Prirucnik za istrazivacke novinare - Final:Layout 1...o~ekivati, prijedlog je izazvao dobronamjeran smijeh, a ja sam gotovo zapao u jo{ jedan ciklus profesionalne depresije. Me|utim,

Sadržaj:

Predgovor/ str. 1Predstavljanje publikacije “Istraživanjeutemeljeno na priči: Vodič za istraživačke novinare”,Jānis Kārkliņš, pomoćnik generalnog direktoraza komunikacije i informacije, UNESCO

Uvod/str. 2 Mark Lee Hunter

Predgovor prvom izdanju/ str. 5 Ulaganje u istraživačko novinarstvoYosry Fouda

Poglavlje 1/str. 6[ta je istraìva~ko novinarstvo? Mark Lee Hunter i Nils Hanson

Poglavlje 2/str. 12Kori{tenje hipoteze: sr` istraìva~ke metodeMark Lee Hunter, Luuk Sengers i Pia Thordsen

Poglavlje 3/str. 25Kori{tenje otvorenih vrata:istraìvanje pozadine i izvo|enje zaklju~aka Mark Lee Hunter

Poglavlje 4/str. 34Upotreba ljudi kao izvoraNils Hanson i Mark Lee Hunter

Poglavlje 5/str. 49Organizacija: kako se organizovati da biste uspjeliMark Lee Hunter i Flemming Svith

Poglavlje 6/str. 56Pisanje istraìva~kih pri~aMark Lee Hunter

Poglavlje 7/str. 69Kontrola kvaliteta: tehnike i eti~nostNils Hanson, Mark Lee Hunter, Pia Thordsen iDrew Sullivan

Poglavlje 8/str. 77Objavite!Mark Lee Hunter

Odabrana bibliografija/str. 81

Originalni naslov: „Story-based inquiry: a manual for

investigative journalists“

Originalni izdavač: Organizacija Ujedinjenih nacija

za obrazovanje, nauku i

kulturu (UNESCO), 7,

Place de Fontenoy, 75352 Paris 07 SP, France

UNESCO Publishing

www.unewco.org/publishing

© UNESCO 2011

Naslov prijevoda: „Istraživanje utemeljeno na priči:

Vodič za istraživačke novinare“

Prevod pripremio: Mediacentar Sarajevo,

Kolodvorska 3, 71 000 Sarajevo

Ovo izdanje priručnika pripremljeno je prema

sporazumu sa UNESCO-m.

© Mediacentar Sarajevo 2012, za B/H/S prijevod

Sva prava pridržana

ISBN 9 789231 041891

Korišteno označavanje i prezentacija materijala u

ovoj publikacije ne implicira izražavanje bilo kakvog

mišljenja UNESCO-a vezanog za pravni status bilo

koje zemlje, teritorije, grada ili područja ili njihovih

vlasti, ili vezanog za utvrđivanje njihovog područja ili

granica. Autori su odgovorni za izbor i prezentaciju

činjenica sadržanih u ovoj knjizi i za pritom izraženo

mišljenje, koje nije nužno mišljenje UNESCO-a i ne

obavezuje Organizaciju.

Za pripremu ovog prijevoda priručnika odgovoran je

Mediacentar Sarajevo.

Dizajn naslovnice i teksta: Anne Barcat

Prevela: Kanita Halilović

Dizajn prilagodila: Samira Salihbegović

«Istraživanje utemeljeno na priči: vodič za istraživačke novinare»

UNESCO konstantno njeguje dijalog o odgovornosti medija, o profesionalnim ieti~kim standardima, ukazuju}i na principe koji su smjernice za novinare usmislu najboljeg na~ina djelovanja u njihovoj profesiji. U saradnji sa Arab Re-porters for Investigative Journalism (ARIJ), UNESCO je 2009. godine objavio prvivodi~ za istraìva~ke novinare u arapskim dràvama, nazvan ”Story-Based In-quiry: A Manual for Investigative Journalists” (”Istraìvanje utemeljeno na pri~i:vodi~ za istraìva~ke novinare). Istraìva~ko novinarstvo zna~i otkrivanje onoga{to namjerno skrivaju osobe na pozicijama mo}i ili onoga {to je slu~ajno skrivenoiza haoti~ne mase ~injenica i okolnosti - i analizu i razotkrivanje svih ~injenicarelevantnih za javnost. Na ovaj na~in istraìva~ko novinarstvo su{tinski doprinosislobodi izraàvanja i preno{enja informacija, koje su u sredi{tu UNESCO-vogmandata. Uloga koju mediji mogu imati kao ~uvari dru{tva nezamjenljiva je zademokraciju i iz tog razloga UNESCO potpuno podràva inicijative za ja~anjemistraìva~kog novinarstva {irom svijeta. Vjerujem da je ova publikacija zna~ajandoprinos promociji istraìva~kog novinarstva i nadam se da }e biti vrijedan resursza novinare i medijske profesionalce, kao i za trenere i edukatore u novinarstvu.

Jānis KārkliņšPomoćnik generalnog direktora za komunikacije i informacije, UNESCO

Istraživanje utemeljeno na priči:Priručnik za istraživačke novinare

Autor: MARK LEE HUNTER

Saradnici: (po abecednom redu)

NILS HANSON, RANA SABBAGH,

LUUK SENGERS, DREW SULLIVAN I PIA THORDSEN

Predgovor: YOSRI FOUDA

O vaj priručnik predstavlja vodič o osnovnim metodama itehnikama istraživačkog novinarstva kojim se svjesnopopunjava praznina u literaturi za ovu profesiju. U

većini istraživačkih priručnika, puno prostora se posvećuje tomegdje pronaći informacije. Pretpostavlja se da će reporter nakonšto dođe do informacija koje traži biti u stanju da sastavi dobrupriču.

Mi se ne slažemo s tom pretpostavkom. Ne smatramo da je jediniproblem pronalaženje informacija. Zapravo, smatramo da jesuštinski zadatak kako ispričati priču.

To nas dovodi do osnovne metodološke inovacije ovogpriručnika: Mi priče koristimo kao cement koji spaja svaki korakistraživačkog postupka, od zamisli do istraživanja, pisanja, kon-trole kvaliteta i objavljivanja. Ovaj pristup nazivamo i istraži-vanjem zasnovanim na hipotezi, čime naglašavamo da pričapredstavlja samo hipotezu sve dok se ne potvrdi.

Potvrđivanjem ili opovrgavanjem priče, reporter lakše vidi kojeinformacije treba da traži i kako da ih tumači. Urednik i izdavačmogu lakše procijeniti izvodljivost, troškove, korist i tok is-traživačkog projekta.

Kako istraživanje napreduje, reporter ili istraživački tim orga-nizuju materijal koji posjeduju da bi ga mogli spojiti, a zatim

Ovaj projekat je izveden uz podr{ku UNESCO-a. Autori su odgovorni za odabir i predstavljanje ~injenica i mi{ljenja koji su u njemuizneseni i koji ne predstavljaju nu`no ~injenice i mi{ljenje UNESCO-a i ne obavezuju ga. Kori{tene odrednice i prezentacija ma-terijala u ovoj knjizi ne podrazumijevaju mi{ljenje UNESCO-a u vezi pravnog statusa bilo koje dràve, teritorije, grada ili oblasti, tenjihovih vlasti, niti se ti~u razgrani~enja njihovih granica.

grafi~ka dizajnerica / Anne Barcat

spajaju određene dijelove konačne priče. To im omogućava kon-trolu kvaliteta i potpuniji uvid u to da li priča ispunjava pravnei etičke kriterije. Na kraju ovog procesa, kao rezultat se dobijepriča koja se može sažeti u nekoliko ključnih rečenica i koja semože promovirati i pamtiti.

Ne tvrdimo da smo mi izmislili istraživanje zasnovano nahipotezi. Slične metode se koriste u poslovnom savjetovanju,društvenim naukama i policijskom radu. Ono što smo mi uradilijeste da smo razradili njihov uticaj na novinarski proces i na cil-jeve istraživačkog novinarstva – reformisanje svijeta kojiproizvodi beskorisnu, nepotrebnu patnju, odnosno koji ignorišedostupna rješenja za svoje probleme.

Ovo je bio dug i kolektivan projekat. Pokrenuli su ga Rana Sab-bagh i Pia Thordsen, koje su zamislile i izložile ideju priručnikao osnovnim istraživačkim postupcima i zamolile me da dam svojdoprinos. Za mene je to bio savršen trenutak i nastavak mograda na Institut français de Presse pri Université de Paris II /Panthéeon-Assas, gdje sam u posljednjih deset godina istovre-meno imao korist od druženja sa plemenitim i posvećenimkolegama i motivisanim studentima magistarskih studija. Onisu mi omogućili da na terenu ispitam mnoge metode koje sezagovaraju u ovom priručniku u puno većem obimu nego što toomogućavaju aktivnosti jednog reportera.

Godine 2001. sam za vrijeme studijskog dopusta došao na glob-alnu poslovnu školu INSEAD. Privremeno istraživačko mjesto jepreraslo u pomoćnu profesuru i, što je još važnije, omogućilo mije da iskoristim iskustva i uvid kolega kao što su Yves Doz, LudoVan der Heyden, Keven Kaiser i drugi. Oni su imali posredan, alisnažan uticaj na ovaj priručnik. Ovi istraživači su mi pomogli darazmišljam na apstraktnijem nivou o medijskim praksama i darazmislim kako bi se ovi procesi mogli poboljšati u ciljustvaranja veće vrijednosti, između ostalog u novinarstvu.

Kao i moji saradnici, i ja sam se istovremeno bavio istraživačkimnovinarstvom kao praktičar. Takođe 2001. godine, stvaranjemGlobalne mreže istraživačkog novinarstva (Global InvestigativeJournalism Network), među čijim osnivačima je bila većina nas,zajedno sa pokretačima Nilsom Mulvadom (koji je tada radio zaDanish Institute for Computer-Assisted Reporting) i BrantomHoustonom (u to vrijeme direktorom organizacije InvestigativeReporters and Editors), stvoren je izvanredan forum za razm-jenu najboljih iskustava. Tada je postalo jasno da se pristup u

kome se istraživanje zasniva na hipotezi proučava u nekolikozemalja istovremeno i nezavisno, što predstavlja nepogrešivznak velikog napretka.

Mreža je pružila direktnu pomoć u izradi ovog priručnika, i to nesamo zato što smo tamo pronašli saradnike. Glavni koautorpriručnika, šveđanin Nils Hanson, od početka predaje u Mreži.Njegovo ime se pojavljuje na prvom mjestu u poglavljima u čijemje pisanju imao glavnu ulogu. Holanđanin Luuk Sengers je otkrioda se istraživanje zasnovano na hipotezi može primijeniti na up-ravljanje projektima. Danac Flemming Svith je razvio jednos-tavne i čvrste kompjuterske alate za organizovanje istraživanja.Drew Sullivan (Amerikanac stalno nastanjen na Balkanu) je sis-tematski popisao prakse izvještavanja o organizovanom krimi-nalu koje se mogu primijeniti na mnoge druge situacije. Moždanajvažnije od svega, pozitivne povratne informacije i kritikeučesnika na šestomjesečnim kongresima Mreže u potvrdile dapostoji potreba i želja za materijalom u ovom priručniku.

Proces kolektivnog razvoja je dobio snažnu podršku formiran-jem Centra za istraživačko novinarstvo u Londonu (Centre forInvestigative Journalism of London) i njegove godišnje Ljetneškole. Tokom nekoliko godina, osnivač Gavin McFadyen i nje-gov tim su nam dozvolili da istražujemo nove načine poduča-vanja o procesu pronalaženja i pisanja priča. Konačno, seminariorganizacije ARIJ u Saudijskoj Arabiji su predstavljali priliku dau transkulturnom kontekstu prezentiramo i ispitamo ideje izove knjige u toku njenog pisanja. Ovaj proces, kao i samu orga-nizaciju ARIJ, finansirali su organizacija International MediaSupport i Danski parlament.

Istraživačko novinarstvo je profesija, kao i skup vještina. To jetakođe porodica. Ja sam u toj porodici odrastao i gledao sam jekako se razvija. Ovaj priručnik predstavlja vaša vrata za ulazaku ovu porodicu. Molim vas da postanete član koga ćemo cijenitii diviti mu se, zbog vaše profesionalnosti, etike i angažmana.

Mark Lee HunterUrednik i glavni autorPariz – Aarhüus – Amman – London – Lillehammer

Predgovor: Ulaganje u istraživačko novinarstvoYOSRI FOUDA, GLAVNI ISTRA@IVA^KI DOPISNIK AL JAZEERE

Nakon {to je Al Jazeera pokrenuta 1996. godine, skupio sam hrabrost i upravi iznioneobi~nu ideju: da mi dozvole da nestanem na dva mjeseca, a da zauzvrat jednom u dvamjeseca dobiju 45-minutni istraìva~ki prilog. Norma na arapskoj televiziji u to vrijeme jebila da vam dozvole da nestanete na samo 45 minuta ako obe}ate da }ete se vratiti saprilozima za emitovanje tokom dva mjeseca (samo malo pretjerujem). Kako se moglo io~ekivati, prijedlog je izazvao dobronamjeran smijeh, a ja sam gotovo zapao u jo{ jedanciklus profesionalne depresije.

Me|utim, nekoliko mjeseci kasnije predsjednik uprave Hamad Bin Thamer Al Thani je iznekog razloga odlu~io da mi ponudi priliku da napravim probni izvje{taj. S gotovo nepos-toje}im budètom, probni izvje{taj je trebalo pripremiti, snimiti i montirati tamo gdje samìvio — u Londonu. Antraks mi se ~inio kao dobra tema. Osim izazivanja o~iglednog in-teresovanja, bilo je lako opravdati lokaciju s obzirom na nedavno curenje informacijaprema kojima je prethodna britanska Vlada bila upletena u omogu}avanje izvoza takoz-vane «opreme dvostruke namjene» u Irak kojim je vladao Saddam Hussein. Zbog sankcijaUN-a, izvoz svake civilne opreme koja se moè prilagoditi za vojnu upotrebu je bio neza-konit.

Prema starim standardima, ovaj probni izvje{taj je, po mi{ljenju mnogih, predstavljao pri-jelomni trenutak na putu ka arapskom konceptu istraìva~kog novinarstva, i to u tolikojmjeri da je neo~ekivano emitovan, a zatim reemitovan nekoliko puta. U vrijeme kada jeve}ina arapskih vlada otvoreno osu|ivala i èstoko napadala Al Jazeeru, prilog je predstavl-jao ovaj katarski kanal na Festivalu RTV produkcije u Kairu 1998. godine i vratio se sa na-gradom. To je bio prvi i posljednji put da je Al Jazeera u~estvovala u takvoj vrsti natjecanja.Ali to je bio samo po~etak desetogodi{nje serije za «Sirri Lilghayu» (Najve}u tajnu).

Uprkos nekim ranijim stidljivim poku{ajima ove vrste novinarstva u arapskim novinama,sve popularniji, prvi svearapski 24-satni kanal vijesti i aktuelnih doga|aja je otkrio intere-santno podru~je koje je u najve}oj mjeri predstavljalo novinu za arapsku publiku. Nisamimao nikakvih iluzija o potencijalnim opasnostima i problemima koji }e do}i u istompaketu, s obzirom na specifi~ne realnosti u na{em dijelu svijeta. Ove pote{ko}e na razli~itimnivoima jo{ uvijek predstavljaju ogroman izazov za mlade arapske reportere i producentekoji teè da postanu ozbiljni istraìva~ki novinari.

Prvo, sa stanovi{ta ove profesije, ve}ina na{ih novinskih ku}a nije toliko upoznata sa kul-turom kvaliteta kao {to je upoznata sa kulturom kvantiteta. Izme|u ostalog, kvalitet zahti-jeva visoko obrazovan menad`ment, kontinuiranu obuku, zdruène timove, realisti~nebudète i — usudim li se re}i — vrijeme. Te{ko }ete na}i menadèra ili urednika kojistrastveno ne hvali sveobuhvatno izvje{tavanje. Ali rijetko }ete vidjeti da su podjednakoodu{evljeni i da su u mogu}nosti da ove pohvale pretvore u realnost. Oni su tradicionalnodio problema, mada je mnogo bolje posmatrati ih kao dio rje{enja u poku{aju da se ova kul-tura promijeni. Dobra vijest je da na{a zaostalost u ovoj oblasti nema nikakve veze sana{im genima. Ali lo{a vijest je da ako i dalje ne budemo u stanju da sredimo stvari uvlastitoj ku}i, ne}emo zasluìti ni dobiti ~ast da po~nemo da se suo~avamo sa vanjskim — iozbiljnijim — izazovima.

Drugo, sa stanovni{ta li~ne sigurnosti, izreka «biti novinar zna~i traìti nevolje» se ne moèprimijeniti na bilo koji oblik novinarstva vi{e nego na ovaj. Prora~un rizika stoga postajesu{tinski koncept u istraìva~kom novinarstvu zbog ~injenice da nema te pri~e koja je vri-jedna ìvota novinara. Ma kako ovaj princip bio naoko jednostavan, on jo{ uvijek daje ra-zloga za zabrinutost u dijelu svijeta koji jo{ uvijek u~i o istraìva~kom novinarstvu. Arapski

svijet je pun mladih, dojmljivih novinara èljnih dokazivanja, ponekad posvaku cijenu, koji znaju veoma malo o sigurnosti i bezbjednosti, ~ak i ona~inima kako opstati. Njihova hrabrost je pojava koja obe}ava, ali ona moèbiti i recept za katastrofu. Dio odgovornosti za rje{avanje ove situacije leì namedijskim redakcijama i centrima za obuku, drugi dio leì na menad`mentu,ali najve}i dio po~iva na le|ima novinara. Novinar je taj koji }e platiti najve}ucijenu ako neko pogine i on je taj koji odlu~uje da }e ìvjeti za jo{ jednu pri~u.

Tre}e, sa pravnog stanovi{ta, istraìva~ko novinarstvo je minsko polje. êsto za-lazi u iste klubove gdje se mogu na}i korupcija, nemar i propusti sistema.Druènje sa ovakvim lo{im dru{tvom predstavlja ogromnu pravnu opasnost, jeristraìva~ki novinar uvijek poku{ava da prona|e odgovore na pitanja kojapo~inju sa «kako» i «za{to». Da bi u tome uspio, ponekad mora primijeniti manjetransparentne metode u ime vi{eg dobra. Malo novinara je sposobno i voljno davidi razliku izme|u javnog interesa i prolaznih interesa javnosti. Jo{ manje njihuspijeva da otkrije ne{to ekskluzivno i da istovremeno ostane u okviru zakona.O~ito je da je pravna svijest presudna.

êtvrto, sa politi~kog stanovi{ta, ve}ina arapskih vlada jo{ uvijek vidi opasnost udavanju mo}i svojim gra|anima objavljivanjem informacija. Ovo je ~injenicakoju uvijek treba po{tovati i mudro staviti u kontekst na na~in koji ne ugroàvana{ sveti cilj: da do|emo do onoga {to iskreno smatramo istinom i da je prene-semo na{im ~itaocima i gledaocima, vladarima i podanicima. S obzirom naarapsku politi~ku realnost, prostor za gre{ku je doista jedan od najmanjih nasvijetu, {to nudi jo{ jedan zanimljiv izazov. Pojedini novinari rado prihvatajuovakvu vrstu izazova, ali za to je potrebno mnogo znanja i iskustva. Mehanizmikoji vladaju odnosima koje novinar odràva sa politi~arima su u jednomklju~nom smislu sli~ni onima koji vladaju njegovim odnosima sa prostitutkama.Oboje predstavljaju izvore i oboje imaju za cilj da ga za ne{to iskoriste. To nijeigra u kojoj jedna strana dobija, a druga gubi. Uvijek postoji tre}i na~in koji }eomogu}iti novinaru da do|e do onoga {to mu je cilj i da pritom ostane ìv.

Peto, sa stanovi{ta kulture, ozbiljnim istraìva~kim novinarima nije lako dabudu uspje{ni u prete`no oralnoj kulturi. Na{a kultura ne cijeni brojeve, cifre istatistike u istoj mjeri u kojoj je pod uticajem rije~i, ritma i strukture. Na svusre}u, to ne mora biti smetnja. Naprotiv, ovladavanje novinarskim alatima moèovo pretvoriti u ogromnu prednost. Ovo je jo{ jedna neobi~na oblast u kojoj bi in-vesticije o~igledno bile korisne. Pravi problem leì u op{tem shvatanju — odnosnoneshvatanju — u na{im dru{tvima o tome {ta je zapravo istraìva~ko novinarstvo.Potrebna nam je dodatna edukacija da bi {ira javnost bila na na{oj strani. Ina~e}e vas, dok poku{avate da izra~unate koliko se mladih Egip}ana vjen~alo sadràvljanima Izraela pro{le godine, uvijek lako optuìti da ste {pijun.

Ne treba ni re}i da postoje i mentalne, emocionalne, psiholo{ke i dru{tvene opas-nosti povezane s ovim najnaprednijim oblikom novinarstva. Ono moè biti nev-jerovatno zahtjevno, jer lako moè potpuno preuzeti va{ ìvot — i to bukvalno.@elite da postanete neko u ovoj oblasti? Moète se onda pozdraviti sa «zado-voljstvima obi~nog ìvota» - zapravo, ne ba{ uvijek, na svu sre}u. Posjedujete lièstoku strast za ovom vrstom novinarstva? Nije lo{e za po~etak. Ono {to }ete do-biti zauzvrat je radost povezivanja konaca i ta~aka, te krajnje, neopisivo zado-voljstvo kada do|ete do trenutka otkri}a. Ali iznad svega, ni{ta se ne moèporediti sa prijatnim osje}ajem koji vas obuzme kada vam iznenada pri|e nekokoga ina~e ne biste znali i kaè vam: «Hvala». A to }e biti dovoljno da ponovokrenete na put u jo{ jedno istraìvanje.

tema

Šta je istraživačko novinarstvo?Istràiva~ko novinarstvo nije obi~no izvje{tavanje

MARK LEE HUNTER I NILS HANSON

Dosadašnji proces:Stičemo kvalitetnu ideju o tome šta radimo i zašto to radimo

1

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

7Pronalazimo temu.Stvaramo hipotezu koju treba potvrditi.

Traìmo podatke iz otvorenih izvora da bismo potvrdili hipotezu.Traìmo ljude kao izvore.

Dok prikupljamo podatke, organizujemo ih — da bismo ih lak{e pregledali, spojili u pri~u i provjerili.Podatke slaèmo po narativnom redosljedu i sastavljamo pri~u.

Vr{imo kontrolu kvaliteta da bismo bili sigurni da je pri~a ta~na.Objavljujemo pri~u, promoviramo je i branimo.

poglavlje 1

Istraživačko novinarstvo nije obično izvještavanje

Š ta je istraživačko novinarstvo?Kako se to radi? Zašto bismo setime bavili? Gotovo pola stoljeća

nakon afere Watergate, koja je predstavl-jala definirajući trenutak u istoriji ovogžanra, ni javnost ni novinari se ne slažu uodgovorima. Evo našeg mišljenja:

Istraìva~ko novinarstvo se bavi javnimotkrivanjem skrivenih pitanja, bila onaskrivena namjerno od strane nekoga napoloàju ili slu~ajno, iza haoti~ne mase ~in-jenica i okolnosti koji ometaju razumijevanje.Ova vrsta novinarstva zahtijeva upotrebutajnih i otvorenih izvora i dokumenata.

Konvencionalno informativno izvje{tavanjezavisi u najve}oj mjeri, a ponekad i u pot-punosti, od materijala koji daju drugi (kao{to su policija, vlasti, preduze}a itd) i ono jeu osnovi reaktivno, ako ne i pasivno.Istraìva~ko novinarstvo, za razliku od toga,zavisi od materijala koji se prikuplja iliproizvodi zahvaljuju}i vlastitoj inicijativi re-portera (zbog ~ega se ~esto naziva «po-duzetni~kim izvje{tavanjem»).

Konvencionalno informativno izvje{tavanjeima za cilj stvaranje objektivne slike svijetaonakvog kakav jeste. Istraìva~ko nov-inarstvo koristi objektivno istinit materijal —tj. ~injenice za koje bi se svaki razuman pos-matra~ sloìo da su istinite — radi postizanjasubjektivnog cilja reformisanja svijeta. Tonije dozvola za laganje radi plemenitog cilja.To je odgovornost da se sazna istina da bi sesvijet mogao promijeniti.

Suprotno onome {to neki profesionalci voleda kaù, istraìva~ko novinarstvo nije samodobro, staro novinarstvo koje se kvalitetnoobavlja. Istina, oba oblika novinarstva su us-mjerena na elemente ko, {ta, gdje i kada. Ali,peti element u konvencionalnom izvje{ta-vanju, «za{to», u istraìva~kom postaje «kako».Ostali elementi se produbljuju ne samo usmislu kvantiteta, ve} i u smislu kvaliteta.«Ko» nije samo ime i funkcija, ve} je toli~nost, sa karakternim osobinama i stilom.«Kada» nije samo sada{njost vijesti, ve} je toistorijsko trajanje — narativ. «[ta» nije naprostodoga|aj, ve} pojava koja ima svoje uzroke iposljedice. «Gdje» nije samo adresa, ve} je toambijent u kome odre|ene stvari postajuvi{e ili manje mogu}e. Ovi elementi i detaljiistraìva~kom novinarstvu, u njegovom na-jboljem izdanju, daju mo}an estetski kvalitetkoji poja~ava njegov emocionalni uticaj.

Ukratko, iako se reporteri tokom svoje kari-jere mogu baviti i dnevnim izvje{tavanjem iistraìva~kim radom, ove dvije uloge obuh-vataju ponekad su{tinski razli~ite vje{tine,radne navike, postupke i ciljeve. Ove razlikesu detaljno navedene u sljede}oj tabeli. Netreba ih posmatrati kao odvojene,nepomirljive suprotnosti. Umjesto toga, kadaodre|ena situacija vi{e odgovara lijevojstrani tabele, to zna~i da se reporter bavikonvencionalnim izvje{tavanjem, a kadasituacija po~ne da se kre}e prema desnojstrani tabele, reporter po~inje da radi naistraìva~ki na~in.

poglavlje 1

Pronalazimo temu.Stvaramo hipotezu koju treba potvrditi.




8 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

KONVENCIONALNO NOVINARSTVO ISTRAŽIVA^KO NOVINARSTVO

Informacije se prikupljaju i objavljuju odre|enim Informacije se ne mogu objaviti prije nego {to ritmom (dnevno, sedmi~no, mjese~no). se osigura njihov smisao i cjelovitost.

Istraìvanje se okon~ava brzo. Ne provodi se Istraìvanje se nastavlja dok se pri~a ne potvrdi,dodatno istraìvanje nakon zavr{etka pri~e. a moè se nastaviti i nakon njenog objavljivanja.

Pri~a se zasniva na potrebnom minimumu Pri~a se zasniva na maksimumu informacija do informacija i moè biti veoma kratka. kojih je mogu}e do}i i moè biti veoma duga.

Izjave izvora mogu zamijeniti dokumentaciju. Pri~a zahtijeva dokumentaciju kojom }e se podràti ili demantovati izjave izvora.

Pretpostavljaju se po{tene namjere Po{tene namjere izvora se ne mogu pretpostaviti;izvora, ~esto bez provjere. svaki izvor moè dati la`ne informacije; nijedna

informacija se ne smije koristiti bez potvrde.

Zvani~ni izvori reporteru slobodno nude informacije, Zvani~ne informacije se kriju od reportera, jer da bi promovirali sebe i svoje ciljeve. njihovo otkrivanje moè ugroziti interese

vlasti ili institucija.

Reporter mora prihvatiti zvani~nu verziju Reporter moè izri~ito dovesti u pitanje ilipri~e, mada je moè uporediti sa negirati zvani~nu verziju pri~e na osnovukomenterima i izjavama iz drugih izvora. informacija iz nezavisnih izvora.

Reporter posjeduje manje informacija od Reporter posjeduje vi{e informacija od bilo kojeg ve}ine ili svih svojih izvora. pojedina~nog izvora i vi{e informacija od ve}ine

njih zajedno.

Izvori su gotovo uvijek imenovani. Izvori ~esto ne mogu biti imenovani radinjihove sigurnosti.

Prilog se posmatra kao odraz svijeta, koji se prihvata Reporter odbija da prihvati svijet onakvim kakav jeste. onakvim kakav jeste. Reporter se ne nada da }e Cilj pri~e je da duboko istraì ili razotkrije odre|enu posti}i bilo kakve rezultate osim informisanja javnosti. situaciju, da bi je reformisao, osudio ili, u nekim

slu~ajevima, da bi ukazao na primjer kako se ne{to moè bolje uraditi.

Izvje{tavanje ne zahtijeva li~ni anga`man Bez li~nog anga`mana reportera, pri~a reportera. nikada ne}e biti okon~ana.

Reporter teì da bude objektivan, bez predrasuda Reporter se trudi da se prema ~injenicama u pri~ii bez presu|ivanja o bilo kojoj strani u pri~i. odnosi pravi~no i savjesno i na osnovu toga moè

ozna~iti njene `r tve, heroje i krivce. Reporter tako|e moè ponuditi svoj sud ili zaklju~ak o pri~i.

Dramska struktura priloga nije od velike Dramska struktura pri~e je izuzetno va`na za va`nosti. Pri~a nema kraj, jer su vijesti kontinuirane. uticaj koji }e ona imati i vodi do zaklju~ka

koji nude reporter ili izvor.

Reporter moè na~initi gre{ke, ali one Gre{ke izlaù reportera formalnim i neformalnim su neizbje`ne i obi~no bez zna~aja. sankcijama i mogu uni{titi vjerodostojnost

reportera i medija.

Istraživanje

Odnosi s izvorima

Rezultati

îni li vam se da istraìvanje zahtijeva mnogovi{e rada od obi~nog novinarstva? Zaista jestepotrebno vi{e rada prilikom svakog korakau ovom procesu, mada ga moète obavljatiefikasno i sa zadovoljstvom. Ono je i mnogokorisnije — za javnost, za va{u medijsku or-ganizaciju i za vas.

Za javnost:Gledaoci oboàvaju pri~e koje im donosedodatnu vrijednost, odnosno informacije kojene mogu na}i nigdje drugo, kojima moguvjerovati i koje im daju neku mo} nad svojimìvotima. Te informacije mogu biti o politici,o finansijama ili o proizvodima koje koristekod ku}e. Ono {to je va`no jeste da bi se nji-hov ìvot mogao promijeniti zahvaljuju}ionome {to mi kaèmo o ovim temama. Zbogtoga imajte u vidu da istraìva~ko nov-inarstvo nije samo, niti prete`no proizvod,nego je to usluga, i to usluga koja ljudimaìvot ~ini ugodnijim i boljim.

Za vašu organizaciju:Ne dozvolite nikome da vam kaè da jeistraìvanje luksuz za informativne medije.Ve}ina informativnih medija gubi novac, alimediji koji pravilno provode i upravljajuistraìvanjima i koji ih koriste da bi obogatilisvoju vrijednost mogu biti veoma prof-itabilni. (Sedmi~ni list Canard enchaîné uFrancuskoj i The Economist Group u En-gleskoj su dva veoma razli~ita primjeratoga.) [tavi{e, takvi mediji sti~u veliku uticaji dobro su primljeni u svojim zajednicama,{to im daje ve}i pristup informacijama, atime i konkurentniju poziciju.

