Sanja Vlaisavljevi
Prirunik za javne nastupe namijenjen drutveno-angaovanim enama u Bosni i Hercegovni
Strah od javnog nastupa?? Ne vie...
Sarajevo, 2009.
Prirunik za javne nastupe namijenjen drutveno-angaovanim enama u BiH Izdava: Friedrich-Ebert-Stiftung Za izdavaa: Helmut Kurth Lektura: ejla Hasanovi Korice: Yolanda Consolani tampa: Amosgraf d.o.o., Sarajevo Tira: 500 primjeraka Sva prava pridrana: Friedrich-Ebert-Stiftung
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 321.019.5:305-055.2](035) VLAISAVLJEVI, Sanja Prirunik za javne nastupe namijenjen drutveno-angaovanim enama u Bosni i Hercegovini / Sanja Vlaisavljevi. - Sarajevo : Friedrich Ebert Stiftung, 2009. - 123 str. : ilustr. ; 24 cm Bibliograja: str. 122-123 ISBN 978-9958-9036-2-5 COBISS.BH-ID 17687558
2
SADRAJ1. OPA SLIKA: POGLED UNAZAD I POGLED SADA 1.1. Razvoj enske historije .................................................................6 1.2. Utjecaj tradicije i religije na poloaj drutveno-angaovanih ena u BiH .............................................17 1.3 ene u drutveno-politikom ambijentu BiH, proceduralna ili stvarna uloga? .....................................................19 1.4. Nenauene lekcije ...........................................................................22 1.5. ta su posljedice takvog ambijenta i takve situacije? .................24 2. ZASTUPLJENOST ENA IZ NEVLADINOG SEKTORA I POLITIKIH PARTIJA 2.1. Zakoni, politika i gender ...............................................................27 2.2. ene na politiko odluujuim pozicijama u BiH .....................31 2.3. Civilno drutvo/ zastupljenost ena u nevladinom sektoru .....33 3. ZAGOVARANJE 3.1. ta je javno zagovaranje? ...............................................................36 3.2. Zagovaranje i lobiranje ..................................................................45 3.3. Podizanje javne svijesti o pitanjima za koja zagovarate .............50 4. JAVNI NASTUPI I MEDIJI 4.1. Utjecaj javnih nastupa na politiki rejting nevladinih organizacija i politikih partija ...........................................................53 4.2. Javni nastupi i izbori.......................................................................55 4.3. Javni nastupi prilagoeni posebnim ciljnim grupama (kako nastupiti pred radnicima, intelektualcima, novinarima, domaicama ...) ............................55 4.4. Dress Code i javni nastupi .............................................................56 4.5. Medijski nastup za i protiv .....................................................57 4.6. Javni nastupi i razliiti tipovi medija (elektronski i tampani) .......................................................................61 4.7. Nastup u tampanim medijima (izjava za tampu, intervju, komentar u novinama) ..................................................67 4.8. Privatni ivot politiarki u medijima ...........................................69
3
5. SAVJETI ZA POBOLJANJE JAVNIH NASTUPA 5.1. Uvod .................................................................................................72 5.2. Kako istraivati i kako poboljati istraivanje? ...........................74 5.3. ta je brainstorming u politikim debatama? .............................86 5.4. Politike debate ...............................................................................87 5.5. Unakrsno ispitivanje -CX ..............................................................89 5.6. Da li uvijek treba odgovoriti na pitanje i kada je bolje izbjei odgovor?.......................................................99 5.7. Kako biti dobar sagovornik? .........................................................99 5.8. Aktivno sluanje............................................................................100 5.9. Osnovni elementi dobrog govora ...............................................101 5.10. Primjeri dobrog govora .............................................................108 5.11. Politiki i privatni stavovi ..........................................................117 5.12. Kako pridobiti civilno drutvo da aktivno uestvuje? ...........118 5.13. Kako mogu prevazii barijere i zadobiti povjerenje slualaca? ...................................................119 LITERATURA ................................................................................ 122
