Priručnik o E-učenju Za Polaznike

Projekt je sufinancirala Europska unija iz

Europskog socijalnog fonda

Lead Partner Partner Partner Partner Partner Associates The project is co-founded by European Union 'The European Union is made up of 27 Member States who have decided to gradually link together them know-how, resources and destinies. Together, during a period of enlargement of 50 years, they have built a zone of stability, democracy and sustainable development whilst maintaining cultural diversity, tolerance and individual freedoms. The European Union is committed to sharing its achievements and its values with countries and peoples beyond its borders'. The European Commission is the EU's executive body.

This Project is implemented by

Business school Varazdin

The open university of

ibenik


Bjelovar


Obris

Ivora-Information

Technology school

Croatian Chamber of Agriculture,

Croatian Employment

Service Regional Offices

Varazdin, Bjelovar,

ibenik,Poega

Sectors education

model

Sektorski edukacijski

model

PRIRUNIK

O MOBILNOM I E-UENJU

ZA POLAZNIKE

Varadin, svibanj 2014.

Za potrebe Projekta SEM financiranog od Europske unije izradila: Renata Duvnjak

PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________

Stranica 2 od 20

SADRAJ

1. UVOD U MOBILNO I E-UENJE ................................................................................................................ 3

2. TO JE E-UENJE? .................................................................................................................................... 4

3. KOMPONENTE SUSTAVA E-UENJA ......................................................................................................... 6

4. ALATI ZA E-UENJE ................................................................................................................................. 7

4.1. LMS .................................................................................................................................................... 7

4.2. LCMS .................................................................................................................................................. 8

5. PREDNOSTI I NEDOSTACI E-UENJA ........................................................................................................ 8

5.1. PREDNOSTI ......................................................................................................................................... 8

5.2. NEDOSTACI ....................................................................................................................................... 10

6. RAD SUSTAVA ZA E-UENJA .................................................................................................................. 11

7. KORITENI LITERATURNI I DRUGI IZVORI .............................................................................................. 20


Stranica 3 od 20

1. Uvod u mobilno i e-uenje

Elektroniko uenje (e-uenje ili engleski elektronic learning odnosno e-learning) danas

sve ee susreemo u praktinoj primjeni. Osim osnovne upotrebe multimedije i

Interneta u sklopu svakodnevnog formalnog obrazovanja, danas se putem sustava e-uenja

omoguava i organizacija raznih konferencija, e-learning akademija, online obrazovanja

zaposlenika u tvrtkama i razliitih teajeva.

Dananje doba modernih tehnologija i globalizacije donosi brze promjene u svim

aspektima ljudskog ivota. Svakodnevno se stvaraju nove informacije, a opi razvoj

zahtijeva nova znanja i vjetine. Javlja se potreba za to brim, pravovremenim

obrazovanjem, koje e istovremeno biti otvoreno i iroko dostupno. E-uenjem moe se

obnoviti ili utvrditi odnosno stei odreena znanja. Kad govorimo o svakodnevici

mogunosti su toliko razliite i sveobuhvatne da ih se jednostavno ne moe opisati npr.

moete vidjeti kako ispei odreeni kola, kako se naminkati, kako napraviti odreenu

frizuru, kako popraviti neki ureaj i slino. No to ne znai da ete odmah i nauiti i uspjeti

odraditi tako jednostavno kao to je to prikazano na Internetu, ali uvijek postoji

mogunost da opet pogledate i vidite u emu je problem ili greka.

S obzirom da se u novije vrijeme e-uenju sve ee pristupa i s mobilnog ureaja

pojavio se i pojam mobilno uenje, koji se razlikuje od samog e-uenja samo po

pristupu, te emo u nastavku prirunika koristit pojam e-uenje mislei i na mobilno

uenje.