Za vas:Tokom decenija koje smo proveliobu~avaju}i istraìva~ke novinare, ~esto sunam znali re}i: «Zar ne}u ste}i neprijatelje?»Istina je da ako svoj posao uradite kakotreba, ste}i }ete puno vi{e prijatelja od nepri-jatelja. Tako|e }ete postati puno poznatijiunutar profesije i van nje. Va{e sposobnosti}e biti veoma cijenjene i bez obzira da li }etei dalje biti novinar, nikada ne}ete imati prob-lema s pronalaskom posla. Ovo se ne odnosina novinare koji ne posjeduju istraìva~kevje{tine. Njih je veoma lako zamijeniti, a nji-hove vje{tine nemaju veliku vrijednost natrì{tu rada.

Ono {to je najva`nije jeste da }ete se nev-jerovatno promijeniti kao osoba. Posta}eteja~i zato {to }ete znati da ste sposobni dasamostalno otkrijete istinu, umjesto da~ekate da vam je neko servira. Nau~i}ete dasavladate strah, istovremeno slu{aju}i svojesumnje. Razumje}ete svijet na novi,sadràjniji na~in. Novinarstvo mnoge ljudi~ini cini~nim i lijenim, zapravo beskorisnim,a istraìvanje vam pomaè da izbjegnetetakvu sudbinu. Ukratko, koristi su toliko ve-like da ako vam je stalo do novinarstva i dosamog sebe, ponudi}ete sebi, svojimgledaocima i svojim kolegama dodatnu vri-jednost koja se stvara istraìvanjem.

poglavlje 1





9 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





Odabir priče za istraživanje

N ovinari početnici često pitaju:«Kako odabirete priču koju ćeteistražiti?» Oni nerijetko nailaze

na teškoće u pronalaženju odgovarajućepriče. Ali, kao što je jednom rekao jedanmoj student: «Materijal se nalazi svuda.»Problem je vidjeti ga. Na sreću, imamnogo načina da se primijeti priča kojutreba istražiti.

Jedan od na~ina je posmatranjem medija.Generalno je korisno da pratite odre|enisektor da biste mogli da uo~ite obrasce, teda na taj na~in primijetite kada se dogodine{to neobi~no. Ako zavr{ite pri~u i pomis-lite, «Za{to se to dogodilo?», sve su prilike daima jo{ toga za istraìti.

Drugi na~in je da obratite pa`nju na prom-jene u svojoj okolini i da je ne uzimatezdravo za gotovo. Istaknuti belgijski reporterChris de Stoop je zapo~eo poznatoistraìvanje o trgovini ènama kada je prim-ijetio da su belgijske prostitutke u kvartukojim je prolazio na putu do posla zamije-nile strankinje i zapitao se za{to.

Tre}i na~in je da slu{ate na {ta se ljudi àle.Za{to stvari moraju biti takve? Zar se ni{tane moè u~initi? Svugdje gdje se ljudi oku-pljaju — na seoskim tr`nicama, internet foru-mima, banketima — mogu se ~uti stvari kojezvu~e ~udno, {okantno ili zagonetno.

Kona~no, ne traìte samo situacije gdje supo~injena nedjela. êsto je teè kvalitetnopisati o ne~emu {to je kako treba, kao {to jerazumijevanje novog talenta, razvojnog pro-jekta koji je ispunio svoje ciljeve ili firmekoja stvara bogatstvo i radna mjesta. Pre-poznavanje elemenata uspjeha koje je

mogu}e ponoviti, odnosno «najboljih praksi»,predstavlja vrijedan doprinos koji moètedati svojim gledaocima.

Zapamtite: ne postoje mala istraìvanja,naro~ito kada tek po~injete. Vje{tine koje supotrebne za istraìvanje u udaljenom selu suiste vje{tine koje }e vam trebati kasnije uglavnom gradu. Ovo nije teorija, ve} na{eiskustvo. Koristite pri~e koje se pojavljujutamo gdje ste sada da biste po~eli da razvi-jate ove vje{tine. Ne ~ekajte da se angaùjetena istraìvanju u kome su ulozi visoki dabiste nau~ili kako da radite ovaj posao.

Konačno, najvažnije je da slijedite svojustrast. Ovaj princip ima dva aspekta.

Prvi je ne{to {to nazivamo «sindromomslomljene noge». Tako ga zovemo zato {to,dok jedan od nas nije slomio nogu, nikadanismo primijetili koliko ljudi {epa. Gener-alno ne primje}ujemo pojave ako ve} nismoosjetljivi na njih. Dakle, dozvolite svojimpostoje}im strastima da vas u~ine osjetljivimna pri~e koje niko drugi ne uzima ozbiljno.

Drugi aspekt jeste da, ako vas pri~a nefascinira, ne izaziva va{e ogor~enje ili uvama ne budi intenzivnu èlju za promje-nama, trebate je dati nekom drugom. Istotako, ako ste urednik, obratite pa`nju na toda li se va{ reporter odnosi premaistraìvanju kao prema pukom zadatku. Akoje tako, uzmite ga i dajte ga nekom drugom.

Zašto? Zapamtite: Istraìvanje zahtijeva do-datni rad. Ako vam nije stalo do pri~e,ne}ete ga obaviti. Naravno da }ete moratikoristiti svoj kriti~ki um da biste ga zavr{ili inaravno da va{e pona{anje mora ostati pro-fesionalno u svim okolnostima, ali ako pri~ane budi u vama strast, na ovaj ili na onajna~in }ete doìvjeti propast s njom.

poglavlje 1

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





poglavlje 1

Da li je priča važna?

P reviše istraživanja se provodi izpogrešnih razloga. Iako je strastvažna, i osveta je strast, a pojedini

reporteri i izdavači koriste istraživanje zaostvarenje lične osvete. Iako istraživanjazahtijevaju naporan rad, pojedina istraži-vanja se poduzimaju samo zato što su tepriče najlakše dostupne. I isuviše mnogoistraživačkih novinara se nikada ne zapitada li je određena priča važna za njihovegledaoce i zašto je važna.

Dakle, postavite sebi sljede}a pitanja kadaprocjenjujete da li je pri~a vrijedna truda kojitreba uloìti:

Na koliko ljudi uti~e?

(Mi ovo zovemo «veli~inom zvijeri».)

Koliko sna`no na njih uti~e?

(Ovdje je kvalitet podjednako vaàn kaokvantitet. Ako samo jedna osoba umre ili jenjen ìvot uni{ten, pri~a je va`na.)

Ako pozitivno uti~e na njih, moè li seponoviti negdje drugo?

Odnosno, da li su ovi ljudi `rtve?

Moè li se njihova patnja izbje}i?

Moèmo li pokazati kako?

Postoje li prekr{ioci koji moraju bitika`njeni? Ili, u najmanju ruku, ìgosani?

Da li je u svakom slu~aju va`no da se ispri~a{ta se desilo da bi se to moglo ponoviti,odnosno da se vi{e ne bi ponovilo?

Evo kako jedan od nas gleda na ovo:

Svijet je pun patnji i mnoge od njih subespotrebne, rezultat poroka i gre{aka. Vri-jedi poduzeti sve {to umanjuje patnju, okrut-nost i glupost. Istraìvanje moè doprinijetitom cilju.

Poku{ajte da uslugu koju ~inite dru{tvustavite na prvo mjesto, umjesto da jenaprosto iskoristite da unaprijedite svojukarijeru. Nikada ne zaboravite da jeistraìvanje oru`je i da s njim ljude moètepovrijediti — namjerno ili zbog vlastitog ne-mara. (Ne ukazuje se dovoljno na ~injenicuda su Woodward i Bernstein koji su steklislavu na aferi Watergate, prema vlastitompriznanju, uni{tili karijere nekoliko nevinihljudi zajedno sa karijerom Richarda Nixona.)Tokom svoje karijere, vi }ete biti najbolja inajgora stvar koja se ikada desila pojedinimljudima. Budite pa`ljivi koju }ete uloguimati, za koga i za{to. Dobro prou~ite svojemotive prije nego {to po~nete da istraùjetedruge ljude. Ako pri~a nije va`nija za drugenego {to je za vas, vjerovatno je ne biste tre-bali ni raditi.

Mi smo, tokom svojih karijera, proveli sto-tine istraìvanja. U svakom nam je, uodre|enom trenutku, neko pri{ao i rekao:«Za{to postavljate sva ova pitanja? [ta }eteuraditi sa ovim informacijama? Otkud vamto pravo?» Ako nismo imali dobar odgovorna to pitanje — a re}i «javnost ima pravo dazna!» nije dobar odgovor — istraga je bilazavr{ena. Obi~no bismo rekli ne{to u stilu:«Ono {to se ovdje de{ava je va`no - za vas,kao i za druge. Ja }u tu pri~u ispri~ati i elimda bude ta~na. Nadam se da }ete mipomo}i.»

[ta god da kaète u tom trenutku, treba davjerujete u to i, {to je jo{ va`nije, to moraimati smisla onome kome govorite. Ljudimrze novinare, a jedan od razloga je zato {tonemaju povjerenja u na{e motive. O~eku-jemo da }ete i vi pomo}i da se to promijeni.

hipoteza

Korištenje hipoteze:Srž istraživačke metode

MARK LEE HUNTER, LUUK SENGERS I PIA THORDSEN

Dosadašnji proces:Pronalazimo temu.

Stvaramo hipotezu koju treba potvrditi.

2

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





poglavlje 2

Hipoteza je priča,kao i metoda zanjenu provjeru

R eporteri se uvijek žale da ured-nici odbijaju njihove odličneideje za priče. Tako je, to se

dešava. Ali često ono što urednik odbijeuopšte nije priča. To je poziv na katas-trofu, odnosno loše isplanirano istraži-vanje na koje će se potrošiti i vrijeme inovac, uz veoma nesiguran rezultat. Kadasmo mi bili mladi, i mi smo urednicimaznali ponuditi ovakve «sakate konje» iimali smo veliku sreću da su oni gotovouvijek ubili te glupe životinje prije negošto smo ih uspjeli «zajahati».

Naprimjer, izjava «@elim da istraùjem ko-rupciju» za urednika ne predstavlja odli~anprijedlog. Naravno da korupcija postoji i imaje svugdje na svijetu. Ako provedete do-voljno vremena traè}i je, ne{to }ete i na}i.Ali, korupcija je tema. To nije pri~a, a ono

{to novinari rade jeste da iznose pri~e. Akose po~nete baviti temom umjesto pri~om,mo`da }ete postati stru~njak za tu temu, ali}e u me|uvremenu uludo biti ba~enomnogo vremena, novca i energije. I zato }evam svaki urednik koji ima imalo pameti re}i«ne».

Ako umjesto toga kaète: «Korupcija u {kol-stvu uni{tava nade roditelja da }e njihovadjeca imati bolji ìvot», tada iznositekonkretnu pri~u. To je ve} zanimljivije.

Bili vi svjesni toga ili ne, upravo ste iznijeli ihipotezu — zato {to jo{ uvijek niste dokazalida je va{a pri~a istinita. Tvrdite da korupcijapostoji u {kolama i da ima razaraju}eposljedice na najmanje dvije grupe ljudi, naroditelje i na djecu. To je mo`da istina, amo`da i nije i vi tek trebate da do|ete do~injenica.

U me|uvremenu, hipotezom ste definisalikonkretna pitanja na koja morate da odgov-orite ako èlite da saznate da li ona imasmisla. To se de{ava kroz proces u komera{~lanjujemo hipotezu da vidimo koje sezasebne, konkretne tvrdnje u njoj iznose.Nakon toga provjeravamo svaku od tih tvrd-nji. [tavi{e, tada }emo vidjeti {ta èlimo re}irije~ima koje koristimo u pri~i, zato {tomoramo da otkrijemo i defini{emo njihovozna~enje.

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





Na ova pitanja moète odgovoriti bilo kojimredosljedom, ali najmudriji redosljed je go-tovo uvijek onaj koji najlak{e moète pratiti.Svaka istraga }e prije ili kasnije postati te{ka,zato {to obuhvata mnogo ~injenica, mnogoizvora — {to zna~i mnogo organizacije ma-terijala koji posjedujete — i mnogo brige okotoga da li ste pri~u uradili kako treba prijenego {to svoj ugled stavite na kocku.

U na{em hipoteti~kom primjeru, vjerovatnonajlak{e mjesto za po~etak je razgovor sroditeljima i djecom o njihovim nadama i onjihovom o~aju.

Nakon {to ste prona{li najmanje ~etiri izvorakoji }e vam potvrditi da korupcija zaista pos-toji u {kolama — manje od ~etiri predstavljaveoma rizi~nu osnovu — moète po~eti daistraùjete kako funkcioni{e {kolstvo. Trebada prou~ite propise, procedure, proklam-ovane ideale i ciljeve.

Kada budete znali kako sistem funkcioni{e,vidje}ete sive i crne zone u kojima jemogu}a korupcija. Zatim moète uporeditistvarnost o kojoj ste slu{ali i koju ste otkrilisa tvrdnjama sistema.

Prednosti istraživanja zasnovanog nahipotezi

Č ini li vam se da primjer koji jegore naveden zahtijeva mnogorada? To je tako zato što on zaista

zahtijeva mnogo rada – ali jedino ako gaporedite sa načinom na koji se piše većinainformativnih priloga, a to je da se razgo-vara sa jednim do dva izvora ili se prepričasaopštenje za štampu. Ako uporeditemetodu u kojoj se koristi hipoteza sa veći-nom drugih načina istraživanja, očite sunjene prednosti kojim ćete uštediti trud:

1. Hipoteza vam pruža nešto što trebaprovjeriti, umjesto da pokušavate daotkrijete tajnu.Ljudi svoje tajne ne odaju bez veoma dobrograzloga. Ve}a je vjerovatno}a da }e potvrditiinformacije koje ve} posjedujete, naprostozato {to ve}ina ljudi mrzi da laè. Hipotezavam omogu}ava da ih zamolite da ne{topotvrde, umjesto da vam daju informacije.Tako|e vam daje mogu}nost da otkrijete dapri~a sadrì puno vi{e nego {to ste isprvamislili, zato {to ste spremni da prihvatite dapostoje i druga~ije ~injenice od onih u kojeste sumnjali na po~etku.

2. Hipoteza povećava vjerovatnoću daćete otkriti tajne.Mnogo toga {to nazivamo «tajnama» sunaprosto ~injenice za koje niko nikada nijepitao. Hipoteza ima psiholo{ki efekat da vasu~ini zainteresovanijim za materijal, tako damoète da postavljate odgovaraju}a pitanja.Kao {to je rekao francuski istraìva~ki nov-inar Edwy Plenel: «Ako èlite ne{to dana|ete, morate to da traìte». Dodali bismoda ako ne{to zaista traìte, na}i }ete vi{enego {to ste traìli.

poglavlje 2

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





poglavlje 2

3. Hipoteza vam olakšava upravljanje pro-jektom.Nakon definisanja onoga za ~im tragate, tegdje }ete po~eti da tragate, moète proci-jeniti koliko }e vam vremena biti potrebnoza po~etne korake u istraìvanju. Ovo je prvikorak u odno{enju prema istraìvanju kaoprema projektu kojim }ete upravljati.Vrati}emo se ovom elementu na kraju ovogpoglavlja.

4. Hipoteze su alati koje možete stalnoiznova koristiti.Kada budete u stanju da radite metodi~no,va{a }e se karijera promijeniti. [to je jo{va`nije, vi }ete se promijeniti. Ne}e vam vi{etrebati neko ko }e vam govoriti {ta da radite.Vidje}ete {ta treba da uradite da biste se uh-vatili u ko{tac sa djeli}em haosa i patnji uovom svijetu i mo}i }ete to da uradite. Zar tonije razlog zbog kojeg ste uop{te i postalinovinar?

5. Hipoteza praktično garantuje da ćete is-poručiti priču, a ne samo masu podataka.

Urednici èle da znaju da }e na krajuodre|enog vremenskog perioda i ulaganjaodre|enih sredstava dobiti pri~u koju moguobjaviti. Hipoteza uveliko pove}avavjerovatno}u tog ishoda. Ona vamomogu}ava da predvidite minimalan i mak-simalan pozitivan rezultat va{eg rada, kao inajgori mogu}i slu~aj.� Najgori slu~aj je da }e provjera hipotezebrzo pokazati da pri~a ne postoji i da se pro-jekat moè okon~ati bez tro{enja zna~ajnijihsredstava.� Minimalan pozitivni ishod je da jepo~etna hipoteza ispravna i da se brzo moèpotvrditi.� Maksimum je da, ako je ova hipotezata~na, logi~no je da druge moraju slijediti, arezultat }e biti serija povezanih pri~a ilijedna veoma velika pri~a.

Postoji jo{ prednosti, ali prije nego {to kren-emo dalje, dozvolite da kaèmo koju rije~upozorenja.

Hipoteze mogu bitiopasne

R eporteri početnici se mnogobrinu šta će se dogoditi kadadobro naprave priču. Da li će biti

osvete? Da li će ih tužiti? Iskusni novinariznaju da se najgori problemi događajukada pogrešno napravite priču. Naravnoda ih mogu tužiti, a ponekad i strpati uzatvor, bez obzira da li su u pravu ili ne.Ali ono što je manje očigledno jeste da ob-javljivanje neistinite priče čini svijettužnijim i ružnijim.

Dakle, molimo vas da imate na umusljede}e: Ako naprosto poku{ate da posvaku cijenu dokaète da je hipoteza ta~na,bez obzira na dokaze, pridruì}ete se re-dovima profesionalnih laòva u svijetu — ko-rumpiranim policajcima koji osu|uju nevine,politi~arima koji prodaju ratove kao da susapun. Istraìvanje je vi{e od dokazivanja daste u pravu. Tu se radi o otkrivanju istine.Istraìvanje zasnovano na hipotezi je alatkojim moète iskopati mnoge istine, alimoète iskopati i duboki grob za nevine.

Konkretno, da biste svijet u~inili gorim, sve{to treba da uradite jeste da izostavite ~in-jenice koje opovrgavaju va{u hipotezu. Ilimoète biti nemarni (gre{ke pove}avajukonfuziju i patnje u svijetu vjerovatno pod-jednako kako i izravne laì). U oba slu~aja,sebi olak{avate posao, a nekom drugom os-tavljate da po~isti nered. Mnogi ljudi to radesvakodnevno, ali to ne zna~i da je to prih-vatljivo. Na{a teorija je da u paklu imamnogo novinara, a zloupotreba hipoteza jejedan od na~ina na koji su tamo dospjeli.Prema tome, budite iskreni i pa`ljivi una~inu na koji koristite hipoteze: Poku{ajteda ih opovrgnete podjednako kao i da ihdokaète. Vi{e o ovome }emo govoriti usedmom poglavlju, «Kontrola kvaliteta».

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





Kako hipotezefunkcionišu?

1. Zašto nije važno da je li prva hipotezatačnaStavljanje istraìvanja u okvir hipoteze jepostupak koji je star koliko i sama nauka ikoji se uspje{no koristi u raznim oblastima,kao {to su policijski rad i poslovno savjeto-vanje. (Zapravo, neobi~no je da je tek ne-davno uveden u novinarstvu kao svjesnametoda.) U su{tini se zasniva na mentalnomtriku. Formuli{ite konstataciju o onome {tomislite da je stvarnost, na osnovu najk-valitetnijih informacija koje posjedujete, azatim tragajte za dodatnim informacijamakoje va{u konstataciju dokazuju ili opovr-gavaju. To je proces provjere. Kao {to smove} naveli, ako se cijela hipoteza ne moèdokazati, ipak se mogu potvrditi njeni za-sebni dijelovi. Ako ne mogu ni oni, vratitese jedan korak i postavite novu hipotezu.Hipoteza koja se ne moè potvrditi u cjeliniili djelomi~no je puko naga|anje.Ako va{u konstataciju dodatno potvr|ujudokazi, to je odli~no: imate pri~u. Ono {to jemanje o~ito jeste da je odli~no i ako konstat-acija nije ta~na, jer to zna~i da mo`da postojibolja pri~a od one koju ste prvobitno zamislili.

2. Kreiranje uspješne strukture hipotezePrvobitna hipoteza ne treba da bude duàod tri re~enice i za to postoje dva veomadobra razloga. Ako je duà od toga, nemoète je objasniti nekom drugom. [to je jo{va`nije, ako je duà od toga, onda jevjerovatno ni sami ne razumijete.Hipoteza se postavlja kao pri~a. Ovo imaogromnu va`nost, jer zna~i da zavr{avatetamo gdje ste po~eli — s pri~om. Mi ne priku-pljamo samo ~injenice, ve} pi{emo pri~e zakoje se nadamo da }e promijeniti svijet.

Hipoteza }e vam pomo}i da pri~u objasnitedrugima, po~ev{i od svog urednika i iz-dava~a, a zatim i javnosti.U svom najosnovnijem obliku, pri~a gotovouvijek predstavlja varijantu sljede}e trire~enice:� Suo~eni smo sa situacijom koja uzrokujevelike patnje (ili koja zasluùje da se o njojvi{e ~uje kao pozitivnom primjeru).� Evo kako smo do{li do ove ta~ke.� Evo {ta }e se desiti ako se ni{ta ne promi-jeni... a evo kako moèmo promijeniti stvarinabolje.Obratite pa`nju na jednu stvar u ovimre~enicama: one imaju implicitan hronolo{kiredosljed. Mo`da on nije o~it, jer redosljedne predstavlja ravnu liniju od pro{losti kabudu}nost. Umjesto toga, on nam govori:� Novost vezanu za problem, tj. sada{njost;� Uzrok problema, u pro{losti.� [ta se mora promijeniti da bi se problemrije{io, u budu}nosti.Prema tome, kada postavljamo hipotezu, ve}po~injemo da sastavljamo narativ, odnosnopri~u koja uklju~uje ljude koji se kre}u uodre|enom prostoru i vremenu. Jedna odnajteìh stvari u istraìvanjima je da ostanetefokusirani na narativ i da ne dozvolite da vaszatrpaju ~injenice. Hipoteza vam u tomemoè pomo}i. Kada osjetite da ste pre-optere}eni, prestanite da kopate i po~nite dagledate pri~u koju ~injenice poku{avaju davam ispri~aju. Ako se one ne uklapaju u pr-vobitnu hipotezu, promijenite je. Na krajukrajeva, to je samo hipoteza.

Uzgred, nekada je veoma te{ko ukazati nana~in na koji se odre|eni problem moèrije{iti. Ponekad je osuda nepravde najvi{e {tomoète u~initi. Ali, ~esto je neko ko ima vezes va{om pri~om ve} tragao za rje{enjem. Nepropustite da potraìte tu osobu.

3. Četiri ključna elementa za uspješnuhipotezuKori{tenje hipoteza nije komplikovano, aliosim ako ste puno nadareniji od nas (pri-hvatamo tu mogu}nost), bi}e vam potrebnonekoliko poku{aja prije nego {to vam ova

poglavlje 2

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





poglavlje 2

metoda postane prirodna. Da biste uspjeli,trebate imate na umu ~etiri stvari:

Budite maštoviti.Novinari obi~no reaguju na situacije.Izvje{tavaju o onome {to vide, ~uju ipro~itaju ili nastavljaju da prate ju~era{nju vi-jest. Istraìva~ki novinar poku{ava da otkrijene{to {to jo{ uvijek nije poznato. Ne samoda prenosi vijesti, ve} ih i stvara. Zbog togaje nu`no da napravi skok u nesigurnubudu}nost. To zna~i da treba da poku{a dazamisli pri~u, a to zahtijeva kreativan rad.

Budite veoma precizni.Ako u svojoj hipotezi koristite rije~ «ku}a»,da li je to vila, luksuzan stan na vrhu ne-bodera ili koliba? Odgovori su va`ni. [to steprecizniji u pogledu pretpostavljene ~in-jenice, to }e vam biti lak{e da je potvrdite.

Koristite svoje iskustvo.Ako ste vidjeli da svijet funkcioni{e naodre|eni na~in, mo`da to moète primijen-iti u pri~i koju poku{avate da dokaète.Iskustvo vam moè pomo}i da obogatitehipotezu. Zapamtite da i najiskusnije ljudemoè iznenaditi ne{to {to nikada nisu vid-jeli, a da ~ak i ljudi koji drè do sebe moguzanemariti vlastito iskustvo.

Primjer:Masovni potro{a~ki bojkot u Francuskoj jepropao, prema izjavi iz preduze}a koje sena{lo na njegovoj meti. Mediji su prihvatili verz-iju preduze}a. Mi smo zapo~eli istraìvanjekojim smo dokazali suprotno kada smo sh-vatili da su svi ljudi koje poznajemo bojkoto-vali preduze}e.Kako je mogu}e da nije bilo posljedica?

Budite objektivni.Pod objektivno{}u mislimo na tri veoma pre-cizne stvari.� Prva je da moramo da prihvatimo realnost~injenica koje moèmo da dokaèmo, svid-jele se one nama ili ne. Drugim rije~ima, ob-jektivni smo prema ~injenicama. Ako~injenice kaù da je hipoteza pogre{na, mi-jenjamo hipotezu. Ne zanemarujemo ~in-jenice kao da ne postoje.

� Druga je da nam pri obavljanju ovogposla mora biti jasno da moèmo pogrije{iti.Ako to nemamo na umu, ne}emo od drugihdobiti pomo} koja nam je potrebna. Biste livi pomogli nekom ko ve} zna sve odgovorei ko ne slu{a {ta imate da kaète?� âk i ako zadrìte objektivnost prema~injenicama — a to morate uraditi — u ovomposlu postoji i subjektivna osnova koju nemoèmo ukloniti. Nastojanje da pobolj{amosvijet nije objektivni cilj. Kada istraùjemo,mi nismo zapisni~ari, ve} reformisti.Da bismo radili na postizanju tog cilja, ko-ristimo objektivne ~injenice i objektivno seodnosimo prema ~injenicama zato {to vjeru-jemo da }e svaki poku{aj reformisanja svi-jeta propasti ako nije zasnovan na stvarnosti.Drugim rije~ima, koristimo svoju subjek-tivnost kao poticaj da zadrìmo neutralnostprema dokazima i da nas motivi{e dauzmemo u obzir sve dokaze.

4. Šta ako su činjenice protivne vašojkrasnoj hipotezi?

To je bar lako: prihvatite ~injenice inapravite novu hipotezu.Ono {to ovdje predstavlja pote{ko}u jeste dane treba da se veète previ{e uz pogre{nuhipotezu, niti treba da ska~ete u novompravcu na prvu ~injenicu koja dokazujesuprotno. Najbolji znak da ne{to nije u reduje kada nalazite veliku koli~inu informacija,ali one nemaju smisla. Kada se to dogodi, iligledate pogre{ne informacije ili one imajusmisla samo ako promijenite hipotezu.

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





Upotreba zvaničneverzije kao hipoteze

N ije uvijek nužno napravitihipotezu. Ponekad se reporterprema zvaničnoj izjavi ili anon-

imnoj dojavi može odnositi kao prema de-taljnoj hipotezi koja zahtijeva provjeru.Ovo je jednostavna tehnika koja možeimati izvanredne rezultate.

Zapamtite vaàn princip: Ve}ina istraga sebavi razlikom izme|u obe}anja i stvarnosti,odnosno da li je obe}anje odràno ili nije.Stoga zvani~no obe}anje ~esto sluì kaohipoteza, a provjera pokazuje da li jeobe}anje odràno.

Primjer:Jedna od najve}ih pri~a u istoriji istraìva~kognovinarstva, otkri}e «skandala s kontaminira-nom krvi» u Francuskoj, zapo~ela je na sljede}ina~in: jedan hemofili~ar je stupio u vezu sa re-porterkom Anne-Marie Casteret. Hemofili~arisu mu{karci sa genetskim poreme}ajem kojionemogu}ava zgru{avanje krvi, tako da ~ak inajmanja posjekotina na koì moè dovesti donezaustavljivog, smrtonosnog krvarenja. Napo~etku epidemije AIDS-a, tvrdio je on, jednafrancuska vladina agencija je namjerno i sv-jesno prodavala hemofili~arima i njihovimporodicama posebne krvne proizvode koji subili kontaminirani virusom AIDS-a.Casteret se sastala sa {efom agencije, koji jojje rekao: «Ta~no je da su hemofili~ari zaraèniAIDS-om u na{im proizvodima. Ali...

� U to vrijeme niko nije znao da se AIDSnalazi u krvnim zalihama koje smo koristili zapravljenje tih proizvoda.� Niko nije znao kako da napravi sigurnijeproizvode, tako da oni nisu postojali na trì{tu.* Najbolje {to smo mogli da uradimo je biloda ne {irimo virus dalje tako {to }emo se po-brinuti da niko ko jo{ nije zaraèn ne primikontaminirane proizvode.»

To je bila zvani~na pri~a i ona ima logi~nogsmisla. Ali kada je Casteret po~ela da je prov-jerava, odnose}i se prema njoj kao premaobi~noj hipotezi, postepeno je otkrivala da senijedna ~injenica u njoj nije mogla dokazati.Bilo je upravo suprotno:

� Nau~na literatura je pokazala da je prob-lem AIDS-a u zalihama krvi u to vrijeme biopoznat. (Zapravo, agencija je upozorena da sunjene zalihe kontaminirane.)� Postojale su farmaceutske firme i druge vla-dine agencije koje su znale kako da napravesigurne proizvode, ali ih drugi nisu slu{ali.� Agencija koja je prodavala kontaminiranurobu nije imala pojma da li su ljudi koji su ko-ristili zaraène proizvode bili zdravi ili ne, zato{to nisu imali nikakve testove na AIDS infek-ciju. A u svakom slu~aju, ponovno inficiranjeljudi koji su ve} bolesni predstavlja uàsnumedicinsku praksu.� Na kraju, kada se suo~ila sa nepobitnimdokazima da su svi njeni proizvodi bilizaraèni AIDS-om, agencija je odlu~ila da ihnastavi prodavati sve dok nije iskoristila svezaraène zalihe.

Casteret je trebalo ~etiri godine da do|e do ci-jele pri~e. Da li su one bile vrijedne toga? Pa,pri~a je odvela nekoliko uredskih kriminalacaiza re{etaka, pojedinim `rtvama je pruìla ut-jehu u saznanju da nisu sami, dovela je doizbornog poraza vlade koja je poku{ala daprikrije skandal, te je ubrzala reformezdravstvenog sistema koji je bio ma{ina za ubi-janje. Ako ne èlite odvojiti vrijeme da raditena ovakav na~in, i dalje moète biti novinar,ali ne treba da budete istraìva~ki novinar.

Mo`da se pitate za{to se niko osim Casteretnije posvetio ovoj temi. Glavni razlog — osim~injenice da je najmanje jedan njenkonkurent radio na strani istih ljudi koji supo~inili kriminal — jeste to {to niko nijemogao da vjeruje da ugledni ljudi mogu ura-diti tako ne{to. Ne{to }emo vam ponovitivi{e puta, a ovo je dobro mjesto dapo~nemo: vi{e istraìvanja sabotiraju repor-teri koji ne mogu prihvatiti istinu o onome{to su otkrili nego njihove mete kojepoku{avaju da se za{tite.

poglavlje 2

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





poglavlje 2

Započnite sa strategijom!

O dvojite dovoljno vremena darazmislite o svojoj istraživačkojstrategiji, tj. o redosljedu kojim

ćete obavljati konkretne zadatke, te kakoće se oni uklopiti zajedno. Vjerujte nam daće vam to na kraju uštediti mnogo vre-mena. Za ovo je potreban početni spisak pi-tanja na koja morate odgovoriti. (Naprimjer:Ko pravi krvne proizvode? Kako oni znajuda li su njihovi proizvodi sigurni?)