4
UVOD
Mislim da bi nauno obraivanje govornitva najbolje napredovalo onda, kada bi svako hvalio i cijenio ne one koji prvi put jedan predmet obrauju, nego one koji ga najbolje obrauju, i ne one koji se trude da govore o onome o emu nitko ranije nije govorio, nego one koji umiju govoriti tako kako nitko drugi ne bi umio. Sokrat
5
1. OPA SLIKA I STANJE U BIH1.1. RAZVOJ ENSKE HISTORIJEIzazov je govoriti o poloaju ene nastojei biti to manje enska, trudei se istai to vie enskoga i ostati neutralna prema svim pitanjima koja se odnose na enu. Ovaj rad me podsjea na uvod u filozofiju. Kako uvesti u filozofiju, a ne ve unaprijed, filozofirati. Da Ii je mogue udovoljiti ovim zahtjevima, a ne prijei granicu linoga? Ostaje mi jedini siguran put, analizirati provjerene rijei teoretiarki enskog pitanja. ensku historiju ine prie i dostignua svih ena. To je bogata, raznolika tema koja se koristi injenicom da ene ive u svim dijelovima svijeta i da su dio mnogobrojnih razliitih grupacija. Uzbudljivo je razmiljati o irini i mogunostima da otkrijemo znanje o prolosti. Istraujui to vlastitim oima, mi ne samo da saznajemo i ulazimo u prolost, nego stiemo mo i znanje o sadanjosti. To nam, takoer, pomae da razumijemo i gradimo nau budunost.1 Sjajna autorica sjajne knjige enske studije, Joy Magezis smatra da ene moraju stalno tragati za svojom historijom traei njene izvore. Svaki kutak zemlje ima i izvor, a izvori su prie za sebe. Nerijetko, ta historija je briljivo bila skrivana, a ako je ve spominjana onda je spominjana u odnosu na mukarce i njihove uspjehe. Magezis kae:2 Pogreno interpretiranje historije odvojilo nas je od spoznaja o naim dostignuima. Mi smo bili odvojeni od nae prolosti jednostavnom snagom muke historije koja je negirala da je enska historija ikad i postojala. Moni mukarci su kontrolirali znanje, oni su bili ti koji su odluivali ta je vano da bi moglo proi, a baziralo se na mukim vrijednostima. Kada takvi mukarci postave pravila i postanu sudije igre, ene se ne uzimaju u obzir.1
Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 34. 2 Ibid, str. 37. 6
Ono to su enski pokreti inili godinama bilo je da ne pristaju na muka pravila. Moete zamisliti, koji je strah to unosilo u muku dominirajuu mo. Nije ni udo to su nas drali dalje od tih saznanja. Oni nisu eljeli ni da nam prue niti daju bilo kakve ideje o tome ta bi se desilo da su pravila postavljena poteno. Svakako da njihova mo poiva na slaganju karata protiv nas. Zato zbrajanje enskih iskustava ugroava i sama pravila igre. Ponovnim otkrivanjem nae historije, mi stiemo mo nad naim ivotima i pomaemo da se mijenjaju granice onoga to je vano. Stoga, neka pone pria! Rije-dvije o ljudskim pravima i dunostima u vezi sa dunostima Da je drutvo oblikovano na najmudriji nain, i da je njegovo ureenje zasnovano na prirodi ovjeka, svakom misleem biu se ini, na apstraktnom nivou, toliko oiglednim, da pokuaj izvoenja dokaza nalii drskosti; ali dokazi se moraju iznijeti, inae razum nikada nee istisnuti ono to je vrsto nametnuto obiajima; pa ipak, iznoenje obiajnog prava kao argumenta kojim se opravdava liavanje mukaraca (ili ene), njihovih prirodnih prava, jedan je od apsurdnih sofizama koji svakodnevno vrijeaju zdrav razum. M. Vulstonkraft3 Kljune funkcije ovjeka