-
Ovaj projekt financira Europska unijaVLADA REPUBLIKE
HRVATSKEUred za udruge
PRIRUČNIK ZA OTVORENO I TRANSPARENTNO UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM
PRIRODNIM PODRUČJIMA
Ovaj projekt financira Europska unijaVLADA REPUBLIKE
HRVATSKEUred za udruge
PRAVOS
PRIRUČNIK ZA OTVORENO I TRANSPARENTNO UPRAVLJANJE
ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA
-
IMPRESSUM
Nakladnik: Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek
Urednik i voditelj projekta: Dinko Pešić
Autor tekstova:Dinko Pešić, Udruga za zaštitu prirode i okoliša
Zeleni Osijek - Poglavlja 1, 2 i 5Ivan Mužar, Eko PAN - Poglavlja 7
i 8Goran Sabol, mag. ing. geoing., ZEO Nobilis - Poglavlje 3Irma
Popović Dujmović, dipl. ing. biologije-ekologije, WWF Adria -
Poglavlje 4Ana Đanić Čeko, dr. sc., Pravni fakultet Osijek -
Poglavlje 6
Recenzija priručnika: Lana Ofak, doc. dr. sc.Frane Staničić,
izv. prof. dr. sc.
Autori fotograja:Jasmin Sadiković, mag.biol.oecol. Dinko
Pešić
Dizajn: Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni OsijekLektura
i korektura: Centar edukacije i kreativnog razvoja - CEKRA
Prijelom i priprema: Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni
Osijek
Tisak: Graka d.o.o.
Naklada: 1500
2017.
ISBN: 978-953-58288-3-9
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000979131
"Tiskanje ovog priručnika nancira Europska unija, a sunancira
Ured za udruge Vlade RH. Sadržaj je isključiva odgovornost Udruge
za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek i ne odražava stajališta
Europske unije te Ureda za udruge Vlade RH."
PRIRUČNIK ZA OTVORENO I TRANSPARENTNO UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM
PRIRODNIM PODRUČJIMA
1. ZAŠTIĆENA PODRUČJA UZ MURU, DRAVU, DUNAV I KUPU
2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA POSTOJEĆIH PRAKSI: JAVNA
NABAVA, TRANSPARENTNOST I UPRAVLJANJE
ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
3. UPRAVLJANJE ŠUMAMA I PRIMJERI DOBRE PRAKSE SA
STUDIJSKOG PUTOVANJA U AUSTRIJI
4. METODOLOGIJA PROCJENE DOBROBITI ZAŠTIĆENIH
PODRUČJA
5. KONCESIJE I KONCESIJSKA ODOBRENJA U ZAŠTIĆENIM
PODRUČJIMA
6. ULOGA UPRAVNIH SUDOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ U
SPOROVIMA PRUŽANJA SUDSKE ZAŠTITE U POSTUPCIMA
UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
7. KAKO OSIGURATI OTVORENO UPRAVLJANJE,
TRANSPARENTNOST I SUDJELOVANJE JAVNOSTI
8. PREPORUKE ZA MEĐUSEKTORSKO PARTNERSTVO
Ovaj projekt financira Europska unijaVLADA REPUBLIKE
HRVATSKEUred za udruge
PRAVOS
SADRŽAJ
06
14
20
26
34
39
46
50
SADRŽAJ
02 03
Priručnik je nastao kao rezultat Projekta "Transformacija - novi
pristup upravljanju zaštićenim i Natura 2000 područjima". Priručnik
je namijenjen studentima, upravljačima zaštićenih područja kao i
svoj zainteresiranoj javnosti.
-
PROJEKT "TRANSFORMACIJA - NOVI PRISTUP UPRAVLJANJUZAŠTIĆENIM I
NATURA 2000 PODRUČJIMA"
Glavni cilj projekta je osigurati primjenu najboljih pravnih
alata i praksi za povećanje sudjelovanja javnosti, transparentnosti
i borbe protiv korupcije u upravljanju i korištenju prirodnih
resursa. Projektni partneri su kroz svoj dugogodišnji rad na
zaštiti prirode prepoznali problematiku te potencijalna rješenja
koja su obuhvaćena projektnim aktivnostima: Intenzivna
infrastrukturna ulaganja, klimatske promjene i niska razina
transparentnosti kod upravljanja prirodnim resursima dovele su do
uništenja mnogih prirodnih staništa i smanjenja biološke
raznolikosti u Europi. Iako zaštićena na različitim razinama, ova
područja sud pod stalnim pritiskom neodrživih načina korištenja,
nelegalnih odlagališta otpada, iskapanja sedimenta, te drugih
štetnih radnji. Sudski postupci vezani za protuzakonite radnje u
zaštićenim područjima dokaz su ozbiljnosti ovog problema, ali i
prisutnosti korupcije.
Projektne aktivnosti stoga su fokusirane na analizu postojeće
prakse u dodjeli koncesija, provedbi javnih nabava,
transparentnosti u upravljanju zaštićenim prirodnim područjima te
izgradnji kapaciteta organizacija civilnog društva. Projekt također
uključuje niz seminara i okruglih stolova uz sudjelovanje ključnih
dionika upravljača i korisnika zaštićenih prirodnih područja,
studijsko putovanje, edukaciju i aktivno uključivanje studenata
prava u rješavanju problematike upravljanja i zaštite prirode te
sudjelovanja javnosti, osnivanje zelene pravne klinike, izradu
fotomonograje Mure, Drave, Dunava i Kupe, te priručnika sa
smjernicama i preporukama za kvalitetnije i transparentnije
upravljanje zaštićenim prirodnim područjima.
Projekt u partnerstvu provode Udruga za zaštitu prirode i
okoliša Zeleni Osijek, Eko PAN, Zaštitarsko-ekološka organizacija
Nobilis, WWF Austria i Pravni fakultet u Osijeku, a nancira ga
Europska unija u sklopu IPA komponente - Pomoć u tranziciji i
izgradnja institucija uz sunanciranje Ureda za udruge Vlade RH.
Dinko Pešić, voditelj projekta
04 05
-
ZAŠTIĆENA
PODRUČJA
UZ MURU, DRAVU,
DUNAV I KUPU
1.UNESCO REZERVAT BIOSFERE MURA-DRAVA-DUNAV
UNESCO Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav zamišljen je kao
prekogranično zaštićeno područje koje se proteže kroz čak pet
zemalja (Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Srbija). Na 24.
sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća Programa „Čovjek i
biosfera“ održanoj od 9. do 13. srpnja 2012. u sjedištu UNESCO-a u
Parizu proglašen je prekogranični Rezervat biosfere Mura – Drava –
Dunav, zasad samo na teritorijima Hrvatske i Mađarske. Ovo je drugi
hrvatski rezervat biosfere, nakon planine Velebit koji je postao
dio ove svjetske mreže još 1977. godine. Krajnji cilj je
uključivanje svih pet zemalja u rezervat biosfere čime će postati
prvi pentalateralni rezervat biosfere u svijetu te najveće
zaštićeno riječno područje na europskom kontinentu. Prostor
Rezervata biosfere obuhvaća u našoj zemlji čitave tokove rijeke
Mure i Drave, rijeku Dunav u čitavom toku kroz Hrvatsku te Park
prirode Kopački rit. Proteže se kroz 6 sjevernih i istočnih
županija (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka,
Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska) na
površini od 395 860,7 ha. U Mađarskoj obuhvaća prostore uz Muru,
Dravu i Dunav, a uključuje mađarska područja NATURE 2000 i
Nacionalni park Dunav – Drava.
Unutar rezervata biosfere posebice su značajna vlažna staništa
koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i na
nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci,
napuštena korita i meandri kao i strme erodirane obale. Ova
staništa su prije svega ugrožena promjenom vodnog režima koji je
posljedica regulacije vodotoka, onečišćenja vode, unošenja
alohtonih vrsta i dr. Naizgled destruktivnim djelovanjem, odnosno
erozijom jedne strane, stvaraju se strme, erodirane obale, dok se
na drugoj strani isti taj materijal akumulira i stvara sprudove i
riječne otoke koji kao i strme obale predstavljaju važno stanište
za mnoge rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste. Upravo
slobodni hidromorfološki procesi (nastajanje mrtvica, rukavaca,
strmih obala, sprudova i dr.) predstavljaju najveće bogatstvo ovog
područja te su danas rijetka pojava u Europi.
06 07
-
Razvojna funkcija
Razvojem odgovarajućih turističkih programa koji su ekološki
osjetljivi i usmjereni prema dužem zadržavanju turista na području
rezervata biosfere može se stvoriti izuzetno tržište za lokalne
proizvode visoke kvalitete. Rezervat biosfere brendiran je kao
"Europska Amazona" te kao je kao takav već postao poznat diljem
Europe kao destinacija očuvane prirode s izvrsnim potencijalom za
razvoj ekološkog i ruralnog turizma (promatranje ptica, kanuing,
cikloturizam, kupanje, sportski ribolov).
Rezervat biosfere također pruža mogućnost za razvoj brendiranih
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (npr. Međimurski krumpir,
Varaždinsko zelje, Slavonski kulen). Velik broj kulturnih i
tradicionalnih manifestacija te snažan regionalni identitet
(narodna glazba, običaji, narodne nošnje) mogu biti zanimljivi za
turiste s različitim interesom od kulture i gastronomije do
raftinga i biciklizma. Članstvo u mreži rezervata biosfere kao
međunarodno priznanje vrijednosti ovog prostora stvorit će
mogućnost prezentiranja rezervata biosfere kao jedinstvenog
turističkog proizvoda međunarodnim posjetiteljima te ih privući da
se zadrže duže vrijeme i posjete različite dijelove rezervata.
Rezervat biosfere bi mogao postati primjer razvoja ekoturizma u
Hrvatskoj što je od posebno velikog značaja za dijelove rezervata
koji su bili zahvaćeni ratom te im je potreban poticaj kako bi se
ubrzao gospodarski razvoj.
Logistička funkcija
Logističku funkciju na području rezervata biosfere čine brojne
istraživačke i edukativne aktivnosti u organizaciji županijskih
javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima,
PP Kopački rit te nevladinih udruga. Primjeri takvih
istraživačko-edukativnih centara su Kopački rit, Eko centar Zlatna
Greda, Informativno-edukativni centar "Dravska priča" u Noskovačkoj
Dubravi te Centar za posjetitelje u Križovcu. Brojne znanstvene
institucije (sveučilišta, muzeji, strukovne udruge) koriste
Rezervat biosfere kao poligon za provođenje monitoringa i
istraživanja prirodnih vrijednosti (zimsko prebrojavanje ptica,
monitoring bregunica i orla štekavca na Dravi) te brojne
edukacijske aktivnosti i programe vezane uz zaštitu prirode i
kulturne baštine. Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatska
elektroprivreda provode sustavna istraživanja i monitoring dok
Državni hidrometeorološki zavod održava sustav meteoroloških
postaja i prati sve parametre.
Kulturni element nadopunjuje prirodne vrijednosti i u
funkcionalnom smislu predstavlja dio sadržaja i ponude rezervata
biosfere. Manja naselja obuhvaćena rezervatom, tradicionalne
aktivnosti na rijeci, brojne manifestacije vezane uz zaštitu
prirode (Dani Mure, Međunarodni dan Drave, Dani Dunava, Praznik
male čigre) i dr. predstavljaju značajnu kulturnu baštinu.