Dobra ideja je da zapo~nete istraìvanje sanajlak{im pitanjima, odnosno sa onima nakoje moète odgovoriti informacijama kojene zahtijevaju razgovor s ljudima. Obi~no jeprvi poriv novinara da uzme telefon i po~neda postavlja pitanja. Naravno, ne kaèmo dane treba da razgovarate s ljudima. Ono {tokaèmo je da ima puno prednosti akozapo~nete istraìvanje bez puno buke. Kadave} odmaknete u istrazi, veliki broj ljudi }eznati {ta radite.

Zbog toga treba da znate da li postojeotvoreni izvori — javni dokumenti, novinskiizvje{taji itd — koji mogu posluìti da potvrdeili razjasne dijelove va{e hipoteze. Ako pos-toje, prvo njih pregledajte. Bolje }ete razum-jeti pri~u prije nego {to po~nete darazgovorate sa ljudima i oni }e to cijeniti.

U ameri~koj organizaciji Center for Public In-tegrity, od istraìva~kih novinara po~etnikase zahtijeva da provedu nekoliko sedmicana istraìvanju prije nego {to dobijuodobrenje da po~nu da zovu izvore. Vamamo`da ne}e trebati toliko vremena. Ali, akoste kao mi i kao gotovo svih nekoliko stotinaljudi koje smo nau~ili da istraùju, treba daodbacite naviku da se oslanjate na drugeljude da dobijete informacije koje moètena}i i sami. U sljede}em poglavlju }emo de-taljno vidjeti kako treba traìti i koristitiotvorene izvore.

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





Analiza istrage zasnovane nahipotezi: Tragedija bebe Doe

R azmotrimo jedan duži primjernačina na koji funkcioniše is-traživanje zasnovano na

hipotezi. Počelo je kada nam je šef rekaoda istražimo dojavu njegovog prijatelja.Prijatelj je rekao: «Ljekari ubijaju preranorođene bebe da bi spriječili da odrastuometene u razvoju.» Šef nam je jasnostavio do znanja da ćemo ako ne dođemodo priče izgubiti posao.

1. Razdvajanje postavki, pronalaženjeotvorenih izvora

[ta nije u redu s ovom pri~om? Za po~etak,da li zaista vjerujete da se grupa ludihljekara, koji su se {kolovali da bi spa{avaliìvote, iznenada pretvorila u ubice beba?Jeste li ikada vidjeli ljekara koji nosi bed` nakojem pi{e: «Ubijam bebe kao uslugujavnosti»? Nismo ni mi. A gdje biste ih i moglina}i, pod pretpostavkom da postoje? Ho}eteli nazvati bolnicu i pitati: «Imate li tamoubica?» Ne}emo ni mi.

Ono {to je ispravno kod ove pri~e, me|utim,jeste da ima nekoliko postavki koje moèmoprovjeriti:

Najteà stvar za provjeriti u ovom slu~aju jekako se moè ubiti beba na poro|ajnomodjelu. (Ne, ne moète samo nazvati bolnicui pitati: «Da li ste u posljednje vrijeme ubiliijednu bebu? Koliko ste ih ubili?») Zbog togasmo to ostavili po strani. Umjesto toga,potraìli smo odgovaraju}u medicinsku speci-jalnost koja }e nam omogu}iti da pomno ispi-tamo najnoviju medicinsku literaturu, atako|e smo potraìli statisti~ke podatke o pri-jevremenim porodima i smetnjama u razvoju.Sve nam je to bilo na raspolaganju besplatnou lokalnoj biblioteci, koja predstavlja tipi~anprimjer otvorenog izvora.

poglavlje 2

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





poglavlje 2

2. Prva analiza: Da li je hipoteza izdržalaprovjeru?

Sljede}i korak je bio da prikupimo podatkeda bismo vidjeli da li podràvaju na{uhipotezu. Iz dràvnih statisti~kih podataka oporo|ajnoj teìni beba, koja predstavlja stan-dardnu mjeru prijevremenog poro|aja, tenau~nih istraìvanja u kojima se daju stopesmetnji u razvoju za ovu djecu, otkrili smosljede}u krivulju trenda:

Drugim rije~ima, od 1970. do 1984. godinebroj prijevremeno ro|enih beba je naglo pao.S obzirom na to da je prijevremeni poro|ajpovezan sa smetnjama u razvoju, broj djece sasmetnjama je tako|e pao. Zatim su od 1984.godine ovi brojevi opet neumoljivo porasli.

Da li ovo podràva ili demantuje na{uhipotezu? Ni jedno ni drugo. Ovi podaci namne govore da li postoje ubice beba. Mo`da je~injenica da je broj prijevremeno ro|ene djeceometene u razvoju ponovo porastao nakon1984. godine potakla neke lu|ake da zaustavetaj trend. To jo{ uvijek ne znamo. Ne znamoni da li su ti lu|aci bili u akciji od 1970. do1984. godine i onda odlu~ili da prekinu prijenego {to ih uhvate. Sve {to znamo jeste da sene{to promijenilo 1984. godine.

3. Sljedeća provjera

Vratili smo se u biblioteku na prikupljanjedodatnih nau~nih tekstova o prijevremenoro|enoj djeci ometenoj u razvoju. U jednomtekstu su pominjali ne{to {to su zvali «bebaDoe» (nepoznata beba). Pozvali smo au-toricu i pitali je {ta zna~i «beba Doe».

Odgovorila je: «To je zakon koji od nas za-htijeva da u~inimo sve {to moèmo daspasimo ìvote prijevremeno ro|enih beba,bez obzira na njihove smetnje i na èljeroditelja.»

Sama ta ~injenica je mogla da uni{ti na{uhipotezu, pod uslovom da se zakon primjen-jivao. Zatim smo upitali da li ljekari po{tujuzakon. «Moramo,» kazala je. «U svakoj bolnicipostoji vru}a linija preko koje moète pozvatituìoca. Ako neko misli da ne radite svojposao, bi}ete uhap{eni.» Pitali smo je zna li zaneka mjesta gdje se to desilo. Da, znala je.(Kasnije smo od jedne federalne agencije do-bili izvje{taje o provo|enju zakona.)

Nakon toga smo pitali kada je zakon stupiona snagu. Pogodili ste: 1984. godine.

Prvobitna hipoteza sada izgleda veoma kli-mava. Ali, uobli~ava se nova hipoteza:«Zakon donesen 1984. godine je zabranioljekarima da dozvole prijevremeno ro|enimbebama koje su te{ko ometene u razvoju daumru prirodnom smr}u na porodu. Rezul-tat je nova populacija ometenih u razvoju.»

Sljede}ih dana smo dokumentovali saznanjao toj populaciji, jer smo htjeli da vidimo ko-liko je pri~a velika. Prvo smo izra~unali do-datni broj prijevremeno ro|enih beba kojesu preìvjele zahvaljuju}i tom zakonu od1984. do 1995. godine, tj. beba koje bi prijetoga bile pu{tene da umru. To je jednos-tavno bilo pitanje oduzimanja broja pri-jevremenih poroda 1983. godine, posljednjegodine prije nego {to je zakon stupio nasnagu, od brojeva za naredne godine. Zatimsmo izra~unali koliko bi beba bilo ro|enosa smetnjama u razvoju, na osnovu nau~nihpodataka kojima se prijevremeni porodpovezuje sa smetnjama.

BROJ PRIJEVREMENO RO\ENIH BEBA IBEBA OMETENIH U RAZVOJU U

SJEDINJENIM AMERI^KIM DR@AVAMAOD 1970. DO 1995. GODINE

1970. 1984. 1995.

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





Nakon toga smo provjerili s epidemiolozima,jer mi nismo ni ljekari ni matemati~ari imogli smo pogrije{iti. [to je jo{ va`nije,nismo mogli vjerovati brojevima koje smoizra~unali. inilo se da zbog tog zakona pos-toji najmanje ~etvrt miliona djece koja sute{ko ometena u razvoju — koja su slijepa,paralizovana ili te{ko retardirana.

Stru~njaci su rekli da se na{i brojevi ~ine is-pravnim. Ali bio je tu jo{ jedan presudan diopri~e i on je zahtijevao novu hipotezu, {tonas dovodi do klju~nog dijela ovog procesa.

4. Napravite nove, pomoćne hipoteze kojeće pokrivati različite uglove priče.

Dubinsko istraìvanje gotovo uvijek otkrijenove mogu}nosti za pri~u koje nisu bilepoznate na po~etku istraìvanja. One ~estozahtijevaju nove hipoteze koje se moguprovjeriti. Ako nisu povezane s va{om prvo-bitnom istragom, moète odlu~iti da ihtrenutno ignori{ete.

Ali, ponekad novo otkri}e moè biti va`nijeod onoga za ~im ste na po~etku tragali. Aneki put }e nove hipoteze baciti zapanjuju}esvjetlo na va{u prvobitnu hipotezu. U takvimslu~ajevima, ako ih budete ignorisali, pro-pusti}ete priliku za veliku pri~u.

U slu~aju o kojem govorimo, imamo sna`nestatisti~ke dokaze da je ~etvrt miliona djeceometene u razvoju odràno u ìvotu zbognekog opskurnog zakona. Ali, tu se postavljapitanje: [ta se desilo sa tom djecom?

Primijetili smo da su Sjedinjene Ameri~keDràve neposredno prije toga izvr{ile re-formu zakona o socijalnom osiguranju da bioteàle ljudima dobijanje doplataka. Popu-lacija koja je dobijala doplatke — siroma{ni iuglavnom nebijelci — tako|e je nepropor-cionalno pogo|ena prijevremenimporodima. Dakle, na{a hipoteza je glasila:«Reforma sistema socijalnog osiguranja }eoteàti brigu za prijevremeno ro|enu djecuometenu u razvoju.» Veoma brzo smo dobilipotvrdu iz otvorenih izvora.

Nakon toga je uslijedilo jo{ dosta ~injenica,ali pri~a koju smo èljeli da istraìmo je bilatu. Oti{li smo kod {efa i rekli mu: «[efe, va{upri~u ne moèmo da dokaèmo. Ako èlite,moète nas otpustiti. Ali, evo pri~e kojumoèmo dokazati:� Zakonom koji je donesen 1984. godine jeljekarima zabranjeno da dozvole prijevre-meno ro|enim bebama te{ko ometenim urazvoju da umru prirodnom smr}u poro|enju.� Rezultat je ~etvrt miliona onesposobljenedjece, ~ije smo socijalno osiguranje ukinuli.� Jedan je zakon natjerao onesposobljenudjecu da ìve, a drugi zakon ih je izbacio naulicu.� @elite li da pomognete da se ti zakonipromijene?»

Zapamtite: ako vam {ef u ovakvoj situacijikaè «ne», vrijeme je da potraìte drugog{efa. Prvobitna hipoteza, koju smoopovrgnuli, bila je {efova. Lo{i novinaripoku{avaju da uklope ~injenice u svojuhipotezu. Dobri novinari mijenjaju hipotezuda bi bila u skladu sa ~injenicama, bezobzira da li im se ~injenice svi|aju ili ne.

Ne, nije nas otpustio. Objavili smo pri~u i zanju osvojili dvije nagrade (ovu i druge pri~emoète na}i u na{oj bibliografiji na krajuovog priru~nika.) Ali, ovi zakoni su jo{ uvi-jek na snazi. Da li nam je ao zbog toga? Da.Ali bi nam jo{ vi{e bilo ào da nikada nismoispri~ali ovu pri~u.

poglavlje 2

Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are





poglavlje 2

Upotreba hipotezaza upravljanjeistraživanjem

U pravljanje nije ništa drugo negoformulisanje ciljeva i stalna prov-jera da se ti ciljevi ispune. To je

standardna procedura u svakoj organi-zaciji kojom se dobro upravlja na svijetu,s uobičajenim izuzetkom novinarstva.Predlaèmo da nakon definisanja hipoteze ipronalaènja dokaza koji je potvr|uju,postavite sljede}e parametre projekta:

1. Očekivani rezultati

Koji su minimalni rezultati koje se moèteobavezati da }ete isporu~iti zavr{enimpri~ama? Koji su maksimalni rezultati?- Predlaèmo da minimum bude jedna orig-inalna pri~a, zasnovana na prvobitnojhipotezi ili na druga~ijoj hipotezi koju steotkrili tokom procesa provjere. Ako jehipoteza dovoljno bogata, moè se pro{iritina seriju pri~a ili na narativ u duòj formi.Nemojte obe}avati vi{e nego {to moète is-puniti i poku{ajte da ne prihvatite manje odonoga {to projekat zasluùje.

2. Faze projekta

Koliko }e vam vremena trebati da pregledateprve otvorene izvore? Kada }ete kontaktiratii intervjuisati prve ljude kao izvore? Kada}ete biti spremni da po~nete praviti nacrtpri~e (ili pri~a)?- Predlaèmo da reporter i kolege kojeu~estvuju u projektu jednom sedmi~no raz-motre njegov napredak. Najva`niji zadatakje provjera hipoteze i otkrivanje novih infor-macija, ali va`no je i da li projekat te~eprema planu u odnosu na vrijeme i tro{kove.Ne smiju se tolerisati odga|anja kojaugroàvaju budu}nost projekta. Osobe koje

ne izvr{avaju svoje obaveze treba da buduuklonjene iz tima.

3. Troškovi i korist

Pored va{eg vremena, koje nikako nijebezvrijedno, tu su eventualno i tro{koviputovanja, smje{taja, komunikacija i drugi.Koji su sve tro{kovi u pitanju? Budite {topotpuniji.- Ako reporter radi nezavisno, treba darazmisli da li su ovi tro{kovi opravdani uodnosu na dodatne prihode, novo znanje ilivje{tine koje }e ste}i, nove kontakte, ugled ilinove mogu}nosti. Organizacija mora da raz-motri da li se tro{kovi projekta mogu amorti-zovati kroz ve}u prodaju, presti` ili ugled. Svikoji u~estvuju u projektu moraju da razmisleda li je on opravdan sa stanovi{ta sluènjajavnosti. Svi ovi parametri predstavljajurazli~ite oblike vrijednosti.

4. Promocija

Koga }e ova pri~a zanimati? Kako se pub-lika moè informisati o pri~i? Da li to zahti-jeva dodatne tro{kove (uklju~uju}i va{evrijeme i vrijeme drugih)? Kakvu korist vi iva{a organizacija moète imati od tog ula-ganja?- Nema apsolutno nikakvog smisla uloìti uistragu koju ne promoviraju mediji u kojima}e biti objavljena. [tavi{e, promoviranjeumanjuje rizik protivnapada od strane onihkoji su se na{li na meti pri~e, pod uslovomda je istraìvanje pravilno provedeno, zbogtoga {to privla~i pa`nju potencijalnihsaveznika. Promoviranje moè biti ne{to jed-nostavno, kao {to je naslov, ili sloèno, kao{to je upotreba internet foruma da bi sepotakla rasprava. O ovome }emo op{irnijegovoriti u 8. poglavlju.

Ovi procesi se mogu zloupotrijebiti. Naprim-jer, urednik moè postaviti nerealne ciljeve,s neizre~enom namjerom da natjera re-portera na neuspjeh. Ali, gotovo uvijek jeveoma korisno zamijeniti svakodnevnerokove nekom drugom strukturom u kojojse nalaze o~ekivanja koja treba ispuniti.

poglavlje 2

Kada sve ide kako treba, hipoteza i njenopotvr|ivanje }e posluìti kao mjerilo va{egnapretka i kao pokazatelj {ta treba sljede}eda uradite. Tako|e je dobro razmisliti vanokvira same pri~e o tome kako }e je pub-lika prihvatiti. Va{a hipoteza, koja u neko-liko re~enica opisuje pri~u, predstavljasredstvo kojim }ete zainteresovati druge.

Fokusirajte se napriču

U vijek zapamtite: svaka hipotezakoju reporter izloži mora biti ob-likovana kao priča koja bi mogla

biti istinita. Ona sadrži vijest, uzrok irješenje. To znači da ako pred očima jasnoima svoju hipotezu, reporter je fokusiranna priču, a ne samo na činjenice.

înjenice mogu predstavljati osnovu va{epri~e, ali one ne govore pri~u. Pri~a govori~injenice. Niko ne moè zapamtiti tri reda izadresara, ali svako pamti po jednu pri~u osvakom imenu u svom adresaru. Uobli-~avanjem istrage kao pri~e (koja, ne zabo-ravite, mo`da jeste, a mo`da nije istinita) odsamog po~etka, ne}ete pomo}i samo svojimkasnijim ~itaocima ili gledaocima da je za-pamte. Pomo}i }ete i sebi da je zapamtite.Vjerujte nam, to je najteì dio istraìvanja — za-pamtiti pri~u kako se nove ~injenice dodaju.

Dajte sebi dovoljno vremena da postanetestru~njak za ovu metodu. Vje`bajte je svakiput kada istraùjete. Donije}e vam sre}u iomogu}i}e vam da je ponovite.

A sada da vidimo gdje moèmo na}iotvorene izvore — ili kako mi volimo da ihzovemo, «otvorena vrata».





24 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Korištenje otvorenih vrata: Istraživanje pozadine i izvođenje zaključaka

MARK LEE HUNTER

Dosada{nji proces:Pronalazimo temu.

Stvaramo hipotezu koju treba potvrditi.Tražimo podatke iz otvorenih izvora da bismo potvrdili hipotezu.

3

provjera

poglavlje 3





26 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Uvod: Idite krozotvorena vrata

U filmu «Harper», glumac Paul New-man igra privatnog detektiva kojistoji ispred vrata s djetetom koje

želi da dokaže koliko je snažno. «Molimvas, molim vas, mogu li proći kroz vrata?»moli dijete. «Naravno,» kaže detektiv. Di-jete se zatim baca na vrata i zamalo slomirame. Harper prilazi vratima, okrećeokruglu šteku i otvara ih.

Tokom svog iskustva podu~avanja iprovo|enja istraìvanja, vidio sam mnogeljude koji se pona{aju kao ovo dijete,poku{avaju}i da sru{e prepreke koje za-pravo nisu zatvorene ili koje lako moguzaobi}i. Ti ljudi obi~no pate od zablude:misle da ni{ta {to nije tajna ne vrijedi znati.I tako provode vrijeme poku{avaju}i danavedu ljude da im ispri~aju tajne. âk i ljudikoji su veoma, veoma dobri u ovome (Sey-mour Hersh i Novozelan|anin Nicky Hagermi padaju na pamet) primorani su da se naovom terenu kre}u polagano i pa`ljivo.

Naàlost, za ve}inu nas je te{ko razlikovatitajnu od laì. U me|uvremenu pravite bu-dalu od sebe, jer obi~no kada nekoga zamo-lite da vam ne{to kaè, to ga ~ini veomamo}nim, a vas stavlja u podre|eni poloàj.

Obavje{tajni profesionalci, koji izme|u osta-log paze da poìve dovoljno dugo da odu upenziju, koriste druga~iji pristup, koji se za-sniva na druga~ijim pretpostavkama:� Ve}ina onoga {to zovemo «tajnama» sunaprosto ~injenice na koje nismo obratilipa`nju.� Ve}ina tih ~injenica — uobi~ajena procjenaje 90% - dostupna nam je da ih pa`ljivo pre-gledamo u «otvorenom» izvoru, {to zna~i daim moèmo slobodno pristupiti.

êsto ~ujemo da su u ovoj ili onoj dràvi in-formacije iz otvorenih izvora ograni~ene i

slabog kvaliteta. To je mo`da manje ili vi{eistina. Ali, tako|e smo primijetili da uvijekima vi{e informacija iz otvorenih izvora nego{to ih novinari koriste. êsto je lako do}i donjih i napraviti pri~e na osnovu njih, zato {toto konkurencija obi~no ne radi. Umjestotoga, oni mole nekoga da im ispri~a tajnu.

Jedan od mnogih primjera:Osamdesetih godina pro{log vijeka, mladi fran-cuski reporter po imenu Hervé Liffran izsedmi~nog lista Canard enchaîné je dobio za-datak da izvje{tava o pari{koj gradskoj upravi,ali je otkrio da su zvani~nici dobili naredbu dane razgovaraju s njim. Jedini ured u koji jemogao slobodno u}i je bila upravna bibliotekagrada, gdje su se nalazile kopije svih internihizvje{taja i ugovora. Jedna od njegovih prvihekskluzivnih pri~a je bila otkri}e da je grad pot-pisivao ugovore koji su bili skandalozno izda{niza velike vodovodne firme, a skandaloznoskupi za poreske obveznike. Kada su ljudi ugradskoj upravi vidjeli da ne mogu zaustavitiLiffrana, po~eli su da razgovaraju s njim. On jekasnije upotrijebio svima dostupne glasa~kepodatke da razotkrije namje{tanje izbora ugradu Parizu tako {to je provjeravao spiskoveda vidi da li glasa~i ~ije su zvani~ne adrese bilezgrade u vlasni{tvu grada tamo zaista i ìve.

Jasna vam je poenta. Svaka ~injenica koja jenegdje zabiljeèna i koja je otvorena zajavnost je va{a da je iskoristite. Nemojte pret-postaviti, ako je otvorena za javnost, da je tainformacija stara, bezvrijedna, ve} poznata.Ona podjednako ~esto moè imati ek-splozivne posljedice koje niko nikada nijerazmotrio. Nemojte da traìte samokonkretne informacije, jer to rade amateri.Umjesto toga, tragajte za razli~itim izvorimai pristupima koje moète stalno iznova ko-ristiti. Va{a sposobnost da taj materijalupotrijebite je klju~ni faktor va{eg ugleda.

Nikada ne zaboravite:Uvijek je lakše da navedete nekoga dapotvrdi nešto što već znate ili razumijete,nego da vam dobrovoljno pruži informacijekoje nemate. Vratićemo se ovome kasnije,u dijelu «Otvoreni izvori su izvor moći.»

26

poglavlje 3





27 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Koje vrste izvora su«otvorene»?

U savremenom svijetu, otvoreniizvori su praktično bezgranični.Među njima su:

Informacije,koje su objavljene u bilo kojem mediju kojije svima dostupan. Do njih se obi~no moèdo}i u javnoj biblioteci ili putem arhiva tihmedija:� Vijesti (novine, ~asopisi, TV, radio, internet)� Izdanja od posebnog interesa (koja izdajusindikati, politi~ke stranke, trgova~ka udru-ènja itd)� Nau~na izdanja� Mediji zainteresovanih strana (kao {to suforumi internet korisnika, finansijske analize,sindikalni bilteni i ~asopisi, protestne grupe,itd)

Primjeri:- uz pomo} smrtovnica moète prona}i~lanove porodice ljudi koji vas zanimaju.- protestne grupe eventualno prate zakone isudske predmete- uredi politi~kih stranaka mogu dati ne samostrana~ku literaturu, ve} i biltene, govore,nezavisna izdanja ~lanova stranke itd.- novinski isje~ci mogu posluìti da probiju ledza vrijeme intervjua, pri ~emu reporter moèupitati izvor da potvrdi da li su informacije utekstovima ta~ne i odatle krenuti dalje.

Obrazovne biblioteke,kao i javni i privatni univerziteti, medicinskifakulteti (ili bolnice u kojima se obavljaobuka), poslovne {kole itd. Ove ustanove~esto imaju moderniju opremu i vi{e resursaod javnih biblioteka, naprimjer baze vijestikao {to su Factiva ili Lexis-Nexis ili baze po-dataka preduze}a kao {to su Dun & Brad-street, te visokoobrazovano osoblje. Viditekako (a ne da li) se moète dogovoriti opristupu.

Primjer:Istraìvanje o potro{a~kom bojkotu za koji jepreduze}e koje se na{lo ne njegovom udaruizjavilo da je bio neuspje{an, ali koji je zapravoèstoko na{tetio njegovoj trì{noj kapitalizaciji,oslanjalo se na izvje{taje finansijskih anal-iti~ara koji su se nalazili u bazi podataka u bib-lioteci poslovne {kole INSEAD.

Vladine agencije,koje obi~no proizvode vi{e informacija odbilo kog drugog izvora, ~ak i u zemljamakoje smatramo autoritarnim, kao i u zeml-jama koje nemaju zakone o slobodi infor-macija. Gotovo uvijek od njih moète dobitivi{e informacija nego {to mislite.

Nekoliko primjera:- Izvje{taji o incidentima: Agencije imaju prav-ila kojih treba da se pridràvaju. Ali, zaposleniprave «gre{ke». Situacije u kojima se za takvegre{ke ili nezgode mora napraviti zvani~niizvje{taj su navedene u priru~nicima ili pravnimaktima agencije. Zahtijevajte te izvje{taje.- Inspekcijski izvje{taji: brojne agencije,zaduène za sve i sva{ta, od restorana domostova na autoputevima, prave izvje{taje oradovima i objektima. Na|ite te izvje{taje i nji-hove autore – naro~ito ako se desi neka katas-trofa. Ako izvje{taja nema, to je pri~a: za{toagencija nije pratila situaciju? Ako ga ima, iako se u njemu predvi|a katastrofa, za{to nijeu~injeno ni{ta da se ona sprije~i?- @albe: Javnost se àli i ponekad su te àlbeopravdane. Ko dobija takve àlbe? Da li sene{to radi tim povodom? [ta?

Biblioteke u vladinim ustanovama.Vlasti na dràvnom i op{tinskom nivou, kaoi parlamenti, obi~no imaju vlastite bibliotekei arhive. Imaju ih i mnoga ministarstva. Par-lamentarni zapisnici i slu`beni listovi su dvijevrste klju~nih dokumenata koji se obi~no~uvaju u ovim bibliotekama, ali ima i drugih.

Primjeri:- Jedan reporter u Siriji je putem Nacionalnebiblioteke do{ao do izvje{taja koje su tajneslu`be odbile da mu ustupe.- Istraìvanje o alkoholnom lobiju u Francuskojje po~elo posjetom Parlamentu i pregledom

27

poglavlje 3





28 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

glasa~ke evidencije, a iza toga je uslijedilaposjeta listu Journal Officiel, gdje se slu`benobiljeè aktivnosti vlasti, i pregled evidencije ofinansiranju izborne kampanje. Hipoteza jebila da su zvani~nici koji su predloìli izmjenezakona kojima se favorizuje alkoholni lobi do-bili donacije za kampanju od preduze}a ~lan-ica lobija i ona se ispostavila kao ta~na.

Sudovi.Sudovi u najmanju ruku ~uvaju evidenciju opresudama. U nekim zemljama, kao {to suSjedinjene Ameri~ke Dràve, sudovi dajuuvid u otvorenu evidenciju o svim dokazimauvedenim na su|enju. Uvijek traìte svesudske dokumente koji se ti~u va{ih meta usvakoj zemlji gdje one djeluju. Svjedo~enjana su|enjima su obi~no za{ti}ena od pokre-tanja kaznenog postupka. Ako ste prisutnina su|enju, detaljno biljeìte svjedo~enja,naro~ito ako nije prisutan sudski stenograf.

Primjer:Poznato istraìvanje Ide Tarbell o Standard OilTrustu je u najve}oj mjeri bilo zasnovano namaterijalu sa su|enja u parnicama u kojima jeu~estvovalo ovo preduze}e.

Promotivni uredi.Lokalna trgova~ka komora obi~no objavljujeogromne koli~ine materijala o oblasti iliop{tini koju pokriva, gdje nudi podatke ozapo{ljavanju, industrijskim granama, fir-mama itd.

Primjer:U istrazi o smrti dojen~eta u bolnici, u knjiìcitrgova~ke komore je bilo navedeno imeudruènja gra|ana koje je podnijelo tu`bu pro-tiv bolnice zbog njene politike o porodiljskomodjelu. Rezultat tu`be je bio izvje{taj vlasti saosnovnim podacima o bolnici.

Katastarski uredi.Ovakvi i sli~ni uredi prikupljaju podatke ovlasni{tvu nad imovinom, a ~esto i o dugo-vanjima vezanim za imovinu.

Primjer:U Francuskoj su podaci o imovini koja pripadapoliti~arima upotrijebljeni da se prikaè da sustekli mnogo ve}e bogatstvo nego {to se

moè objasniti njihovim javno objelodanjenimprihodima.

Izvještaji i saopštenja za štampujavnih preduzeća.Godi{nji izvje{taji, obavezni podnesci i sli~nidokumenti sadrè pravo bogatstvo podatakao preduze}ima. Sadrè ih i saop{tenja za{tampu, u kojima se obi~no daju obja{njenjastrate{kih aktivnosti preduze}a. Ako pre-duze}e posluje i u drugim zemljama, njenipodnesci u tim zemljama mogu sadràvativi{e podataka do kojih je lak{e do}i nego dodoma}ih podnesaka.

Primjer:Godi{nji izvje{taji i obavezni podnesci koje jetajanstveni francuski finansijer podnio Komisijiza vrijednosne papire SAD-a su omogu}ilirekonstrukciju por tfelja obveznica koje suste~ene pod upitnim okolnostima u vrijednostiod vi{e milijardi dolara. U obaveznim pod-nescima su se nalazila imena saradnika kojisu bili ~lanovi odbora preduze}a koja su iz-davala obveznice.

Sudovi i trgovački registri.U svakoj zemlji postoji ured gdje se drè po-daci o vlasni{tvu nad preduze}ima, bezobzira da li ona prodaju svoje dionice ili ne.Koli~ina podataka koje su vlasnici preduze}aobavezni da prijave se moè razlikovati, alito je obi~no vi{e od onoga {to o~ekuju re-porteri koji nikada ne koriste ova sredstva. UFrancuskoj, naprimjer, me|u prijavljenim po-dacima se nalazi broj zaposlenih, prihodi,dugovi, zarada, marà itd. Navedena su iimena direktora.

Primjer:Koriste}i ove podatke, jedan od nas jeprikazao da web stranica koja se la`no pred-stavljala kao organizacija za za{titu potro{a~azapravo pripada firmi specijalizovanoj za priku-pljanje ekonomskih obavje{tajnih podataka zavelika preduze}a.

Međunarodne institucije,koje nude pomo} ili podatke o situaciji u po-jedinim zemljama (kao {to su Evropskaunija, Ujedinjene nacije itd).

28

poglavlje 3





29 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Primjer:Jedna novina u Obali Slonova~e je upotrijebilarevizorski izvje{taj Evropske unije da biprikazala da su dràvne vlasti pronevjerile de-setine miliona dolara pomo}i.

Ovaj bismo spisak mogli nastaviti une-dogled. Ozbiljan profesionalac }e napravitivlastiti spisak otvorenih izvora i redovno gaaùrirati u skladu sa zahtjevima konkretnogprojekta. Ovi izvori su podjednako va`nikao i ljudi koji vam sluè kao izvori.

Strategija upotrebeotvorenih izvora uistraživanju

O tvoreni izvori u metodi koju mikoristimo znače da umjesto datražimo izvore koji obećavaju

pristup tajnama, mi na osnovu dostupnihčinjenica treba da zaključimo šta bi tetajne mogle biti. Evo kako izgleda čitavovaj proces:Još jednom, u obliku kratke formule:

� Po~injemo sa nekoliko tragova ili ~in-jenica.� Pravimo hipotezu o ~injenicama koje sunam jo{ uvijek nepoznate.� Traìmo potvrdu svoje hipoteze izotvorenih izvora.

� Ispitujemo ljude koji mogu da dopunepodatke koje smo prona{li u otvorenimizvorima.