kao ivog bia su: ivot, zdravlje i integritet, integritet tijela, osjeaji, mata, miljenje, emocije, praktini razlozi, afilijacija/srodstvo, drugi prostori, igra i kontrola okoline. ivot u kojem nedostaje jedna od ovih sposobnosti, bez obzira ta jo ima, smanjiti e kvalitetan ljudski ivot. Meri Vulstonkraft kae:4 U emu se sastoji nadmo ovjeka nad divljim stvorenjem? Odgovor je jasan kao to je jasno da je polovina manja od cijelog: u Razumu. Koje dostignue uzdie jedno bie nad drugim? Krepost, spontano odgovaramo. S kojom svrhom su nam usaene strasti? Da bi, borei se s njima, ovjek mogao da dosegne stepen znanja uskraen divljacima, apue nam iskustvo. Prema tome, savrenstvo nae prirode i sposobnost za sreu moraju biti3 4
Meri Vulstonkraft, Odbrana prava ene, Filip Vinji, Beograd, 1994. str 38. Ibid, str 37. 7
procijenjeni stepenom razuma, kreposti i znanja koji odlikuju jedinku, i upravljaju zakonima koji povezuju drutvo, a ako na ovjeanstvo gledamo kao na cjelinu, isto se tako ne moe porei da znanje i krepost prirodno istiu iz djelovanja razuma. Stoga, ovjek kao prethodno vieno bie niti u jednom trenutku ne bi smio dovoditi u pitanje fundamentalni stav o jednakosti ena i mukaraca, gdje jednakost tretiramo kao jednaku vrijednost to implicira zahtjev za jednakim pravima ili zahtjev za ravnopravnost. Ovaj zahtjev ni na koji nain ne iskljuuje razliitost, jer razliitost postoji i nije upitna, ali razliitost nije i ne smije biti uvjet za nejednakost. Dva vijeka nakon knjige Odbrana prava ene usvojena je Povelja Ujedinjenih nacija, usvojena 26. juna 1945., a stupila je na snagu 24. oktobra 1945. u skladu sa odredbama lana 110. Ovu povelju usvojile su 51 zemlja uesnica konferencije, a glasi: Mi, narodi Ujedinjenih nacija, rijeeni da uspostavimo vjeru u osnovna prava ovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske linosti, u ravnopravnost mukaraca i ena i nacija velikih i malih. No, ni ovaj univerzalni princip nije bio dovoljan da se zatite prava ene sa svim njenim specifinostima i zbog toga su donesene posebne konvencije za ene: Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, Konvencija o politikim pravima ena, Konvencija o statusu udatih ena, Konvencija o pristanku na brak, minimalnoj dobi za brak i registriranje brakova, Konvencija o zabrani trgovine Ijudima i iskoritavanju prostitucije drugih, Deklaracija o ukidanju nasilja nad enama. Kao to se primijeti, UN ine sve napore da rehabilitiraju status ene, no u poreenju sa znatno duim periodom diskriminiranosti ini se da jo dugo treba ekati na prve pozitivne pomake. Vulstonkraftova reagira na neravnopravnost kroz nekoliko parametara: odgoj, obrazovanje i religiju. Imajui u vidu veliku veinu religioznih ljudi, ona reagira veoma spremno obrazlaui da ena iako je drugoroena nije kopile, te joj stoga pripadaju i sva prava, kao i da je svaki oblik diskriminacije u biti predrasuda. Pri tome, rije diskriminacija treba sa dananje take gledita tretirati upravo kako je i pojanjena u Konvenciji o ukidanju svakog oblika diskriminacije ena. Diskriminacija oznaava svaku razliku, iskljuenje ili ogranienje u pogledu spola, to ima za posljedicu ili cilj da ugrozi ili onemogui priznanje, ostvarenje ili vrenje od strane ena, Ijudskih prava8