Zone rezervata biosfere
Rezervati biosfere su organizirani u tri međusobno povezane
zone:1. Područje jezgre (core area) – zakonski dugoročno zaštićeno
područje u skladu s ciljevima zaštite
rezervata biosfere te dovoljno veliko kako bi ispunilo tražene
ciljeve2. Utjecajno područje (buffer area ) – ova zona mora biti
jasno razgraničena te mora okruživati ili se
nastavljati na područje jezgre. U njoj se mogu odvijati samo
aktivnosti usklađene s ciljevima zaštite3. Prijelazno područje
(transition area) – vanjsko prijelazno područje na kojem se potiče
održivi razvoj i
korištenje prirodnih dobara
Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje
se međusobno nadopunjuju:
• Zaštitna funkcija – doprinijeti očuvanju krajobraza te
raznolikosti ekoloških sustava, vrsta i genetskih resursa
• Razvojna funkcija – poticati ekonomski i ljudski razvoj koji
je socio-kulturno i ekološki održiv• Logistička funkcija – davati
podršku istraživanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni podataka
vezanih
uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite i održivog
razvoja
Zaštitna funkcija
Usprkos utjecaju čovjeka prostor rijeka Mure, Drave i Dunava
obilježavaju izuzetne prirodne vrijednosti te visoka biološka i
krajobrazna raznolikost te se po tome ističu među europskim
rijekama. Velika biološka i krajobrazna raznolikost Mure i Drave te
njihovog poplavnog područja se uspjela razviti zahvaljujući velikom
stanišnom bogatstvu i raznolikosti ovog područja. Na području
rezervata biosfere prema Nacionalnoj klasikaciji staništa utvrđeno
je 77 stanišnih tipova od kojih je 35 ugroženo na europskoj razini
i zaštićeno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o
vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim
stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova i
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih
tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te
mjerama za očuvanje stanišnih tipova. Prema dostupnim podacima iz
Crvene knjige vaskularne ore Hrvatske (Nikolić i Topić ur., 2005.)
i Baze podataka o ori Hrvatske (FCD), na području ovih rijeka s
hrvatske strane zabilježeno je oko 300 različitih svojti vaskularne
ore, od kojih su 42 svojte strogo zaštićene temeljem Zakona o
zaštiti prirode. Ovo je područje rasprostranjenosti 19 strogo
zaštićenih odnosno zaštićenih vrsta sisavaca. Glavni uzroci njihove
ugroženosti su nestanak staništa, njihova degradacija i
fragmentacija, uporaba pesticida, prekomjeran izlov i krivolov i
dr. što je dovelo i do regionalnog nestanka tri vrste sisavaca
(tekunica, vidrica i sljepaš).
Jedan od najboljih pokazatelja stanja biološke raznolikosti
nekog područja je prisutnost vrsta s vrha hranidbenih lanaca. Tako
ovdje obitava vidra (Lutra lutra), strogo zaštićena vrsta temeljem
Zakona o zaštiti prirode koja je navedena na Dodacima II i IV
Direktive o staništima. Na ovom području obitava čak 27 familija
dabra (Castor ber) što je oko 20% od ukupne populacije u Hrvatskoj.
Šire područje Mure i Drave je stvarno ili potencijalno područje
rasprostranjenosti 8 strogo zaštićenih vrsta šišmiša koji su
ugroženi i na europskoj razini.
Unatoč ljudskom djelovanju, novi rezervat biosfere može se
pohvaliti izuzetno bogatom ornitofaunom. Na širem području rijeka
rasprostranjene su ugrožene i zaštićene vrste kao npr. mali vranac
(Phalacrocorax pygmaeus), brezov zviždak (Phyloscopus trochilus),
vlastelica (Himantopus himantopus), bukavac (Botaurus stellaris),
žuta čaplja (Ardea purpurea), značajne populacije rode (Ciconia
ciconia) i crne rode (Ciconia nigra) i drugih.
Na preostalim strmim obalama gnijezde zaštićene vrste kao što su
bregunica (čiji se broj drastično smanjio u posljednjih nekoliko
godina), pčelarica i vodomar, a na šljunkovitim i pješčanim
riječnim sprudovima i otocima gnijezdi crvenokljuna čigra (Sterna
hirundo), mala prutka (Actitis hypoleucos) i kulik sljepčić
(Charadrius dubius). Ovdje još uvijek gnijezdi i mala čigra (Sterna
albifrons) koja je u prošlosti bila tipična gnjezdarica dravskih
sprudova no do velikog pada brojnosti došlo je uslijed izgradnje
brana 80-tih i 90-tih godina prošlog stoljeća, eksploatacije
šljunka i pijeska, regulacije vodotoka i ljudskog uznemiravanja.Po
broju ribljih vrsta, Drava predstavlja rijeku s najraznolikijom
ribljom zajednicom u Hrvatskoj. U njoj je do sada zabilježeno 70
vrsta, a u Muri 61 vrsta riba od čega je pet endema dunavskog
slijeva: mladica, plotica, Balonijev balavac, prugasti balavac i
mali vretenac.
08 09
-
Područje jezgre (core area)
Područje jezgre rezervata obuhvaća poplavna područja rijeka
Mure, Drave i Dunava koja su u najvećoj mjeri obuhvaćena nasipima
za obranu od poplava, a također sadrži i neka manja odvojena
područja jezgre (odvojeni stari rukavci, ribnjaci, male močvare).
Zaštita područja jezgre je najvećim dijelom vezana uz očuvanje
riječnih staništa čije je postojanje ovisno o aktivnim riječnim
procesima (meandriranje, poplave, razaranje i izgradnja riječnih
obala, prijenos sedimenta).Ova staništa uključuju poplavne šume,
močvare i bare, vlažne travnjake, šljunčane obale i sprudove,
pješčane obale i strme odronjene obale, a osim na staništa zaštita
se odnosi i na njih vezane ugrožene vrste (ptice, sisavci,
vodozemci, gmazovi, ribe i dr.). U području jezgre i dalje će se
moći provoditi poljoprivredne aktivnosti, potrajno gospodarenje
šumama te upravljanje vodama koje će morati biti usklađeno s
planovima upravljanja zaštićenih područja i područja ekološke mreže
RH. Od turističkih aktivnosti u području jezgre su najpoželjnije
aktivnosti šetnja, promatranja ptica, kretanje čamcima uz
uvažavanje zona neulaska i ne uznemiravanja (sprudovi tijekom
sezone gniježđenja i dr.).
Utjecajno područje (buffer zone)
Utjecajno područje se proteže duž rijeka Mure, Drave i Dunava
izvan poplavnog područja (s vanjske strane nasipa za zaštitu od
poplava) i sastoji se od mozaika šuma, travnjaka i livada i
karakteriziraju ga pretežno kultivirane površine ruralnih područja.
Uključuje i rubove poplavnih područja i manje bare i močvare te
šoderice koje se koriste za rekreaciju, a granica koincidira s
granicom regionalnog parka Mura – Drava te granicom Parka prirode
Kopački rit. Unutar ove zone dopuštene su gospodarske aktivnosti
ako su u skladu s režimom zaštite obuhvaćenih zaštićenih područja
te koje nemaju negativan utjecaj na zonu jezgre i na ciljeve
očuvanja područja ekološke mreže kao npr. iskorištavanje sedimenata
iz eksploatacijskih polja izvan korita sukladno prostornim
planovima, iskorištavanje prirodnog plina i slično. Dopuštene su
turističke aktivnosti koje postaju sve važniji izvor prihoda
(autohtoni proizvodi, seoski turizam, biciklizam, jahanje itd.) , a
sve veće značenje dobiva i ekološka poljoprivredna proizvodnja s
reduciranim korištenjem pesticida.
Prijelazno područje (transition area)
Čini ga 5 km širok pojas oko utjecajnog područja, a sadrži
značajna urbanizirana područja i prostore s intenzivnom
poljoprivredom. U zoni od 10 km ili manje nalaze se regionalni
centri poput Čakovca (cca 10 km), Varaždina (na Dravi) , Koprivnice
(cca 10 km), Virovitice (cca 10 km) , Osijeka (na Dravi) i Vukovara
(na Dunavu). Prijelazno područje ima veliku ulogu kao osnova za
održivi razvoj u zoni jezgre i zoni utjecaja te ih ekonomski
podupire kao:1. Izvor prihoda2. Izvorišno područje posjetitelja i
turista3. Područje sa smještajnim kapacitetima i komplementarnom
turističkom ponudom4. Područje proizvodnje industrijskih proizvoda
koji mogu biti dio ponude unutrašnjih zona rezervata
U prijelaznoj zoni su smještena i sveučilišta, veleučilišta,
srednje škole, knjižnice, muzeji i istraživački instituti koji
obavljaju logističku funkciju za znanstvena istraživanja. Također,
tu su i različita upravna tijela smještena u regionalnim centrima
uključujući i javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima zatim javna poduzeća za upravljanje šumama, vodama i
proizvodnju energije imaju svoje urede u regionalnim centrima i
provode svoje aktivnosti i stručni rad u području rezervata
biosfere te vrlo aktivne i različite nevladine udruge koje se bave
podizanjem javne svijesti, promocijom ekološkog turizma i
prikupljanjem podataka te obavljaju izuzetno važnu ulogu za
funkcioniranje rezervata biosfere.
REGIONALNI PARK MURA-DRAVA
Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela
Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava. Tom Uredbom je
čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode
zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi
regionalni park u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća poplavno područje
formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s
poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke od ulaska
Mure i Drave u Hrvatsku, sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša.
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, regionalni park je prostrano
prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s
ekološkim obilježjima međunarodne, nacionalne ili područne važnosti
i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem
se nalazi.
Regionalni park Mura Drava se proteže kroz pet županija:
Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko -
podravsku i Osječko - baranjsku županiju, u ukupnoj površini od
87.680,52 ha. Upravljanje Regionalnim parkom Mura - Drava obavlja
se putem koordinacije postojećih županijskih javnih ustanova za
upravljanje zaštićenim dijelovima prirode tako da svaka javna
ustanova upravlja dijelom regionalnog parka koji se nalaze unutar
teritorija njene županije.
Cjelokupno područje regionalnog parka sastavni je dio UNESCO
Prekograničnog rezervata Mura-Drava-Dunav. Unutar granica Republike
Hrvatske nalazi se središnji dio ovog riječnog sustava koji
predstavlja jednu od najznačajnijih europskih zapadno istočnih
okosnica zaštite prirode. Učinkovita zaštita na regionalnom i
nacionalnom nivou podrazumijeva odgovarajuće režime zaštite u
ostalim zemljama slijeva te koordinirano prekogranično upravljanje
i europske standarde zaštite prirode.
10 11
-
NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koju čine
najznačajnija područja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova.
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju proglašava se Natura
2000 i na prostoru naše zemlje.Natura 2000 za Republiku Hrvatsku
proglašena je 26. rujna 2013. godine, kada je Vlada Republike
Hrvatske donijela Uredbu o ekološkoj mreži (NN 124/13).
Uredbom o ekološkoj mreži proglašena je ekološka mreža Republike
Hrvatske koja je ujedno i ekološka mreža Natura 2000. Za svako
pojedino područje ekološke mreže utvrđene su ciljne vrste i
stanišni tipovi, kao i kartografski prikaz ekološke mreže.
NATURA 2000 područja u Hrvatskoj čine 36,73% kopna te 15,42%
mora, dok je ukupan broj NATURA 2000 Područja očuvanja značajnih za
vrste i druge stanišne tipove (POVS) 743, a Područja očuvanja
značajnih za ptice ima 38.
Ekološku mrežu čine:
• područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja
divljih vrsta ptica koje su od interesa za Europsku uniju, kao i
njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih
vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti
(Područja očuvanja značajna za ptice - POP), koja su sastavni dio
Priloga III. Dijela 1. Uredbe,
• područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja
drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih
tipova od interesa za Europsku uniju (Područja očuvanja značajna za
vrste i stanišne tipove - POVS), koja su sastavni dio Priloga III.
Dijela 2. Uredbe.
Rijeke Mura i Drava područja su visoke biološke i krajobrazne
raznolikosti te bogate geološke i kulturno-tradicijske baštine.
Zaštita u kategoriji regionalnog parka omogućava njihovo očuvanje,
dopuštajući istodobno gospodarske aktivnosti te otvarajući novu
perspektivu održivog razvoja.
Posebice su značajna vlažna staništa koja spadaju medu
najugroženija u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini:
poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita,
meandri, te sprudovi i strme erodirane obale, zatim izuzetno
bogatstvo ornitofaune i ihtiofaune te druge brojne ugrožene i
rijetke vrste na nacionalnom i europskom nivou kao i vrijedni
specični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz
same rijeke prema kulturnom antropogenom krajobrazu u rubnim
dijelovima parka s dugim razvučenim naseljima.