Primjer:Ekstremna desni~arska politi~ka stranka uFrancuskoj, Nacionalni front, predloìla je pro-gram «nacionalne preferencije», kroz koji bifrancuski gra|ani dobijali posao, dràvne ben-eficije i druga prava ~ak i ispred legalnih imi-granata. Ovakva politika je, prema francuskimi evropskim zakonima, nelegalna. Me|utim,zvani~nik Fronta nam je rekao da stratezi ovogpokreta vjeruju da se ona moè provoditikori{tenjem «sivih zona» u francuskom zakonuo upravljanju op{tinama. Kada je zamoljen dato detaljnije objasni, za{utio je.Prvi korak:Postavljamo hipotezu da se u gradovima ko-jima upravljaju gradona~elnici iz Nacionalnogfronta provodi nelegalni program «nacionalnepreferencije», {to se postiè kori{tenjem dvos-mislenosti u zakonima.Drugi korak:Pregledamo platforme iz izborne kampanjeNacionalnog fronta, a ovi dokumenti pred-stavljaju otvoreni izvor i mogu se dobiti uknjiàrama, da bismo identifikovali mjere «na-cionalne preferencije».Tre}i korak:Pregledamo novinske tekstove, op{tinske bil-tene, internet forume i biltene i izvje{tajegra|anskih udruènja, traè}i prvu potvrdu dase ovaj program primjenjuje u gradovima u ko-jima je Nacionalni front na vlasti.êtvr ti korak:Nastavljamo prethodni korak razgovaraju}i saizvorima iz Fronta i njegove opozicije. Tako|erazgovaramo sa pravnim stru~njacima o tomekako bi se mjere Fronta mogle primijeniti bezkr{enja zakona.Ishod:Ne samo da smo potvrdili hipotezu i praksekoje su se nalazile na na{em spisku, ve} su izvani~nici Fronta, kada smo ih upitali dapotvrde prakse koje smo otkrili, spontanoponudili i neke druge. Ali za{to? Pogledajtedalje u tekstu.

29

poglavlje 3





30 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Otvoreni izvori suizvor moći

O tvoreni izvori nas stavljaju usituaciju relativne moći, upoređenju sa uobičajenom

situacijom kada nekoga molimo da namnešto ispriča. Sasvim je drugačije zamolitinekoga da nam priču potvrdi. To je kao ra-zlika između pitanja, «Šta se desilo?» i«Ovo se desilo, zar ne?»

Naravno, mnogo je teè zavarati osobu kojapostavi to drugo pitanje. Ono {to je manjeo~ito je da je i zanimljivije voditi razgovor satakvom osobom, jer ona cijeni vrijednost in-formacija i moè da razgovara uz vi{e detaljanego neko ko nema nikakvih nezavisnihsaznanja. To je vjerovatno razlog za{to sunam zvani~nici Fronta dali primjere politikenacionalne preferencije kojih se nismo samisjetili: znali su da }emo to cijeniti.

Kori{tenjem otvorenih izvora, ljudima kojekoristite kao izvore pokazujete sljede}e:

1 Tema vas interesuje u toj mjeri da ste jojposvetili vrijeme i energiju.

2 Ne o~ekujete od njih da za vas rade ono{to sami moète uraditi.

3 Ne zavisite od njih da biste do{li do in-formacija.

4 Imate informacije koje moète podijeliti snjima.

5 înjenica da neko ne èli da razgovara savama vas ne moè sprije~iti da napravite pri~u.

Nau~ite da idete kroz otvorena vrata do in-formacija prije nego {to podignete telefon-sku slu{alicu da nekoga nazovete. To jepresudno da biste postali pouzdan svjedok,tj. osoba s kojom izvori èle da razgovaraju,zato {to razumijete i cijenite ono {to vamgovore.

3030

poglavlje 3





31 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Pronalaženjeotvorenih izvora1. Postavljanje, ili «mapiranje» temeVa{ prvi zadatak je da steknete op{tu slikuoblasti koju istraùjete. Ovaj proces se zove«istraìvanje pozadine» i odnosi se na otkri-vanje onoga {to se nalazi iza i okolo temekoja je u centru pa`nje. Me|u zadacima kojetrebate da obavite je sljede}e:� Odre|ivanje klju~nih aktera (pojedinacai institucija)� Odre|ivanje klju~nih pitanja vezanih zaaktere� Razumijevanje klju~nih datuma i doga-|aja iz pro{losti sve do dana{njeg dana

Polazna ta~ka su sve ~injenice koje imate priruci. Ako po~injete s imenom odre|enog ak-tera ili institucije, potraìte materijal koji jevezan za taj element. Nakon toga, slijediteinformacije i nagovje{taje u tom materijaluda biste prona{li druge materijale.

Primjer:Ameri~ki muzej je odbio da objasni za{to je«posudio» spornu sliku francuskim nacional-nim muzejima. U novinskim isje~cima je nave-deno da su nacionalni muzeji ranije «uticali»na njegove izlo`be. Godi{nji izvje{taji supokazali da su me|unarodne posudbe slikamuzeju bile prekinute. Francuzi su bili ti kojisu uzrokovali da se to dogodi.

Kada se na|ete u blokadi, zabiljeìteprepreku i umjesto toga potraìte informa-cije o ne~emu {to je vezano za nju. Uvijekpoku{ajte da izbjegnete da se dovedete usituaciju gdje su vam absolutno potrebnekonkretne informacije iz jednog izvora dabiste napredovali. Ako situaciju defini{ete nataj na~in, svu mo} stavljate u ruke tog izvora.Umjesto toga, prikupljajte podatke o akter-ima, ustanovama i doga|ajima koji su jedankorak dalje od neposrednog predmeta va{eistrage. Takve informacije mogu staviti stvari

u perspektivu i otvoriti put ka novimizvorima. Kada va{ nepopustljivi «jedinstveni»izvor uvidi da svi koji imaju veze sa pri~omrazgovaraju sa vama, osim njega, ~esto i onpromijeni mi{ljenje.O~igledno, ovakav na~in rada moè brzoproizvesti mnogo podataka. Molim vas dapro~itate 5. poglavlje, u kome su izloènemetode organizacije podataka od po~etka is-trage. To }e vam trebati.

2. Koristite opšte izvore da vas usmjere kastručnim izvorima.Op{ti izvori kao oni koji su opisani ranije utekstu imaju svoje mjesto, ali trebaju vam istru~ni otvoreni izvori. Naprimjer, novinskitekst o nau~nom otkri}u predstavlja op{tiizvor. Originalno nau~no istraìvanje, koje jeeventualno objavljeno u specijalizovanom~asopisu, predstavlja stru~ni izvor, jer je bo-gatije detaljima. Ti detalji u istraìvanju mogubiti presudni za uspjeh, ne samo zato {to sute ~injenica mo`da interesantnije, ve} zato{to vam upu}enost u detalje omogu}ava daubjedljivije razgovarate sa izvorima. Oni }e uvama prepoznati nekoga ko se trudi da sh-vati pri~u, a ne samo da kopira tu|i rad.Najbolji na~in da otkrijete stru~ne otvoreneizvore jeste da pitate profesionalce u tomsektoru koje izvore oni koriste.� Vladini slu`benici vam mogu re}i ko pos-jeduje izvje{taje, u kom obliku i gdje.� Izborni slu`benici vam mogu objasnitikako funkcioni{u zakonodavni procesi i kojidokumenti se izra|uju u kojoj fazi.� Agenti za nekretnine }e znati u kojim seuredima vodi evidencija o imovini.� Profesionalni investitori vam mogu re}igdje da na|ete podatke o preduze}ima i nakoji na~in da ih ~itate.

I tako dalje. Kada razgovarate sa ovim pro-fesionalcima, obavezno ih upitajte ko jeizvor ~injenica koje vas zanimaju. Ovo seodnosi i na razgovore sa drugimistraìteljima, uklju~uju}i novinare, policiju ifinansijske revizore. Nemojte samo prikupl-jati ~injenice: prikupljajte i metode uz pomo}kojih se ~injenice mogu prona}i.

31

poglavlje 3





32 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

3232

Primjer:Policajac je prona{ao klju~nu svjedokinju uslu~aju ubistva tako {to je saznao njeno ime,bez prezimena, i ~injenicu da je u tom trenutkubila trudna. U op{tinskim mati~nim knjigama jepotraìo ene s odgovaraju}im imenom koje suse porodile u odgovaraju}em trenutku i tako jena{ao svjedokinju.

3. Pratite ove izvore i informacije o njima.Potrudite se da ih koristite dovoljno ~esto dane zaboravite kako se to radi. Naprimjer, akopostoji besplatna internet baza podatakakoju koristite za dobijanje podataka o pre-duze}ima — u Francuskoj se ona zove soci-ete.com — provjeravajte status preduze}a skojima sara|ujete.

4. Prikupljajte dokumente na terenuTrebate njegovati naviku prikupljanja de-taljnih informacija gdje god se nalazite. In-formacije koje se najvi{e odnose naodre|enu aktivnost se gotovo uvijek nalazetamo gdje se ta aktivnost odvija. Dakle,prikupite sve dokumente na vidiku kadagod posjetite neko mjesto kao reporter.

Primjer:Ako se nalazite u uredu gdje ima izloènihdokumenata, uzmite ih i prou~ite, da niko nebi pomislio da ste lopov, a zatim pitajtemoète li ih zadràti. Kada smo izvje{tavali oNacionalnom frontu, svake sedmice smo i{li unjihovo sjedi{te i prikupljali izloène ~asopise.Mnogi su ina~e nedostupni, jer su ih izdavaleopskurne grupe ili pojedinci u okviru ovogve}eg pokreta. Neki su bili dostupni samo~lanovima stranke koji su posjedovali ~lanskekartice, ali su nam ih dali kada smo ih zatraìli.To su bili dragocjeni izvori informacija o ak-tivnostima pokreta na lokalnom i regionalnomnivou, o kojima se nikada nije govorilo u infor-mativnim medijima.

Pomoć stručnjaka uupotrebi izvora1. Zaposleni u arhivima su anđeliînjenica da je izvor otvoren ne zna~i da jepristup jednostavan, naro~ito kada se radi ospecijalizovanim bibliotekama i arhivima.Rje{enje: saznajte ko upravlja arhivom izamolite ga da vam pomogne. Zapravo, uvi-jek je korisno saznati ime arhivara kadau|ete u biblioteku. Iz iskustva znamo da searhivari s pravom osje}aju potcijenjeni, pa}e neko ko im pri|e s po{tovanjem premanjihovoj stru~nosti biti nagra|en.

Primjeri:Za nastavak istrage o skandalu s kontamini-ranom krvi u Francuskoj, prvi zadatak je bioda se prikupi sva nau~na literatura o transfuz-ijama krvi i AIDS-u prije nego {to je izbio skan-dal. Upraviteljica biblioteke velike bolnice zapodu~avanje u Parizu nam je predala potpunispisak odgovaraju}ih tekstova koji su senalazili u bazi podataka njene ustanove, a bib-lioteka je posjedovala gotovo sve tekstove kojisu bili na spisku. Zadatak je zavr{en tokomjednog popodneva.Prilikom istrage o pari{kom trgovcu umjetni-nama, nazvali smo Ministarstvo za kulturu dazatraìmo informacije o subvencijama zatrì{te umjetnina i upu}eni smo na jednuslu`benicu. Dok smo razgovarali telefonom,~uo se zvuk kucanja na kompjuterskoj tasta-turi. Kada smo je pitali {ta kuca, odgovorilanam je da provjerava bazu podataka Min-istarstva. Pitali smo je da li je baza podatakajavna, a ona je odgovorila da jeste. Baza po-dataka je sadràvala sve dobitnike subvencijaMinistarstva i bila je dostupna putem javnebiblioteke, na koju nas je slu`benica uputila.

2. Razumijevanje onoga što ste otkriliDobijanje dokumenta nije isto {to i njegovorazumijevanje. Jezik koji se koristi uzvani~nim izvje{tajima u javnom i privatnomsektoru je ~esto specifi~an i zahtijeva

32

poglavlje 3





33 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

3333

tuma~enje. Ovo se odnosi na razne otvoreneizvore, od godi{njih izvje{taja do zapisnikasa sastanaka. Kada dobijete takav dokument,va{ sljede}i zadatak je da prona|etestru~nog tuma~a njegove terminologije isu{tine. Generalno treba traìti nekoga ko jepovezan sa sektorom koji istraùjete i ko }ese zainteresovati za pri~u, ali ko se ne nalaziu sukobu interesa u slu~aju na kome radite.

Primjer:Da bismo shvatili kako je Nacionalni front ma-nipulisao gradskim finansijama da bi elimin-isao opozicione grupe, nabavili smo svimadostupan izvje{taj o op{tinskim subvencijamau gradu kojim je upravljao Front, a zatim smoga prou~ili, red po red, zajedno sa biv{imop{tinskim slu`benikom iz sli~nog grada kojije radio na budètskim pitanjima.Ukoliko to moète izbje}i, ne traìteobja{njenja od nekoga ko }e va{ razgovorprenijeti drugima. Naro~ito izbjegavajte da raz-govarate sa ljudima koji sara|uju na bilo kojina~in sa akterima va{e pri~e, osim ako praviteintervju s njima. Takvi ljudi mogu u svoju koristtrgovati saznanjima o onome {to radite i to }ei uraditi.

Počnite brzo...ali jednostavno!

P reporučujemo da istraživanje za-počnete s najjednostavnijim infor-macijama koje možete dobiti iz

najotvorenijih izvora. Svaka istraga kakonapreduje postaje složenija i teža. Ali, akopočne kao takva, nešto obično nije u redu.Konkretno, ako nijedan element vašehipoteze nema podršku u otvorenimizvorima, to je znak da je hipoteza sasvimpogrešna ili da se neko veoma trudi daprikrije priču.Nasuprot tome, ako su prve provjere usp-ješne, to je znak da možete ubrzati iproširiti istragu. Kada se pokaže tajzamah, iskoristite ga. Maksimalno upotri-jebite podatke iz otvorenih izvora. Za-ključite šta znače i dodajte ih svojojhipotezi. Prilikom sljedećeg koraka,ulazite u prostor u kome se istina nenalazi u dokumentu.

33

Upotreba ljudi kao izvora:NILS HANSON I MARK LEE HUNTER


Stvaramo hipotezu koju treba potvrditi.Tražimo podatke iz otvorenih izvora da bismo potvrdili hipotezu.Tražimo ljude kao izvore da bismo produbili svoje razumijevanje.

4

ljudi kaoizvori

N ajuzbudljivije informacije se

obično ne nalaze u otvorenim

izvorima, već u glavama ljudi.

Kako da nađemo te ljude? Kako da ih

navedemo da nam kažu šta znaju? Nemo-

jte potcijeniti vrijednost ovih vještina.

Nema ih svako, a vi ćete ih u velikoj mjeri

razviti kroz istraživački rad. Nemojte ih

ni zloupotrijebiti. Nikada nemojte zabo-

raviti da kao novinar možete povrijediti

ljude – njihova osjećanja, način na koji

zarađuju za život, čak i njihovu ličnu sig-

urnost. Pazite da ih ne povrijedite samo

zato što su bili dovoljno blesavi da s vama

razgovaraju. U ovom poglavlju ćemo raz-

motriti kako da postanete pouzdan svje-

dok – neko s kim izvor može da razgovara

na siguran i koristan način.

Prikaz izvora

V ećina izvještača pronalazi nekogakoga će citirati tako što pročitaprvu objavljenu priču o datoj

temi, izdvoji imena ljudi koji se u njoj citi-raju i nazove ih. Ovih nekoliko izvoraznaju dobiti na stotine poziva na dan.Hoće li reći nešto novo stotoj osobi kojaih pozove, ako se uopšte jave na telefon?Neće. Zašto onda ne naći nekoga s kimniko drugi nije razgovarao?

Va{ rad sa otvorenim izvorima }e vam datimnoga zanimljivija imena koja moète poz-vati. Naprimjer, da biste istraìli odre|enopreduze}e, moète po~eti ~itanjem izvje{tajafinansijskih analiti~ara u kojima se opisujupoloàj preduze}a i njegovi najo{trijikonkurenti.

� Nakon toga, razgovarajte s timanaliti~arima, a zatim sa konkurentima.

� Putem njih i putem medija koji pokrivajutu industriju, prona|ite ljude koji su napustilipreduze}e da bi pre{li na drugi posao ilioti{li u penziju. (Seymour Hersh je na{aomnogo izvora u CIA-i prate}i obavje{tenja openzionisanju.)

� Kroz ove izvore, na|ite ljude koji jo{ uvi-jek rade u preduze}u i koji èle da razgo-varaju s vama.

Savjetujemo vam da {to prije napravite jed-nostavnu «mapu» izvora. To je grafi~ki prikazsvih ljudi koji su direktno povezani, ili bimogli biti direktno povezani, s va{ompri~om. Ta mapa izgleda kao ku}e u selu ukojem svako zna svakoga, a selo je mjestogdje se pri~a odvija.

Mapu moète napraviti onoliko sloènom ibogatom koliko èlite — naprimjer biljeè}ifizi~ke lokacije pojedina~nih izvora, njihovedatume ro|enja i funkcije ili {ta god drugoèlite. Ali, ona u po~etku moè biti punojednostavnija, a mo`da ne}ete ni morati da

poglavlje 4





35 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

35

poglavlje 4

je dalje {irite. (âk }e vam i jednostavnamapa izvora, za ~iju je pripremu potrebnonekoliko minuta, dati prednost nad ve}inomva{ih konkurenata.) Evo kako izgleda os-novna mapa izvora za pri~u o prijevremenimporodima o kojoj smo govorili u 2.poglavlju:

Obratite pa`nju na neke pojedinosti na ovojmapi:Djeca ometena u razvoju su u sredini, zato {toje pri~a ipak o njima. Ali, njih je najteèprona}i i razgovarati s njima. Svi drugi izvori skojima moèmo razgovarati su prikazani okonjih, zato {to su svi izvori na ovaj ili onaj na~inpovezani s tom djecom. Isto tako, ljekari senalaze izme|u roditelja i bolnica. Za{to? Zato{to ljekari naj~e{}e s njima razgovaraju.

[ta je cilj:Kada pravite mapu izvora, upotrijebite je daprikaète odnose izme|u aktera u pri~i. Zah-valjuju}i tome, ako je jedan izvor blokiran,moète oti}i do drugog izvora koji je umogu}nosti da vidi dalje od te prepreke. Kadavas prihvate ljudi koji su prikazani u jednomdijelu mape, ve}a je {ansa da }ete biti pri-hva}eni i negdje drugo na mapi.





36 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Dajte izvorima razlog da govore

Lj udi koji mogu ispričati zan-imljive činjenice ili priče moguimati jake razloge da ne odgov-

ore na vaša pitanja. Generalno govoreći, onine znaju da li ste vi profesionalni, odgov-orni i pravični (mnogi reporteri to nisu).Čak i ako vi to jeste, oni ne mogu kon-trolisati šta ćete uraditi s informacijamakoje oni smatraju vrijednima. Konačno,vaša upotreba tih informacija može nauditinjihovoj karijeri, njihovim odnosima, pačak i njihovoj fizičkoj sigurnosti.

Zato imajte na umu sljede}e kada neko ok-lijeva da razgovara s vama: vi moète postatijedna od najgorih stvari koja }e im se ikadadesiti. Ono {to je iznena|uju}e nije da ljudiodbijaju da razgovaraju s novinarima, ve} dave}ina njih uglavnom razgovara.

Zašto to rade?Postoje dva op{ta razloga, a to su ponos ibol. Morate svojim izvorima ponuditi prilikuda zadovolje jedan ili drugi.

� Ljudi }e razgovarati zato {to su uzbu|enizbog ne~ega — zbog nekog talenta ili ne~egalijepog {to su otkrili, zbog uspjeha koji supostigli ili }e ga uskoro posti}i, zbog planakojeg su smislili da spase svijet. Razgovor oovim temama ih ~ini sretnima i va`nima ili ijedno i drugo.

� Ili, kao {to znaju ljekari, ljudi govore zato{to osje}aju bol i àrko èle da im neko po-mogne. Bol je generalno ja~a od ponosa i toje razlog za{to su u ve}ini istraìvanja `rtvete koje prve progovore. To su ljudi kojima jena neki na~in u~injena nepravda ili ih je ono~ega su bili svjedoci duboko uvrijedilo.

Postoji i jedan konkretan razlog za{to }eneko razgovarati s vama: jer vjeruje da je tosigurno. Da bi do toga do{lo i da biste nas-tavili da razgovarate, vi i va{ izvor morate daizgradite me|usobni odnos. U tom odnosu}e se svaka strana osloniti na onu drugu da,vi{e ili manje pouzdano, uradi odre|enestvari. I vi i izvor morate jedno drugom us-tupiti informacije i obavezati se na odre|enestvari. Bez obzira da li izvor po{tuje svojeobaveze, vi svoje morate po{tovati. To nijesamo profesionalna obaveza, nego i stvarkaraktera. Vi morate da instinktivno ulijevatepovjerenje ili }e ljudi osjetiti da vam nemogu vjerovati.

poglavlje 4





37 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 4

Prvi kontakti:Priprema i poziv

1. Priprema za susretNajsigurniji na~in komunikacije s izvorom(osim ako je izvor fizi~ki opasan) jeste sus-ret uìvo. Svrha va{eg prvog kontakta je dadogovorite susret.

Prije tog prvog poziva, treba da maloistraìte o toj osobi i o temi, koriste}iotvorene izvore.

O osobi:Apsolutni minimum je «proguglati» tu osobu.Treba pregledati sve novinske tekstove idruge napise u kojima se izvor eventualnopominje. Ako ih ima previ{e da biste ih svepro~itali, odaberite nekoliko. Svrha toga jeda pokaète zainteresovanost za izvor iupu}enost u njegovu karijeru. Nikada nemo-jte oti}i na intervju i upitati izvor koji je poz-nat u javnosti da vam predstavi svojukarijeru. Treba da budete upoznati s njomprije dolaska.

Ako je izvor objavljivao tekstove u informa-tivnim medijima ili u specijalizovanim pub-likacijama, nabavite ih i pro~itajte. âk itajanstvene i stidljive osobe otkrivaju svojkarakter, vrijednosti i strahove kada pi{u. Timaterijali vam mogu dati hipoteze koje kas-nije moète provjeriti za vrijeme intervjua.

Naprimjer, na osnovu njegovih objavljenih tek-stova i govora, postavili smo hipotezu da jedanvisoki javni zvani~nik u Francuskoj mrzi dalaè, ali da je stru~njak za izbjegavanje temakoje smatra osjetljivim ili opasnim. Tako smo,posmatraju}i kako i kada mijenja temu raz-govora, uspjeli da otkrijemo konkretna pitanjakoja je èlio da prikrije i da ih dodatnoistraìmo. Kada smo ga direktno pitali dapotvrdi na{e zaklju~ke, u skladu s na{omhipotezom o njegovom karakteru, nije lagao.

O temi:Treba da budete upoznati sa najnovijim vi-jestima i javnim izjavama vezanim za temu.Nema potrebe da budete stru~njak.Me|utim, morate pokazati upu}enost, akone i razumijevanje, klju~nih termina koji sekoriste u svijetu u kojem se izvor kre}e.Zatim ga moète zamoliti da vam ih objasni.

2. Uspostavljanje kontaktaKontakt se moè uspostaviti telefonom ilipismom — ali samo na ku}ni broj ili adresudate osobe. Nikada je nemojte zvati naposao, osim ako ste apsolutno uvjereni daje to bezbjedno. Mo`da {ef slu{a, a poziv semoè pratiti (o ovome }e biti vi{e govorakasnije). Isto se odnosi na e-mail, ~ak i akoje sadràj bezazlen. Poslodavac moè lakosaznati ko je dobio e-mail od novinara.

Ovdje ne govorimo teoretski. Jednom smovidjeli kako je istraìva~ki tim imao na metijavnog zvani~nika za koga se govorilo da jetiranin i paranoi~an, a uz to i korumpiran.Pisali su njegovoj sekretarici, u njihovomuredu, i zamolili je da im pomogne. Ona jeodbila. Ali, kada je {ef ~uo za istragu, jer onikoji se nalaze na meti uvijek ~uju, {ta mislitekako se pona{ao prema jadnoj èni?

Prije uspostavljanja kontakta, razmislite kako}ete se predstaviti. Morate toj osobi re}i koste i {ta radite, s uvjerenjem u svoj cilj i usvoju sposobnost da uspijete. Ne trebate dakaète, ali treba da osje}ate da }ete uspjetida do|ete do pri~e i da }ete je ispri~ati, te da}e svijet biti bolji kada to u~inite.

Razmislite o sljede}im primjerima ispravnogi pogre{nog na~ina:

Pogre{no: «@elim ne{to da vas pitam, ako vamnije prevelika smetnja...»

[ta je pogre{no: Ne èlite da pitate, ve} pi-tate. Ne treba da sugeri{ete izvoru da raz-govor sa vama predstavlja smetnju i davam je nezgodno {to pitate.

Ispravno: «Dobar dan, moje ime je... Ja samnovinar i radim za medij po imenu... iradim na pri~i o... Smatram da je pri~a





38 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

va`na i èlim da je ispri~am ta~no i u pot-punosti. Kada se moèmo sastati da po-razgovaramo o tome?»

[ta je ispravno: U potpunosti predstavljatesebe i svoj cilj i dajete izvoru dobar razlog darazgovara s vama. Ne pitate ga da li semoète sastati, ve} kada. Ne koristite rije~ «in-tervju», jer osoba odmah veè svoje ime smedijskim naslovima i vidi budu}nost pununevolja.

Ako ne radite za odre|eni medij, moète re}iza koje ste medije ranije radili.

Ako niste radili ni za jedan medij, recite kommediju }ete poslati pri~u.

Zapamtite:Nije va`no za koga radite, ve} kako radite.

Pogre{no: «Molim vas da mi pomognete, viste jedina osoba koja mi moè pomo}i!»

[ta je pogre{no: Ako niko drugi ne eli da vampomogne i ako ne moète pomo}i samisebi, za{to bismo vam mi pomogli?

Ispravno: «Jasno mi je da ste pravi stru~njakza ovu temu i veoma bih cijenio va{ uvid.»

[ta je ispravno: Laskate izvoru, ali ako jelaskanje opravdano, nema razloga da to ne~inite. Tako|e toj osobi stavljate do znanja daimate i druge izvore, koji su mo`da podjed-nako stru~ni.

Temeljni princip:Uvijek po|ite od pretpostavke da ste vifascinantna osoba koji radi vaàn posao i dabi svako bio odu{evljen da se sretne s vama.Ako vam je ovo isuvi{e te{ko, molimo vasda razmislite da na|ete posao koji vi{eodgovara va{im kompleksima.

3. Gdje se sastati

Ako ne moète prona}i izvor da zatraìtesusret, ako on odbije da se sastane sa vamaili ako postavi nerazumne vremenskeuslove, razmislite da odete na mjesto odakleizvor ne moè tek tako oti}i. Ako se izvorusudi, oti|ite u sudnicu. Ako je izvor profesor,

oti|ite na predavanje. Jednom je jedan vi-soki francuski zvani~nik mjesecima odbijaoda se sretne s nama sve dok nismo oti{li uured gdje se svake sedmice sastajao sa svo-jim glasa~ima i stali u red. Kada je do{ao na{red da u|emo u ured, rekli smo: «Mi smoposljednji u redu, a vama je ostalo jo{ 20minuta. Hajdemo sada da razgovaramo.»Nasmijao se i pristao.

Ako je izvor voljan da se sastane s vama,oti|ite kod njega ku}i ili na neko drugomjesto gdje se osje}a ugodno. Ako je istragapovezana s poslom te osobe i ako je orga-nizacija za koju radi upoznata s intervjuom,njen ured je obi~no najbolja lokacija. Uredsadrì veliku koli~inu informacija o izvoru —{ta ~ita, kakav ima ukus, kako reaguje naupadice itd. (Indikativan trenutak uzna~ajnoj studiji o Wall Streetu koju jenapravila Connie Bruck, The Predators' Ball,de{ava se kada se jedan finansijer bez oprav-danog razloga izdere na svoju sekretaricu.)

poglavlje 4





39 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 4

Uspostavljanje kontakta: ciljevi iuloge

U medijskom svijetu, odnosi saizvorima su obično kao seks zajednu noć u kome partner ostaje

s osjećajem gađenja. Ovo se naročitoodnosi na mjesta gdje su se dogodilekatastrofe, gdje reporteri dolaze u ve-likom broju, gaze po svemu što vide, azatim odlaze nakon komentara kako sulokalna hrana, piće i ponašanje loši. Is-traživački novinari se ne trude da buduidealni ljubavnici – a sada ozbiljno, spa-vanje, pa čak i flert sa izvorima je gotovouvijek grozna ideja – ali je sigurno datraže stabilniju, dugotrajniju vezu. Poče-tak veze je, dakle, ključni trenutak, koji uvelikoj mjeri određuje ono što slijedi.

1. Prvo i posljednje: zaštita anonimnostiizvora

Najva`nija stvar koju moète uraditi uistraìvanju jeste da za{titite povjerljivostizvora koji mogu biti u opasnosti zbog kon-takta s vama. Ovaj uslov je naro~ito vaànkada se radi o izvorima koji traè anonim-nost. Obe}anje anonimnosti zna~i da morateuraditi sve da ne ostavite nikakve tragove oizvoru, uklju~uju}i situacije u kojima policijaili advokati mogu zaplijeniti va{e bilje{ke.Mogu se koristiti sljede}e metode:

A / Ne zovite izvore na poslu. Takvi pozivise mogu pratiti. Da biste u potpunosti bilisigurni, oboje trebate da koristite mobilnetelefone sa prepaid karticama.

B / Izbjegavajte kontakt putem e-maila. To jekao da po{aljete razglednicu. Bezbjedan e-mail kontakt zahtijeva {ifriranje, a ta metodaupada u o~i i moè izazvati neèljenupa`nju.

C / Sastajte se sa izvorima na sigurnim mjes-tima gdje postoji minimalna mogu}nost da}e neko prepoznati bilo koga od vas dvoje.

D / Dajte izvorima la`no ili tajno ime («IzvorA», «Izvor B»). U razgovorima i bilje{kamanemojte nikada koristiti pravo ime izvora.

E / Drìte pod klju~em sav materijal vezanza izvore, idealno bi bilo na mjestu koje sene moè povezati s vama.

2. Postavljanje ciljeva

Prije prvog susreta, odlu~ite {ta èlite dapostignete.Ciljevi treba da obuhvataju minimalno:

Aduti koje želite da pribavite.

Aduti mogu biti dokumenti, povjerenje,tuma~enja, uvidi i analize, te imena drugihizvora sa kojima moète stupiti u kontakt.� Na jednom sastanku moète traìti samoograni~en broj aduta. Na{ prijatelj PhilipMadelin, koji se specijalizovao za francusketajne slu`be, kaè da za vrijeme intervjuaobi~no poku{ava da potvrdi ili izvu~e samojednu informaciju.� Ili, moète traìti maksimum i uzeti svakidokument koji vidite. U tom slu~aju, pobri-nite se da izvori znaju za{to ih uzimate.� Generalno, posljednji adut koji traìmo nasastanku je ime i kontakt podaci sljede}eosobe s kojom treba da razgovaramo.Obi~no kaèmo: «îji stav o temama o ko-jima smo razgovarali cijenite? Znate li kakomoèmo stupitu u vezu s njima?»

Šta želite da otkrijete izvorima o svomprojektu.