Poetak obrazovanja na daljinu na sveuilinoj razini dogodio se u SAD-u krajem 19.

stoljea, kad je pokrenuto vie inicijativa za obrazovanje putem dopisnih studija.()

Raunalna tehnologija omoguila je interaktivno pouavanje u obrazovanju na daljinu

koje je voeno posebno dizajniranim obrazovnim softverom (engl. courseware), a prvi

takvi sustavi pojavili su se priblino 1960. godine ()


Stranica 4 od 20

Poseban napredak u koritenju raunala za obrazovanje omoguila je tehnologija

multimedijalnog CD-ROM-a, a svojevrsna tehnoloka i pedagoka revolucija u

obrazovanju na daljinu nastupila je s razvojem World Wide Weba.1

Neke od poznatijih stranica:

Nacionalni portal za uenje na daljinu Nikola Tesla kole.hr

Srce

CARnet

e-lektira

e-dnevnik

2. to je e-uenje?

koritenje multimedije i Interneta u svrhu poboljanja kvalitete uenja

omoguavanjem pristupa udaljenim izvorima i uslugama i omoguavanjem

suradnje i komunikacije na daljinu

izvoenje obrazovnog procesa uz pomo informacijske i komunikacijske

tehnologije (IKT)

visokokvalitetni proces obrazovanja u kojem nastavnici i studenti aktivno

surauju s ciljem postizanja zadanih obrazovnih ciljeva, pri emu intenzivno

koriste informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za stvaranje prilagodljivog

virtualnog okruenja u kojem razvijaju i koriste multimedijalne interaktivne

obrazovne materijale, ostvaruju meusobnu komunikaciju i suradnju, polaznici

(uenici, studenti)) izvravaju pojedinane ili grupne zadatke i projekte, te

provode kontinuiranu samoprovjeru i provjeru znanja

uenje koje se odvija preko raunala

1Referalni centar za metodiku i komunikaciju obrazovanja

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/naslovnica/zastomet/pov


Stranica 5 od 20

Osim spremnosti poslovne organizacije za e-uenje potrebna je tehnologija, ljudski

resursi, novac i organizacijska kultura bez kojih nije mogue realizirati e-uenje.

Dananji oblici e-uenja obuhvaaju razliite aspekte koritenja IKT-a u obrazovanju, pa

ovisno o intenzitetu i nainu koritenja IKT-a razlikujemo sljedee oblike e-uenja:

klasina nastava nastava u uionici

nastava uz pomo IKT-a tehnologija u slubi poboljanja klasine nastave

hibridna ili mjeovita nastava kombinacija nastave u uionici i nastave uz

pomo tehnologija

online nastava nastava uz pomo IKT-a (ICT) u potpunosti organizirana na

daljinu


Stranica 6 od 20

3. Komponente sustava e-uenja

Komponente sustava e-uenja:

Komponenta za ostvarivanje komunikacije posredstvom raunala ovaj nain

raunalnog posredovanja doputa polazniku (ueniku) i nastavniku meusobnu

komunikaciju i to i privatnu i javnu kao i komunikaciju u prethodno definiranim

grupama

Navigacijski alati alati za kretanje unutar definiranog nastavnog sadraja. Uz

pomo ovih programskih alata omoguena je organizacija nastavnih sadraja na

WWW prostoru u vidu sadrajnih modula i lekcija. Nastavni sadraji zajedno s

programskim alatom omoguuju polaznicima sagledavanje potpune strukture i

svih pojedinosti koje je nastavnik oblikovao i namijenio polazniku za uenje i

pouavanje.

Komponenta za upravljanje teajem u tradicionalnom razredu ovo predstavlja

nastavnikov nadzor uenika i njegovog postignua. Kod e-uenja potrebno je

ostvariti podrku i privatnost pristupa razliitim vrstama sudionika (kao to su

uenici, polaznici, nastavnici)

Komponenta za mjerenje postignua testiranje znanja uenika obino se

odvija putem online kvizova s mogunostima dobivanja ocjene odmah nakon

ispunjavanja. Ocjena obino ukljuuje broj bodova i neki pisani komentar, a

pitanja u kvizu su obino sastavljena po predlocima. Ti predloci imaju neku od

sljedeih formi: da - ne odgovori, odgovori viestrukog izbora, nadopunjavanje

jedne ili vie rijei koje nedostaju i slino.

Autorski alati predstavljaju okruenje nastavnih sadraja, oblikovanje lista za

voenje rasprava i slino. Ipak, nemaju svi sustavi e-uenja autorske alate, te se po

tome meusobno razlikuju.