Naselja unutar i u okolici parka predstavljaju njegov integralni
dio te je ovom kategorijom zaštite potrebno osigurati i potaknuti
njihov održivi razvoj kako bi se zaustavili trendovi smanjenja
broja stanovništva. Ljudska aktivnost je stvorila i očuvala veliki
dio prirodnih vrijednosti zbog kojih se zaštita i predlaže, pa je
zaštita u kategoriji regionalnog parka, koja dopušta gospodarske
aktivnosti i s tog stanovišta adekvatna za ovaj prostor, te otvara
nove mogućnosti za razvoj novih perspektiva održivog razvoja kao
što su ekoturizam i ekološka poljoprivreda.
Osobito snažna povezanost ljudi i rijeke dovela je na ovom
području do uspostave posebnog načina življenja uz rijeku s brojnim
rekreativnim i tradicionalnim aktivnostima. Mura i Drava
predstavljaju prirodni oslonac i kulturni identitet prostora koji
se proteže kroz pet županija Republike Hrvatske (Međimurska,
Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i
Osječko-baranjska), te u dvije susjedne države, Republiku Sloveniju
i Republiku Mađarsku.
Usklađivanje gospodarskih osnova i razvojnih planova s potrebama
zaštite prirode koje će se učinkovitije ostvariti po zaštiti
prostora značajno će smanjiti konikte u prostoru vezane uz održivo
korištenje prirodnih dobara. Različite aktivnosti, poput uređivanja
vodotoka, eksploatacije šljunka i pijeska iz korita rijeka,
izgradnje elektrana, onečišćenje voda, krivolov, intenziviranje
poljodjelstva, neki vidovi turizma i rekreativnih aktivnosti, ako
nisu adekvatno regulirane mogu ugroziti prirodne vrijednosti u ovom
području. Za ptice su vrlo značajne same rijeke sa šljunkovitim i
pjeskovitim sprudovima i otocima, niskom obalom i odronjenim strmim
riječnim obalama te bi daljnje kanaliziranje rijeka moglo uništiti
spomenuta staništa i time uzrokovati nestanak ptičjih vrsta vezanih
za ta staništa. S obzirom na utjecaj kontinuirane gospodarske i
druge ljudske aktivnosti koje se odvijaju u području ekosustava
rijeka Mure i Drave i njihovog usklađivanja sa zaštitom tog
područja predložena zaštita tog područja u kategoriji regionalnog
parka je najpogodnija jer istovremeno dopušta gospodarske
aktivnosti, a istovremeno stvara i nove perspektive održivog
razvoja, vezane uz ekološku poljoprivredu i ekoturizam. Izdavanjem
uvjeta zaštite prirode za zahvate i gospodarske aktivnosti i
osigurava se njihovo provođenje na način koji neće ugrožavati
prirodne vrijednosti zbog kojih je taj prostor i zaštićen.
Hrvatske nevladine udruge s područja županija kroz koje se
prostire budući Regionalni park Mura Drava, velikim dijelom
udružene u savez udruga Dravska liga, te međunarodne nevladine
udruge i organizacije (WWF, EuroNatur i IUCN) svojim višegodišnjim
aktivnostima također su dale važan doprinos zaštiti tog
područja.
NATURA 2000
12 13
Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (www.haop.hr),
datum pristupa 21.09.2017.
-
U sklopu projekta Transformacija izrađena je Sociološka analiza
koja uključuje nalaze i preporuke analize sedam županija uz rijeke
Kupu, Muru, Dravu i Dunav o načinu upravljanja zaštićenim prirodnim
područjima. Ovo poglavlje priručnika bavit će se sumiranjem
rezultata istraživanja provedenim u studiji.Na cjelokupnom području
obuhvaćenom projektom "Transformacija" nalazi se 110 zaštićenih
područja (u različitim kategorijama) od ukupno 409 koliko ih ima u
Hrvatskoj.
Upravo zbog silnog bogatstva i velikih površina pod nekim
oblikom zaštite možemo se zapitati na koji način se gospodari s tim
resursima odnosno jesu li organizacije civilnog društva i lokalna
zajednica ne neki način uključene u proces donošenja odluka i
gospodarenja prirodnim resursima. Možemo otvoreno reći kako je s
obzirom na participativni i otvoreni karakter Natura 2000 područja
ovo jedan od većih problema u Hrvatskoj. Očito su i područja
ekološke mreže i Natura 2000 osjetili demokratski decit kod nas. Na
ovaj problem su ukazivali gotovo svi s kojima smo komunicirali oko
teme analize, neovisno kojoj skupini pripadali, ali kao da se ne
usudimo kao društvo napraviti makar u nekoliko područja napraviti
iskorak i otvoriti upravljanje zaštićenim područjima ili područjima
ekološke mreže širem krugu dionika pa kroz aktivno sudjelovanja
pratiti razvoj.
U Studiji "Governance of Protected Areas in Eastern Europe -
Overview on different governance types, case studies and lessons
learned", ističe se kako u Hrvatskoj, kao i uglavnom u cijeloj
Istočnoj i Jugoistočnoj Europi, dominira centralizirani oblik
upravljanja zaštićenim područjima bez prevelike participacije i
dijeljenja upravljačkih uloga, što može biti vrlo rizično upravo za
zemlje kao što Hrvatska jest, a to su zemlje gdje je značajan dio
područja pod kategorijama zaštićenih područja u privatnom
vlasništvu i samim time u riziku od pojave nerazumijevanja i
konikata (Stanciu and Ioniţă, 2013).Inače, samo upravljanje se
dijeli na četiri tipa:
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
POSTOJEĆIH PRAKSI:
JAVNA NABAVA,
TRANSPARENTNOST
I UPRAVLJANJE
ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
2.
14 15
-
Provedeni postupci javne nabave
Sve Javne ustanove koje smo analizirali imaju transparentno
prezentirano i uređeno područje javne nabave te je sve
dokumentirano i otvoreno javnosti što je pozitivan iskorak. Kroz
analizu je ustanovljeno da su ispoštovane sve odredbe i propisi
koji proizlaze iz tada važećeg Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11,
83/13, 143/13, 13/14). Na žalost nije pronađen niti jedan primjer
zelene javne nabave niti je na upit o postojanju iste odgovoreno
potvrdno, premda je u Hrvatskoj konačno uređen sustav zelene javne
nabave za javne institucije te je vlada RH donijela Nacionalni
akcijski plan za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do
2020. godine. Kako se ističe na stranicama zelene javne nabave to
je „postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge
i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manji negativni
učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom
funkcijom koje bi inače naručili“ (MZOIP, 2015: 2). Iz dokumenata i
strategija EU, integrirana je već u naše zakonodavstvo: Strategiju
održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/2009) i Strategiju
energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/2009).I premda je i
tadašnjem općem Zakonu o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13,
13/14) ostavljena u čl. 82 mogućnost da se kao kriteriji za odabir
ponude pored najniže cijene mogu postaviti i drugi kriteriji kao
što su: „kvaliteta, cijena, tehničke prednosti, estetske i
funkcionalne osobine, ekološke osobine, operativni troškovi,
ekonomičnost, usluga nakon prodaje i tehnička pomoć, datum isporuke
i rok isporuke ili rok izvršenja“ (2011: 65).Također, prema čl. 83
postoji mogućnost da se donesu „posebni uvjeti vezani za izvršenje
ugovora koji se mogu odnositi posebice na socijalna i pitanja
zaštite okoliša, pod uvjetom da su u vezi s predmetom nabave i da
nisu izravno ili neizravno diskriminirajući“ (isto: 66).Smatramo
kako bi javne institucije koja štite okoliš i promoviraju održivi
razvoj trebale biti pioniri u novim promišljanjima i djelovanjima
koja su u skladu s njihovom misijom i ciljevima, a zelena javna
nabava zasigurno jest. Posebno što već imamo primjere dobre prakse
zelene javne nabave u javnim institucijama kao što je Studentski
centar u Rijeci ili grad Koprivnica s projektom „Novo lice
Koprivnice“. U tom kontekstu vrijedi zabilježiti i dobre primjere
PP Papuk i PP Risnjak koji su ušli u proceduru zelene javne nabave
za energetsku obnovu svojih zgrada.
Usluga izrade rudarsko geološke studije potencijala i
gospodarenja mineralnim sirovinama Koprivničko-križevačke
županije
Postupak javne nabave izrade Studije objavljen 22. travnja 2014.
godine sa svrhom recentne i precizne slike o potencijalima za
iskorištavanje mineralnih sirovina na području županije. U opisu
projektnog zadatka za izradu studije ističe se kako se traži
„analiza razvojnih opcija, gdje će se u međuodnos staviti ponuda,
potražnja, postojeće rezerve, očekivani pozitivni i negativni
učinci (utjecaj na okoliš, konikt s drugim interesima u prostoru),
te analiza parametara, kao što je potrošnja mineralnih sirovina za
stambenu izgradnju, cestovnu izgradnju, velike infrastrukturne
zahvate, ukupni prirast stanovništva itd.“ Navodi se procijenjena
vrijednost ponude u iznosu od 224.000,00 kuna bez PDV-a, a
zahtijeva se kao jamac ozbiljnosti ponude i jamstvo u obliku
zadužnice na iznos od 10.000,00 kuna. Postupak prati uobičajenu
praksu pa se navode okolnosti koje mogu dovesti do isključenja
ponuditelja, te se opisuje potreba dokazivanja nancijske, tehničke
i stručne i druge sposobnosti za obavljanje posla. Navodi se kao
najbitniji kriterij najniža cijena ponuditelja. Objašnjen je i
sadržaj studije koji se zahtijeva, kako tekstualni tako i grački
dio. Pored detektiranja stanja i analize prostorno-planske
dokumentacije, traži se posebno valorizacija potencijala svih
prostora i eventualnih eksploatacijskih polja koja se istražuju te
prijedlog gospodarenja područjima koja imaju najveće potencijale.
Kao najbolji ponuđač izabran je 23. prosinca 2014. godine Hrvatski
geološki institut iz Zagreba s ponudom u iznosu od 261.250,00
kuna.
Javna ustanova lučka uprava Osijek
Javna ustanova lučka uprava Osijek objavila je 02. travnja 2014.
godine u Narodnim novinama poziv za nadmetanje, predmet nabave:
izrada glavnih i izvedbenih projekata i ostale dokumentacije za
izgradnju i rekonstrukciju južne obale Luke Osijek. Dan poslije je
naručitelj također u Narodnim novinama objavio izmjenu i
1. Državno upravljanje - država zadržava sveobuhvatnu kontrolu
nad zaštićenim područjem i donosi sve veće odluke.
2. Podijeljeno upravljanje - bazira se na institucionalnim
mehanizmima i procesima kojima se nadležnost i odgovornost dijeli
između nekoliko aktera formalno i/ili neformalno imenovanih.
3. Privatno upravljanje - obuhvaća zaštićena područja pod
individualnom, NGO ili korporativnom kontrolom ili vlasništvom.
Većina takvih tipova uključuje protne motive.
4. Upravljanje od starosjedilačkih naroda i lokalnih zajednica -
područja očuvana zalaganjem starosjedilačkih naroda i zajednica u
kojima država sudjeluje jedino svojim (eventualnim) priznanjem
zaštite.
Imamo svega jedno područje - Gajnu, značajni krajobraz pokraj
Slavonskog Broda kojeg je inicirala udruga BED (Brodsko ekološko
društvo), a danas zajedno s braniteljskom zadrugom Eko-Gajna i
lokalnom zajednicom te u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje
zaštićenim vrijednostima Brodsko-posavske županije upravlja ovim
poplavnim prostorom od preko 300 hektara. No, to zaista jest
problem, jer Natura 2000 ne postoji bez javnosti, bez lokalne
zajednice, bez sudjelovanja svih bitnih i zainteresiranih
dionika.Kao dobar primjer takve suradnje, u HAOP-u daju kao primjer
izrade prostornih planova za područje Gorski kotar, Primorje i
sjevernu Liku gdje je širok krug dionika od javnih ustanova za
upravljanje zaštićenim područjima preko udruženja šumara i lovaca
do organizacija civilnog društva za zaštitu okoliša donio plan
zaštite velikih zvijeri kao što su vuk, medvjed i ris. I na drugom
mjestu se ističe kako je većina javnih ustanova koje su izradile
planove upravljanja uključivale javnost do dovoljne razine da se
može zaključiti kako je „princip participativnog planiranja
upravljanja zaživio kao standard“ (Jakl, 2013).