Trebate o~ekivati da }e vas pitati — ako nejedan izvor, onda neki drugi — za{to sebavite ovim projektom i {ta se nadate da}ete dobiti od njega. Kakav god odgovor dadate na ovo pitanje, morate ga dati odmah iiskreno. Predlaèmo da slijedite tri pravilabritanske diplomatije:

� Nemojte nikada lagati.Nemojte davati la`ne informacije osim akoto apsolutno morate uraditi. Imajte na umu





40 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

da }e vas otkrivanje laì izloìti posljedi-cama, od izbacivanja iz prostorije do pucanjau noge i mu~enja (ovo se desilo brazilskomreporteru na tajnom zadatku ~ija je skrivenakamera otkrivena za vrijeme sastanka sa tr-govcima drogom).

� Nemojte nikada re}i cijelu istinu.Naprimjer, kada radimo sa ekstremnomdesnicom, rekli bismo: «Imid` va{eg pokretau medijima nam se ne ~ini ispravnim ièlimo da saznamo {ta je istina.» Ne bismorekli: «Istina je mo`da jo{ gora.»

� Ako ne moète da odgovorite na pitanje,recite to — i recite kada }ete odgovoriti nanjega.

Šta želite da saznate o izvoru.

S kakvom osobom imamo posla? Na kakvepoticaje reaguje? Koji su njeni ciljevi u raz-govoru s nama? Da li naprosto èli ili imapotrebu da ispri~a svoju pri~u ili nas koristi zaneki drugi cilj? Britanska obavje{tajna slu`bakoristi trokutasti dijagram koji odgovara kri-terijima {vedske televizijske mreè SVT:

Molimo vas da zapamtite sljede}e kadabudete koristili dijagram:

Vezano za motiv:Nije va`no koji je motiv u pitanju. Va`no jeda je on razumljiv i ubjedljiv.

Vezano za kvalitet informacija:Kod informativnog izvje{tavanja, pretpostavljase da najkvalitetnije informacije poti~u odizvora na najvi{em nivou. Istraìva~ki novinaripretpostavljaju da se izvor na najvi{em nivoumanje brine za istinu nego za postizanje li~nihciljeva ili ciljeva svoje organizacije. Gledaju}i izove perspektive, kvalitetnije informacije }etedobiti od onih na nièm nivou u organizacijikoji se suprotstavljaju li~nim ambicijama ili cil-jevima organizacije.

Vezano za pristup informacijama:Kao {to je ve} navedeno, idealan izvor uve}ini istraìvanja je neko u srednjim re-dovima organizacije, kao {to su operativninivo ili nivo planiranja. Ti ljudi imaju pristupva`nim dokumentima, ali imaju veoma malouticaja na na~in na koji se donosi i provodipolitika. Isto tako, oni se nalaze u izuzetnoosjetljivom poloàju unutar organizacije.

Prema tome, kada vam takav izvor ustupi pov-jerljive informacije, odmah ih upitajte: «Ko tojo{ zna?» Objasnite da ne èlite da citirate in-formacije koje se mogu direktno povezati s tomosobom. Ako za vrijeme sastanka zabiljeìte in-formacije za ograni~enu upotrebu, stavite oz-naku pored njih da nazna~ite da ih ne smijetecitirati (mi koristimo oznaku «NFC», {to zna~i«not for citation»/nije za citiranje) i objasniteizvoru {ta radite. Ukratko, dozvolite izvorimada vide da razmi{ljate o tome kako da ihza{titite, a onda se pobrinite da to i uradite.

poglavlje 4





41 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

MOTIV ZA SARADNJUOsveta?

Pravda? Ambicija?@elja za priznanjem ili mo}i?

PRISTUP INFORMACIJAMADa li se izvor nalazi na potrebnompoloàju za pristup informacijama?

Ko jo{ ima pristup?Mogu li se informacije koristiti

bez otkrivanja identiteta izvora?

KVALITET INFORMACIJADa li je osoba doìvjela, ~ula ili vidjela ono o

~emu govori ili su to informacije iz druge ruke?Ima li izvor dokumente ili imena drugih izvora

koji mogu potvrditi te informacije?Da li se informacije slaù sa drugim po-

dacima?Da li izvor ne{to krije?

Ima li izvor veze sa drugim osobama ili organi-zacijama za koje biste trebali znati?

Da li je izvor ranije davao ta~ne podatke?

poglavlje 4

3. Odabir vlastite uloge

Postoje dvije osnovne uloge koje moèteigrati za vrijeme intervjua.

Stručnjak

zna ve}inu odgovora i u potpunosti moèrazumjeti ponekad stru~ne informacije kojemu pruì podjednako stru~an izvor. Zastru~njaka, razgovori sa izvorima se odvijajuna visokom nivou koji obi~nim smrtnicimamoè biti teàk za pra}enje. Izvori su namznali re}i: «Dobro je razgovarati s nekim kozaista poznaje ovaj slu~aj, jer to zna~i damogu iznijeti svoje ideje.»

Me|utim, ako zapo~nete kao stru~njak,morate biti sasvim sigurni da ne}ete bitiprisiljeni da priznate kasnije u toku intervjuada je va{e znanje manje nego {to se pret-varate, jer }ete se time osramotiti.

Neupućeni (Kandid)

razgovara s izvorom upravo zato {to znaveoma malo i ùdi da bude prosvijetljen. Tone zna~i da je neupu}eni budala, madanekada èli da ga izvor potcijeni. Ako steikada gledali Kolumba, vidjeli ste kakoneupu}eni funkcioni{u. To je vjerovatno na-jefikasnija uloga, jer vam omogu}ava dapostavljate naivna, jednostavna pitanja, kaoi ona sloènija. S obzirom na to daneupu}eni imaju potrebu da pitaju o svemu,izbjegavaju opasnost da pokaè izvoru za~im novinar traga i koliko ve} zna.

Istraìva~ki novinari ~esto po~inju intervjukao neupu}eni, a onda se, kako razgovornapreduje, razotkrivaju kao stru~njaci. Akoto radite, pazite da ne date izvoru utisak daste ga lagali, osim ako va{ cilj nije upravo dapostavite zasjedu izvoru koga ne}ete nikadavi{e vidjeti.

Za vrijeme intervjua moète koristiti bilokoju od ove dvije uloge ili moète koristitiobje. Najbitnije je da budete uvjerljivi u ulozikoju odaberete u tom trenutku.

Va{a uloga u odnosu na izvor se moè razvi-jati tokom va{eg odnosa. Za mnoge izvorepredstavlja veliko zadovoljstvo kada vide daje neupu}eni sve vi{e u stanju da postavlja

stru~na pitanja, jer to pokazuje da ih slu{a ida u~i. Odnos sa izvorom se vremenomprirodno razvija u ovom pravcu.





42 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Taktike vođenja intervjua

S vaki reporter ima vlastiti arsenaltaktika za vođenje intervjua imnogi reporteri ih nikada ne mi-

jenjaju, kao zavodnici koji znaju samojedan pristup. Kao istraživački novinar,provedite neko vrijeme sa ljudima u čijemje opisu posla postavljanje pitanja – nesamo sa drugim reporterima, već i sa poli-cajcima, tužiocima, advokatima, pro-davačima, finansijskim revizorima i takodalje. Pitajte ih kako oni reaguju nakonkretne situacije ili ih zamolite da vamispričaju svoje «ratne» priče. Najbolje tak-tike vođenja intervjua pokazuju karakterosobe koja vodi intervju, pa uzmite i to uobzir kada budete razvijali vlastiti reper-toar. U međuvremenu, evo nekoliko našihomiljenih trikova.

1. Donesite vijesti na poklon

Istraìva~ki novinari se ~esto uklju~uju kadaje slu~aj ve} prili~no odmakao, {to zna~i dasu informativni mediji ve} prikupili manje ilivi{e zna~ajne informacije. Ali, te informacijesu obi~no pune gre{aka. Da biste zapo~eliintervju i uspostavili me|usobni odnos,poku{ajte da ponesete sa sobom nekolikotakvih snimaka. Zamolite izvor da ih pre-gleda zajedno s vama da biste vidjeli koje~injenice su ta~ne. Ne morate obja{njavati dasmatrate da je istina va`nija nego {to to misleva{e neprofesionalne kolege izvje{ta~i.

2. Preuzmite kontrolu nad situacijom

Jednom smo pro~itali ~lanak u ~asopisuRolling Stone koji je napisao jedan tip kojise, na svoje potpuno iznena|enje, jednogdana na{ao u ulozi doma}ina Micku Jaggeru.Bio je toliko nervozan da je zaboravio da na

vru}ini koja je vladala toga dana ponudisvom gostu hladno pi}e. Kada je do{ao na{red da napravimo intervju sa Jaggerom, po-brinuli smo se da ga posluìmo ~ajem — neda bismo bili snishodljivi, ve} da mu jasnostavimo do znanja da je na na{em terenu.On je shvatio gestu i intervju je dobropo~eo.

Zamislite ono {to se de{ava tokom intervjuakao borbu za prevlast, jer on to obi~no ijeste. Poku{ajte da vi odaberete mjesto gdje}ete sjediti ili stajati i kre}ite se sve dok vamne bude ugodno. Zadrìte kontrolu i nadsvojom opremom. Naprimjer, nemojtedozvoliti osobi s kojom razgovarate dadodiruje va{ ure|aj za snimanje ili bilje`nicu.(Ne biste vjerovali koliko se ovo ~estode{ava.) Ako to uradi, recite: «To je mojaoprema. Ja ne diram va{u, pa nemojte ni vimoju bez dozvole.» Nemojte re}i: «Mogu lisnimiti ovaj intervju?» Recite: «Snimam ovajintervju da bih bio siguran da je ta~an,»uklju~ite aparat, navedite datum i mjesto in-tervjua i ime sagovornika. Ako mislite da }ese izvor buniti, dovedite svjedoka na intervjui recite: «Da bih bio siguran da su na{ebilje{ke ta~ne, zamolio sam kolegu da mipomogne.»

3. Zadržite distancu

Neki ljudi postaju novinari da bi upoznavaliljude i uìvali u njihovom dru{tvu. To je uredu, ali ako je istraìva~kom novinaru to-liko potreban prijatelj, neka kupi psa. Akose sprijateljite sa akterima svojih pri~a, nakraju }ete ih izdati. O~ite `rtve nisu uvijektako nevine kao {to se ~ine, politi~arivizionari su ponekad {arlatani, a kapeteni usvom poslu mogu utopiti svoje posade.Nemojte da potonete zajedno s njima.

4. Upotrijebite odbrambene mehanizmeizvora protiv njega

Poznati intervju Oriane Fallaci s HenryjemKissingerom je zapo~eo poniàvaju}im sus-retom. On joj je okrenuo le|a, a zatim jepitao da li }e se zaljubiti u njega. Fallaci je

poglavlje 4





43 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 4

bila bijesna, a onda je shvatila da Kissingerima odre|eni problem sa ènama. Tako|eje zaklju~ila da takav beskrupulozan ~ovjek,koji bi zloupotrijebio novinarku koja radisvoj posao, nije vrijedan njenog saàljenja.U intervjuu koji je uslijedio, smjenjivala je pi-tanja usmjerena na precizne informacije s pi-tanjima u kojima je koristila ènskulukav{tinu da bi ga provocirala i laskala mu(npr. «Sada vas pitam ono {to sam pitala as-tronaute: [ta jo{ moète uraditi nakon {to stehodali po mjesecu?»). Postepeno ga je izbaci-vala iz ravnoteè i Kissinger je izgubio kon-trolu nad razgovorom i kona~no nad sobom.Otkri}a koja su uslijedila su otvorila vrata kasredi{tu mo}i.

Budite kao Fallaci: Nemojte imati milostiprema mo}nima, naro~ito ako ne igraju fer.Ako vidite njihovu slabost, iskoristite je.Naprimjer, ako dokumenti o javnoj li~nostipokazuju da ona vi{e voli principijelne iz-jave od neoborivih ~injenica, do|ite spremnis ~injenicama iz tih dokumenata koje pobi-jaju veli~anstvene principe koje oni vole daponavljaju.

5. Iznenadite izvor

Ako pravite intervju sa javnom li~nosti, ve-like su {anse da je ona ve} mnogo putadavala intervjue o potpuno istim temama.Moète tu ~injenicu upotrijebiti dapripremite intervju koji se bavi ne~im novim.Jednostavno pregledajte {ta je ve} ura|eno iuradite ne{to drugo. Ponekad je nev-jerovatno {ta sve novinari zanemare. MickJagger, naprimjer, intervjuisan je o gotovosvim temama osim o tome kako stvaramuziku. Ispostavilo se da mu je veomadrago da o tome razgovara.

6. Dozvolite izvoru da on vas iznenadi

Izvje{ta~i su uvijek u ùrbi, a jedan odna~ina na koji to pokazuju jeste da formuli{upitanja koja ne omogu}avaju izvoru da kaèono {to on misli da je zaista va`no. Raz-likova}ete se od ovakve prakse ako obratitepa`nju na ono {to izvori smatraju va`nim.

Izvor ~esto kaè ne{to u smislu «Moguodgovoriti na va{e pitanje, ali ima jedno pi-tanje koje mi niste postavili, a koje jeva`nije.» Pogre{an odgovor je: «Kasnije».Pravi dogovor je: «Recite mi {ta je to».Odgovor }e vam ponekad pokazati potpunodruga~iju pri~u, koja je mo`da va`nija odone na kojoj ste radili.

7. Natjerajte izvor da radi

Naro~ito u slu~ajevima u kojima je va`nahronologija, dobar na~in da zapo~nete vi{euzastopnih intervjua jeste da vodite izvorkroz doga|aje o kojima se govori,potvr|uju}i hronologiju i detalje svakogdoga|aja (npr. ko je bio tamo i o ~emu sugovorili). Izvori se rijetko sje}aju nekogdoga|aja ta~no i potpuno prvi put kada onjemu govore. Treba im pota}i pam}enje, abolna iskustva treba osloboditi. Nemojte se{okirati kada se pri~e promijene kao rezultatovakvog na~ina rada.

8. Slušajte podtekst

Na jeziku teatra, «tekst» je izri~iti dijalog kojise izgovara na sceni, a «podtekst» je ono {tostoji iza dijaloga. Pazite da za vrijeme inter-vjua ne zanemarite podtekst. Naro~ito:

� Oslu{kujte trenutke kada se promijeni tonglasa, {to je siguran znak napetosti.

� Obratite pa`nju i na trenutke kada izvorpo~ne da govori nejasno ili se po~ne pon-avljati, bez dodavanja novih informacija.(Ponavljanje pomaè memoriji, ali treba dadovede do otkrivanja novih detalja).

� Kona~no, budite na oprezu kada izvorodgovori na pitanje koje niste postavili. Dali izvor poku{ava da vam kaè ne{to {to jezaista va`no ili poku{ava da izbjegneodre|ene teme? Ako je to drugo u pitanju, teteme su vjerovatno ono {to najvi{e treba daistraìte, sada ili kasnije. Ako koristite ure|ajza snimanje, budno pratite ove trenutkekada budete preslu{avali intervju.





44 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

9. Uključite izvor u svoj rad

Zapamtite da odnos s izvorom moè bitiva`niji od bilo kakvih konkretnih informa-cija koje vam pruì tokom jednog intervjua.Ovaj odnos vremenom stvara me|usobnupovezanost i obaveze. Kada se to po~nede{avati, istraìva~ki novinari po~etnicimogu nesvjesno da osjete krivicu zbogdubokog zadiranja u ono {to je izvordoìvio. Podjednako nesvjesno po~inju daizbjegavaju tu osobu.

Upravo je to pogre{na stvar koju moèteu~initi. Umjesto toga, budite redovno u kon-taktu s tom osobom. Zovite je da podijelite in-formacije, da pitate za novosti ili da zatraìtekomentar o ne~emu u {to je upu}ena. Ne~ekajte trenutak kada vam je potreban klju~nipodatak da je podsjetite da postojite.

Na taj na~in }ete osobu koja vam sluì kaoizvor sve dublje uklju~ivati u projekat. Ako jeobavje{tavate o svom napretku i traìte infor-macije i njeno vi|enje, i ona }e postati zain-teresovana za ishod va{e pri~e. Ustvari, izvor}e postati va{ savjetnik na veoma va`noj temi.

10. Odmah pregledajte bilješke

Poku{ajte da odvojite vrijeme odmah nakonintervjua — dovoljno je 15 minuta — da nabrzinu pregledate svoje bilje{ke da vidite dali ste ne{to zaboravili da zapi{ete. Pasti }evam na pamet utisci o raspoloènju, ne-jasno}e i drugi detalji nakon {to iza|ete izprostorije. Zabiljeìte ih.

11. Odmarajte se kada stignete

Za reportere koji su navikli na kratkoizvje{tavanje o vijestima je veoma napornoda u~estvuju u dugotrajnim razgovorima saizvorima. Reporteri koji prenose vijestimo`da nikada ne}e napraviti intervju duìod sat-dva. Istraìva~ki intervjui mogu trajatidanima. Reporter mora biti svjestan da ga zato vrijeme umor ili napetost teme o kojoj segovori mogu u~initi agresivnim. Kada se todesi, pazite da svom izvoru ne kaète ne{toneopravdano ru`no.

poglavlje 4





45 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 4

Zvanično, nezvanično ili anonimno?

I zvori obožavaju da kažu: «Ovo je nez-vanično.» Problem je što obično neznaju šta govore. Nažalost, ne znaju

to ni mnogi reporteri. Postoje različite kat-egorije anonimnosti i navođenja imena:

Nezvanično:

Reporter obe}ava da ne}e koristiti informa-cije koje mu je izvor ustupio, osim ako in-formacije poti~u iz sasvim drugog izvora.Izvor ne moè zabraniti reporteru da koristiinformacije pod ovim uslovima.

Bez navođenja izvora:

Reporter moè koristiti informacije, ali nesmije direktno navesti ko je njihov izvor. Re-porter i izvor se moraju dogovoriti o drugomnazivu, kao {to je «izvor blizak pravosu|u».

Zvanično:

Reporter moè koristiti informacije i navestiko je njihov izvor.

Ono {to je klju~no jeste da znate da, kadamnogi izvori kaù: «@elim da ovo bude nez-vani~no», ono {to oni zaista misle je zapravo:«@elim da koristite ove informacije, ali da mene navedete.» Upitajte izvor: «Ho}ete li dakaète da ne èlite da koristim ove informa-cije ili ne èlite da koristim va{e ime?» Akoizvor kaè: «Ne èlim da koristite moje ime,»pitajte: «Koliko jo{ ljudi zna za ove informa-cije? Ako ih upotrijebim, moè li iko biti sig-uran da su potekle od vas?» Ako je odgovorne, pitajte: «Kako }emo navesti izvor?» Nemo-jte re}i: «Pa kako da vas onda nazovemo?»

Izvor odlu~uje da li }e ostati anoniman ili ne.Te{ko moèmo o~ekivati od ljudi da nam

daju informacije pod svojim imenom ako tozna~i da time rizikuju karijeru i sigurnost, aoni obi~no mogu bolje procijeniti rizik skojim se suo~avaju. Va{a je odgovornost dapo{tujete njihovu odluku. înjenice semoraju koristiti na na~in da se ne mogupratiti do izvora. Isto tako, budite veomapa`ljivi da ne postavljate pitanja na osnovusaznanja koja su mogla pote}i od samojednog ili nekolicine izvora.

Kori{tenje anonimnih izvora prebacuje rizikupotrebe informacija sa izvora na vas. Va{avjerodostojnost je na kocki ako su informacijeneta~ne. Ako protiv vas bude podignutakrivi~na optu`nica, ne}ete imati dokaz ni svojedobre volje, a ni ta~nosti svojih informacija. Iztog razloga, zaista vam savjetujemo da ne ob-javljujete materijal zasnovan na anonimnimizvorima, osim pod jednim od sljede}ih uslova:

� U pitanju su dokumentarni dokazi koji semogu dobiti i iz drugih izvora.� U pitanju su informacije dobijene odanonimnog izvora koje se poklapaju sdrugim, potvr|enim informacijama.� Izvor je u pro{losti bio pouzdan.� Ako izvor zasniva svoje informacije nadokumentu, a na osnovu dokumenta se nemoè do}i do izvora, zahtijevajte taj doku-ment. Ne dozvolite izvoru da citira doku-ment, a da niste upoznati s punimkontekstom citata. (U skandalu sa konta-miniranom krvi u Francuskoj, karijera re-portera Le Monda zaduènog za medicinsketeme je uni{tena djelimi~no zato {to je jedanizvor upotrijebio ovaj trik protiv njega.)

Ako ne moète prona}i ovakve dokaze, pita-jte prvobitni izvor da li prihvata da budeimenovan, tako da moète ispri~ati njegovdio pri~e. Nama se desilo barem jedanput,kada smo osjetili da je izvor na granici dadozvoli da ga imenujemo, da smo mu rekli:«Uradi}emo ovu pri~u s navo|enjem va{egimena. Ali, vi }ete prije objavljivanja pregle-dati dijelove gdje ste citirani. Ako niste zado-voljni onim {to vidite, izbaci}emo to.» Izvoribi ~esto dozvolili da ih imenujemo barem popitanju nekih ~injenica.





46 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Korištenje emocija(umjesto da one koriste vas)

M ožda ste primijetili nit koja seprovlači kroz cijelo ovo poglav-lje: važnost emocija i psi-

hologije u odnosima s izvorima.Razmotrimo detaljno nekoliko elemenataove teme.

1. Emocije su informacije

Klasi~na gre{ka koju prave reporteri koji suobu~eni u kanonima «objektivnog» in-formisanja ili koji su u ùrbi jeste da kadarazgovaraju sa izvorima, slu{aju samo infor-macije, a ne i emocije. Emocije obi~no sma-traju naprosto bukom — uklju~uju}i i vlastiteemocije. U svom klasi~nom djelu, The Pow-ers That Be, David Halberstalm navodi da jeto razlog za{to su dvojica relativno neiskus-nih reportera iz Washington Posta ugrabilipri~u o Watergateu, dok njihova konkuren-cija nije u tome uspjela. Mladi reporteri susebi dozvolili da ih impresionira strah nji-hovih izvora i da ga i sami osjete: strah im jepokazao koliko je ta pri~a zapravo velika.

Minimum je da vam emocije kaù da sene{to doga|a i da je to {to se doga|a va`no.Maksimum je da vam one ukaù na pravackojim trebate i}i.

Primjer:

Na sastanku Nacionalnog fronta, primjetilismo da nas stalno privla~i ista grupa ljudi kojaje bila okupljena na jednoj strani prostorije. Tiljudi su bili ~lanovi integristi~kog katoli~kogkrila Fronta, ~ije rasisti~ke, nasilne tendencijesu bile detaljno dokumentovane. Zapitali smose za{to izbjegavamo ljude na suprotnoj straniprostorije. Ko su oni? Za{to ih se pla{imo?Istraìvanje je pokazalo da su oni pagani –oboàvaoci paganskih bogova. Za razliku odkatolika, oni svoju nasilnost nisu obuzdavalipo{tivanjem Deset zapovijedi. Oni su objek-

tivno bili opasniji od katolika i to je razlogza{to smo ih izbjegavali. înjenica da su biliveoma prisutni u strana~koj hijerarhiji, te dasu bili u o~itom sukobu sa katolicima, bila jeveoma zna~ajna. Propustili bismo tu ~injenicuda smo negirali vlastiti strah.

2. Emocionalna osmoza

Kao {to je ranije re~eno, prvi izvori u gotovosvakoj istrazi su `rtve, koje imaju urgentnerazloge da traè pomo} i utjehu. U mjeri ukojoj se otvori njihovim pri~ama, reporter }ena sebe primiti njihovu bol i bijes. Pazite dase ne àlite na tu bol, naro~ite izvorima. Alitreba da prihvatite ~injenicu da }ete mo`dapostati depresivni u nekom trenutku istrage,obi~no prije nego {to budete spremni danapi{ete pri~u kroz koju }ete izbaciti emo-cije iz sebe. Chris de Stoop, belgijski reporterkoji je proveo godinu dana rade}i tajno useks klubovima u sjevernoj Evropi u majs-torskoj istrazi o seksualnom ropstvu, rekaonam je da je na kraju te godine nekolikosedmica zapao u takvu depresiju da nije biou stanju da iza|e iz ku}e.

Jedan od na~ina da iza|ete na kraj sa ovimsindromom jeste da radite u timu, ~iji ~lanovimogu jedni drugima pruìti podr{ku iravnoteù. Ako va{ urednik ne razumije iline prepozna ovaj sindrom, to je znak da jenesposoban da shvati istragu i zato potraìtepodr{ku negdje drugo.

3. Sindrom ljepljivog papira za muhe

Reporter u duòj istrazi postaje neuobi~ajenoosjetljiv na stvari koje motivi{u, uzbu|uju iliti{te njegove izvore u pri~i i po~inje da ihskuplja kao {to ljepljivi papir skuplja bube.Jedan od znakova koji ukazuju na ovo jesteda reporter po~inje da primje}uje razli~ite as-pekte pri~e u vijestima koje ranije ne biprimijetio. Drugi znak je da se njegov sluhizmijenio: po~inje da hvata razgovore nadrugoj strani prostorije u kojima se pojavljujuodre|ene klju~ne rije~i. (Da, nama se tode{avalo, a desi}e se i vama.)

poglavlje 4





47 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 4

Ovaj osje}aj moè biti izuzetno uzbudljiv imoè vam dati dodatnu energiju, ali moè iza-zvati i uznemirenje. Ako ne pazite, ova novaosjetljivost vas moè u~initi slijepim na svijetizvan va{e pri~e. Ako toliko obra}ate pa`njuna jedan dio ìvota koji je krenuo naopako,izgubite osje}aj za normalno i za ~injenicu dadru{tvo ve}inom vremena funkcioni{e prili~nodobro. Ako osjetite da se ovo doga|a, pobri-nite se da provedete neko vrijeme razmi{ljaju}io drugim stvarima izvan va{e pri~e.

4. Osjećaj nemoći

Prije nekoliko godina, usred petogodi{nje is-trage, shvatili smo da su izvori koji su nam bilidragi, koji su bili ugledni i {armantni ljudi, zapravo odgovorni za krivi~na djela i na{ za-datak je bio da to dokaèmo. Ti pojed-inci su bili mo}ni, {to je mogu}nost da iznesemo istinu na vidjelo ~inilo zas-tra{uju}om. U takvim situacijama, neki reporterise fizi~ki razbole. Ove krize obi~no nastupeupravo u trenutku kada se zapitate, kao svakipo{teni reporter, da li zaista posjedujete sve ~in-jenice koje su vam potrebne da dokaète slu~ajna kome radite, odnosno da li ste mo`da pro-pustili ne{to va`no. S jedne strane, vidjeli ste i~uli dovoljno da se razbolite, a s druge strane,dio vas jo{ uvijek eli da vjeruje da to nije istina,{to vas navodi da pomislite da nikada ne}eteimati dovoljno podataka.

Zapamtite sljede}e: Ako ne objavite, ugorem ste poloàju nego da objavite. Ostan-ite u okviru granica onoga {to ste otkrili, alipo{tujte vlastiti rad i objavite to.

5. Objektivizirajte emocije

Postoji jednostavna metoda suo~avanja sovakvim vrstama emotivnih reakcija: zapisu-jte svoje emocije za vrijeme istrage.

� Zapisujte {ta osje}ate i {ta je dovelo dotog osje}aja. S kim ste razgovarali? [ta su onirekli? Kakve misli su vam padale na pamet?

� Biljeè}i svoje osje}aje, pretvarate ih umaterijal koji se moè objektivizirati i kojimse moè upravljati.

� Taj materijal se moè provjeriti kao i svakidrugi. Upotrijebite ga da otkrijete obrasce usvojim odnosima sa izvorima, a naro~itoopasne ta~ke u svojoj istrazi. Uznemirenosti strah se obi~no pojavljuju u odre|enimtrenucima. Te emocije mogu ukazivati napotrebu za novim istraìvanjem. Ili moguukazivati na to da se osje}ate izolovanim,bez odbrambenih mehanizama. [ta god daje u pitanju, moète reagovati — traè}isaveznike ili potvr|uju}i informacije kojeposjedujete.

6. Ne zaboravite na sutra

Novinari isuvi{e ~esto zaborave svoje izvorenakon objavljivanja. Nemojte da budetejedan od njih. Ako prekinete kontakt nakonobjavljivanja pri~e, izvor }e na vas gledatikao na izdajnika. Ako ostanete u vezi, po~eti}ete da gradite mreù izvora za budu}eistraìva~ke projekte. Ako niste dovoljnopametni da uradite ovo drugo, vjerovatnoniste ni dovoljno pametni da budeteistraìva~ki novinar.

I posljednja stvar. Na{i studenti novinarstva~esto kaù: «Zar ne}emo ste}i neprijateljeako istraùjemo?» Sigurno da ho}ete. Ali, akouradite posao kako treba i ako se premaljudima odnosite uz po{tovanje njihovih isvojih prava, ~ak i va{i neprijatelji }e vasvjerovatno po{tovati. [to je jo{ va`nije, ste}i}ete vi{e prijatelja nego neprijatelja i uz to}e ti prijatelji vjerovatno biti bolji ljudi.





48 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

5

Kako se organizovati da biste uspjeliMARK LEE HUNTER i FLEMMING SVITH



Tražimo ljude kao izvore.Dok prikupljamo podatke, organizujemo ih – da bismo ih lakše

pregledali, spojili u priču i provjerili.

organizacija

poglavlje 5

I straživačke aktivnosti donose

znatno više materijala od konven-

cionalnog informativnog izvješta-

vanja, a taj materijal se mora organizovati

efikasno i redovno. Posao organizacije je

dio sistematskog procesa pisanja i ob-

javljivanja. Ne treba da prvo istražujete,

zatim da organizujete, a onda da pišete.

Umjesto toga, organizujte podatke dok is-

tražujete, jer organizacija predstavlja

pripremu i početak procesa pisanja.

Ako ne odvojite vrijeme za organizaciju,

na kraju će vam trebati (minimalno)

dvostruko više vremena za projekat, a

biće vam i teže da svoj rad napišete, ob-

jasnite i odbranite. Pored toga, nećete se

toliko zabaviti, jer ćete cijelo vrijeme biti

zabrinuti i... neorganizovani, van sebe i

frustrirani. Evo nekoliko jednostavnih ko-

raka koje možete primijeniti u svom uo-

bičajenom radu.

Organizujte dokumente kojeposjedujete

K ada smo prvi put objavili istraguu velikim američkim novinama,morali smo da izostavimo krasnu

anegdotu. Jedan od glavnih aktera jelagao kada je svjedočio na sudskojraspravi, ali mi nismo bili tamo, a izgubilismo novinski isječak koji govori o tom do-gađaju. Jednom prilikom, kolega je moraoda napusti istragu kada je u taksiju zabo-ravio aktovku sa ključnim spisima. Akolegica je provela godinu dana tražećidokaze da su njene mete provele studiju,a zatim je shvatila da tu studiju već ima usvojim spisima.

Organizovanost vam moè pomo}i da izb-jegnete ovakve probleme. Organizacijaistraìvanja zna~i da:

� znate koje ste dokumente prona{li ikakve informacije oni sadrè (to su va{i«aduti»).

� znate gdje se svaki dokument nalazi imoète ga odmah izvaditi (u roku od 30sekundi).

� moète povezivati ~injenice u razli~itimdokumentima.

Ako znate {ta imate i ako to moète brzona}i, va{a istraga se ne}e uru{iti sama odsebe. Podjednako je va`no da imate pristupovim informacijama i u budu}im projektima,ne{to sli~no stvaranju osnovne glavnice uekonomiji. Ako to niste u stanju uraditi, va{rad i va{a karijera }e biti siroma{niji. Dakle,nemojte ovo smatrati neva`nim dijelom svogposla. Ne moète mu posvetiti svo svoje vri-jeme, ali morate odvojiti dovoljno vremena





50 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

da biste na svakom koraku u istrazi u pot-punosti vladali podacima i dokumentacijomkoju posjedujete.