Stranica 7 od 20

4. Alati za e-uenje

Postoji vie definicija alata za e-uenje, a ovo su neke od njih:

Programi i podaci koriteni u treningu temeljenom na raunalu

Software dizajniran za edukacijske primjene

4.1. LMS

Sustav za upravljanje uenjem (eng. LMS learning managment system) je program

koji automatizira administriranje obrazovnih dogaaja. ini ga komplet standardiziranih

komponenti za uenje koje omoguuju centralizirano okruje uenja pomou raunala

koje pokriva registraciju korisnika (uenika, polaznika, nastavnika ), praenje

uenikovog napretka, davanje materijala te omoguuje provjeru znanja, brine se o

sigurnosti podataka, a administratorima omoguuje definiranje razina pristupa za svakog

pojedinog korisnika. Sustav prati sve polaznike unutar predvienog vremena, omoguava

komunikaciju po sistemu: one to one, one to all, all to all, prua uvid u podatke prijanjih

nastava i iskustva polaznika iz drugih grupa.

Uenik (polaznik) sustavu pristupa sa svog raunala i ukljuuje se u proces nastave kada

mu to odgovara, odabire modul za uenje i pristupa nastavnom sadraju. Cijeli proces je

kontroliran od strane LMS-a, koji u bazu podataka biljei vrijeme pristupa pojedinom

modulu, uspjenost u svladavanju gradiva, rezultate provjera te je na taj nain mogua

analiza i prezentacija tih podataka. Ovime se osigurava kvalitetna povratna informacija

kako ueniku tako i nastavniku, te omoguava uvid u dijelove gradiva na koje se uenici

vraaju, odnosno koje gradivo tee usvajaju.

LMS se sastoji od nekoliko modula koje je po namjeni mogue grupirati na tri razine:

osnovna: prijava, autorizacija, dodjela prava, statistika

sadrajna: upravljanje sadrajem, praenje, testovi

uenje i komunikacije: lekcije, novosti, forum, e-mail


Stranica 8 od 20

4.2. LCMS

LCMS (eng. learning content managment system) je sustav za kreiranje, pohranjivanje,

sastavljanje i isporuku sadraja e-uenja u obliku obrazovnih objekata. Novost

LCMS-a u odnosu na LMS je aplikacija za automatizirani proces izrade sadraja

opskrbljujui autore predlocima pomou kojih mogu razviti cijeli teaj na temelju

postojeih objekata u repozitoriju2, kreiranjem novih objekata ili kombinacijom obaju

principa to uvelike ubrzava dugotrajan razvoj sadraja.

5. Prednosti i nedostaci e-uenja

Iako su mnogi jo skeptini prema takvim nainima uenja, svjetski trendovi pokazuju

prednosti ovog naina uenja te se sve vie ljudi odluuje na njih. Kada je rije o

obrazovanju u Republici Hrvatskoj, veina ljudi se obrazuje kroz osnovne i srednje kole

te fakultete odnosno dravni obrazovni sustav.

5.1. Prednosti

Prednosti e-uenja su brojne. esto takvi teajevi omoguuj polaznicima nadoknaivanje

gradiva koje su zbog obveza propustili, to je, u pravilu najvei problem kod standardnih

teajeva.

Neke od najbitnijih prednosti koje pridonose sve veoj popularnosti e-uenja su:

uklanjanje geografskih i vremenskih ogranienja, olakan pristup sadrajima za uenje te

neposredno povezivanje polaznika teajeva za e-uenje. To je velika prednost, naroito, za

polaznike obrazovanja odraslih koji su zaposleni i imaju obitelji, a eljni su novih znanja.

Polaznicima se, jednostavno, omoguuje da ue vlastitim tempom, na mjestu i u vrijeme

koje im odgovara.

2 Koncept iz nadzora inaica koji se odnosi na podatkovnu strukturu koja je obino pohranjena na posluitelju, a

sadri meu ostalima: skup datoteka i direktorija, povijesni zapis promjena i dr.