U knjižici "Ekološka mreža i sudjelovanje javnosti u zaštiti
prirode" (Granić, Jakl i Podrug, 2009) navode se stupnjevi
sudjelovanja javnosti poredani od najmanjeg intenziteta i opsega
sudjelovanja do najvećeg:
1. Davanje informacija – kroz puko davanje informacija nema
totalne isključenosti javnosti zato što dobiva informacije, ali tu
cijeli komunikativni proces završava jer ako se ne pokrene neka
kampanja ili protesti, javnost nema nikakav otvoren mehanizam
reagiranja ili zagovaranja neke odluke.
2. Prikupljanje informacija – nositelj vlasti prikuplja
informacije od javnosti, ali nakon toga također nema utjecaja na
donošenje odluka. Kroz akcijske ili tematske grupe javnost u
potpunosti ravnopravno sudjeluje u donošenju odluka
3. Konzultacije – korak naprijed kroz direktno konzultiranje
javnosti na sastancima ili pismenim mišljenjem. Nositelj vlasti
ipak zadržava pravo završne odluke pa je ovdje ograničen utjecaj na
donošenje odluka.
4. Zajedničko donošenje odluka – najdalekosežnija metoda u
otvorenosti i prihvaćanju javnosti odnosno zainteresiranih građana
kao ravnopravnih partnera. Ovdje nositelj vlasti prihvaća da je
samo jedan od dionika u procesu donošenja odluka te da ima ista
prava kao i drugi uključeni u proces. Nemali broj slučajeva i
dosadašnjih primjera iz prakse pokazuje kako je manjak
komunikacije, pružanja informacija i uključivanja lokalnog
stanovništva i zainteresiranih dionika u procese i aktivnosti
bitnih za zaštićena područja glavni izvor konikata. (Bouwma, van
Apeldoorn and Kamphorst, 2010). Možemo reći kako se u Hrvatskoj
iznimno rijetko dođe do trećeg stupnja, a da četvrti niti ne
spominjemo. Zato u Hrvatskoj više možemo govoriti o informiranju,
ako i to, a manje o pravom sudjelovanju. Akteri u društvu kojih će
se ticati neka donesena odluka i na čije će živote utjecati svedeni
su na pasivne promatrače kao da se cijela priča događa negdje
drugdje nekome drugom.
16 17
-
intervenirati uslijed nekontroliranog oštećenja prilikom
proširenja prokopa na rijeci Dravi, i to kontinuirano do kraja
studenog 2015. godine. Procijenjena vrijednost nabave je
1.150,000,00 kuna.
Navode se detaljno razlozi za isključenje ponuditelja:- ako je
gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje
gospodarskog subjekta pravomoćno
osuđena za prijevaru ili davanje mita u gospodarskom poslovanju,
zlouporaba položaja i ovlasti, protuzakonito posredovanje i druga
kaznena djela
- ako gospodarski subjekt nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih
poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
- ako je dostavio lažne podatke pri dostavi dokumenata sukladno
člancima 67. do 75. Zakona o javnoj nabavi- ako je nad njime
otvoren stečaj, ako je u postupku likvidacije, ako njime upravlja
osoba postavljena od strane
nadležnog suda, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako je
obustavio poslovne djelatnosti ili se nalazi u sličnom postupku
prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta
- ako je gospodarski subjekt u posljednje dvije godine do
početka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust
koji naručitelj može dokazati na bilo koji način.
Detaljno se obrazlažu i odredbe o sposobnosti ponuditelja u
pravnom i poslovnom smislu, ali i što se tiče tehničkih i stručnih
kapaciteta da obavi posao.Zanimljiva je odredba o mogućnosti sumnje
u sposobnost obavljanja posla ako se ponudi neuobičajeno niska
cijena te je objašnjeno na koji način ponuditelj ima pravo odbiti
takvu ponudu.Traži se jamstvo za ozbiljnost ponude zadužnicom u
iznosu od 50.000,00 kuna. Na kraju je prezentiran način predaje
ponude i način odabira najboljeg izvođača.Kao najbolji ponuđač
izabrana je zajednica ponuditelja u kojoj su Vodogradnja Osijek
d.d. iz Osijeka i Feliks regulacija d.o.o. iz Slavonskog Broda, a
koji su do kraja postupka 03. srpnja 2015. godine predali
prihvaćenu ponudu u iznosu od 1.403.656,25 kuna, a na koju nije
bilo žalbe.
Posljednja dva indikatora koja koristimo u analizi tiču se
transparentnosti rada i otvorenosti prema javnosti i građanima, što
ističemo bitnim za kvalitetu rada u Natura 2000 područjima. Indeks
otvorenosti proračuna računa dobiva se praćenjem objavljivanja
ključnih proračunskih dokumenata na internetskim stranicama
županije na uvid svima, a to su primjerice u 2015. godini bili:
godišnje izvršenje proračuna za 2014., polugodišnje izvršenje
proračuna za 2015., prijedlog proračuna za 2016., izglasani
proračun za 2016., proračun za građane za 2016 (IJF, 2014). Svih
pet dokumenata objavile su Karlovačka i Varaždinska županija,
ostalima nedostaje jedan dokument dostupan javnosti i građanima, a
jedino kao najlošija pozicionirana je Međimurska županija sa svega
tri javno objavljena proračunska dokumenta. U odnosu na prethodne
godine ovo je napredak u transparentnosti rada javne uprave i
trebamo osigurati ove trendove kako bismo i unutar Natura 2000
područja dosegnuli te razine. Analiza situacije na terenu i
komunikacija s najvažnijim akterima i nositeljima upravljanja te
skrbi za zaštićena područja, govore nam kako postoji i potreba i
prostor za poboljšanje.
LOTUS indeks transparentnosti i odgovornosti provode udruga GONG
i Udruga gradova, a dimenzije koje mjere su: javnost rada
predstavničkog tijela, javnost rada izvršne vlasti, pravo na
pristup informacijama, suradnja sa zajednicom te mjesna samouprava.
Na razini cijele Hrvatske, Varaždinska županija je na prvom mjestu
jedina ocijenjena kao izrazito transparentna. Virovitičko-podravska
županija je ocijenjena kao netransparentna što znači da se ovdje
prilično ignorira važnost prezentiranja rada županije i njenih
tijela te komunikacija s građanima. Druge županije iz sociološke
analize su u sredini ocijenjene kao transparentne, premda za mnoge
od njih postoji prostor za daljnji napredak u ovom području.
Izvor: Sociološka analiza: Nalazi i preporuke analize sedam
županija (ur rijeke Kupa, Mura, Drava i Dunav) o načinu upravljanja
zaštićenim prirodnim područjima
http://www.zeleni-osijek.hr/wp-content/uploads/2016/12/SOCIOLO--KA-ANALIZA.pdf
dopunu dokumentacije za nadmetanje, na što se Državnoj komisiji
za kontrolu postupaka javne nabave žalio Institut IGH d.d. najviše
zbog točke 4.2. u kojoj su prema njima u izmjenama nepravedno
etiketirani kao pravni subjekt u privilegiranom položaju zbog
prijašnjih poslova za naručitelja, jer sve proizašlo iz tih
prijašnji poslova naručitelj je objavio na svojoj web stranici i
time stavio svima na raspolaganje i saznanje. Predložili su u
potpunosti poništenje točke 4.2. obrazloživši svoj stav pozivanjem
na čl.17 Zakona o javnoj nabavi te zatražili nadoknadu troškova
žalbenog postupka u iznosu od 45.070,00 kuna. Zanimljivo je da se i
naručitelj pozivao na spomenuti članak ali s drugačijim tumačenjem.
U odgovoru na žalbu naručitelj je osporio navode žalitelja, a
Komisija je ocijenila žalbu djelomično osnovanom. Ocijenjeno je
kako naručitelj nije objasnio kako činjenica što je žalitelj
sudjelovao u prijašnjim aktivnostima (idejnoj izradi projekta,
Studiji utjecaja na okoliš, Studiji izvodljivosti i drugim
potrebnim dokumentima i predradnjama)ih stavlja u nepravedno
povlašten položaj u odnosu na druge subjekte. Tijelo Državne
komisije zaključuje u Rješenju od 08. srpnja 2014. godine kako je
predmetno nadmetanje novi postupak javne nabave s konkretnim
predmetom javne nabave u kojem žalitelji nije sudjelovao i sukladno
tome mu je nezakonito onemogućeno sudjelovati u predmetnom postupku
javne nabave kao potencijalni ponuditelj. Naloženo je naručitelju
da promijeni izmjene i dopune dokumentacije za nadmetanje u skladu
s ovim Rješenjem.
Kao neosnovanom ocijenjen je stav žalitelja vezan za odredbu o
neuobičajeno niskoj cijeni ponude. S obzirom na to da je žalitelj
uspio dokazati svoje navode u dijelu vezanom za neravnopravan
položaj, a nije uspio dokazati svoje navode u dijelu vezanom za
neuobičajeno nisku cijenu, tijelo Državne komisije je odlučilo da
svaka strana sama snosi svoje troškove postupka.Slučaj je zaveden
pod KLASOM UP/II-034-02/14-01/425.
Javna ustanova Park Prirode Kopački rit
Otvoreni postupak javne nabave objavljen je 29. listopada 2014.
godine s potrebom usluge izrade arhitektonsko urbanističkog i
krajobraznog idejnog, glavnog i izvedbenog projekta posjetiteljskog
kompleksa Tikveš i unutrašnjeg uređenja.
Na početku je navedeno s kojim gospodarskim subjektima je
naručitelj u sukobu interesa i kao takvima ne smije sklapati
ugovore o javnoj nabavi. Određena je procijenjena vrijednost ponude
na 658.750,00 kuna bez PDV-a te je opisan predmet nabave i
objašnjeni svi koraci potrebni za slanje ponude koja će se uzeti u
razmatranje.
Nadalje se objašnjavaju razlozi isključivanja ponuditelja te
potvrde koje je potrebno dostaviti kako bi se ti razlozi (dugovanja
poreznoj, kažnjavanje…) isključili. Dodatno je ponuditelj obavezno
dostaviti pokazatelje svoje sposobnosti za obavljanje usluge, kako
stručne tako i nancijske. Objašnjen je postupak primanja, otvaranja
i ocjenjivanja ponuda te mogućnosti žalbe. Uredno su priloženi svi
obrasci koji su ranije u dokumentu pojašnjeni, od ponudbenog lista
do organizacije i metodologije rada. Kao dio javnog poziva priložen
je i Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš kojeg je
izradio Arhikon d.o.o. iz Zagreba, a unutar kojeg je detaljno
opisano stanje objekta za kojeg se radi postupak javne nabave.
Posebno je bitno što je objekt dvorac Tikveš stavljen i opisan
unutar konteksta i prostora cijelog PP Kopački rit, a ne kao
izoliran i izdvojen dio. Sve je popraćeno i slikovnim i
kartografskim prikazima.
Kao najbolji ponuđač je odabran Bas d.o.o. iz Belišća s ponudom
na iznos od 524.000,00 kuna bez PDV-a s datumom sklapanja ugovora
28. siječnja 2015. godine, a datumom roka ugovora o javnoj nabavi
30. lipanj 2016. godine. Nije bilo žalbi na ovu odluku o javnoj
nabavi.
Otvoreni postupak javne nabave Ustupanje radova uređenja i
tehničkog održavanja vodnih putova za 2015.godinu- radovi
osiguranja prokopa na rijeci Dravi od rkm 12,0 do rkm 15,0 u
2015.godini.