Ovaj proces se sastoji iz dva dijela:

� O~igledni dio je pravljenje baze po-dataka, tj. pretraìve, uredne arhive ili bib-lioteke vlastite dokumentacije.

� Ono {to je manje o~ito jeste da, dok gra-dite strukturu svoje baze podataka, tako|eizgra|ujete strukturu pri~e na kojoj radite,kao i svoje vjerovanje u pri~u.

1. Pravljenje baze podataka

Za pravljenje baze podataka ili arhive semogu koristiti papirne fascikle, elektronskipodaci ili kombinacija to dvoje. Me|utim,nema svrha da je pravite ako je ne}ete ko-ristiti i zbog toga njena struktura mora biti~vrsta i jednostavna. Predlaèmo da koristitesljede}i jednostavan i efikasan osnovni pro-ces.

A / Prikupljajte dokumentaciju.

Vizit kartica osobe koja vam sluì kao izvorpredstavlja dokument. Dokumenti su izvani~ni izvje{taj, novinski isje~ak, bilje{ke itranskript intervjua itd.

B / Pregledajte dokument da biste ocije-nili njegov sadržaj.

Podvucite ili zasjenite sve dijelove koji se~ine naro~ito zna~ajnim, a obiljeìte ih ifizi~kim oznakama. Ako se {tampani doku-ment ~ini naro~ito bitnim, napravite najmanjejednu {tampanu ili elektronsku kopiju.

C / Dajte dokumentu naziv ili broj, ako gaveć nema.

Moète koristiti bilo koji naziv ako vas pod-sje}a na ono {to dokument sadrì. (Ovo jenaro~ito va`no za web stranice! Spa{avanjeweb stranice pod originalnim nazivom jeponekad isto kao da je sakrijete na svomhard drajvu. Ili promijenite naziv da biste jesnimili, a originalni URL zabiljeìte negdjedrugo, ili prekopirajte sadràj koji vas zan-

ima u drugi dokument, zajedno sa URL oz-nakom). [to se ti~e intervjua, predlaèmo dakoristite ime subjekta. Ako je subjekatpoverljiv, dajte mu tajno ime.

D / Pohranite dokumente.

Poredajte ih po redosljedu koji vam se ~iniprirodnim. Mi najradije pohranjujemo doku-mente po abecednom redu, u obi~noj fas-cikli ili u kompjuterskoj datoteci. Radopohranjujemo i prema subjektu: otvaramospis za odre|eni subjekat s jednim doku-mentom, a zatim ga {irimo i dodajemo pod-naslove s pristizanjem novih dokumenata. Uokviru spisa subjekta, dokumente slaèmohronolo{ki, stavljaju}i najnovije na po~etak.

E / S vremena na vrijeme pregledajtedokumente.

Jednom mjese~no je dovoljno. Pobrinite seda razli~iti dokumenti budu pravilnopohranjeni. Ako vam dokument izgledanepoznato, odvojite trenutak da ga pro~itate.Svrha toga nije samo da aùrirate spise, ve}i da budete sigurni da znate {ta oni sadrè.

F / Prebacujte dokumente iz jednog spisau drugi.

Ako se odre|eni doga|aj ili niz doga|aja isti~uu spisu i ukazuje na zasebnu pri~u, kopirajtedokumente koji se odnose na njih iz svih spisai otvorite novi spis. Ne zaboravite da ostavitekopije svih dokumenata u njihovim prethod-nim spisima. Ovo je tehnika koju koristi FBI:kada god se u jednom dokumentu pominjedrugi dokument (naprimjer, ako se u obanalazi ime iste osobe), kopije oba dokumentase stavljaju u oba spisa. Razlog za ovu tehnikuje {to se tako pove}avaju {anse povezivanjasasvim razli~itih informacija.

G / Osigurajte rezervne kopije.

Ako su dokumenti osjetljivi, pripremitekopije i pohranite ih na neko mjesto vansvoje ku}e ili ureda, gdje vi ili kolega imatepristup. Nemojte na svom kompjuteru dràtiosjetljive podatke, kao {to su imena pov-jerljivih izvora. Nijedan podatak na va{emkompjuteru se ne moè smatrati sigurnim.

poglavlje 5





51 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 5

Struktura podataka:Kreiranje centralnogfajla

V aši aduti ništa ne vrijede ako ihne možete upotrijebiti u priči.Hipoteze će vam pomoći jer vas

podsjećaju na suštinu priče i usmjeravajuvaše istraživanje. Ali, one nisu dovoljne zastvaranje čvrstog, dobro struktuiranognarativa. Da biste to uradili, potreban vamje još jedan ključni alat: centralni fajl.

Centralni fajl je u su{tini «robna ku}a po-dataka» - mjesto gdje ubacujete sve podatkekoje ste prikupili. Ali, to nije haoti~ni otpad,jer u njega unosite red. Svrha je da sve po-datke koje biste mogli koristiti imate na jed-nom mjestu i u jednom obliku.

1. Osnove centralnog fajla

A / Otvorite novi fajl u programu za obraduteksta ili fajl u bazi podataka na svomra~unaru. Moète upotrijebiti bilo koje od todvoje, pa odaberite ono sa ~ime vam je lak{eraditi.

B / Prebacite podatke u taj fajl.

� Pod «podacima» mislimo na sve ~injenicekoje su vam potrebne za pri~u: izvore, tran-skripte intervjua, izvode iz dokumenata,bilje{ke itd. Predlaèmo da prvo staviteizvore, tako da ih moète lako na}i.

� Ako su podaci u elektronskom obliku(izvodi iz online dokumenata ili web stran-ica, skenirane ilustracije itd), kopirajte ih di-rektno u fajl.

� Ako podaci nisu u elektronskom obliku,kao {to su pisani dokumenti, a originalnioblik je vaàn, skenirajte dokument, spasitega na hard drajvu na mjestu do kojeg je lakodo}i, i u centralni fajl ubacite hiperlink koji

vodi do mjesta gdje se dokument nalazi.Naravno, moète staviti i hiperlinkove dodrugih web stranica ili drugih online izvora.

� Nemojte biti lijeni u pravljenju transkriptaklju~nih dijelova intervjua. Svaki sat kojiposvetite ovom dijelu istrage }e vam kasnijeu{tediti nekoliko sati.

� Pobrinite se da svaki podatak koji staviteu fajl sadrì informacije o svom izvoru. Zaobjavljene izvore, unesite pune bibliografskeinformacije.

� Pobrinite se i da dokumentujete svojekontakte sa izvorima. Centralni fajl treba dasadrì informacije kao na primjer kada steimali prvi kontakt s ciljnim akterom, {ta jeon/ona reklao/la, kada ste izvoru daliobe}anje itd. Ove informacije mogu bitiodlu~uju}e ako neko ospori va{u istragu, jerpokazuju da ste se ozbiljno potrudili u istrazi.

� Ponavljamo: u centralni fajl nemojte stavl-jati informacije koje mogu ugroziti sigurnostizvora. Po|ite od pretpostavke da bi nekodrugi mogao imati pristup svemu {to senalazi na va{em kompjuteru.

C / Prilikom uno{enja podataka u centralnifajl, ako oni imaju fizi~ku lokaciju (kao {to jespis u datoteci), zabiljeìte gdje se nalaze.Ovo }e vam kasnije biti od ogromnepomo}i. Ako budete imali pitanja o datomdokumentu, mo}i }ete ga lako prona}i. Pod-jednako je va`no, ako va{i advokati prije ob-javljivanja ele da znaju kakve dokaze imate,da moète za par sekundi da im predatedokument. (Ovo je dragocjeno iskustvo kojene treba uskratiti nijednom advokatu, pogo-tovo onom koji }e mo`da morati da vasbrani ako neko podnese tu`bu protiv vas.)

D / Kada premje{tate podatke, poredajte ihpo osnovnom redosljedu. Hronolo{ki re-dosljed je najjednostavniji, a najefikasniji sastanovi{ta organizacije. Redajte doga|ajeredom kojim su se de{avali. Ubacujte portreteili biografske podatke o akterima u pri~i onog~asa kada se prvi put pojave u njoj.

E / Kada pravite centralni fajl, posta}e vamo~ite veze izme|u razli~itih podataka,





52 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

doga|aja i ~injenica ~iji smisao do tada nijebio jasan. O~ite }e vam postati i cijelere~enice i pasusi koji obja{njavaju va{ ma-terijal. Ove uvide biljeìte u centralnom fajlu.Ozna~ite ih klju~nom rije~i (naprimjer,moète upotrijebiti rije~ NAPOMENA, ve-likim slovima).

F / Obavezno uvijek unosite datume u istomobliku (dan-mjesec-godina). Tako|e i imenasvaki put unesite na isti na~in, ina~e ne}etemo}i da pravilno pretraùjete centralni fajl.

poglavlje 5





53 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

2. Segmentiranje centralnog fajla

Flemming Svith, suosniva~ organizacije Danish Institute for Computer-Assisted Reporting(DICAR), razvio je detaljniji pristup navedenom sistemu. Umjesto upotrebe fajla za obradu tek-sta za prikupljanje i pra}enje podataka, Flemming koristi Excel ili softver sa prora~unskimtablicama (spreadsheets) iz otvorenog izvora za pravljenje indeksa i centralnog fajla za razli~iteelemente svoje istrage.

Metoda je jednostavna: on pravi prora~unsku tablicu za istragu, a zatim otvara odvojene stran-ice sa sljede}im rubrikama:

A / Spisak dokumenata

Flemming za dokumente najradije koristi hronolo{ki redosljed. U svakom slu~aju, insistira dase «svakom dokumentu dodijeli broj i da se pisana dokumentacija pohranjuje po numeri~komredosljedu». Ako se na njegovom spisku nalaze i elektronski dokumenti, on dodaje hiperlinkdo online lokacije ili lokacije na hard disku. Na sljede}i na~in pravi kolone sa podacima kojise odnose na dokumente:

B / Spisak izvora

Ovdje Flemming prati osobe s kojima je u kontaktu. Tablica s podacima izgleda ovako (svipodaci osim njegovog imena su promijenjeni!):

Broj Datum Od Za Predmet, sadràj, klju~na rije~ Oblik

1 01/02/05 Prezime, ime Prezime, ime klju~na rije~, klju~na rije~, klju~na rije~ email

2 pismo

3 telefon

Broj Titula Osoba Organizacija Adresa Po{tanski Dràva Telefon Telefonbroj organizacije

1 Urednik Flemming Svith Dicar Olof Palmes Alle 11 8200 Danska +45 89440493 +45 89440480

2

3

poglavlje 5

Kao {to moète vidjeti, Flemming razdvajarazli~ite vrste informacija koje bi drugi re-porteri (kao ja) stavili u jedinstven fajl. Jednaod prednosti ove metode je da u sistemugra|uje ponavljanje, jer }e se ista informa-cija pojaviti na vi{e mjesta. (Nedostatak je{to postoji i ve}a mogu}nost da se napravigre{ka). Druga, ogromna prednost je da ap-likacije s prora~unskim tablicama omogu-}avaju brzo pregledanje fajlove radipronalaska i grupisanja svih pominjanjaodre|enog aktera ili elementa u istrazi. Sprogramom za obradu teksta to ne moèteuraditi.

Predlaèmo da koristite softver koji vamaodgovara, dok ne postane o~ito da je nedo-voljan ili neodgovaraju}i za va{e potrebe. Ume|uvremenu, ako su programi za obraduteksta va{ omiljeni alat, koristite ih. Ako stespretni s prora~unskim tablicama, koristitenjih. Ali, koristite ne{to {to }e vam omogu}itida uz pomo} li~nog kompjutera pobolj{atesvoj rad.

3. Zašto se truditi? Kada?

Ne morate se ovoliko truditi oko svakepri~e. Ali, ako ne napravite centralni fajl unekom obliku za istraìvanje koje sadrì vi{eod desetak dokumenata ili izvora, kasnije}ete se kajati zbog toga. Klju~na razlika

izme|u istraìvanja i dnevnog izvje{tavanjaje da istraìvanje sadrì vi{e informacija ikontakata, te razli~ite vrste i kvalitet infor-macija, nego obi~no pra}enje vijesti. Sistemikoji su ovdje navedeni }e vam pomo}i utakvoj situaciji. Moète ih pobolj{ati i izmi-jeniti ili moète sami otkriti bolji sistem.

Ali, nemojte misliti da }ete brè napredovatiako presko~ite ovaj zadatak. Ili }ete usporitiili }ete doìvjeti neuspjeh. Najupe~atljivijeprednosti upotrebe kompjutera za izradujednog od gore navedenih sistema susljede}e:

� Kada do|e vrijeme za pisanje, posje-dovanje spremnih podataka poredanih poredu }e vam pomo}i da ne zaboravite sveosim posljednje stvari koju ste otkrili.

� Kada do|e vrijeme za provjeru ~injenica,mogu}nost nalaènja podataka i izvora najednom mjestu }e vam u{tediti ogromnekoli~ine vremena i brige.

� Ukratko, pisa}ete brè i bolje.





54 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

C / Hronološka prora~unska tablica sadrì redosljed doga|aja u istrazi, uklju~uju}i svaki kon-takt sa izvorima. Evo kako ona izgleda:

D / Sljede}i je dnevnik kontakata, a evo kako on izgleda:

Datum Izvor Organizacija Doga|aj Sadràj, klju~na rije~ Izvor

1/02/03 Prezime, ime Naziv Intervju sa... Korupcija itd.

Sastanak izme|u...

Objavljivanje dokumenta...

Datum Vrijeme Istraìva~ Osoba (izvor) Organizacija Kontakt Odgovor Sadràj

01/02/03 13:22 Ime Ime, prezime Naziv da Intervju Po~injena korupcija

Ponovo nazvati 15.00

Poslan email 13.05 Odgovoreno

na email

Povezivanje podataka u različitim fajlovima

A ko olakšate prikupljanje, praćenjei pregled dokumenata, vaš mozakće lakše povezivati podatke. Sig-

urno ćete primijetiti da vas podaci vodedo pitanja na koje nema odgovora. Na tajnačin vaša arhiva pokazuje koji su joj po-daci potrebni da bi bila potpuna. Takođećete s više pažnje pratiti nove podatke kojiimaju veze s vašom hipotezom, te ćetetako dolaziti do neočekivanih otkrića.

Primjer procesa uspostavljanja novih veza:

Prvi korak (po~etak):Kada smo istraìvali Nacionalni front, primijetilismo da im se ~esto sudi za razli~ita djela ipostavili smo hipotezu da je pravosudna ak-tivnost sredi{nji dio njihove strategije. Prikupilismo dokumente vezane za njihove sudskeprobleme, uklju~uju}i novinske isje~ke isudske dokumente.

Drugi korak (podjela):S pove}anjem koli~ine materijala, po~eli smoga dijeliti prema vrsti. Otvorili smo nove fajloveza predmete o optu`bama za izbornu prevaru,o nasilnim zlo~inima u kojima su u~estvovalipripadnici Fronta itd.

Tre}i korak (fokusiranje):S obzirom na to da su neki od optuènih upredmetima o napadima bili skinheadsi, tj.neonacisti s obrijanim glavama, postavili smohipotezu da je, uprkos zvani~nom demantu, Na-cionalni front odràvao neku vrstu veze sapokretom skinheadsa. Otvorili smo i fajl o skin-headsima. Kasnije smo primijetili izvje{taj osu|enju dvojici skinheadsa i kandidatu Frontaza op{tinsko vije}e koji su napali ~ovjeka dugekose bejzbol palicom i napravili od njega trajnoginvalida. Stupili smo u vezu s advokatom `rtve.

êtvr ti korak (uo~avanje povezanosti)Advokat nam je ponudio informacije kojiukazuju na to da je u~estvovala i druga grupanapada~a, ali da oni nisu nikada identifikovani.înilo se da su ti napada~i pagani (u konkret-nom slu~aju, po{tovaoci starih bogova). Imalismo drugi fajl o paganskom podzemljuFronta, tako da smo mu sada dodali doku-mente iz spisa o skinheadsima. Na{a radnahipoteza, na osnovu informacija od osoba izNacionalnog fronta s kojima smo bili u kon-taktu, jeste da su pagani veza izme|u Frontai skinheadsa.

Peti korak (pregled i ponovno grupisanje)Prikupili smo materijal iz razli~itih fajlova,traè}i veze izme|u paganskog podzemlja,skinheadsa i nasilnih djela u kojima je u~estvo-vao Front. U materijalu su se nalazili intervjuisa zvani~nicima Fronta o skinheadsima, isje~ciiz publikacija Fronta, intervjui sa paganima oNacionalnom frontu itd. Ovaj spis je postaoosnova za poglavlje u knjizi gdje se detaljnoopisuje navedeni napad i koristi se za ra-zotkrivanje veza izme|u paganskog pod-zemlja, skinheadsa i Nacionalnog fronta.

Pregled: Ključni principi i alati koji sekoriste u procesu organizacije

1 Organizujte dokumente, isječke i drugimaterijal na takav način da odmah imatepristup konkretnim elementima.

2 Podacima dajte ime, pregledajte ih ipohranite čim stignu.

3 Napravite centralni fajl u kome su ma-terijali i pominjanja grupisani u jednomnizu.

4 Upotrijebite organizacijski proces daotkrijete pukotine u istrazi i elementekoje treba dodatno proučiti.

5 Uporedite podatke u određenim fa-jlovima sa podacima iz drugih fajlova takošto ćete ih pregledati i ponovo grupisati.

poglavlje 5





55 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

6

Pisanje istraživačkih pričaMARK LEE HUNTER



Tražimo ljude kao izvore.Dok prikupljamo podatke, organizujemo ih – da bismo ih lakše pregledali,

sastavili u priču i provjerili.Podatke slažemo po narativnom redosljedu i sastavljamo priču.

pisanje

P isanje istraživačke priče nije

isto kao pisanje vijesti. Već

smo govorili o tome da organi-

zacija ima ključnu ulogu, jer zahvaljujući

njoj posao istraživanja prerasta u dio

procesa pisanja. Kada dođe vrijeme da se

napiše konačna priča, potrebne su dru-

gačije vještine, koje obuhvataju drugačije

kreativne standarde od onih koji se ko-

riste u pisanju vijesti, dok se pravila nar-

ativa koriste na složenije načine. Reporter

mora da koristi snagu sredstava koja obil-

ježavaju beletristiku, istovremeno izbje-

gavajući da piše beletristiku. Konačno, u

tekst unosite svoje emotivno stanje, bili

vi toga svjesni ili ne.

Elementi stila

1. Molimo vas da prestanete biti nezan-

imljivi

Ve}inu nas su nau~ili da mislimo da je posaoreportera da naprosto iznese ~injenice i dadozvoli gledaocu da izvu~e zaklju~ke. în-jenice ne smiju biti obojene stavom ilimi{ljenjem reportera. Svaki druga~iji pristupne bi djelovao «ozbiljno».

Naravno, takav ton moè imati veliki efekatkada se koristi pravilno i svjesno. Ali ipak je~udno kada ~ujemo da reporteri ne treba dadozvole svojim strastima, karakteru i vrijednos-tima da se pojave u njihovom radu. Da bi sh-vatili zna~enje, gledaoci treba da otvore i svoja~ula. Oni na razli~ite na~ine moraju da osjeteuticaj onoga {to vide i ~uju ili ga ne}e razum-jeti. Istraìva~ki novinar koji im ne pruì ovumogu}nost }e jednostavno doìvjeti neuspjeh.

Ipak, istraìva~ki novinar tako|e mora dabude objektivan na specifi~an na~in: morada bude neutralan i pravi~an prema svim~injenicima u datoj situaciji. Ta neutralnostne zna~i, niti moè da zna~i, ravnodu{nostprema posljedicama odre|enih ~injenica, {tobi usre}ilo mnoge politi~are koji optuùju re-portere za nedostatak objektivnosti. Os-novna svrha istraìva~kog novinarstva jereforma, a èlja da se svijet reformi{e jesama po sebi individualna i subjektivna.

Objektivne ~injenice — ~injenice ~ije se pos-tojanje ne moè ozbiljno dovesti u pitanje,bez obzira ko ih posmatra — predstavljajusredstvo, a ne cilj ovog procesa. Gledaoci neèle i ne trebaju samo informacije. Oni traèi zna~enje, a to zna~enje neko mora kreirati.Dio zna~enja jeste u tome da je pri~a bitna ida je reporter to osjetio. Ukratko, ispri~ajtepri~u na na~in koji }e privu}i pa`nju i kojiima podr{ku u ~injenicama.

poglavlje 6





57 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 6

Ve}ina autora se previ{e brine oko stila. Mivjerujemo da je autenti~ni stil li~an i da pred-stavlja funkciju karaktera, te da }e se vre-menom prirodno pokazati. Va{ stil ne trebada nadja~a materijal, jer ako se to desi, ma-terijal }e se ~initi neva`nim. Zapamtite da sejednostavan stil lako moè u~initi sloènijim,ali da je komplikovan stil te{ko pojednos-taviti. Ne dozvolite da vas savladaju vlastitedosko~ice i osebujnost. Klju~ pisanjaistraìva~kih pri~a leì u ritmu, a previ{e stila}e ga usporiti.

2. Opasnost sumnje

Ve}inu reportera njihovi bogati i mo}niizvori tretiraju kao sluge ili budale. To jejedan od razloga za{to pojedini reporteri ne-maju vjeru u vlastitu vrijednost. Oni postajunovinari da bi mogli posje}ivati ljude za kojesmatraju da su zanimljiviji, aktivniji i va`nijiod njih samih.

Ovakvi stavovi su za istraìvanje fatalni, a~e{}i su nego {to mo`da mislite. Svake go-dine se me|u novinarima koje obu~avamna|e nekoliko njih koji prona|u sasvimdobru temu, obave odli~no istraìvanje, azatim iznevjere vlastita otkri}a. Otkriju nepri-jatnu istinu, ali dozvole izvoru koji je na do-broj poziciji da objasni da to ipak nije istina.Taj izvor na dobroj poziciji obi~no u svomtonu kombinuje mudrost i upozorenje i re-porter se nesvjesno pokori.

Naprimjer, poslu{ajte rije~i poznatog ljekarana kraju istraìvanja o medicinski prekinu-tim trudno}ama: «Ponekad nesigurnost moèpota}i parove da naprave izbor koji je prih-vatljiv za neke, a manje prihvatljiv zadruge.» Ljekar zvu~i veoma prijatno, ali ne-gira ~injenice koje su reporteri otkrili, a to jeda je medicinsko osoblje, a ne parovi,donosilo ove odluke o ìvotu i smrti. Daju}imu posljednju rije~, reporteri su potkopalivlastiti rad. Pazite se ovih trenutaka kadasumnjate u sebe.

Varijacija ove gre{ke jeste da reporter izvr{ièstok napad na svoju metu, a zatim uposljednjim redovima kaè ne{to u stilu: «Ali,

ipak on nije toliko lo{.» Ovo je izraz re-porterovog podsvjesnog straha i èlje zaodobravanjem. Ako ste otkrili istinu,ispri~ajte je. Oduprite se porivu da traìteodobravanje od izvora koji vam istovremeno~estitaju na inteligenciji i smatraju vas bu-dalom.

3. Budite strogi, ali ne i zlobni

Stres izazvan vo|enjem i okon~avanjemistraìvanja moè dovesti do zamora, frus-tracije i ljutnje, {to sve doprinosi opasnostida }e reporter koristiti uvredljiv, agresivanton. To je odbrambeni mehanizam, ali zagledaoce i ciljne aktere je to znak slabosti, teneiskrenosti ako vam budu sudili za klevetu.

Nemojte ozbiljne optu`be pokvariti sitni-~avim uvredama. Skupo }ete to platiti.Obavezno ponovo pro~itajte prve verzijepri~e, potraìte znakove bezrazlo`ne zlobe iizbacite ih.





58 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Učenje stila oddrugih: upotrebamodela

P red gotovo svakim problemom unarativnoj umjetnosti se većnašao i riješio ga neki genije, a

čak su i geniji uzimali određene tehnike imehanizme od nekog drugog. (Shake-speare je, naprimjer, posuđivao zaplete zasvoja djela od drugih dramskih pisaca i is-toričara.) I vi to možete raditi, bez obzirada li ste genije ili niste. Potraga za takvimmodelima treba da bude dio vašeg istraži-vanja, u istoj ravni kao potraga za infor-macijama.

Kada radite na projektu, prona|ite narativneumjetnike koji su se bavili sli~nim temama usvom radu i prou~avajte elemente koji vasnajvi{e zanimaju. Ovo je naro~ito va`nokada radimo na duìm narativima. Naprostone}ete imati vremena da se bavite informa-cijama i da izmi{ljate sve narativne meha-nizme koji su vam potrebni.

Naprimjer, prikaz sudskih postupaka zaistraìva~ke novinare predstavlja ogromanzadatak, zato {to su takvi procesi optere}enivelikom koli~inom nepravde. Problem kakoih u~initi zanimljivim je vje~an, a niko to nijerije{io bolje od Balzaca u Sjaju i bijedi kur-tizana. Drugi problem s kojim se istraìva~kinovinari stalno suo~avaju je kako da iza|una kraj sa velikim brojem likova, zato {to zarazliku od pisaca beletristike, reporter nemoè, u cilju postizanja narativne jednos-tavnosti, naprosto ubiti likove koji odvla~epa`nju. Engleski romanopisac AnthonyTrollepe je razvio narativnu strukturu koja sesastoji od scena u nizu i tako rije{io ovajproblem razdvajanjem popisa likova namanje jedinice. Rimski istori~ari kao {to suTacit i Suton su do visokog nivoa razvilipublicisti~ki akcioni narativ i politi~ki

portret. Sineast King Vidor je neumornoeksperimentisao s upotrebom ritmi~kih sred-stava u glumi, snimanju i reìji.

Koristite onu tradiciju koja je vama najblià.Izu~avajte svoju umjetnost, a ne samo svojzanat. Uzimajte {ta vam treba, a obaveznonavedite autora od kojeg ste ne{to uzeli.

poglavlje 6





59 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 6

Definisanje narativnestrukture:hronologija ili odiseja

I straživačke priče prevazilaze tipičnustrukturu informativnog teksta, ukome se naprosto iznosi «pet pi-

tanja» - ko, šta, kada, gdje i zašto. Istraži-vačka priča obuhvata ove elemente, ali upuno dubljem i širem obliku. Istraživačkapriča ima likove koji, pored funkcije imišljenja, imaju i motive, fizičke osobine,ličnu prošlost i druge osobine. Ona seodvija na mjestima koja imaju vlastitespecifične likove i prošlost. Pokazuje namprošlost u kojoj priča počinje, sadašnjostu kojoj se otkriva, te budućnost koja ćebiti rezultat njenog otkrića. Ukratko, onapredstavlja bogat narativ. Ako želite davaša priča bude uspješna, morate joj datistrukturu.

Postoje dva osnovna načina pravljenjastrukture bogatog narativa:

� U hronolo{koj strukturi, doga|aji seredaju vremenski, pri ~emu svaka uzastopnaradnja nagovje{tava mogu}nosti za radnjekoje slijede.

� U pikaresknoj strukturi, doga|aji se redajuprema mjestu, s kretanjem aktera u prostoru.Svaki dio moè funkcionisati zasebno, zato{to sadrì sve elemente koji su potrebni zastvaranje mini-narativa koji ima smisla.

Najbolji primjer koji znamo gdje se mogu vid-jeti klasi~ni primjeri ovih struktura je gr~ki pjes-nik Homer. U njegovom prikazu Trojanskograta, Ilijadi, doga|aji se iznose hronolo{kimredosljedom. U Odiseji, slijed doga|aja u vre-menu je manje vaàn od kretanje pri~e odjednog mjesta do drugog, pri ~emu svako odnjih ima odlu~uju}i uticaj na radnju.

Jedan od ova dva oblika je prikladan zavašu priču.

Izbor treba napraviti u skladu sa materi-jalom. U nekim pri~ama se prikazuje neu-moljivo odvijanje sudbine i te pri~e semoraju ispri~ati hronolo{ki. U drugima seprikazuje osje}aj za svijet koji je pun iz-nena|uju}ih mjesta, a na tim mjestima su silekoje smo prethodno zanemarili. Ovdje na-jbolje funkcioni{e pikareskna struktura.

Mi smo, naprimjer, koristili pikaresknu struk-turu kada smo pisali o Nacionalnom frontu,zato {to je to heterogen pokret sa sna`nimlokalnim korijenima. Da se ispostavilo da jeNacionalni front centralizovani buldoèr odpokreta, kako su ga predstavljali neki odnjegovih neprijatelja, hronolo{ki portret nje-govog razvoja bi bio prikladniiji.

Svaki oblik ima određene prednosti.

Pikareskna struktura vam omogu}ava daukaète na obim i razmjeru odre|enesituacije lak{e nego hronolo{ka struktura.Ali, hronologija je obi~no mnogo superi-ornija kao sredstvo za otkrivanje korijenadate situacije.

Izbjegavajte da uklapate materijal u unapri-jed zami{ljenu strukturu samo zato {to vamdjeluje «prirodnije». Michael Moore je u ovomsmislu, kao i u drugim, zanimljiv primjer.Njegov prirodni oblik je pikareskni, a u nje-govom tipi~nom narativu se prikazuje za-jedljivi stranac (Moore li~no) koji putuje krozneku ~udnu zemlju. Ovo u ve}ini njegovihfilmova sjajno funkcioni{e. Ali nefunkcioni{e u filmu «Fahrenheit 911», dje-limi~no zato {to on u ovom filmu poku{avada prodre u odnos izme|u porodice Bush iSaudijaca, a to prijateljstvo se jedino moglorazvijati tokom vremena.

Dopustite da vam materijal pokaè da lipredstavlja putovanje kroz vrijeme ili puto-vanje kroz prostor. Nakon {to donesete tuodluku, vi — ili da budemo precizniji, vi i va{kompjuter — moète zapo~eti s oblikovan-jem skice pri~e.





60 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Izgradnja i upletanjehronologije

P rema Aristotelovoj Poetici, nara-tivi imaju početak, sredinu i kraj.Ovo je jako korisno znati, ali to ne

rješava ključne probleme novinarskih nar-ativa.

Prvo, obi~no ne znamo gdje bi mogao bitikraj pri~e, ~ak ni kada smo spremni da jenapi{emo. Naprimjer, mo`da smo otkriliubicu, ali nismo mi ti koji odlu~uju da li }eon i}i u zatvor. [tavi{e, radimo za publiku~iji su prva preokupacija i o~ekivanje da imkaèmo ne{to {to je za njih va`no upravosada. Drugim rije~ima, manje ih zanima gdjepri~a po~inje nego njen kasniji razvoj.

Prema tome, u istraìva~kom narativu, ~estopo~injemo tamo gdje smo sada (u sada{njemtrenuku), zatim idemo natrag da pokaèmokako smo tu dospjeli (pro{lost pri~e), ondavra}amo pri~u u sada{njost (da bismoomogu}ili ~itaocu da apsorbuje pri~u), a nakraju kaèmo gdje ona ide nakon toga(eventualni budu}i rasplet).

Ovakva struktura – sadašnjost, prošlost,budućnost – odgovara na tri ključna pi-tanja na koja svaki gledalac želi da dobijeodgovor od reportera:

� Za{to bi mene bilo briga za ovu pri~u?

� Kako je do{lo do ovog stra{nog ili divnogdoga|aja?