i osnovnih sloboda na graanskom, politikom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom iii drugom polju, bez obzira na njihovo brano stanje. Takoer i Julia Kristeva spominje religioznost kao mjesto koje simboliki konstituira Ijude. Religijom zovem tu fantazmiku potrebu govornih bia da sebe opskrbe reprezentacijom (ivotinjskom, enskom, mukom, roditeljskom, itd.) na mjestu onoga to ih konstituira kao takve, drugim rijeima, simbolizacijom - dvostrukom artikulacijom i sintaktikim slijedom jezika, kao i njegovim preduvjetima ili zamjenama. Kristeva uoava da, prijanji, posebice kranski kod ignorira postojanje ene. Feministkinje u novim ideologijama upravo insistiraju na stavu: U ime oca, sina... i ene. Kada govorimo o pravima, moramo znati i uvijek imati na umu da su ona povezana sa graanskim, kao i da su nuan uslov za distinkciju od stanja divljosti. Takoer, Ijudska prava je definirao upravo ovjek i ini se gotovo neprimjereno da pokuamo da razjasnimo istine koje izgledaju tako neosporne, ipak, toliko je duboko ukorijenjenih predrasuda koje su zamaglile razum... No, povijest pokazuje da se pitanje ljudskih prava uvijek i iznova stavlja na iskuenje. 21. vijek i nasilje u porodici, toj primarnoj drutvenoj skupini koja poiva na emocijama za razliku od svih ostalih tipova, je naalost najuvjerljiviji pokazatelj krhkosti potivanja osnovnih ljudskih prava. ak se moe govoriti i da se nasilje sa ulice preselilo u kue. Samo u BiH, tek posljednjih par godina su se pojavile prve SOS kue koje treba da skrbe o rtvama nasilja. Inicijatori sigurnih kua nisu institucije drave ve NVO-i. Briga o graanima u pogledu zatite ljudskih prava jeste lakmus papir za demokratizaciju drave. Odgovornost je i interes drava, kao i prioritet dravnih politika, tititi prava ena kako ne bi bile izloene bilo kojem obliku nasilja i nasilju bilo koje osobe. U ovom smislu se drave ne mogu pozivati na obiaje, religiju ili tradiciju kao na sredstva kojima bi izbjegli ovu obavezu. Prava su uslov za graanstvo, ali ene su ovo tek shvatile. Rije je o prakticiranju prava koje je mnogo vanije i problematiziranje u modernim liberalnim demokracijama. ene ne prakticiraju njihova legalna prava na istoj razini i sa istim uinkom kao mukarci zbog postojanja pritiska, rodne uloge i nedostatka uvjeta. O rodnim ulogama i odgoju, kao to sam ve spomenula, i Vulstonkraftova veli: Zato djevojicama govoriti da lie na9
anele, osim da bismo ih time postavili nie od ena. Ili, zato to je njena i edna enska osoba blia predstavi koju smo... stvorili o anelima od bilo koje druge. Ali, u isto vrijeme im se kae da nalikuju anelima samo dok su mlade i lijepe; prema tome, tu poast zasluuju svojim izgledom, a ne svojim vrlinama.5 Prava ene u BiH su zagarantirana zakonom o ravnopravnosti spolova u kojem su precizirani svi oblici diskriminacije, pojam ravnopravnosti, definirani pojmovi, obrazovanje, zapoljavanje, rad i pristup svim oblicima resursa, socijalne zatite, zdravstvene zatite, sporta i kulture, javnog ivota, medijima, zabrani nasilja, statistikim evidencijama, sudskoj zatiti, naknadi tete, obavezama vlasti, praenju i nadzoru nad provoenjem ovog zakona, kaznenim odredbama i prelaznim i zavrnim odredbama zakona. No i dalje kako u BiH tako i u regionu ostaju otvorena barem tri kljuna problema: segregacija, materinstvo i seksualno uznemiravanje. Segregacija na poslu po osnovu roda je nain kako se ene i mukarci odvajaju. ene su slabije plaene ak i kada rade isti posao kao i mukarci. Postoji horizontalna (razliiti poslovi na razliitim radnim mjestima) i vertikalna (u osnovi rade isti posao, ali su ene uvijek na niim pozicijama) segregacija to se tie materinstva, to nije privilegija, nego pravo. Drutvo treba da vodi rauna o majkama porodiljama. Meutim, u kapitalistikim zemljama nije uvijek takva praksa. Seksualno uznemiravanje ukljuuje razliite oblike seksualnog ophoenja. To kod ene stvara osjeaj da prestaje biti radnica ve postaje seksualni objekt. Feminizam i graanstvoNajveim dijelom, zahvaljujui tome to radi; ena je izbrisala razlike izmeu sebe i mukaraca; jedino joj rad moe jamiti stvarnu slobodu. Simon de Bovar
Oni kau: Vi ste opasna ena. Ja kaem: Ja govorim istinu. Istina je okrutna i opasna. Sve do 1875. godine vrijedili su dupli standardi u svim sferama pa tako i v5
Meri Vulstonkraft, Odbrana prava ene, Filip Vinji, Beograd, 1994. str 38.