Stranica 9 od 20

Danas, polaznici imaju sve bolju razinu informatike pismenosti te ele da veina

nastavnih materijala bude dostupna putem weba kako bi najnovijim informacijama

pristupali onda kada to ele, te ispisivali samo onaj materijal koji trebaju. Uz uenje na

nain koji im najvie odgovara, korisnike se potie na uenje s multimedijskim sadrajima

te vjebu znanja kroz koritenje brojnih audio, video, tekstualnih, slikovnih i

multimedijskih materijala.

Online komunikacija je za veinu polaznika u dananje vrijeme uobiajena te se preporua

njeno intenzivno koritenje s obzirom da se ovaj oblik komunikacije vrlo jednostavno

odvija u sustavima za e-uenje.

Prednosti u natuknicama:

vea kreativnost nastavnika

mobilnost i fleksibilnost nastavnika i polaznika u smislu vremena i prostora

personalizaciju polaznici mogu samostalno odluiti o slijedu i ritmu uenja

veu dostupnost materijala za uenje

nove komunikacijske kanale za suradnju nastavnika i polaznika

nove modele procjene znanja: kvizovi za samoprocjenu, procjena pomou raunala

i slino, a koji ine procjenu znanja integralnim dijelom procesa uenja

podrku promjenama, partnerstvima i transformaciji procesa uenja

uteda vremena, jednostavna evaluacija, trenutna povratna informacija,

neposredno praenje napretka pri online procjeni znanja

e-uionica otvorena je 24 sata dnevno.


Stranica 10 od 20

5.2. Nedostaci

Stav ustanove u kojoj su zaposleni nastavnici je bitan kao potpora za koritenje i uvoenje

novih tehnologija, pa tako u sluaju kada nastavnik nema potporu od strane ustanove

preputen je samom sebi i svojem entuzijazmu, to zna dovesti do sluajeva na

jednostavno odustanu jer se njihov trud i rad ne vrednuje, pa se vraaju starom nainu

pouavanja.

Neki od nedostataka:

e-uenje zahtijeva od korisnika odreena znanja i vjetine

oprema na kojoj se izvodi e-uenje nije stopostotno pouzdana

samostalnost u uenju donosi i veu odgovornost polaznicima (uenicima)

problemi s autorskim pravima na sadraje odreenih teajeva

tehnika podrka, koja kota, a mora se stalno razvijati u skladu s razvojem

tehnologije kojom se koristi.


Stranica 11 od 20

6. Rad sustava za e-uenja

Sustav za e-uenje (u naem sluaju Elfi Editor) u osnovi je web aplikacija kojoj korisnici

pristupaju putem web preglednika na svojim raunalima. Korisnici mogu pristupati

sustavu za e-uenje s bilo kojeg raunala ako imaju pristup Internetu. Sustav se instalira

na server koji se nalazi u koli i omoguuje kreiranje teajeva za e-uenje koji postaju

mjesto za postavljanje i dijeljenje materijala, online diskusije, rjeavanje kvizova, predaju

zadaa i drugo.

ELFI E-Learning for Individuals

ELFI je moderniji sustav hibridne komunikacije i uenja prilagoen svim generacijama.

Sustav su izradili programeri iz partnerske ustanove IVORA kola informatike Varadin

za potrebe projekta SEM financiranog iz Europske unije.

ELFI nudi polaznicima najmoderniji i najkvalitetniji pristup uenju.

Prvi korak je skidanje ELFI Playera sa domene: www.obrazovanje-odraslih.eu/elfiplayer

Ikona Elfi Player je ikona za pokretanje naeg programa za e-uenje.


Stranica 12 od 20

Dvostrukim klikom na ikonu Elfi Player otvara se prozor za prijavu korisnika gdje

su za nastavak rada potrebni CLC broj i Va datum roenja.

CLC Broj Vam dodjeljuje Administrator, a za dodatnu provjeru upisujete svoj

datum roenja zatim kliknete na ikonu:

.