� Da li }e se ikada zavr{iti? Kako?

înjenica da je ovo naj~e{}a narativna struk-tura koja se koristi u duìm novinarskim for-mama, te da je efikasna u ve}ini situacija,nimalo vas ne obavezuje da je koristite. Za-pravo, hronolo{ki princip je toliko efektanda kada se pravilno koristi, moè se ras-porediti kako god èlite. Naprimjer, mi smonapisali reportaù o slu~aju ubistva koja je

zapo~ela u budu}nosti: roditelji `rtve }e bitiprogonjeni na su|enju za zlo~in koji nisupo~inili. Pri~a se zatim premje{ta u pro{lostovog slu~aja i govori o tome kako je policijanovinarima davala izuzetno spekulativne in-formacije. Zavr{ava se u sada{njosti, osudomovog su|enja zasnovanog na mi{ljenju. Iobrnuto, moète zapo~eti pri~u tamo gdje jepo~ela, u pro{losti, a zatim odmah pre}i napitanje: «Kako bi se ovo moglo zavr{iti?» Aliu ve}ini slu~ajeva, sr` va{e pri~e }e bitiodgovor na pitanje: «Kako je do{lo do ovoga?»

Treba imati u vidu dvije bitne stvari kadapostavljate hronolo{ki redosljed materijala usvojoj skici.

� Prvo, zapo~nite s trenutkom koji }eprivu}i i zadràti pa`nju gledaoca, tj. sa na-jsna`nijom scenom koju imate. To moè bitineko ko pati u sada{njem trenutku. Moè tobiti i trenutak u pro{losti kada se ne{to zau-vijek promijenilo. A moè biti inepodno{ljiva budu}nost koja nam se pri-bliàva. [ta god da je, mora navesti gledaocada se zapita: «Kako se to desilo?»

� Drugo, molimo vas da gledaoca ne pre-bacujete stalno naprijed-nazad u vremenu.Da vozite automobil i da to uradite svojimputnicima, njima bi bilo muka. I va{emgledaocu }e biti muka. Ako odvedetegledaoca u pro{lost, ostanite tamo dovoljnodugo da kaète {ta se desilo, a zatim sevratite u sada{njost. Nemojte sko~iti iz 2008.u 1995. godinu, zatim u 2006, pa onda u1982... Neka hronolo{ko kretanje bude {todirektnije i jednostavnije. Izuzetak od ovogpravila zahtijeva pikaresknu strukturu: nara-tor pikareskne pri~e moè ~uti za istidoga|aj od nekoliko razli~itih ljudi, urazli~ito vrijeme i na razli~itom mjestu. Ima-jte ovo na umu kada birate svoju okvirnustrukturu.

poglavlje 6





61 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 6

Upotreba centralnogfajla

S jećate li se centralnog fajla – onogu kome se nalaze svi isječci izdokumenata, portreti, ideje i bil-

ješke? Sada ćete biti veoma sretni što stega napravili. Naročito ako, kao i mi, ne vo-lite da pokušavate da napravite skicuprije nego što počnete pisati.

1. Pravljenje skice uz pomoć centralnog fajla

� Prvo, otvorite centralni fajl i pro~itajte ga.

� Nakon toga, spasite jednu verziju koju}ete ure|ivati.

� Sada to ponovo pro~itajte.

Ovaj put, izbacite materijal koji ne}ete ko-ristiti.

� Pro~itajte do kraja jo{ jednom.Ovaj put, sijecite i prebacujte materijal premaredosljedu po kojem mislite da ga treba ko-ristiti, na hronolo{koj ili pikaresknoj osnovi.

� Ponavljajte prethodna dva koraka dokvam se ne bude ~inilo da imate materijal kojivam se najvi{e svi|a, spreman za upotrebu.

êstitam.Upravo ste napisali svoju prvu skicu. Sadamoète «pisati kroz dijelove fajla», pretvaraju}ibilje{ke i podatke u tekst. Jednostavno sekre}ite niz stranice fajla i prepravljajte dok toradite. Ne zaboravite da isje~ete i prebacitereference na dokumente u fusnote. To }e kas-nije u velikoj mjeri pojednostaviti provjeru~injenica i pregled pravnog aspekta pri~e.

2. Konstrukcija scena u nizu uz pomoćcentralnog fajla

Drugi pristup, ako vam se vi{e svi|apikareskna konstrukcija, jeste da pi{ete pod-

naslove za scene koje znate da }ete koristiti.Obavezno se pobrinite da:

� svaka scena daje klju~nu poentu kojava{u pri~u vodi naprijed.

� prelazi izme|u scena — razlozi za{toidemo s jednog mjesta na drugo — buduo~igledni.

Nakon toga, iz centralnog fajla isjecite i pre-bacite materijal koji odgovara svakoj sceni.Potvrdite ono {to znate: kakvo je mjesto, koje sve bio tamo, {ta su radili, {ta su govorili(dijalog), kako vi to znate. Ovo su elementikoji su vam potrebni za konstrukciju scene.

U sljede}em odlomku iz prave krivi~ne is-trage, dvoje svjedoka zlo~ina obavje{tavajusvog pretpostavljenog. Obratite pa`nju na tokako se koriste detalji da bi njihove optu`bebile uvjerljive kod provjere vjerodostojnostiklju~nog dokumenta:

«U{li su u kancelariju svog {efa, HubertaLandaisa, i predali mu katalog firmeChristie's. Firma je prodavala krijum~arenuMurillovu sliku, rekli su... Landais je upitao:'Imate li dokaze da je slika nedavno bila uFrancuskoj?' Laclotte je otvorio svoj spis i iz-vadio list papira, na kome je ne{to bilo otku-cano starom pisa}om ma{inom. Bio je toizvje{taj o Murillovoj slici, koji je napravljen ulaboratoriji muzeja Louvre, s potpisom biv{eglavne kustosice laboratorije MagdeleineHours, na dan 7. aprila 1975. godine.»

Ako ne posjedujete detaljan materijal za kon-strukciju svake scene, ili ako scene prirodnone slijede jedna drugu, niste spremni dapi{ete. U prvom slu~aju trebate jo{ istraìvati,a u drugom je potrebno da bolje shvatitesvoju pri~u.

3. Priča > činjenice

Klasi~na gre{ka u kompoziciji koju praveistraìva~ki novinari je da nas zatrpaju ~in-jenicama. Ova gre{ka nastaje zato {to re-porter nije u stanju da iza|e na kraj sakoli~inom materijala koji je prikupio ili zato{to èli da impresionira gledaoca svime {to





62 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

je otkrio. Postoje dvije osnovne tehnike zarje{avanje ovog problema.

� Posmatrajte činjenice kao detalje,a ne samo kao informacije. Obi~no mislimoda ne moèmo imati dovoljno informacija.Me|utim, lako se desi da imamo previ{e de-talja. Detalji treba da va{oj pri~i daju nu`nuboju i zna~enje. Dakle, iznesite samo detaljekoji privla~e pa`nju («ku}a je bila u poàru»)ili koji nude duboki uvid. Naprimjer, na~in nakoji je ukra{ena kancelarija zvani~nika, pred-meti kojima je okruèn, mogu gledaocuveoma brzo re}i {ta ta osoba smatra va`nim.Na{ kolega Nils Hanson ove detalje naziva«grumenima zlata» - sjajnim komadi}imadragocjenog metala koji isijavaju iz toka pri~e.

� Sa svakom novom činjenicom, promi-jenite scenu.To zna~i da se mora prikazati novi izvor,novo mjesto ili novo vrijeme. Ovi elementipostaju nosioci ~injenica.

Zapamtite:Činjenice ne govore priču.Priča govori činjenice.Ako se pri~a uru{ava pod teìnom ~injenica,reporter }e doìvjeti neuspjeh. Nemojte ko-ristiti nijednu ~injenicu koja ne osvjetljavazna~enje pri~e, ma kako vam se ona ina~e~inila zanimljivom.

Konkretne tehnikekomponovanja priče

1. «Srce priče», ili šta da uradite sa svojomhipotezom

Negdje pri vrhu pri~e, morate napisati odlo-mak koji nam govori su{tinu, sr` ili osnovupri~e (i kao posljedica toga, za{to jegledamo). Ako ste postavili i potvrdilihipotezu, ona u ve}ini slu~ajeva sluì kaosr`. Ako nemate taj odlomak, gledaocimo`da ne}e razumjeti gdje ih vodite i za{to.

Evo primjera «srca» nagra|ene pri~e:

«Socijalisti~ka vlada je 1992. godinepoku{ala da ograni~avanjem plata odvratipoliti~are od obna{anja nekoliko funkcija uisto vrijeme — {to predstavlja tipi~no fran-cusku osobinu izborne demokratije. Ali, zab-oravili su da propi{u {ta }e se desiti sa vi{komprihoda koje politi~ari nisu mogli uzeti. Na{aistraga pokazuje da je tokom sljede}edecenije, 45 miliona dolara tiho preba~enoiz dràve u dèpove politi~ara podjednako ina ljevici i na desnici.»

Neka «srce» ne bude duè od nekolikore~enica. Ako ne moète na tolikom pros-toru objasniti o ~emu se u pri~i radi, ni samije dobro ne razumijete.

2. Lice nepravde: personifikacija

Jedna od najstarijih tehnika u knjièvnosti jepersonifikacija situacije kroz odre|eni lik.Ova se tehnika vjerovatno previ{e koristi unovinarstvu, ali je i dalje prihvatljiva, i zagledaoce i za reportere koji poku{avaju daosjete emotivnu osnovu pri~e. Pokazivanje`rtve gledaocu moè biti snaàn na~in da onbrzo osjeti pri~u.

Varijacija ove tehnike je zapo~injanje od-lomka ili pri~e opisom mjesta. Ovo je film-ska tehnika: kre}emo se kroz okoli{ do srca

poglavlje 6





63 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 6

radnje. Ova tehnika nije efikasna ako mjestonema svoj karakter i ako nam ne kaète kojije zna~aj razli~itih osobina mjesta.

Ako koristite personifikaciju, pazite:

� da se va{ primjer zaista uklapa u pri~u.

Nemojte nam pokazati dramati~an slu~aj, azatim nam re}i da je pri~a o ne~emu dru-gom.

� da svaki primjer upotrijebite jednom, i todobro.

Ne vra}ajte se stalno iznova na isti slu~aj,osim ako je pri~a o tom jednom slu~aju.

Razmotrite sljede}i nagra|eni primjer, ukome majka pri~a {ta je njena k}erka proìv-jela, {to nam omogu}ava da vidimo tragedijuu pozadini — zakon koji nikada nije trebaobiti napisan.

«Bilo je trenutaka u kojima se Carol Castel-lano pitala da li bi njenoj k}erki bilo bolje daje mrtva.

Ro|ena 1984. godine nakon samo 23 sed-mice u utrobi, Serena Castellano je jedno odvi{e od ~etvrt miliona djece ometene urazvoju koji svoj ìvot duguju publicitetu, tj.Zakonu o bebi Doe iz 1982-84. godine,prema kojem je krivi~no djelo ako ljekari neurade sve {to mogu da odrè u ìvotu ~ak iprijevremeno ro|ene bebe s najmanjim{ansama za preìvljavanje. Ali vlasti koje suove bebe otrgnule od smrti su ih ostavileosaka}ene — a zatim su napustile i njih i nji-hove porodice.

'Kao i mnogi drugi u ovoj gotovo neprimjet-noj populaciji o kojoj se ne pi{e, samo neko-liko godina ranije Serena Castellano ne bipreìvjela u poro|ajnoj sali. Slijepoj odro|enja, o{te}enje mozga joj ne dozvoljavada govori i da `va}e, a plu}ne i stoma~neabnormalnosti su zahtijevale {est operacijau prvih osam mjeseci njenog ìvota, i to svebez anestezije.

«Da sam mogla znati kroz {ta prolaze (ek-stremno prijevremeno ro|ene) bebe, ne bih

èljela da moja beba pro|e kroz to,» rekla jeCarol Castellano, predsjednica i suos-niva~ica organizacije New Jersey Parents ofBlind Children. «Ja oboàvam svoju k}erku.Nikada ne bih poèljela da je nema. Ali da sepora|am prijevremeno, ne bih oti{la u bol-nicu. Ostala bih ku}i i pustila da prirodau~ini svoje.»

Obratite pa`nju na sljede}e u ovom od-lomku:

� Prizor Carol Castellano koja razmi{lja osudbini svoje k}erke pred gledaoca postavljasljede}e pitanje: Za{to bi bilo koja majka el-jela da je njeno dijete mrtvo?

� To nam omogu}ava da idemo direktnodo pasusa koji predstavlja srce pri~e i da ob-jasnimo ~itaocu za{to iznosimo ovu pri~u.

� U tre}em pasusu, gledaocima dajemo nekezaista uàsne detalje. Budite pa`ljivi: gledaocine mogu prihvatiti previ{e boli. Prema tome,kada se prebacimo na Carol Castellano, kojanam smireno govori {ta je saznala, pruàmogledaocu prednost njene te{ko ste~enemudrosti, ali mu pruàmo i predah odrazmi{ljanja o djetetu koje je toliko pretrpjelo.

3. Pazite da ne stavite sebe ispred žrtve.

Kada pi{u o `rtvama ili ih snimaju, reporterimogu figurativno ili bukvalno stati isprednjih, tjeraju}i ~itaoca da gleda njihov bijes ilitugu umjesto boli rtve. Ovo je gre{ka koju jelako napraviti. Tokom istrage o abortusima uFrancuskoj, neki od mojih studenata suprikazali enu ~iji je abortus bio no}na mora,a zatim su insistirali: «Ona i njen mu` supreìvjeli traumati~no iskustvo... [ok je ustu-pio mjesto nerazumijevanju za mladi par.»Primje}ujete li da je tuma~enje reportera iz-nenada prisutnije od patnje rtve? Nesvjesno,reporter izbjegava prizor boli. Ali gledalac }evidjeti reportera koji sebe smatra va`nijim od`rtve. Ako je neko u va{oj pri~i proìvio pat-nju, prikaìte njega, a ne sebe.

Ako i pri|ete naprijed, ostanite pored `rtve.Klasi~na uloga istraìva~kog novinarstva je





64 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

da brani one koji ne mogu da brane samisebe. To je bila i uloga Zole u J'accuse!, Nor-berta Zonge u Burkini Faso, kao i mnogihdrugih veoma brojnih da bismo ih pomenuli.Ako ste odabrali ovakvu ulogu, imate oprav-danje za prikazivanje svog karaktera i pris-ustva. Ali, budite pa`ljivi. Izgradnja vlastitogugleda ne donosi veliku slavu ako ne po-mognete u za{titi ugleda `rtve.

4. Dozvolite izvorima da govore

U novinarstvu se uzalud tro{i ogromnakoli~ina vremena na poku{aje da se kaène{to {to je izvor ve} savr{eno dobro rekao.To je {teta, jer ljudi koji su proìvjeli pri~unajbolje mogu o njoj govoriti, sa najvi{estrasti i izraàjnosti. Za{to biste poku{avalida napi{ete savr{enu re~enicu kada su onito ve} uradili za vas?

Najbolja metoda je utkati izjave izvora uvlastiti tekst kao da ste ih vi napisali,omogu}avaju}i im da unaprijede va{u pri~u.U sljede}em primjeru smo omogu}ili glasno-govorniku bolnice da zahvaljuju}i li~nojupu}enosti izrazi pogubnost i strahotu za-kona o bebi Doe:

«Pro{le godine, ljekari u bolnici Cedars Sinaiu Los Angelesu su spasili novoro|en~e koje jeimalo samo 13 unci (380 grama). Nakon{est mjeseci i milion dolara medicinskihtro{kova, novoro|en~e je otpu{teno iz bol-nice. Umrlo je dvije sedmice kasnije. 'Taporodica je imala sre}e, jer je imala osigu-ranje,' rekao je Charlie Lahaie, glasnogov-ornik Cedars Sinai. 'Moète li zamisliti daplatite ra~un od milion dolara, a da va{abeba uop{te ne preìvi?'»

U sljede}em odlomku smo naduga~ko citi-rali zvani~nika Nacionalnog fronta, koriste}izvu~ni snimak koji smo napravili kao diomaterijala o izvoru. (Generalno ne volimo dasnimamo, zato {to pisanje transkripta idesporo. Ali u ovom slu~aju smo napraviliizuzetak zato {to u Nacionalnom frontuoboàvaju da tuè za klevetu, a snimak jedokaz da su ispravno citirani.) Informativnavrijednost odlomka je prakti~no nikakva, jer

~ovjek pri~a gluposti. Ali vaàn je njegovmentalni sklop, a nismo ga mogli pokazatibez kori{tenja cijelog odlomka. Kada je kn-jiga objavljena, ovo je prvi isje~ak koji je pre-nio jedan ~asopis.

«U ovoj vlasti i u njenim stra`njim uli~icamapostoje ljudi koji bi trebali biti u zatvoru zbogpedofilije. ûjete li me? ûjete li me? Moètere}i da vam je Roger Holeindre to rekao!Moète navesti vrijeme. Mislim da je petnaestdo pet. ÛJETE LI ME? Neku no} sam ba{ gov-orio, 'Treba da objesimo sve ove nitkove,' ajedna gospo|a u prostoriji je kazala: 'Ah,gospodine Holeindre, to nije lijepo, za{toèlite da ih objesite?' A ja sam odgovorio:'Da, gospo|o, znate li {ta je to pedofilija?''Ah, ne, ne znam.' 'Pa to su ljudi koji koristesvoj poloàj... DA SILUJU MALU DJECUSTARU TRI, ÊTIRI ILI PET GODINA!' 'Oh,trebamo ih objesiti!' 'Tako je, gospo|o!'»

Zapamtite: Ljudi ne ele da od vas ~uju samo~injenice. @ele da saznaju karakter, ton iboju izvora koje }ete im predstaviti. Dijalogje najbolje sredstvo za preno{enje ovih ele-menata. Skratite ga na odgovaraju}u duìnui da biste postigli odgovaraju}i efekat, aliupotrijebite sve {to vam treba.

5. Osnove uređivanja

U novinarstvu je ure|ivanje umjetnost pravl-jenja pri~e boljom nego {to je bila. Najmanje{to dobar vanjski urednik treba da uradi jesteda bude u stanju da predloì materijal kojioboga}uje va{u pri~u, te da takti~no predloìkako se ono {to je napisano moè pobolj{ati.Ali prije nego {to se uklju~i bilo ko drugi,ure|ivanje treba da bude kontinuirani proces.Steknite naviku da oblikujete svoj tekst svakiput kada ga otvorite, koriste}i preciznije rije~ii fraze. Obavezno pohranite posljednju verz-iju pod druga~ijim imenom fajla (naprimjer,stavite i datum ili broj verzije) da ne bisteneprestano gubili ili zaturali materijal.

a. Tri kriterija uređivanja

Ure|ivanje treba da sluì da va{ rad budejasniji i da ima vi{e ritma. Sljede}i kriteriji

poglavlje 6





65 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 6

vam pomaù da uo~ite te kvalitete. Dobroure|ena pri~a treba da ispunjava tri osnovnakriterija:

� Da li ima smisla?Drugim rije~ima, da li se svi detalji slaù? Dali su sve protivrje~nosti koje su se pojavile udokazima razrije{ene?

� Da li je potpuna?Da li ste dali odgovor na sva pitanja koja sepostavljaju u pri~i? Da li su izvori za svakucitiranu ~injenicu odgovaraju}i?

� Da li se kre}e naprijed?Ako pri~a usporava ili se vra}a nazad,izgubi}ete gledaoca.

Najbolji na~in da provjerite da li su ovi kri-teriji ispunjeni jeste da pregledate pri~u dabiste vidjeli ima li nerazumljivih trenutaka,kada bi se gledalac mogao zapitati o ~emuto govorite. Evo naj~e{}ih razloga za 'nara-tivnu maglu', kao i brzih rje{enja:

� Odlomak je napisan iz unutra{nje per-spektive, uz kori{tenje stru~nog ilibirokratskog jezika. Treba da bude jednos-tavniji, a manje stru~an.

� Re~enice su preduge.Duge re~enice rastavite na dijelove. Alipazite: previ{e re~enica ima isti efekat us-poravanja kao i veoma duge re~enice.

� Pasusi su predugi.Kada se promijeni osoba, mjesto ili ideja,treba zapo~eti novi pasus.

b. Dobra priča je kao voz

^vrsto se kre}e ka svojoj destinaciji. Moèusporiti da primi jo{ putnika ili da vamomogu}i da obratite pa`nju na naro~itoveli~anstven okoli{, ali se ne smije zaustaviti.Dakle, dok pi{ete i ure|ujete, fokusirajte sena ritam pri~e. Gledalac mora da osjeti kakoga prenosite od jednog odlomka do drugog.Ako toga nema, pri~a ne funkcioni{e. Nemo-jte mijenjati ~itavu strukturu. Otkrijte u kojimodlomcima postoji problem i izbacite ili do-dajte materijal da ih u~inite efikasnijim.

c. Ponovo pišite samo kada je to nužno.

Ako naprijed navedene tehnike ne osigu-ravaju potpunost i smisao pri~e i njeno kre-tanje ~vrstim ritmom, morate ponovo dapi{ete — ne samo da izmijenite rije~ ili dvije,ve} da ponovo pravite strukturu i da ponovosastavljate pri~u. Poku{ajte da otkrijete kojiodlomci funkcioni{u i da njih ne dirate. Um-jesto toga, usmjerite pa`nju na mjesta gdjeje ne{to pogre{no u pri~i. Odlomci koji nefunkcioni{u naj~e{}e treba da budu kom-paktniji. Odaberite najsna`nije elemente kojeèlite da prenesete i sastavljajte tekst okonjih, ostavljaju}i ostalo po strani.

d. Tri načina za rješavanje 95% problemau pisanju:

Izbacujte, izbacujte i izbacujte.

Najlak{i i obi~no najbolji na~in ure|ivanjaproblemati~nog odlomka je da ga izbacite.Ako poku{ate da ponovo napi{ete odlomakvi{e od tri puta, nastavak rada na njemu jevjerovatno gubitak vremena i treba dakrenete dalje. U Hemingwayovom romanuZa kim zvona zvone ima jedan odlomak kojije on ponovo pisao 60 puta i jo{ uvijek nezvu~i kako treba. Ako Hemingway nijeuspio u tome, ne}ete ni vi. Dakle izbacujte.

e. Neka vas prepreke u pisanju opomenušta nije dobro

Ako se odlomak ne moè napisati kakotreba, ili vi ne razumijete {ta poku{avate dakaète ili to ni ne vrijedi re}i. Obi~no je ovodrugo u pitanju. Ali, ako je isuvi{e va`no dabiste ga izbacili, odvojite vrijeme da razmis-lite {ta stvarno poku{avate da kaète. To jepravi posao pisanja i u tim trenucima va{apri~a postaje dublja i ja~a.

f. Koliko priča treba da bude duga?

Prije 30 godina, u SAD-u je bilo uobi~ajenoda ~asopisi objavljuju pri~e duìne do 7000rije~i. Danas ~asopisi i novine rijetko ob-javljuju pri~e, ~ak i istrage, ~ija duìna prelazi





66 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

2500 rije~i. Trì{te video i filmskih istraìvanjasada tako|e zahtijeva kra}e formate.

Jedno rje{enje ove situacija je da prihvatiteograni~enost prostora u cilju objavljivanjapri~e — ili ponekad zato {to saèta ili skra}enaverzija ima ve}i u~inak od originalne i lak{eje ~itati ili gledati. (U ve}ini medija imaprevi{e nepotrebnog.) Drugo rje{enje je dapredloìte alternative prostom izbacivanju. Uistoriji novinarstva postoji nekoliko strategijaobjavljivanja koje mogu pove}ati u~inak dugepri~e, kao i njenu korist za javnost i za medij:

� SerijalizacijaPišite je ili uređujte kao seriju.Umjesto jedne duge pri~e, napi{ite nekolikokra}ih. Za medij je lak{e da je tako objavi.Lak{e je i efikasnije je i promovirati, jer svakinastavak u seriji }e privu}i pa`nju na ostaledijelove. Pored toga, medij moè ponovood{tampati seriju u cjelini.

� Multipliciranje pričeObjavite priču u različitim medijima.Novina mo`da ima prostora za samo jednuverziju pri~e. Ali, mo`da web stranica moèprihvatiti duù verziju. Obavezno zadrìteprava na razli~ite verzije svoje pri~e i dis-tribuirajte je {to {ire u razli~itim medijima.

� BrendiranjeUspostavite dominaciju kroz redovno po-javljivanje.Koliko prostora vam je zaista potrebno? Ve-liki broj istraìva~kih pri~a je pre{iroko i pre-duga~ko napisan. êsto sadrè materijal zavi{e od jedne pri~e, o razli~itim stranamapo~etne hipoteze. Umjesto objavljivanjajedne pri~e s velikim odjekom, razmislite daredovno objavljujete povezane pri~e — uduìm razmacima nego u slu~aju serije, aline tako dugim da javnost zaboravi na temui na va{u upu}enost. Ovo je jedan na~in iz-gradnje vlastitog novinarskog brenda, te iz-gradnje brenda medijske ku}e.

6. Iskušenje kraja

Narativna umjetnost zahtijeva zadovol-javaju}i zavr{etak — ali naàlost novinari ne-

maju pravo da ga izmisle. Umjesto kraja,moramo napisati zavr{ni odlomak. Razlika jebitna. Kraj rje{ava sve tajne narativa. Zavr{niodlomak naprosto ozna~ava mjesto gdje nar-ativ prestaje da se kre}e naprijed.

S jedne strane, morate paziti da se odupreteisku{enju da svojoj pri~i date kona~norje{enje kada ono ne postoji. S druge strane,morate ukazati na to kako bi to rje{enjemoglo izgledati. To ne mora biti dugo. Al-bert Londresov briljantan kriti~ki prikaz fran-cuske ka`njeni~ke kolonije u Gvajanizavr{ava rije~ima: «Ja sam zavr{io. Vladamora da po~ne.»

Obavijestite ~itaoca ako neko ima ideju {tatreba uraditi. Moète izloìti vlastite ideje, jerako ste pravilno proveli istragu, postali stestru~njak na tu temu. Moète se prisjetitionih koji su rije{ili sli~ne probleme i ukazatina one koji imaju odgovornost da ih sadarije{e. Trik koji ~esto pali je da omogu}iteizvoru, nekome ko je doìvio pri~u, da kaèposljednju rije~.

Drugi trik je da, dok istraùjete, svjesnobiljeìte trenutke koji mogu posluìti kaozavr{etak. Evo jednog nagra|enog primjera,koji smo napisali kada smo istraìvali skandals kontaminiranom krvi u Francuskoj. Sastojise od izjave izvora u kombinaciji sa opisommjesta gdje se to dogodilo, brutalne ironi~nemisli koja nam je pala na pamet dok smopravili bilje{ke («i `rtve su nekada imalevlastitu djecu»), te kona~ne ogor~ene osude.

«Da li ljekari trebaju da budu bolji od nas os-talih? Za{to kriviti ovoga, naprimjer? Kada suga na su|enju pitali za{to naprosto nije pod-nio ostavku i osudio ono {to se doga|a, on jerekao: 'Imam djecu koju moram daizdràvam.' Iza njega se nalazila sudnicapuna ljudi koji su nekada imali vlastitu djecu.Njihovi sinovi su sada mrtvi, zato {to su ih iz-dali ljudi kao {to je ovaj ~ovjek — i drugi, ~ijaimena mo`da nikada ne}emo saznati.»

Bez obzira da li govorite vi ili neko govori zavas, morate biti sigurni da je posljednja rije~istinita. Mnoge istrage sabotira njihov autor uposljednim redovima, zato {to autor ne èli

poglavlje 6





67 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 6

da ~uje {ta pri~a govori ili {to se podsvjesnoboji da to kaè. Ponovi}emo dva naj~e{}aslu~aja: sabotaù moè napraviti autor akokaè ne{to kao: «Pa mo`da na{a meta i nijetako lo{a osoba.» To iz vas govori strah, jerèlite da vam ta osoba oprosti. (Kao {to jerekao veliki psihoanaliti~ar Erich Fromm,neki ljudi su se divili Hitleru zato {to jemanje poniènje diviti se takvom ~ovjekunego priznati da vas uàsava.) Ili iz vas moèprogovoriti sumnja u sebe kada citirateveoma mudru i uglednu osobu koja kaè:«@ivot je pun problema, ali ih mi koji imamodobru volju i visok dru{tveni poloàj sverje{avamo za vas.» Naàlost, upravo stenapisali cijelu pri~u koja govori suprotno.

Prihvatite istinu o onome {to ste otkrili. To jeteè nego {to mislite i to je ono {to va{posao ~ini velikim. Ako vam je va{ rad daopravo da na kraju date svoj sud, u~inite to.Neka bude odmjeren, neka bude pravi~an ineka bude u granicama onoga {to znate daje apsolutno istinito. Ali nemojte ni negirationo {to ste dokazali da je istina.





68 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

7

Kontrola kvaliteta: Tehnike i etičnostNILS HANSON, MARK LEE HUNTER, PIA THORDSEN I DREW SULLIVAN




spojili u priču i provjerili.Podatke slažemo po narativnom redosljedu i sastavljamo priču.

Vršimo kontrolu kvaliteta da bismo bili sigurni da je priča tačna.

kontrola

poglavlje 7

I stražili ste priču, organizovali ste

je i napisali. Bravo, ali sada prov-

jerimo da li smo to uradili kako

treba prije nego što ode u javnost. Za to je

potrebna kontrola kvaliteta ili, stručnim

jezikom kazano, «provjera činjenica».

Šta je to provjeračinjenica?

Š irom svijeta, vodeći istraživački tim-ovi imaju nekoga – urednika, ili čakstalno zaposlenog kontrolora čin-

jenica – čiji je posao da rukovodi procesomprovjeravanja da li je istraživanje savršenoizvedeno i ukomponovano. Taj zadatakobuhvata četiri glavne komponente:

� Prva je da budete sigurni da zapravo gov-orite istinitu pri~u — ne samo pri~u u kojoj jesvaka ~injenica istinita, ve} pri~u u kojoj se~injenice poklapaju i vode ka jednoj ve}ojistini. Ako neko drugo obja{njenje ima vi{esmisla od va{eg, ne{to nije u redu.

� Zatim potvr|ujete da znate ko je izvor zasvaku ~injeni~nu tvrdnju u pri~i.

� U procesu provjere izvora, pronalazite iispravljate gre{ke u ~injenicama koje stenaveli.

� U isto vrijeme, iz pri~e uklanjate emo-cionalnu buku, odnosno neopravdana zrncauvrede, agresivnosti ili neprijateljstva koji suna{li put u va{ narativ kada ste bili umorni,frustrirani ili upla{eni.

Ponavljamo: Priča mora da bude tačna,morate da izbacite ili promijenite či-njenice koje nisu tačne i morate se po-brinuti da ton vaše priče bude opravdan.

Na{a je prijateljica Ariel Hart, vrhunski kon-trolor ~injenica u listu Columbia JournalismReview, rekla sljede}e: «Nikada nisam prov-jeravala pri~u koja nije imala nijednugre{ku, bila ona duga pet stranica ili dva pa-susa.» Zatim je dodala:

«Istini za volju, neke od 'gre{aka' kojepronalazim su stvar tuma~enja i autori





70 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

obi~no pristanu da ih promijene. Me|utim,gotovo svi tekstovi sadrè gre{ke o objek-tivnim stvarima koje se ti~u ~injenica:donekle druga~ija godina; stari podaci;pogre{an pravopis; na{iroko objavljivane in-formacije preuzete iz sekundarnih izvora,ali pogre{ne. I, naravno, '~injenice' izvu~eneiz autorove mentalne arhive. Gre{ke se ~estopojave kada autor kaè: 'Ne morate to daprovjeravate, ja znam da je to ta~no.'»