Postupak javne nabave naručila je Agencija za vodne putove
Vukovar u svibnju 2015. godine. U dokumentaciji za nadmetanje
priložen je tehnički opis i troškovnik radova kao sastavnih
dijelova prema kojima se trebaju obavljati radovi. Očekuje se
početak radova odmah nakon potpisivanja ugovora kako bi se moglo
pravovremeno
18 19
-
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2.688.687
ha što je 47% kopnene površine države. Od toga je 2.106.917 ha u
vlasništvu RH, dok je 581.770 ha u vlasništvu privatnih
šumoposjednika. Glavninom šuma i šumskim zemljištima u vlasništvu
Republike Hrvatske gospodare Hrvatske šume d.o.o. (2.018.987 ha).Na
nacionalnoj razini izrađuju se dokumenti koji deniraju nacionalnu
politiku šumarstva i drvne industrije: Nacionalna strategija
šumarstva i drvne industrije (koju donosi Hrvatski sabor na
prijedlog Vlade RH, a izrađuje je ministarstvo nadležno za
šumarstvo) te Nacionalni program šumarstva i nacionalni program
drvne industrije (koje donosi Vlada RH).Po Zakonu o šumama (NN
140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14)
šumsko gospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice kao
zaokružene gospodarske cjeline za koje se izrađuju
Šumskogospodarski planovi (Osnova područja, Osnova gospodarenja,
programi gospodarenja, programi gospodarenja šumoposjednika,
godišnji planovi, operativni godišnji planovi), a koji utvrđuju
uvjete za održivo i skladno korištenje šuma i šumskog zemljišta te
trajno poboljšavanje njihova stanja.Na šumskogospodarskom području
formirane su gospodarske jedinice državnih i gospodarske jedinice
privatnih šuma. Prosječna površina gospodarske jedinice državnih
šuma iznosi oko 3000 ha dok je prosječna površina privatne šume oko
1 ha.Šumskogospodarske planove, njihovu obnovu ili reviziju
odobrava Ministarstvo na prijedlog Trgovačkog društva (Hrvatske
šume d.o.o.), a za šume šumoposjednika na prijedlog Savjetodavne
službe.Šumskogospodarska osnova područja i gospodarski plan temelji
su za donošenje operativnih godišnjih planova, a donose se za
razdoblje od 10 godina. Osnova područja odobrava se na temelju
usklađenosti s Nacionalnim šumskim programom i prostornim planovima
županija, a za šume s posebnom namjenom uvažavaju se i mišljenja
tijela državne uprave koja ih koriste. Trenutno se gospodari na
temelju osnove donesene 2006. godine, koja vrijedi do 2015. godine,
te je izrađen nacrt za novu Šumskogospodarsku osnovu područja RH za
razdoblje 2016. - 2025. Osnova područja je temelj gospodarenja
šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom području.
UPRAVLJANJE ŠUMAMA
I PRIMJERI DOBRE
PRAKSE SA
STUDIJSKOG
PUTOVANJA U AUSTRIJI
3. UPRAVLJANJE ŠUMAMA U HRVATSKOJ
20 21
-
prirodu), nakon pribavljenoga mišljenja Trgovačkog društva i
pravne osobe nadležne za upravljanje zaštićenim područjem (Javne
ustanove koja upravlja zaštićenim područjem).Šumama i šumskim
zemljištima koja se nalaze u zaštićenim područjima u kategorijama
nacionalnoga parka, strogoga rezervata, posebnoga rezervata,
spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture, javna ustanova
koja upravlja zaštićenim područjem izrađuje i provodi program
očuvanja i zaštite šuma koji se izrađuje po posebnim mjerilima
utvrđenim propisom za uređivanje šuma, kojeg donosi ministar
nadležan za šumarstvo uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu
prirode.
ŠUME U PRIVATNOM VLASNIŠTVU
Šumama u privatnom vlasništvu gospodari se sukladno Zakonu o
šumama i programima gospodarenja za šume šumoposjednika, a programi
se nanciraju iz naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ).
Šumovlasnik je dužan gospodariti šumom sukladno propisima, a za
savjete može dobiti besplatno savjetovanje od stručnih savjetnika
Savjetodavne službe.Savjetodavna služba nadležna je za unapređenje
gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika u
Republici Hrvatskoj, a sudjeluje i u izradi akata zaštite od požara
šuma i šumskog zemljišta šumoposjednika, vodi evidenciju o pojavi
štetnih organizama u šumama šumoposjednika, surađuje s udrugama i
obavlja sve ostale dužnosti propisane Zakonom o šumama.Programi
gospodarenja šumoposjednika su desetogodišnji planovi za
gospodarenje privatnim šumama u kojima se nalaze svi bitni podaci
koji su neophodni za plansko i stručno gospodarenje šumama.U
Programu su navedene sve katastarske čestice obuhvaćene Programom s
podacima posjednika šuma, a obuhvaćaju i površine obrasle šumom
koje su u katastru evidentirane kao druge kulture (oranica,
pašnjak, voćnjak i sl.).Pravo na nancijska sredstva za radove
biološke obnove šuma kao što su čišćenje, prorjeđivanje,
pošumljavanje, sanacija oštećenih šuma, sječa stabala,
šumoposjednik može ostvariti ako je upisan u Upisnik šumoposjednika
kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede. Savjetodavna služba iz fonda
za OKFŠ raspodjeljuje sredstva za radove biološke obnove šuma,
održavanje šumskih i protupožarnih prometnica putem Javnog poziva
na koji šumoposjednici mogu podnijeti zahtjev za propisivanje
radova biološke obnove šuma i zahtjev za nanciranje radova
održavanja šumskih i protupožarnih prometnica. Za dio radova
šumoposjednici se za razdoblje od 2014.-2020. g. mogu prijaviti na
izdvojene mjere Europskog poljoprivrednog Fonda:Mjera 8. Ulaganja u
razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma; Mjera 4.;
Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezanu uz
razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva.
POSTUPCI KOD SJEČE ŠUME
Prema Zakonu o šumama smiju se posjeći samo doznačena stabla, a
doznaku stabala obavljaju osobe koje posjeduju odgovarajuću licencu
Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, s ciljem
održivog gospodarenja šumskom sastojinom.„Pod doznakom se
podrazumijeva odabiranje, obilježavanje i mjerenje stabala za sječu
te obračun drvnog sječivog obujma“ (Pravilnik o doznaci stabala,
obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu;
Ministarstvo poljoprivrede). Za transport posječenih stabala
potrebna je popratnica koju izdaju licencirani izvođači. Navedeni
zahtjevi za šumoposjednike mogu se podnijeti i u uredu Savjetodavne
službe ili Trgovačkog društva. Za skupljanje sekundarnih šumskih
proizvoda (gljive, biljke, kesteni...) u državnim šumama je prema
Zakonu o šumama potrebno vaditi potvrdu u nadležnoj šumariji, dok
za privatne šume to nije potrebno.
ŠUME PREMA NAMJENI
• GOSPODARSKE – uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih
funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda
• ZAŠTITNE – u prvom redu služe za zaštitu zemljišta, voda,
naselja, objekata i druge imovine• ŠUME S POSEBNOM NAMJENOM –
zaštićeni dijelovi prirode (strogi rezervati, nacionalni parkovi,
posebni
rezervati, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume),
šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena
(sjemenske sastojine), šume namijenjene znanstvenim istraživanjima,
šume za potrebe obrane RH
Prema čl. 26. Zakona o šumama; za šume i šumska zemljišta koja
se nalaze u područjima pod kategorijama zaštite: park prirode,
regionalni park, zaštićeni krajolici i park-šume, izrađuju se
šumskogospodarski planovi koje provodi Trgovačko društvo ili
šumoposjednici. Program mjera za šume i šumska zemljišta u
zaštićenim područjima donosi Ministarstvo i središnje tijelo
državne uprave nadležno za zaštitu prirode (Hrvatska agencija za
okoliš i
22 23
-
Tijekom provedbe projekta "Transformacija", projektni partneri
sudjelovali su u aktivnosti studijskog putovanja austrijskim
parkovima u svrhu izgradnje kapaciteta projektnih partnera i
ciljnih skupina na kvalitetno upravljanje zaštićenim područjima,
načinu sudjelovanja javnosti, transparentnosti, otvorenosti, dobroj
praksi te međusektorskoj suradnji. Tijekom samog studijskog
putovanja dana 13.09.2016. posjetili smo rezervat biosfere
Wienerwald koji pokriva valoviti krajolik na području između
Sjevernih Alpa te Panonskog bazena zapadno od grada Beča, a cilj
same posjete bio je proučiti primjere dobro upravljanih
konzervatorskih stranica (kako se nositi s korupcijom u očuvanju
prirode) te povećati izgradnju kapaciteta projektnih partnera.
Tijekom same studijske posjete dobili smo detaljan uvid u način na
koji se upravlja šumskim područjima na teritoriju Austrije kako bi
znanja i stečena iskustva mogli podijeliti s kolegama u Republici
Hrvatskoj. Od 1961. godine od kada su se počeli prikupljati prvi
podaci o šumskim površinama u Austriji, ukupne šumske površine
povećale su se za 300.000 ha te danas ukupna površina šuma iznosi
4.000.000,00 ha, što pokriva 47,6% zemlje. U posljednjih 50 godina
upravo je zabilježeno stabilno povećanje šumskog područja na
teritoriju cijele Austrije. U Austriji država upravlja sa svega
samo 15% ukupne površine svih šuma (otprilike 600.000 ha ukupne
površine šuma), za razliku od Republike Hrvatske u kojoj taj
postotak iznosi visokih 78%. Ostalih 85% šumskih površina u
Austriji u vlasništvu su privatnih šumoposjednika, a dijele se u
dvije kategorije: Privatne šume na području manjem od 200 ha (što
čini više od polovice šuma u Austriji) te privatne šume na području
većem od 200 ha.
Ovakvo koncipirana struktura vlasništva u austrijskim šumama s
velikim brojem privatnih šumoposjednika u čijem su vlasništvu skoro
pa i sve šume na teritoriju države ima visoki utjecaj u upravljanju
šumama na teritoriju države gdje ista kroz zakonodavnu regulativu
šumoposjednicima omogućava brojne potpore. Cilj samih potpora nije
povećanje dohotka vlasnika šuma već je prvenstveno poboljšanje
postojećih uvjeta koji će unaprijediti sve funkcije
PRIMJER UPRAVLJANJA ŠUMAMA U AUSTRIJI šuma koje se tiču javnih
interesa. Vlada na nacionalnoj i lokalnoj razini ovim putem
omogućava različite tretmane kako bi se podigla kvaliteta samih
šuma. Upravo zdrave šume, koje su optimalno prilagođene klimatskim
uvjetima i tlu, jamče komercijalne i društvene benecije.
Također, valjalo bi istaknuti i najznačajnije ciljeve
austrijskog Zakona o šumarstvu koji se bavi održivim upravljanjem
šumama, a koji slijedi sljedeća četiri načela: proizvodnju,
zaštitu, okoliš i rekreaciju. U navedenom proizvodna funkcija jamči
opskrbu drvetom; zaštitna funkcija smanjuje opasnosti uzrokovane
prirodom te štetne utjecaje na okoliš čime se održava produktivnost
tla; ekološka funkcija šuma utječe na okoliš, a osobito ravnotežu
klime i vodnog režima što omogućava pročišćavanje i obnavljanje
zraka i vode te smanjenje buke i na kraju rekreacija, koja je vrlo
važan aspekt austrijske turističke djelatnosti.
Do sada je ovakav sustav upravljanja pokazao pozitivne rezultate
kada se govori o upravljanju šumama što su istaknuli i sami čelnici
rezervata biosfere Wienerwald.
Izvori:Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10,
25/12, 68/12, 148/13, 94/14)Savjetodavna služba,
www.savjetodavna.hrHrvatske šume d.o.o., www.hrsume.hr
24 25
-
Uvod
Danas svaka zemlja na svijetu ima sustav zaštićenih područja.