10
u knjievnosti. Naime, za sva djela koja su pisana pod pseudonimom ili anonimno, smatrano je da su pisale ene. Takoer se npr. za djelo Adam Bede smatralo da je previe dobro da bi ga ena napisala. Od Drugog svjetskog rata do danas, socijalni liberalizam je dominantna teorija graanskog u zapadnim liberalnim demokracijama. Ova teorija nam govori o jednakom i punom graanstvu za sve punoljetne osobe roene na jednoj odreenoj teritoriji u jednoj odreenoj zemlji. Govori nam i da je sa nestankom feudalizma i robovlasnitva, sa ukljuivanjem svih odraslih osoba u glasanju i politika nejednakost prestala. Poslije ovoga javni odnos se odnosi na sve lanove zapadnih drutava i oni imaju isti status i posjeduju ista prava. Socijalni liberalizam nije blizak stavu da ene jo uvijek imaju drugorazrednu ulogu u javnom ivotu. ene zauzimaju nekoliko visokih pozicija u politikom, ekonomskom, univerzitetskom, vojnom, vjerskom, pravosudnom i medijskom prostoru. Osim toga, ene generalno igraju manju ulogu u privredi i ekonomskom ivotu, manje uestvuju u politikim partijama i ini se da su u javnom ivotu manje respektirane od mukaraca. Drugim rijeima, ini se da su ene drugorazredni graani. Ako je ovo tono onda se nuno neto mora mijenjati u teoriji graanstva. Tokom takozvanog drugog talasa feministkinje kritiziraju ideje socijal-liberalizma, ali istovremeno eksplicitno usmjeravajui njihov kriticizam na ideju graanstva. Ono to su one uistinu uinile jeste da su kritizirale socijal-liberalizam u podtemama koje su krucijalne u bilo kojoj graanskoj teoriji. Kritiziraju socijal-liberalizam u njihovim idejama slobode, prava graanske jednakosti, politikog subjektiviteta, politike prisutnosti i politikog sudstva. Mnogo ee, neke feministkinje pribjegavaju kritiziranju socijal-liberalne teorije graanstva iskljuivo u pogledu graanstva. Argumentacija je sljedea: sadraj ili sutina graanstva mora biti promijenjena naglaavajui poloaj i potrebe ene. U dananje vrijeme, pojam graanstvo je uglavnom suen na govor unutar drava opisujui njene graane. U principu, graanstvo moe biti oboje i odnosi izmeu drave i graana pojedinano i politiki odnosi izmeu graana. Graanstvo bi se moralo odnositi na prava, aIi takoer i na obaveze, djelovanje, potrebe i mogunosti koje proizlaze iz gore spomenutih relacija.11
Postoje etiri moderne ideje graanstva: 1. Komunitaristika - gdje je zajednica vanija od pojedinca i implicira drutvenu participaciju i sluenje opem dobru. Ovdje je strogo naglaena zajednica, kultura i etiki principi koje zajednica treba da dijeli. 2. Graanski republikanizam - graanstvo promilja kao politiku participaciju. Ova teorija poinje jo sa Aristotelom, Makijavelijem, a u novije vrijeme sa Hanom Arent, Riardom Senetom, Benjaminom Barbezom. U graanskom republikanizmu pojam graanstvo se ne odnosi na graansku participaciju u donoenju odluka, vrijednostima javnog ivota i javne debate i ideji ostvarenja nas samih kao politikih bia. 3. Neoliberalizam vidi prije svega graanstvo kao pravni status. Neoliberalizam je uistinu nova teorija, ali ima jake veze sa klasinim liberalizmom. Najglasniji zagovornici ove teorije su Fridrih Hajek i Robert Nozik. Oni nastoje napraviti politiki svijet ogranien koliko god je mogue u namjeri da omogui pojedincu maksimalne politike slobode. 4. Socijalni liberalizam dominira u veini zemalja zapadnih liberalnih demokratija od Drugog svjetskog rata. Ovo je koncept graanstva koji feministkinje najvie prihvaaju. Primjeri ove teorije mogu se nai u radovima Don Rolsa. Ovdje graanstvo mora biti univerzalno i jednako za sve, obuhvata sve punoljetne osobe jedne drave i mora biti jednako, garantirajui jednaka graanska, politika i drutvena prava ukljuujui i jednake obaveze. Pojedinac mora imati dovoljno slobode kao izvora mogunosti da prakticira njihova prava i razvije njihovu personalnost. Prema tome, pojedinci bi trebali da imaju toliko malo dodira koliko god je to mogue u odnosu na dravu i druge sugraane. Razlika izmeu spola, pitanje biologije i spola, seta kulturoloki odreenih karakteristika je bilo sutinsko za razlikovanje tijela od gender teorije danas. Ovdje pojmovi maskulinum i femininum indiciraju neiji rod, drutveno odreene karakteristike koje su postavljene da se odnose izmeu dva spola. Kao to je Toril Moi zapisala, Prolo je tako puno od uspostavljanja upotrebe enskih i mukih predstavljajui12