I vi }ete praviti gre{ke. Svi ih prave. Ponekadje to na~in na koji ne{to kaète, a ponekadsu{tina onoga {to govorite. U svakom slu~aju,to je problem. Pametni ljudi te gre{ke ispravl-jaju, a amateri se nadaju da ih niko ne}e prim-ijetiti. Naàlost, neko uvijek primijeti, a to jeobi~no neko ko vam nije prijatelj. Ako nistespremni da priznate i ispravite svoje gre{ke, ada pri tome zadrìte dobro raspoloènje,promijenite svoj stav ili promijenite profesiju.

Veoma je mogu}e da niko u va{em medijunije ranije provjeravao ta~nost ~injenica upri~i, te da niko nikada nije provjeravao up-ravo jednu od va{ih pri~a. Dakle, evo kakoto funkcioni{e:

� Potrebno vam je najmanje dvoje ljudi —autor, te bilo koja osoba koja provjeravapri~u. Svako od njih ima svoj primjerak pri~e.

� Pogledajte cijelu pri~u da biste stekli ukupnusliku. Da li je pristrasna ili pravi~na? Imate liosje}aj da ne{to nedostaje? Ko bi mogao, ili {tabi moglo, da ponudi druga~iju sliku?

� Zatim pregledajte cijelu pri~u, ~injenicupo ~injenicu, red po red. Kontrolor — ured-nik, kolega, pravnik ili samo sposoban pri-jatelj — za svaku ~injenicu postavlja pitanje:«Kako to znate?»

� Autor navodi izvor. Ako je izvor doku-ment, obje osobe pregledaju dokument dabi bili sigurni da je pravilno citiran. Ako jeizvor intervju, pregledaju bilje{ke sa inter-vjua ili preslu{aju snimke ili trake.

� Ako nema izvora, autor ga mora prona}i.Ako ne moè prona}i izvor, taj odlomak semora izbaciti.

� Kontrolor naro~ito dovodi u pitanje au-torovo tuma~enje motiva, ciljeva i misli nje-gove mete. Op}enito govore}i, ovaj materijaltreba da bude izba~en. Me|utim, ako pos-toji dokumentacija koja potvr|uje da je tozaista tako — naprimjer pisma ili dnevnicikoji dokumentuju mentalno stanje te osobeu odre|enom trenutku — onda se moè os-taviti.

Kao {to moète vidjeti, ovaj proces nije kom-plikovan. Kako je opisan, moè djelovatimalo zamorno. Vjerujte nam, sve je samo nezamoran, jer s napretkom procesa, pri~apostaje sve stvarnija, a njen efekat opipljiviji.Obavljanje ovog procesa je tako|e manjezamorno od poku{aja da se odbranite, usudnici ili u bilo kom drugom prostoru, odoptu`bi da niste znali o ~emu govorite.

poglavlje 7





71 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 7

Provjera vlastiteetičnosti

Ne zloupotrebljavajte moć uvrede

Zdrav razum nam govori da izbacimo neo-pravdano neprijateljstvo i agresivnost: os-tavljanje takve buke u pri~i pove}ava pravnirizik i moè razbjesniti ili poniziti va{u metudo te mjere da reaguje nasilno. Naravno,novinari se ~esto podsmijavaju svojimmetama ili ih vrije|aju. Jedno je ako se tou~ini u uvodniku, jer je uvodnik, na krajukrajeva, mi{ljenje, a svako ima mi{ljenje. Aliposljedice su puno stra{nije kada se to kom-binuje sa istraìva~kim otkri}ima.

Reporteri treba da budu veoma, veomapa`ljivi da ovu mo} ne zloupotrijebe. Akoistraìvanje dovede do ozbiljnih optu`bi pro-tiv nekoga, generalno nije potrebno tomedodati i li~nu uvredu.

U ve}ini slu~ajeva koje smo vidjeli, reporteripo~nu da vrije|aju kada su umorni iliupla{eni. Umor proizvodi sindrom 'bori seili bjeì' koji se povezuje sa fiziologijomstresa, a proizvodi ga i agresivnost, stvarnaili umi{ljena, od strane vas ili va{e mete. Nebudite naivni da se to vama ne moè desiti:moè i ho}e. Budno pazite na ovu opasnost.Pobrinite se da ono {to stavite u pri~u buderezultat svjesnih odluka.

Dajte meti pravo na odgovor

Nikada, ba{ nikada nemojte napasti nekoga upri~i, a da mu ne pruìte priliku da odgovorina va{e dokaze. Mo`da }e vam ponuditi ap-surdno obja{njenje. Citirajte ga. Mo`da }eodbiti da da bilo kakav komentar. Recitegledaocu da je ta osoba odlu~ila da ne odgov-ori, bez sugerisanja krivice. Niko nemaobavezu da razgovara sa novinarima i odbijanjeda to u~ini nije znak krivice. (I obrnuto, nemo-jte pretpostaviti samo zato {to neko eli da raz-govara sa vama, da je u osnovi iskren i dobar.)

Savjetujemo vam da rano i ~esto u istrazikontaktirate neprijateljski raspoloène izvorei mete, osim ako nemate razlog (izuzevstraha) da mislite da }ete biti u opasnostizbog toga. Najva`niji razlog za ovu strategijujeste da, kada ta osoba objasni svojestanovi{te, ~esto se desi da vam hipoteza iz-nenada djeluje potpuno pogre{na. Ovo senama de{avalo i ponekad bi bileupropa{tene sedmice ili mjeseci rada.

Procedura za poštivanje izvora

Na {vedskoj televiziji SVT, {ef istraìva~kogodjela Nils Hanson traì od svojih reporterada koriste sljede}u proceduru da bi bili sig-urni da je kritika opravdana:

� Prvo, pregledajte pri~u i ozna~ite svakukritiku osobe, organizacije ili preduze}a.

� Da li je kritikovana strana obavije{tena osvakoj kritici? Ako nije, u~inite to, osim akonemate veoma jak razlog da to ne uradite(naprimjer, ako }ete biti uhap{eni ili ubijeni).

� Da li je kritikovana strana odgovorila nasve kritike? Ako nije, ne{to nije u redu. Tajmaterijal je trebalo ranije prikupiti.

� Da li je reporter dokumentovao svojepoku{aje da dobije odgovor/reakciju? Pon-avljamo, ovaj materijal prikupljajte usput zavrijeme rada.

� Da li je kritikovanoj strani data razumnakoli~ina vremena da odgovori? [to je va{epitanje sloènije, to druga strana ima pravona vi{e vremena.

� Da li prava osoba odgovara na kritike?Za~udili biste se koliko se ~esto reporterzadovolji razgovorom sa sekretaricom ili do-marom koji su se slu~ajno javili na telefon,ali koji nemaju pojma o ~emu reporter pita.

� Da li je kritkovana strana dobila priliku daizloì svoje argumente na najbolji na~in? Akonije, gazite njena prava i, {to je podjednakova`no, mo`da propu{tate vaàn dio pri~e.

� Da li smo ispunili eventualne razumne za-htjeve osobe s kojom pravimo intervju da je





72 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

unaprijed obavijestimo na koji }e na~in njenaizjava biti objavljena? Razumno je da izvorzatraì da bude obavije{ten o svim citatimakoji }e biti kori{teni u pri~i i da mu sedozvoli da ih ispravi da bi bili ta~ni (ali ne ida ukloni priznanje ili informacije). Nijerazumno ako izvor zatraì da vidi cijelu pri~u.Nikada nemojte izvoru dati to pravo, osim uveoma rijetkim slu~ajevima kada se pri~a vrtioko tog izvora, a tema je toliko sloèna sastru~nog stanovi{ta da je izvor opravdanozabrinut da }ete pogrije{iti bez njegovog di-rektnog u~e{}a. (Ovo se, naprimjer, odnosina odre|ene nau~ne teme.)

Procedura za opasne izvore

Drew Sullivan, koji je izvanredno radio napra}enju organizovanog kriminala u isto~nojEvropi, sastavio je spisak procedura kojetreba po{tovati kada se razgovara sa gang-sterima. Ove procedure podjednako imajusmisla u slu~aju kontakta sa neprijateljskiraspoloènim izvorima u bilo kojoj istrazi:

� Razgovarajte na telefon ili se sastanite najavnom mjestu;

� Nemojte im davati li~ne podatke (kao {toje ime ili zanimanje va{e djevojke, gdje stero|eni itd);

� Budite profesionalni. Nemojte biti li~ni,prijateljski raspoloèni, dosjetljivi, nemojteda flertujete, niti da budete smije{ni ili ma~o.Ne pokazujte strah;

� Obavezno im dajte na~in da stupe s vamau vezu da bi dali svoj komentar nakon {toobjavite pri~u (ali nikada, nikada nemojtedati svoju li~nu adresu!);

� Obezbijedite podr{ku. Povedite drugogreportera da prati va{ susret i nosite brojevekoje moète nazvati i dati im signal akone{to krene naopako.

Najva`nije od svega gore navedenog, pona{em mi{ljenju, jeste da ne pokaète strah.Strah drugim akterima pokazuje da niste sig-urni u ono {to radite ili da vam nedostajesamopouzdanje. To je i signal da ste opasni,

zato {to upla{ene ìvotinje i ljudi postajunepredvidivi: podjednako lako mogu napastikao i pobje}i.

Strah je, naravno, prirodan kada ste u pris-ustvu opasnosti. Ponavljamo: jedan od na~inada se suo~ite s njim jeste da ovaj osje}aj sma-trate pojavom koju moète zabiljeìti zadaljnu analizu. Time objektivizirate svojeemocije, {to vam omogu}ava da zauzmeteodre|enu distancu u odnosu na njih.

Transparentni pristup

Dobitnica Pulitzerove nagrade Deborah Nel-son predlaè pristup sli~an Sullivanovom, alijo{ transparentniji i proaktivniji. Ona u svakojfazi istrage obavje{tava svakog novog akterau pri~i {ta radi i {ta je otkrila, a zauzvrat traìod njih da komentari{u svako otkri}e. Onaje koristila ovaj pristup u pri~i o policajcu kojije tokom cijele svoje karijere za sobom os-tavljao trag destrukcije. S obzirom na to daga je kontaktirala i traìla komentar za svakielement, kada mu je pro~itala kona~anizvje{taj prije objavljivanja, on je rekao: «Toje odli~na pri~a. Upravo tako se osje}am.»

Neki ~itaoci ovog priru~nika }e se usprotiv-iti da je nemogu}e biti direktan i iskren savlastima i drugim mo}nim metama u njihovojzemlji, pogotovo sa kriminalcima. «Kakomoèmo nazvati da potvrdimo citate prijeobjavljivanja? Izvori }e negirati da su ikadai{ta rekli! Ili }e poku{ati da zaustave pri~uprije nego {to se uop{te objavi!» Vi poznajatesituaciju na svom terenu bolje od nas.

Me|utim, prema na{em iskustvu, novinariimaju vi{e uticaja u ovakvim situacijama nego{to misle. Naro~ito ako se pona{ate kao daimate pravo i sposobnost da radite na trans-parentan na~in, mnogi izvori }e vam pov-jerovati. Isto tako, ako ste pona{ate hrabro,drugi }e manje primje}ivati va{e strahove.

Koji god pristup da odaberete nakon {to stedobro razmislili, treba da budete sigurni daje to pravi pristup. Va{i izvori }e biti svjesniva{eg samopouzdanja, odnosno nedostatkasamopouzdanja.

poglavlje 7





73 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 7

Upotreba centralnogfajla u provjeri činjenica

U 5. poglavlju smo vidjeli kako vamkreiranje centralnog fajla, iligrupe fajlova koji pokrivaju ra-

zličite vidove istraživanja, može pomoćida organizujete podatke i da ih pratite.Taj posao će vas upravo sada učinitiveoma omiljenim kod advokata i kon-trolora činjenica.

Ako ste pravilno napravili centralni fajl, tre-bali biste da u njemu imate izvor za svaku~injenicu u svojoj pri~i. U pri~u ne morateda stavite sve izvore. Me|utim, moète, a uosjetljivim slu~ajevima morate, da poredatedokumentaciju o izvorima po redosljedu koji}e vam olak{ati provjeru.

Centralni fajl }e vam, ako ste ga pravilnonapravili, re}i gdje se materijal nalazi, jer stezabiljeìli izvor za svaku ~injenicu u fajlu.Napravite novu kopiju svakog dokumentakoji ste upotrijebili i sloìte dokumente poredosljedu kori{tenja. To je nu`no za kon-trolora ~injenica, ali i za vas. Na ovaj }etena~in brè pronalaziti materijale nego da ihtraìte u centralnom fajlu, zato {to tamo uvi-jek ima dokumenata koje niste citirali u pri~i.

Nemojte se smijati, ali najlak{i na~in koji miznamo za obavljanje ovog postupka jeste dapripremite verziju pri~e s fusnotama,navode}i izvore u njima. Za ovo je potrebnomalo vremena, ali svi }e na kraju u{tedjetivrijeme i brige. Zbog toga stavljanje fusnotaitekako vrijedi truda u pri~ama gdje o~eku-jete od meta da uzvrate udarac.

Ako koristite ovu tehniku, nemojte u fusnotesamo kopirati i premje{tati opise izvora izsvog centralnog fajla. Mnogo je pametnije da,svaki put kada citirate izvor, odvojite trenu-tak da provjerite {ta ste o njemu napisali.

Provjerite da ga niste neta~no prepri~ali,saèli ili citirali. To se stalno doga|a, a ako seneko bude àlio na pri~u, zbog ove malegre{ke }ete djelovati nepa`ljivi.

Postoji nekoliko trikova koji posao biljeènjafusnota i dokumentovanja ~ine manjesloènim. Ako je izvor na internet stranici, ufusnotu moète staviti njen URL. (Savjetu-jemo da prije objavljivanja pri~e u~itatestranice koje bi vam mogle zatrebati kaodokumentarni dokaz, jer je veoma lako izmi-jeniti web stranicu, a ako se to dogodi,moète izgubiti dokaze. List InternationalHerald Tribune je mudro u~itao cijelu webstranicu posve}enu meti svoje istrage prijenjenog objavljivanja. Na dan kada je pri~aobjavljena, web stranica je ukinuta.) Tako|emoète u~itati dokumente na neku webstranicu i poslati link kontroloru ~injenica iliih moète sprìti na CD.

Pazite da svi elektronski mediji koje eventu-alno koristite budu sigurni. Jedan na{ prijateljje pravio odli~nu pri~u o multinacionalnojkompaniji i koristio je web stranicu kao cen-tralno mjesto za ~uvanje dokumenata. Jedanod njegovih reportera je pre{ao da radi zadrugi medij i oni su mu oplja~kali web stran-icu. Nemojte dozvoliti da se to vama desi.





74 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Predvidljivi psihološki efektiprovjere činjenica

P roces provjere činjenica utiče nasvakoga ko učestvuje u njemu, ajedino pitanje je na koji način.

Efekti mogu biti protivrječni, ali neće nes-tati sami od sebe.

Prvo, pregledanje podataka radi potvr|ivanjatvrdnji }e u vama ponovo oìvjeti emocijekoje ste osje}ali dok ste ih prikupljali. Akoste tada bili ljuti, upla{eni ili depresivni, os-jeti}ete odjek tih osje}aja. Jo{ ve}e iznena|enjeje da biste mogli osjetiti saàljenje premametama svoje istrage. Ono {to se obi~no krijeiza tog konkretnog osje}aja je strah.

Pametno je zabiljeìti ove osje}aje. Kao i zavrijeme pripreme pri~e, zapisivanje emocija}e ih pretvoriti u materijal kojim moète ma-nipulisati i kontrolisati ga. Ponekad se ono{to napi{ete u ovakvim trenucima moèiskoristiti u pri~i. Gotovo je sigurno da }eteu odre|enoj fazi ovog procesa osje}ati, ili }evas drugi navesti da osje}ate, da ste ne{topogre{no razumjeli. Ova instinktivna zabrin-utost moè imati vi{e razloga, a nisu sviopravdani.

Zaista je mogu}e da ste napravili su{tinskugre{ku i najbolje rje{enje u tom slu~aju jeda ponovo provjerite taj element u svomradu. Me|utim, mogu}e je i da ste zaistaotkrili istinu, ali vam je ona toliko odbojnaili su njeni efekti toliko zastra{uju}i daradije ne biste da vjerujete u nju. (Kada jeAnne-Marie Casteret otkrila da funkcionerina visokim dràvnim poloàjima u Fran-cuskoj prodaju krvne proizvode zaraèneAIDS-om, na trenutak se zapitala da li jeizgubila razum.)

I u ovom slu~aju je najbolje rje{enje daponovo pa`ljivo pregledate podatke. Ako

podaci pokazuju da je svijet tu`nije i ru`nijemjesto nego {to ste ikada mislili da jemogu}e, moète se utje{iti ~injenicom da biva{a pri~a to mogla promijeniti. Ako stenapravili gre{ku, priznajte je {to je prijemogu}e — idealno bi bilo ~im shvatite za{toje do gre{ke do{lo. To saznanje vam moèpomo}i da prona|ete druge gre{ke.

Imajte u vidu da se mnoge gre{ke de{avajuzato {to mozak prirodno poku{ava da pop-uni praznine u pri~i naga|anjem. (Jedna odColumbovih klju~nih tehnika je da ponudiosumnji~enima da u~ine upravo to.) Sasvimje mogu}e da je va{ mozak izveo ovaj trikdok ste vodili istragu. To se de{ava kadasebi kaète: «Ne znam ta~no {ta se desilo, alimora da je to bilo ovako.» Obi~no je ono {tose zaista dogodilo interesantnije. Kaìte~itaocu da naga|ate ili priznajte da ne znate.Ako ne{to ne znate, ne moète pogrije{itiako to kaète; time }ete u~vrstiti njegovopovjerenje u ono {to znate.

Kona~no, autor i kontrolor ~injenica }e ozlo-voljiti jedan drugog. Rade posao pod velikimpritiskom u kome su ulozi visoki, a ljudi odtoga obi~no ne postaju ljubazniji. Ovo imaozbiljne posljedice, tako da treba ozbiljnoshvatiti i njegove uzroke i rje{enja.

Autoru se moè ~initi da svako osporavanjenjegovih ~injenica i tuma~enja predstavlja iz-daju. S druge strane, mogao bi manje ili vi{esvjesno osjetiti da njegova prva publika, tj.kontrolor, ne moè da vjeruje ili odbija davjeruje pri~i. Ili autor moè toliko trudauloìti u pri~u da sve shvata li~no. Ove emo-cije se mogu iznijeti i rje{avati direktno. Sdruge strane, kontrolor moè biti zabrinut daje reporter bio nepa`ljiv u svom poslu ili daga previ{e obuzimaju emocije i da ne eli dapobolj{a svoj rad.

Ovaj sukob je neizbjeàn, ali moè biti punogori ako obje strane ne daju sve od sebe danaprave najbolju mogu}u pri~u. Ako jednaod njih, ili obje, iz razloga ega, straha ilili~nog neprijateljstva, nema povjerenja da }ese druga strana truditi da postigne taj cilj, netreba da rade zajedno.

poglavlje 7





75 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 7

Prema tome, nu`no je da reporter napo~etku istraìva~kog projekta zna ko }eprovjeravati ~injenice u pri~i i kako }e njihdvoje sara|ivati. Ne ostavljajte ovaj odnos zaposljednji trenutak. Ako ne{to krenenaopako, cijeli projekat moè biti up-ropa{ten.





76 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

8

Objavite!MARK LEE HUNTER




spojili u priču i provjerili.Podatke slažemo po narativnom redosljedu i sastavljamo priču.

Vršimo kontrolu kvaliteta da bismo bili sigurni da je priča tačna.Objavljujemo priču, promoviramo je i branimo.

U ložili ste mnogo vremena i energije da napravite važnu priču i da je

dokažete. Sada ćete je objaviti tako da proizvede što više buke.

Zašto? Zato da bi se nešto što ne treba da se nastavi okončalo ili promijenilo.

Možda ćete u tom procesu morati da branite svoj rad u javnosti (već smo gov-

orili o tome kako da se pripremite za odbranu svog rada na sudu.) Bez obzira

da li ćete ga braniti, morate ga promovirati.

Zašto? Zato što izolovani reporter uvijek gubi. U najboljem slučaju će ga ig-

norisati i njegov rad neće imati efekta. U najgorem slučaju će biti kažnjen. U

studijama kao što je The Journalism of Outrage, najboljem djelu za koje

znamo o tome kako postići rezultate u istraživačkom novinarstvu, naglašava

se važnost koalicija i saveznika za uspjeh istraživačkih projekata.

Štaviše, istraživanje zahtijeva veće ulaganje vremena, novca i energije od

konvencionalnog novinarstva. Izuzetno je lakomisleno ne poduzeti korake da

se osigura optimalan povrat tog ulaganja. Medij će u najmanju ruku steći veći

prestiž i veliko poštovanje svog istraživačkog rada, te će biti poznatiji u

javnosti. Ovo pokazuje činjenica da je medij koji svojim gledaocima nudi

nezavisan sadržaj bogat informacijama profitabilniji od medija koji to ne rade.

Pobrinite se da vaši gledaoci razumiju vrijednost onoga što dobiju.

A sada slijede minimalni koraci koje treba poduzeti prilikom objavljivanja,

odbrane i promoviranja.

Objavljivanje

P obrinite se da priča bude dobroopremljena. Redaktori koji ne-maju iskustva sa istraživanjima

mogu uništiti efekat vaše priče ako izbacepogrešne činjenice. Budite spremni da seborite za ono što je važno, te da priznateono što nije važno.

Pobrinite se da priča bude pravilno ilus-trovana. Lo{a ili nikakva grafika ili slike }eoteàti razumijevanje pri~e i u~initi je manjeprivla~nom.

Pobrinite se da priča bude pravilno na-javljena kroz naslove.

Nemojte dozvoliti uredniku da napi{e naslovu kome se va{ rad pogre{no predstavlja ili senajavljuje ne{to {to se ne nalazi u pri~i.

Borite se da za svoju pri~u dobijete maksi-malnu pa`nju i najbolji plasman.

Odbrana u javnojsferi

O bavijestite glavne prijateljskeizvore u svojoj priči kada će onaizaći i pobrinite se da dobiju

kopije ili linkove da je mogu pokazati svo-jim prijateljima. Uradite istu stvar saposlanicima u parlamentu i drugim poli-tičkim ličnostima kojih se ta tema tiče.

Malo prije objavljivanja ({to zna~i ne tolikoblizu da bi va{a pri~a mogla biti ukradena),pobrinite se da kolege u medijima ili nevla-dine organizacije dobiju pri~u i klju~nedokumente koji su u njoj citirani. Oni samine}e mo}i nabaviti ove dokumente u takokratkom roku, a oklijeva}e da citiraju va{aotkri}a bez dokaza.

Dogovorite razgovore o pri~i na javnim fo-rumima (u drugim medijima, na fakultetima,u udruènjima gra|ana itd).

O~ekujte protivnapade svojih protivnika, naosnovu njihovih dotada{njih zvani~nih reak-cija (koje }e vjerovatno ponoviti) ipripremite nove pri~e kojima razarate nji-hovu odbranu. Anne-Marie Casteret je s ve-likim uspjehom koristila ovu tehniku u aferis kontaminiranom krvi.

poglavlje 8





79 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

poglavlje 8

Promoviranje

P ripremite saopštenje za štampu opriči, u kojem u nekoliko rečenicapredstavljate glavna otkrića. Po-

šaljite ga na mnoge adrese kada pričaizađe.

Razmislite da pri~u objavite zajedni~ki samedijskom ku}om koja vam ne predstavljakonkurenciju, u inostranstvu ili u drugommedijskom sektoru (kao {to je {tampa, akovi radite za radio i obratno).

Obavijestite internet forume i odgovaraju}egrupe gra|ana o pri~i nakon objavljivanja.

Za kraj

B ez obzira da li će se vaša priča po-javiti u velikom ili malom mediju,pobrinite se da je primijete ljudi

za koje je ona važna. I ako ne postignetenikakav drugi rezultat, oni će osjećati daje nekom stalo do njihove priče.

Odvojite vrijeme da uživate u reakcijamana svoj rad. Poslušajte kritike i iskoristiteih. Neki ljudi će se prema vama ponašatikao prema zvijezdi i to je u redu, sve doknastavljate da učite od ljudi koji vas takone tretiraju.

Ako trebate da radite na nečemu drugom,uradite to. Možda ćete željeti da promi-jenite teren ili sektor. Možda ćete željetida proučavate nešto što funkcioniše, um-jesto nečega što ne funkcioniše. Zapami-tite da ćete sa svakim istraživanjempostajati snažniji.

Šta god uradili, ponesite svoje metode sasobom i uspjećete. Mi to znamo, jer smoto već prošli.

Dobro došli i mnogo sreće!





80 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Odabrana bibliografija

Ako vam je stalo do istraìva~kog novinarstva, nastavite da ga prou~avate! Izvori na ovojstrani su tek po~etak. Gotovo svi su na engleskom jeziku, me|unarodnom jeziku ove profe-sije. Posvetite vrijeme sticanju radnog znanja tog jezika i prou~avanju de{avanja u ovoj oblasti.

poglavlje 8

81 Istr

aživ

anje

ute

mel

jeno

na

prič

i:Pr

iruč

nik

za is

traž

ivač

ke n

ovin

are

Knjige

LEONARD DOWNIE, JR.

The New Muckrakers.

New Republic Books, 1976.

Knjiga koju je neposredno nakon afere Wa-tergate napisao glavni ~ovjek u WashingtonPostu, u kojoj su predstavljeni duh i akteriovog klju~nog doga|aja.

BRANT HOUSTON

Computer-assisted reporting: A PracticalGuide.

St. Martin’s Press, 1996.

Najbolji priru~nik o upotrebi podataka uistraìvanjima.

BRANT HOUSTON, LEN BRUZZESE,STEVE WEINBERG

The Investigative Reporter’s Handbook: AGuide to Documents, Databases and Tech-niques.

Bedford/St. Martin’s, 4. izdanje (2002).

Najnovije izdanje priru~nika Istraìva~kih re-portera i urednika, te najbolji vodi~ kojisadrì mnoge napredne tehnike.

MARK HUNTER

Le Journalisme d’investigation en France etaux Etats-Unis.

Presses universitaires de France, coll;

Que sais-je?, 1997.

U ovoj knjiìci se poredi evolucija istraìva~kognovinarstva na dva veoma razli~ita mjesta.Sadrì detaljne analize nekoliko klju~nihistraga. Za ~itaoce na francuskom jeziku.

GAVIN McFADYEN

Investigative Journalism.

2. izdanje. T&F Books, 2009.

Priru~nik koji je napisao veoma iskusanistraìva~ki novinar na televiziji i osniva~ or-ganizacije London Centre for InvestigativeJournalism.

DAVID L. PROTESS, FAY LOMAX COOK,JACK C. DOPPELT, AND JAMES S. ET-TEMA

The Journalism of Outrage: Investigative Re-porting and Agenda-Building in America.

New York: The Guilford Press, 1991.

Ovo je mo`da najbolja studija koja je ikadanapisana o tome kako se u istraìva~kom no-vinarstvu postiù rezultati i korisna je i izvanSAD-a. Nau~na preciznost, novinarski uvid.

PAUL CRISTIAN RADU

Follow the Money: A Digital Guide for Tra-cking Corruption.

International Center for Journalists

Romanian Centre for Investigative Journa-lism, 2008.

Besplatno u~itavanje:

http://www.icfj.org/Resources/Followthe-Money/tabid/1170/Default.aspx.

Ovaj inovatorski priru~nik vam govori gdjemoète na}i podatke o preduze}ima u brojnimzemljama i obja{njava istra iva~ke tehnike.

TOM WOLFE

The New Journalism.

London: Pan, 1975.

U uvodu u ovu klasi~nu antologiju odli~nihtekstova se mnogo govori o odnosima s iz-vorima prilikom iscrpnog izvje{tavanja. Samitekstovi mnogo govore o tome kako nara-tivna tehnika uti~e na rezultat. Ova knjiga sene bavi istraìvanjima, ali je va`na za svakognovinara kome je stalo do ove vje{tine.

Web stranice

http://www.arij.net

Kada je, uz pomo} nevladine organizacijeInternational Media Support, formirana or-ganizacija Arab Reporters for InvestigativeJournalism, postojala je sumnja da li }e onauspjeti bilo {ta da postigne. Radovi koji senalaze u arhivi na njenoj web stranici doka-zuju da je uspjela. Vode}a organizacija zaistraìva~ko novinarstvo u svojoj regiji i glo-balni akter.

http://www.cin.ba/Home.aspx

Stranica Centra za istraìva~ko novinarstvou Bosni i Hercegovini, kojeg je osnovaoDrew Sullivan. CIN je formirao Program zaizvje{tavanje o kriminalu i korupciji, kojimoè sluìti kao model u ovoj oblasti.

http://old.crji.org/e_index.htm

U trenutku pisanja ovog priru~nika, do-stupna je jedino «stara» verzija stranice orga-nizacije Centre for Investigative Journalism izRumunije i jo{ uvijek je vrijedi posjetiti. Onapokazuje {ta grupa ambicioznih i pametnihmladih reportera moè uraditi u te{kim uslo-vima. Nastavite da ih pratite.

http://www.centerforinvestigativereporting.org

Jedna od prvih i najboljih nezavisnih organi-zacija za istraìva~ko izvje{tavanje u dobaposlije afere Watergate, sa sjedi{tem u Oa-klandu u Californiji, i sa dugom istorijom pri-jelomnih pri~a.

http://www.fairreporters.org

Web stranica organizacije Forum for AfricanInvestigative Reporters nudi materijale iusluge podr{ke prilago|ene Africi.

http://www.globalinvestigativejournalism.org

Po~etna stranica mreè Global InvestigativeJournalism Network, krovne grupeistraìva~kih reportera iz 50-ak zemalja.Njeni kongresi koji se odràvaju svakih {estmjeseci su veliki doga|aji. Web stranica setrenutno rekonstrui{e i sadràva}e bespla-tne savjete i druge prezentacije sa konferen-cija. GIJN je i sponzor mailing liste«Global-L», na koju se zaista vrijedi prijaviti.

http://www.ire.org

Po~etna stranica prve i najve}e svjetske or-ganizacije za ljude kao {to smo mi, Investi-gative Reporters and Editors Inc. Klju~niresursi od velikog interesa za trenere, odno-sno ogromna arhiva savjeta i tekstova o hi-ljadama tema, dostupni su uz pla}anja~lanarine.

http://markleehunter.free.fr

Ova stranica sadrì tekstove i izvode izknjiga koji su citirani u ovom priru~niku i kojisu napisani koriste}i metode u ovompriru~niku.

http://www.publicintegrity.org

Center for Public Integrity je jedna od naj-starijih i najuticajnijih institucija u ovoj oblastikoje finansira neka fondacija. Njeni globalniizvje{taji postavljaju standarde. Nije nimaloslu~ajno da je ovaj centar formirao i daupravlja mreòm International Consortiumof Investigative Journalists.

http://www.i-scoop.org

Danska organizacija SCOOP podràva tre-ninge i projekte iz istraìva~kog novinarstva{irom Evrope (naro~ito na istoku). Vode jeljudi koji su se na visokom nivou baviliistraìva~kim radom.