Zaštićena područja različitih kategorija zaštite 1pokrivaju oko
15,4 posto svjetske površine i 3,4 posto područja oceana .
Zaštićena područja pohranjuju 15 posto
svjetskih zaliha ugljika, pomažu u smanjenju krčenja šuma,
gubitka staništa i vrsta te podržavaju egzistenciju više od
milijardu ljudi. Iako su mnoga uspostavljena s ciljem zaštite
vrijednosti krajobraza, divljih životinja i biološke raznolikosti,
od njih se sve više očekuje da pružaju dobrobiti ljudskom društvu -
poput čiste pitke vode, hrane, oprašivanja usjeva, ublažavanje
klime, stabilizacije tla, obrane od poplava, kao i kulturnih,
duhovnih te zdravstvenih vrijednosti.
Zaštićena područja su jedan od ključnih alata u očuvanju
biološke raznolikosti. No, ako se njihova uloga samo fokusira na
očuvanje biološke raznolikosti, riskira se gubitak mnogih drugih
važnih vrijednosti koje ujedno povećavaju podršku zaštićenim
područjima i omogućavaju bolje upravljanje istima. Vizija je WWF-a
osigurati da valjana procjena vrijednosti zaštićenih područja
rezultira većim interesom, kvalitetnijim investicijama i boljom
očuvanosti prirodnih vrijednosti. Procjena usluga ekosustava koje
pružaju zaštićena područja dugoročno je važna za lokalno i
nacionalno gospodarstvo. Potrebne su godine rada na utvrđivanju
vrijednosti, uključivanju ključnih donositelja odluka, promjeni
politika i razvoja gospodarskih modela u čije su razvojne planove
uključene prirodne vrijednosti.
Protected Areas Benet Assessment Methodology (PA-BAT) razvijena
je za potrebe rada WWF- a na zaštićenim područjima, od strane
stručnjaka iz Equilibrium Research (Nigel Dudley i Sue Stolton) i
WWF-a. WWF je koristio
2metodologiju za procjenu vrijednosti 58 zaštićenih područja u 8
zemalja regije . Ova procjena pruža početnu informaciju o stavu
dionika o stvarnim i potencijalnim vrijednostima zaštićenih
područja, a s ciljem što skorije integracije prirodnih vrijednosti
i usluga ekosustava u upravljačke i razvojne dokumente
METODOLOGIJA
PROCJENE
DOBROBITI ZAŠTIĆENIH
PODRUČJA
4.
26 27
1Juffe-Bignoli, D., Burgess, N.D., Bingham, H., Belle, E.M.S.,
de Lima, M.G., Deguignet, M., Bertzky, B., Milam, A.N.,
Martinez-Lopez, J., Lewis, E., Eassom, A., Wicander, S., Geldmann,
J., van Soesbergen, A., Arnell, A.P., O'Connor, B., Park, S., Shi,
Y.N., Danks, F.S., MacSharry, B., Kingston, N. (2014). Protected
Planet Report 2014. UNEP-WCMC: Cambridge, UK.
http://wdpa.s3.amazonaws.com/WPC2014/protected_planet_report.pdf2Albanija,
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo*, Republika Makedonija, Crna
Gora, Srbija i Slovenija
*Imenovanje je bez predrasuda na poziciju ili status te u skladu
s UNSCR 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji
o nezavisnosti Kosova
-
Metodologija procjene dobrobiti procjenjuje legalnu uporabu
resursa i dobrobiti koje mogu proizaći iz takve uporabe, te nije
alat za procjenu cjelokupnog korištenja resursa, koje bi
uključivalo i ilegalnu uporabu. Za vrijeme radionica rade se
zapisnici u kojima ljudi, anonimno i otvoreno, iznose informacije o
ilegalnim radnjama vezanim za procijenjene resurse u području koje
se procjenjuje. Ti zapisnici ostaju kod organizacije koja provodi
procjenu.
Iako ova metodologija ima opciju evidentiranja ekonomskih
informacija (mala i velika ekonomska vrijednost), primarna svrha
metodologije odnosi se na popisivanje tipova dobrobiti (ekonomske i
neekonomske) i ekonomskih potencijala koje pružaju zaštićena
područja te tko ima koristi od njih, a ne nužno na pripisivanje
točne ekonomske vrijednost takvim dobrobitima.
Kratak pregled metodologije procjenjivanja dobrobiti zaštićenih
područja
3Metodologija procjene dobrobiti zaštićenih područja važan je
alat za utvrđivanje čitavog niza trenutačnih i potencijalnih
dobrobiti pojedinih zaštićenih područja, uključujući izazove u
pogledu upravljanja njima. PA-BAT metodologija procjenjuje 22
legalne vrijednosti koje ostvaruju zaštićena područja. Vrijednosti
su organizirane u devet glavnih skupina: zaštita prirode,
upravljanje zaštićenim područjem, prehrana, voda, kultura i
povijest, zdravlje i rekreacija, znanje, regulatorne usluge
ekosustava i prirodni materijali.
Sudionici radionica uz pomoć te metodologije ocjenjuju ekonomske
i neekonomske/egzistencijalne vrijednosti (zadovoljavanje osnovnih
životnih potreba) u smislu njihovih dobrobiti za razne
dionike/korisnike. Dobrobiti se ocjenjuju na šest mogućih razina:
nema dobrobiti, mala ili značajna egzistencijalna dobrobit, mala
ili značajna ekonomska dobrobit i potencijalna dobrobit.
PA-BAT je osmišljen kako bi ga koristili upravljači zaštićenih
područja te kako bi u suradnji s ostalim dionicima odredili važne
vrijednosti i dobrobiti koje one donose dionicima. Za zemlje koje
su dio Dinarskog luka utvrđeno je osam skupina dionika: lokalno
stanovništvo koje živi unutar zaštićenog područja, lokalno
stanovništvo koje živi u okolici zaštićenog područja, nacionalno
stanovništvo, znanstvenici/stručnjaci, organizacije civilnog
društva, država/upravljač zaštićenog područja, poslovni sektor,
međunarodna zajednica. Analiza kombinira procjenu sudionika na
radionicama i informacije koje su u postupku provjere podataka
prikupljene od koordinatora PA-BAT radionica u zaštićenim
područjima i stručnjaka.
Koraci u provedbi PA-BAT-a:
1. imenovanje koordinatora PA-BAT-a u zaštićenom području i
prikupljanje osnovnih podataka o zaštićenom području; 2. radionice
u zaštićenom području (tehničke specikacije, detaljne bilješke,
ankete provedene s dionicima); 3. provjera podataka (nakon
radionice); 4. analiza podataka (na razini zaštićenog područja,
nacionalnoj i međunarodnoj razini); 5. smjernice o tome kako
primjenjivati rezultate PA-BAT-a i 6. provedba preporuka
Nakon svake radionice provedena je anketa među sudionicima, čime
se također dobila vrijedna povratna informacija. Razvijeno je sedam
smjernica kako bi se pružila podrška upravljanju parkovima pri
korištenju rezultata PA-BAT-a.
4Smjernice su razvijene za: 1. Planiranje upravljanja (planovi
upravljanja i ostali dokumenti za upravljanje ZP-ovima), 2. Razvoj
procjene usluga ekosustava, 3. Plan komunikacije, 4. Poslovni plan,
5. Plan interpretacije i edukacije, 6. Planove ruralnog razvoja i
7. Razvoj projekata.
Kako bi se što bolje razumjela ova metodologija, usuglašena je
denicije pojma dobrobit. Dobrobit se odnosi na resurs od kojeg
dionici imaju izravnu korist (dobrobit se može prikazati u obliku
zarađenog novca, ispunjavanje osnovnih životnih potreba, ili na one
manje opipljive koristi kao što su duhovni mir, zdravlje ili
kvaliteta života). Dakle, resursi koje zaštićeno područje pruža
postaju dobrobit kada se uspješno koriste kako bi omogućili korist
bližoj ili daljoj zajednici.
Pet je temeljnih značajki dobrobiti:
• Egzistencijalne: ispunjavanje osnovnih potreba (neekonomske
dobrobiti) koje doprinose općem boljitku, npr. zdravlju, prehrani,
čistoj pitkoj vodi
• Ekonomske: dobrobiti koje pružaju mogućnost ostvarivanja
prihoda, potrošnje i posjedovanja imovine
• Kulturološke i duhovne: ponos zajednice, povezanost s
prirodom, kultura življenja, duhovna sloboda, obrazovanje
• Usluge okoliša / ekosustava: imaju ulogu u stabilnosti okoliša
i dostupnosti prirodnih resursa• Politički: odnose se na
problematiku gospodarenja/upravljanja prirodnim resursima, a time
utječu
na procese odlučivanja
Vrijednost se za potrebe ove metodologije odnosi na resurse
zaštićenog područja koji se mogu koristiti kako bi se proizvele
dobrobiti (vidi prethodnu deniciju). Dakle, vrijednosti zaštićenih
područja u ovome kontekstu predstavljaju moguće dobrobiti za
ljude.
Ova metodologija stvorena je kako bi na relativno jednostavan
način prikupila informacije o dobrobitima i vrijednostima
zaštićenih područja od lokalnog stanovništva i ostalih dionika.
Metodologija je razvijena za primjenu na globalnoj razini, a zadnja
verzija prilagođena je u listopadu 2012. za korištenje u regiji
Jugoistočne Europe.
Također, ova metodologija može pomoći u razvrstavanju i
nadogradnji informacija o cjelokupnoj dobrobiti od zaštite
zaštićenih vrsta i dijelova prirode. Budući da pritisci kojima su
zaštićena područja izložena s vremenom rastu, a potražnja za
zemljištem, vodom i prirodnim resursima postaje sve izraženija,
potrebni su kvalitetni argumenti koji prikazuju sve dobrobiti koje
zaštićena područja pružaju. Ta potreba je prepoznata i u Konvenciji
o biološkoj raznolikosti, Programu rada na zaštićenim područjima,
npr. u odlomku 3.1.2 navodi se:„Provesti nacionalne procjene
doprinosa zaštićenih područja, uzimajući u obzir usluge okoliša,
gdje je to prikladno, u gospodarstvu i kulturi dotične države te
ostvarenju Milenijskih razvojnih ciljeva na državnoj razini; i
integrirati ekonomske procjene i vrednovanje prirodnih resursa u
nacionalne procese planiranja kako bi se utvrdile skrivene i
neskrivene dobrobiti koje donose zaštićena područja i i tko
prisvaja te dobrobiti“.
Treba napomenuti da iako je metodologija razvijena za primjenu u
zaštićenim područjima, ona može imati upotrijebiti i u
procjenjivanju dobrobiti upravljanja administrativnim jedinicama,
područjima ekološke mreže Natura 2000, šumskim jedinicama,
poljoprivrednim zemljištem ili područjima za rekreaciju.
Ova metodologija namijenjena je upravljačima zaštićenih
područja, agencijama i institucijama nadležnima za zaštićena
područja i upravljanje prirodnim resursima ali je ujedno mogu
koristiti i lokalne zajednice te nevladine organizacije kako bi
odredile ukupne vrijednosti područja koje im mogu pomoći u
zagovaranju i promoviranju dobrobiti koje može donijeti zaštićeno
područje.
Budući da se kroz metodologiju razvila standardna tipologija
vrijednosti i dobrobiti, dobiveni rezultati mogu se koristiti za
poboljšanje upravljanja pojedinačnih zaštićenih područja dok
objedinjeni pomažu u poboljšanju nacionalnog sustava upravljanja
zaštićenim područjima kao i prirodnim resursima općenito.
Objedinjeni pregled vrijednosti i dobrobiti zaštićenih područja
može se kasnije koristiti kao alat za strateško planiranje (npr.
prilikom izrade javnih politika za korištenje i upravljanje
određenim resursima) ili kao alat za zagovaranje, podršku i
promociju zaštićenih područja. 3http://bit.ly/216CbDi
28 29
4http://croatia.panda.org/projekti/zatiena_podruja_za_prirodu_i_ljude/pa_bat_metodologija/
-
Vrijednosti vezane uz vodne resurse
8. Kolika je po vašem mišljenju vrijednost zaštićenog područja
za iskorištavanje vode u nekomercijalne svrhe (navodnjavanje, pitka
voda) ili gospodarsko korištenje vode (punionice,
hidroelektrane)?