Kod prvog otvaranja sustav mora odraditi preuzimanje te e Vam se otvoriti ovaj prozor koji treba ostaviti da odradi traje malo due


Stranica 13 od 20

U vrijeme preuzimanja otvoren je i prozor s uputama, te je dobro da ih proitate kako bi znali to Vam je initi ako se pojavi bilo kakav problem:

Dvostrukim klikom na Elfi Player preko mobitela Upute o koritenju svakako proitati


Stranica 14 od 20

Kad je preuzimanje gotovo otvorit e se prozor gdje treba kliknuti na kako bi se pojavio program koji ste upisali.


Stranica 15 od 20

Otvorit e se materijali za uenje svaki polaznik moe pristupiti samo programu koji je upisao:

Pritiskom na tipku F1 otvorit e Vam se Upute za upravljanje materijalima, te je preporuka da ih svakako proitate


Stranica 16 od 20

U desnom donjem uglu moe se upisati rije koju elimo pretraiti unutar materijala

Npr. ako upiemo rije simptomi i kliknemo desno na povealo bit e oznaena sva poglavlja u kojima se spominju simptomi.


Stranica 17 od 20

Ako je ispred naslova kamera s kvaicom znai da se tu nalazi video materijal i automatski se pojavljuje ikona za pregled videa

Donju ikonu u pravilu nemojte koristiti jer slui za ponovno preuzimanje materijala te e postupak opet due trajati, jedino ako bi Vam nastavnik skrenuto pozornost da je u programu napravio neke promjene ili dodatke


Stranica 18 od 20

Kad izaberete nastavnu cjelinu klikom na donje ikone moete ii na:

prvo poglavlje zadnje poglavlje

prethodno poglavlje slijedee poglavlje

Kad ste izabrali odreeni naslov nakon nekoliko sekundi maknut e se lijevi dio s nastavnim cijelima, te ete vidjeti odabranu cjelinu preko cijelog prozora.

Svi polaznici moi e kontaktirati s nastavnicima putem e-foruma gdje e ujedno moi razmjenjivati iskustva s drugim polaznicima.

Nakon nastavnih cjelina bit e pitanja i odgovori za samoprovjeru, a zavrna provjera provest e se u ustanovi u kojoj ste upisali prema odreenom rasporedu.

Na kraju edukacije svi polaznici e dobiti potvrde o zavrenoj edukaciji.


Stranica 19 od 20

Projekt SEM (Sektorski edukacijski model) je projekt u sklopu natjeaja za dodjelu

bespovratnih sredstava iz grant sheme IPA IV. komponente Razvoj ljudskih potencijala

u sklopu natjeaja Jaanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih. Cilj projekta je

pruiti polaznicima obrazovanja odraslih znanja i vjetine koje e im omoguiti

zapoljavanje ili samozapoljavanje. U skladu sa zahtjevima trita rada, to su obrazovni

programi u sektorima turizma, poljoprivrede i brige za starije. Isto tako, cilj je unaprijediti

obrazovne programe u suradnji s poslodavcima i meusobnom suradnjom ustanova za

obrazovanje odraslih. U obrazovanje odraslih uvest e se uenje na daljinu: SEM

razvija vlastiti softver za mobilno i e-uenje.

Tijekom projekta obrazovat e se polaznici u sljedeim programima:

Osnivanje i voenje malih i srednjih trgovakih drutava

Turistiki animator

Ruralni turizam i koritenje fondova

Njegovateljica

Knjigovodstvo obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a)

Partneri u projektu su: POU ibenik, POU Bjelovar, POU Obris Poega i Ivora kola informatike Varadin.


Stranica 20 od 20

7. Koriteni literaturni i drugi izvori

1. M. Jadri, M. ukui, M. Lenki: E-Uenje: Moodle u praksi, Split, 2012.

2. S. Stankov: E-Uenje (verzija 2.0), Split, 2009.

3. Referalni centar za metodiku i komunikaciju obrazovanja

(http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/naslovnica/zastomet/pov.html)

4. Sveuilini raunski centar SRCE (http:/www.srce.hr/ceu/e_ucenje.html)

5. http://www.srce.unizg.hr ( 27.2.2014., 3.3.2014.)

6. http://ivora.eu/novosti (28.2.2014.)

7. http://hr.wikipedia.org (11.11.2013.)

Priručnik o E-učenju Za Polaznike

Documents