-
LITERATURADr arko Risti Ekonomija kapitala i finansiranje
razvoja aak 2006Dr Ilija M. Risti Tehniki progres i privredni
razvoj Kragujevac 1999Dr Slobodan Cvetanovi Teorija i politika
privrednog razvoja Ni 2000Dr Jovo Jednak Ekonomija Beograd
2006Ekonomija osnovi Prof.Dr.Radojica SokovicOsnovi ekonomije
Prof.Dr.Jovan JednakMakroekonomija Prof.Dr.Bogdan Ilic