Kulturološke i duhovne vrijednosti
9. Kolika je po vašem mišljenju kulturna i povijesna vrijednost
zaštićenog područja (arheologija, povijesna baština, svetišta,
tradicionalna uporaba zemljišta)?10. Kolika je po vašem mišljenju
simbolička vrijednost krajobraza ili drugih prirodnih znamenitosti
i prepoznatljivosti zaštićenog područja (vodopadi, planine)?
Zdravstvene i rekreacijske vrijednosti
11. Kolika je po vašem mišljenju vrijednost zaštićenog područja
za sakupljanje ljekovitog bilja za lokalnu, kozmetičku ili
farmaceutsku uporabu?12. Kolika je po vašem mišljenju vrijednost
zaštićenog područja za rekreaciju i turizam?
Nadogradnja znanja
13. Koliki je po vašem mišljenju doprinos zaštićenog područja u
nadogradnji znanja (istraživanje, očuvanje tradicijskog znanja)?14.
Koliki je po vašem mišljenju doprinos zaštićenog područja u
obrazovanju (edukacija/interpretacija, škole u prirodi)?15. Koja je
po vašem mišljenju vrijednost zaštićenog područja u očuvanju
genetskog materijala (autohtone pasmine, endemične i ugrožene vrste
biljaka i životinje)?
Usluge okoliša
16. Koliki je po vašem mišljenju doprinos zaštićenog područja u
ublažavanju klimatskih promjena (pohranjivanje CO2, poboljšavanje
lokalne mikroklime) ?17. Koliki je po vašem mišljenju doprinos
zaštićenog područja za stabilizaciju tla (sprječavanje odrona
zemljišta, klizišta, erozije) ?18. Koliko je po vašem mišljenju
zaštićeno područje važno za zaštitu od poplava (npr. poplavne
livade, močvarna staništa)?19. Koliki je po vašem mišljenju
doprinos zaštićenog područja za kvalitetu i količinu vode
(ltracija, obnova podzemnih voda, održavanje prirodnih tokova) ?20.
Koliki je po vašem mišljenju doprinos zaštićenog područja u
oprašivanju poljoprivrednih usjeva ili za proizvodnju meda?
Materijali
21. Koliko je po vašem mišljenju vrijednost zaštićenog područja
za izvlačenje drugih materijala (npr. koralja, školjki, trave,
šiblja, šljunak, kamenolom, itd.) ? 22. Kolika je po vašem
mišljenju vrijednost zaštićenog područja za iskorištavanje šumskih
resursa, uključujući drvo za ogrjev?
Kako najbolje procijeniti dobrobiti?
Dobrobiti se trebaju procijeniti za svaku vrijednost koja
postoji u zaštićenom području i to primjenom zadanih obrazaca u
PA-BAT metodologiji.
Ova procjena pomaže u logičnom razmišljanju o vrstama dobrobiti,
kome koriste i koliko, te o stupnju povezanosti određenih dobrobiti
sa strategijama zaštite. Ponavljanje procjene nakon određenog
vremena može pomoći i u uočavanju dolazi li do promjena kod
određene dobrobiti i koliko.
U idealnim okolnostima se u provedbu PA-BAT procjene treba
uključiti široki spektar dionika, npr. zaposlenici zaštićenog
područja, predstavnici lokalnih zajednica i svi ostali
zainteresirani za to područje.
PA-BAT procjena ima dva dijela i oba se trebaju popuniti za
svako zaštićeno područje:
1) Tablica s osnovnim podacima o zaštićenom području koju
popunjavaju voditelji prije same radionice: naziv područja, IUCN
kategorija, lokacija područja itd., uz mogućnost određivanja
ključnih ciljeva upravljanja i donošenje vrijednosne prosudbe o
tome koliko zaštićeno područje doprinosi općem blagostanju osoba
koje u njemu žive, rade ili ga posjećuju.
2) Tablica s vrijednostima i njihovim dobrobitima koja se
popunjava za vrijeme radionice prilikom koje se prikupljaju osnovne
informacije o: vrstama dobrobiti, kome su te dobrobiti važne i
kvalitativne informacije o stupnju njihove važnosti, njihova
povezanost sa zaštićenim područjem i razdobljem u godini u kojem se
vrijednosti koriste.
Pitanja koja pomažu u utvrđivanju VRIJEDNOSTI
Postoji devet glavnih skupina vrijednosti (očuvanje prirode,
upravljanje zaštićenim područjem, prehrana, vod, kultura i
povijest, zdravlje i rekreacija, znanje, usluge okoliša, prirodni
materijali) s 22 detaljna pokazatelja navedenih skupina
vrijednosti.
Pitanja su sljedeća:
Vrijednosti očuvanja prirode
1. Kolika je po vašem mišljenju vrijednost zaštićenog područja
zbog očuvanosti prirode?
Upravljanje zaštićenim područjem
2. Koliki je po vašem mišljenju doprinos upravljanja zaštićenim
područjem u osiguravanju radnih mjesta?
Vrijednosti vezane uz prehranu
3. Kolika je po vašem mišljenju vrijednost zaštićenog područja
za lov na divljač (prehrana, sport, turizam)?4. Kolika je po vašem
mišljenju vrijednost zaštićenog područja za sakupljanje jestivog
bilja, ne drvnih šumskih proizvoda i gljiva?5. Kolika je po vašem
mišljenju vrijednost zaštićenog područja za ribarstvo/ribolov i
zaštitu ribljeg fonda, uključujući i zaštitu mrjestilišta? 6.
Kolika je po vašem mišljenju vrijednost zaštićenog područja za
tradicionalnu poljoprivredu (npr. stare sorte, način obrade
zemljišta)?7. Kolika je po vašem mišljenju vrijednost zaštićenog
područja za ispašu stoke i košnju?
30 31
-
ekonomske):
• informirati političare, donosioce odluka i ulagače iz raznih
sektora (turizam, ekonomija, nancije) o najvažnijim vrijednostima i
dobrobitima ZP-a;
• razviti argumente za zaštitu i strategije za povrat prihoda
lokalnom stanovništvu i zaštićenim područjima te uvesti mehanizme
povrata;
• promovirati održive poslovne prakse u sektorima koji koriste
resurse iz ZP-a; • osigurati odgovarajući broj kvaliciranog osoblja
kako bi se omogućilo korištenje mehanizama zaštite prirode
na razini ZP-a, uključujući poboljšanje upravljanja zaštićenim
područjem; • poboljšati razumijevanje čitavog niza vrijednosti
ZP-a; sposobnosti njegova osoblja kako bi se osiguralo
nanciranje za odgovarajuće upravljanje ZP-ovima i razvoj
projekata za promicanja održiva korištenja svih vrijednosti
zaštićena područja;
• osigurati doprinos (ulazne podatke) sektora zaštite prirode u
Nacionalni okvirni kurikulum, Nacionalno vijeće za znanost, visoko
obrazovanje i tehnološki razvoj te usko surađivati s nacionalnim
tijelima za obrazovanje i znanost, uključujući sveučilišta;
• poboljšati suradnju između uprave ZP-a i lokalnog stanovništva
putem vijeća/foruma dionika te razmotriti pitanja i mogućnosti
novih modela upravljanja ZP-ovima (npr. zajedničko
upravljanje);
• poboljšati komunikaciju i tumačenje svih vrijednosti i uloga
ZP-ova radi povećane podrške lokalnog stanovništva, poslovnog
sektora, javnog sektora i šire javnosti;
• poboljšati razumijevanje društveno-ekonomske uloge ZP-ova 21
zbog njihove ključne važnosti za ruralne ekonomije s obzirom na to
da objedinjuju mogućnosti za razvoj i očuvanje biološke
raznolikosti. Taj „novi“ ruralni razvoj važan je alat za preokret
trenda smanjenja broja stanovništva i napuštanja ruralnih
područja.
• radna mjesta: obavijestiti ministarstva nancija i gospodarstva
da su radna mjesta povezana sa zaštitom prirode jedan od važnijih
izvora prihoda za lokalno stanovništvo u 39 %
upravljanih/procijenjenih zaštićenih područja u Hrvatskoj;
• edukacija: obavijestiti i educirati lokalne zajednice i
posjetitelje o vrijednostima i dobrobitima zaštićenog područja,
uključiti lokalne obrazovne ustanove putem vijeća dionika; -
kultura: razviti strategije za vrednovanje kulture u ekonomsku
dobrobit za ZP i dionike;
• lokalna ponuda: razviti zajedničke akcije (obiteljske farme,
udruge), osigurati lokalnoj zajednici marketinšku podršku,
koristiti povijesno i lokalno znanje (tradicionalni obrti i
prakse), brendiranje lokalne ponude (lokalni proizvodi, suveniri,
rekreacijske usluge, smještaj i prehrambeni proizvodi); - pristup
EU nanciranju: poticaji, agro-okolišne mjere;
• nastojati ostvariti sinergiju zakonodavstva i mjerodavnih
tijela za upravljanje zaštićenim područjima (prostorno planiranje,
transport, ekonomija, poljoprivreda, šumarstvo, energija, turizam,
ribarstvo, sektor voda) na nacionalnoj razini, pilot-rješenja za
smanjenje/ukidanje štetnih poticaja (npr. naknada za uređenje voda
za ZP)
• razviti i provesti sustav za praćenje turističkih aktivnosti i
posjetitelja u pogledu utjecaja na sva prepoznatljiva obilježja
zaštićenog područja (biološka raznolikost, staništa, krajobraz);
napraviti mjesta za ljude u ZP-ovima, raditi na rješenjima
specičnima za ZP-ove s ciljem zaštite prirode i egzistencijalnih
potreba lokalnih zajednica: - ukloniti administrativne prepreke, -
poboljšati provedbu pravnoga i upravljačkog okvira kojima se
uređuje korištenje prirodnih resursa (npr. ekstrakcija materijala,
iskorištavanje šuma, lov i ribolov, samoniklo jestivo i ljekovito
bilje) iz ZP-ova i osigurati alternativne načine za ekonomski
razvoj, - učiniti javnu nabavu „zelenijom“.
1) Prvi obrazac procjene odnosi se na uporabu resursa. Dobrobiti
svake vrijednosti mogu se procijeniti na tri načina za svaku grupu
dionika u PA-BAT metodologiji:
Potencijalna ekonomska vrijednost Postojeća ekonomska
vrijednosti – mala ili velika Egzistencijalna vrijednosti - mala
ili velika
Obrasci za procjenu mogu se ispunjavati i primjenom jednostavne
legende, primjerice:P = potencijalna vrijednost (ili prvo slovo
odgovarajuće riječi na lokalnom jeziku)+ = mala vrijednost; ++ =
velika vrijednost€= mala ekonomska vrijednost; €€ = velika
ekonomska vrijednost
Ovisno o raspoloživom vremenu i/ili broju dionika na sastanku,
to može biti jedina procjena koja će se izvršiti. Međutim, mogu se
upotrijebiti dvije dodatne tablice za procjenu ako to vrijeme
dozvoljava:
2) Drugi obrazac procjene odnosi se udio zaštićenog područja u
kojem se nalazi određeni resurs, vrijeme kada se vrijednost
iskorištava (npr. sezonski ili u vezi s konkretnom
kulturološkom/duhovnom proslavom) te se navodi je li poznata točna
ekonomska vrijednost resursa (postojeća istraživanja).3) Treći
obrazac procjene daje mogućnost upisivanja napomena u vezi s
učinkom koji iskorištavanje resursa ima na očuvanje, potrebama
upravljanja te mogućim drugim napomenama.
Kako pripremiti analizu PA-BAT procjene i koristiti
rezultate
Rezultati se trebaju objediniti kako bi se dobio grački prikaz
izvršene procjene. Idealno je kad se objedinjavanje rezultata obavi
zajedno s djelatnicima zaštićenog područja. Agencije i institucije
nadležne za upravljanje zaštićenim područjima i prirodnim resursima
treba pravovremeno obavijestiti o samim radionicama kao i
rezultatima kako bi ih koristili u svojem radu.
Rezultati se mogu koristiti na nekoliko načina, primjerice
za:
• Razvoj odnosa u zajednici i primjenu sporazuma u odnosu na
vrijednosti i dobrobiti zaštićenog područja. Razumijevanje
dobrobiti i svih vrijednosti unutar različitih grupa dionika može
biti od velike važnosti za planiranje upravljanja zaštićenog
područja i nadzor.
• Detaljne procjene koristan su materijal za primjere dobre
prakse i unapređenje sustava upravljanja i dr. • Rezultati PA-BAT
procjene su prvi korak u svakoj procjeni ekonomske vrijednosti jer
se utvrđuju stvarne i
potencijalne ekonomske vrijednosti. • Izradu projekata ruralnog
razvoja (komuniciranje uloge zaštićenih područja, povezivanje
očuvanja prirode i
razvoja, davanje vrijednosti lokalnim resursima, ispravljanje
„tržišnih pogrešaka“, jačanje lokalnih kapaciteta, omogućuje
osnaživanje lokalne zajednice).
• Izradu programa interpretacije i edukacije u ZP-u (učenje od
dionika: doprinos interpretaciji; veze s edukativnim programima:
korištenje ZP-ova u edukaciji).
• Informiranje lokalne zajednice, posjetitelja i poslovnog
sektora o potencijalima i vrijednostima. • Razumijevanje percepcije
lokalnog stanovništva o regulatornim uslugama, zagovaranje zaštite
regulatornih
usluga, korištenje rezultata PA-BAT-a u svrhu razumijevanja,
nadzora i prilagodbe promjeni). • Integriranje u poslovne planove i
marketinške strategije za posebne skupine dobara ili usluga od
kojih se
mogu ostvariti nancijske dobrobiti. • Dobivanje potpore lokalnog
poslovnog sektora za ZP, odnosno izravne dobrobiti koje proizlaze
iz usluga
ekosustava unutar ZP-a.
Preporuke za rješavanje utvrđenih izazova koristeći čitav niz
vrijednosti ZP-ova (prirodne, društvene,
32 33
-
Najveća atrakcijska osnova svih zaštićenih područja u Hrvatskoj
upravo su biološka i krajobrazna raznolikost, te mogućnost posjeta
ovim područjima u turističkom, edukativnom i rekreativnom
smislu.Šetnja, vožnja bicikla, promatranje biljnog i životinjskog
svijeta, edukacija o prirodnim i kulturnim znamenitostima ili samo
bivanje u prirodnom okolišu najčešći su oblici uživanja svih
posjetitelja.Svi ovi oblici posjećivanja zaštićenim prirodnim
područjima provode se u organizaciji javnih ustanova koje njima
upravljaju, ali i temeljem koncesija i koncesijskih odobrenja
privatnom sektoru, lokalnim zajednicama, udrugama. Upravljajući
turističkim sadržajima i programima temeljem koncesija i
koncesijskih odobrenja, koncesionari osiguravaju vrhunsku uslugu
posjetiteljima, izravno doprinose često potkapacitiranim javnim
ustanovama zaštićenih područja, osiguravaju sredstva za zaštitu
prirode, značajno doprinose lokalnom zapošljavanju i
socio-ekonomskom statusu lokalnih zajednica. Koncesije i
koncesijska odobrenja predstavljaju win-win rješenje. Zadovoljni
posjetitelji, kvalitetno iskustvo doživljaja zaštićenih područja,
nova radna mjesta i unaprjeđenje stanja prirodnih resursa.
U nekim državama upravljanje koncesijama u zaštićenim područjima
je vrlo opsežan posao koji zapošljava velik broj osoba i osigurava
značajna sredstva za zaštićena područja (primjerice SAD,
Australija, Novi Zeland, Namibija, Mozambik, Galapagos, Ekvador,
Mongolija).
Što su koncesije?
Svaka država ima zasebnu zakonski reguliranu deniciju koncesije
i/ili koncesijskog odobrenja. Prema deniciji UNDP-a većina
koncesija odnosi se na zakup, dozvolu ili služnost za aktivnosti
koje ne provodi tijelo koje upravlja zaštićenim područjem.
Koncesija može biti odobrena putem različitih instrumenata poput
aukcije, natječaja, iskaza interesa, izravnog pogodovanja ili
otvorene prijave zainteresiranog koncesionara. Koncesije mogu biti
izdane na period od jednog dana (npr. jednodnevno snimanje video
materijala), 5 godina za aktivnosti turističkog vođenja ili 30-40
godina za izgradnju ili upravljanje turističko-ugostiteljskom
infrastrukturom. aktivnosti za koje se
KONCESIJE I
KONCESIJSKA
ODOBRENJA U
ZAŠTIĆENIM
PODRUČJIMA
5.
34 35
-
Koncesijska odobrenja
Javne ustanove mogu dati koncesijsko odobrenje na vrijeme do pet
godina pravnim osobama i zičkim osobama koje su registrirane za
obavljanje obrta za gospodarsko korištenje prirodnih dobara ili
obavljanje druge djelatnosti. Za koncesijsko odobrenje na
zaštićenom dijelu prirode koje se izdaje prema posebnom propisu
potrebno je ishoditi suglasnost Ministarstva. Vlada može odlukom
odrediti pojedine dijelove pomorskog dobra na kojem se nalaze
zaštićeni dijelovi prirode, a na kojem se ne može dati koncesijsko
odobrenje propisano posebnim zakonom kojim se uređuje davanje
koncesije na pomorskom dobru. Djelatnosti za koje se može dati
koncesijsko odobrenje na zaštićenom području, osim na pomorskom
dobru te šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike
Hrvatske, način izdavanja koncesijskih odobrenja, uvjete i način
utvrđivanja visina naknade za njihovo izdavanje, uvjete i način
obavljanja djelatnosti za koju se sklapa ugovor o koncesijskom
odobrenju propisuje ministar pravilnikom. Postupak davanja
koncesijskog odobrenja pokreće se javnim prikupljanjem ponuda ili
na zahtjev pravne ili zičke osobe registrirane za obavljanje obrta
ili obavljanje druge djelatnosti. Kada se koncesijsko odobrenje
traži radi obavljanja jednokratnih djelatnosti ili djelatnosti koje
se ne obavljaju u kontinuitetu dužem od sedam dana na godišnjoj
razini koncesijsko odobrenje izdaje se na zahtjev. Odluku o
koncesijskom odobrenju donosi nadležna javna ustanova. Odluka o
koncesijskom odobrenju je upravni akt.Poseban propis koji se
spominje u zakonu za izdavanje koncesijskog odobrenja na zaštićenim
područjima još nije donesen. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
(bivše) je 2013. godine donijelo prijedlog Pravilnika o postupku
davanja koncesijskog odobrenja na zaštićenom području koji je
prošao javnu raspravu i savjetovanje, no nije usvojen. U
međuvremenu je donesen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti
prirode (2017.) nakon čijeg će se usvajanja pristupiti izradi novog
Pravilnika o postupku davanja koncesijskog odobrenja na zaštićenom
području, budući da u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike
smatraju prijedlog iz 2013. manjkavim i nedorečenim te su potrebne
opsežne promjene.
mogu izdati koncesije su: vođene pješačke ture, penjališta, off
road ture, lov, ribolov, biciklizam, kajaking i kanuing, rafting,
speleologiju. Također mogu pokrivati aktivnosti poput izgradnje i
upravljanja skijalištima, adrenalinske sportove, smještajne
kapacitete, prijevozničke usluge, provođenje edukativnih programa,
uslužne i prodajne djelatnosti, najam opreme, sportske aktivnosti,
snimanje video i foto materijala, ispašu stoke, držanje pčela,
iskapanje sedimenta.
U Hrvatskoj je 22.07.2017. stupio na snagu novi Zakon o
koncesijama (NN 69/17) koji denira tri vrste koncesija:1. Koncesiju
za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra2. Koncesiju za
radove3. Koncesiju za uslugeNovi Zakon o koncesijama predviđa
načine stjecanja prava gospodarskog korištenja ili obavljanja
djelatnosti od interesa za RH na prirodnim dobrima osim na šumama i
šumskom zemljištu RH.
Davanje koncesija i koncesijskih odobrenja na područjima
različitih kategorija zaštićene prirode uređeno je Zakonom o
zaštiti prirode iz 2013. godine (NN 80/13): Koncesija se ne može
dati u strogom rezervatu, dok se može dati u nacionalnom parku,
posebnom rezervatu i speleološkom objektu. U parku prirode,
regionalnom parku, park-šumi, značajnom krajobrazu i spomeniku
parkovne arhitekture koncesija se može dati prema posebnom propisu
uz mišljenje Ministarstva osim kad odluku o koncesiji donosi Vlada
ili Sabor - u tom slučaju mišljenje Ministarstva nije
potrebno.Koncesija se daje na temelju provedenog javnog nadmetanja
sukladno Zakonu o koncesijama. Obavijest o namjeri davanja
koncesije osim podataka propisanih Zakonom o koncesijama mora
sadržavati i uvjete zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio odluke o davanju koncesije i
ugovora o koncesiji.
Odluka o davanju koncesije osim podataka propisanih Zakonom o
koncesijama sadrži osobito:• zaštićeni dio prirode, odnosno
speleološki objekt za koji se daje koncesija,• namjene za koje se
koncesija dodjeljuje,• uvjete zaštite prirode.
Odluku o davanju koncesije donosi Ministarstvo:• za nacionalne
parkove i posebne rezervate,• za parkove prirode ako posebnim
zakonom nije drukčije određeno,• za speleološke objekte.
Za druga zaštićena područja odluku o davanju koncesije donosi
nadležno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.
36 37
-
ULOGA UPRAVNIH SUDOVA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
U SPOROVIMA PRUŽANJA
SUDSKE ZAŠTITE
U POSTUPCIMA
UPRAVLJANJA
ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
6.Zašto davati koncesije i koncesijska odobrenja u zaštićenim
područjima?
• Osigurava se pozitivan socio-ekonomski razvoj koji je
komplementaran s temeljnom svrhom i ciljevima zaštite• Omogućava se
pružanje dodatnih usluga za koje osoblje javne ustanove upravljača
nema kapaciteta• Proširuje se opseg posjetitelja različitih prola i
interesa te omogućava proširivanje na nova tržišta• Generira se
dobit koncesionara koja se reinvestira u programe zaštite i
upravljanja posjetiteljima• Omogućava se kvalitetan marketing i
promocija zaštićenog područja kao poželjne destinacije• Često služi
kao dodatni instrument zaštite tipa "oči i uši" koji može pomoći u
suzbijanju protuzakonitih aktivnosti
poput krivolova, ilegalne sječe, ilegalnih odlagališta otpada i
uništavanja staništa• Povećava ekonomsku vrijednost zaštićenog
područja• Promovira i potpomaže socio-ekonomski razvoj i suzbijanje
siromaštva lokalnih zajednica u i oko zaštićenog
područja generirajući nova radna mjesta, edukaciju i nove
vještine
Privatni i nevladin sektor često ima puno manja ograničenja u
svojem djelovanju od vladinog sektora te može unaprijediti
produktivnost različitih proizvoda i usluga:• Ima bolje
razumijevanje turističkih trendova te može izraditi kvalitetnije
marketinške strategije za privlačenje
posjetitelja• Ima mogućnost bržeg reagiranja na promjene i
prilagodbu novim uvjetima i potrebama tržišta• Ima veću eksibilnost
pri zapošljavanju• Ima veću nancijsku eksibilnost i neovisnost te
može brže i djelotvornije koristiti sredstva iz različitih
razvojnih
fondova• Ima veću slobodu pri kreiranju tržišnih cijena i
uvjeta• U manjoj mjeri je opterećen administrativnim
procedurama
Procjena u