drutvene konstrukte (primjer spolnosti i ponaanja nametnutih drutvenim i kulturnim normama) koji su rezervirani za isto bioloke aspekte razlikovanja muko i ensko. U ovom smislu spol/rod je distinktivno obiljeje unutar prirodno/njegovane razlike. Rod je razliit od bioloke odreenosti koji je fiksiran na graansku strukturu. Dakle, da podcrtamo, pod spolom se podrazumijeva sve to je bioloko u biu ene. To ukljuuje sposobnost da raa, enske gene, organe i hormone, dok rod podrazumijeva sve one stvari koje se oekuju od ene njenom kulturom. Ono to drutvo oekuje od roda moe se mijenjati. I moda za kraj ovog poglavlja jedno podsjeanje na Meunarodni dan ena koji danas, istini za volju, ene sve vie osporavaju, smatrajui da je praznik diskriminirajui i da predstavlja enu kao posebnu vrstu. 8. marta 1907. ene radnice i udovice rata, zaposlene u proizvodnji odjee, marirale su ulicama New Yorka, traei bolje uslove rada i jednaka prava za ene. Kada su stigle u bogati dio grada, policija je rastjerala demonstrante i zatvorila mnoge ene. Sljedee godine, na isti datum, ene radnice u krojanicama, demonstrirale su u donjem, istonom dijelu New Yorka, kao sjeanje na ranije pobune ena. Traile su pravo glasa za ene, ukidanje radionica u kojima su bile bijedno plaene, kao i zabranu da rade djeca. Takoer su se sukobile sa policijom. Clara Cetkin je predloila 1910. godine na Drugoj meunarodnoj konferenciji ena socijalista u Kopenhagenu da se 8. mart obiljeava svake godine kao meunarodni dan ena, u ast ranije borbe ena radnica u New Yorku. Ona je bila u ast enskog pokreta Njemake socijalistike demokratske partije koji se nije borio samo za pravo glasa, nego i za jednak pristup radu i obrazovanju. Iako je policija esto rastjerivala demonstracije koje su njemake ene socijalisti organizirale na Meunarodni dan ena, proslava tog praznika se proirila svijetom. Ruska revolucija je poela na meunarodni dan ena 1917. godine masovnim demonstracijama i protestima za hranu, koje su organizirale ene i djeca. Na zapadu se praznik skoro izgubio krajem 1930. godine, ali se ponovnim raanjem feminizma, ranih sedamdesetih, novi ivot je udahnut na ta Da li vi smatrate 8. sjeanja, da bi 1978. godine i zvanino bio mart vaim Danom? priznat od Ujedinjenih nacija.66
Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 55. 13
ta znai biti ena? ene se, ponekad zavedene ovim osjeanjima, ponose svojom slabou, i lukavo stjeu mo igrajui se slabou mukarca; i s pravom mogu da blistaju u svom nezakonitom gospodstvu, jer, poput turskih pasa, one imaju vie stvarne moi od svojih gospodara; ali, krepost rtvuju prolaznim zadovoljstvima, a estitost ivota trijumfu trenutka.Ako je tjelesna mo donekle s razlogom ponos mukaraca, zato su ene toliko zaslijepljene da se ponose svojim nedostatkom?
Biti ena znai biti obrazovana kao ena, majka koja svojoj keri eli da oblikuje istinski dostojanstven karakter, mora da, ne osvrui se na izrugivanje neznalica, primijeni plan potpuno suprotan onom koji je, sa svim zavodljivim arima preporuio Ruso. Dijete, a posebno djevojica nikada se ne ostavlja da se sama snalazi i to kod nje stvara trajni osjeaj zavisnosti koja kasnije biva proglaena prirodnom. Dalje radi ouvanja tjelesne ljepote, a to je najbitnija komponenta enskoga, djevojicama vezuju udove, djevojica je uena oponaati majku, stjee sklonost ka oblaenju lijepe garderobe, poprima duhovno spolnost, ene ue biti snabdjevene znanjem, ene ue biti edne, ue biti izvjetaene, ena ui da bude robinja predrasuda... Da bi ena bila dobra majka mora imati razum i takvu nezavisnost duha koju posjeduje malo ena koje su nauene da potpuno zavise od svojih mueva. Ponizne ene su najee nerazborite majke; ele da ih djeca vie vole, i u potaji ih privlae na svoju stranu protiv oca kojeg prikazuju kao strailo. Kada je kazna nuna, otac mora da je izvri, iako su uvrijedili majku; on mora da presudi u svakom sporu; elim samo da naglasim: ako enin razum ne obogatimo i ne uvrstimo njen karakter time, to emo joj dozvoliti da sama odluuje o svom ponaanju, nikada nee imati dovoljno razuma ili vlasti nad svojom naravi da ispravno podie svoju djecu.77
Meri Vulstonkraft, Odbrana prava ene, Filip Vinji, Beograd, 1994. str 41.
14
Pojava novijeg vremena jesu enske studije koje u centar panje stavljaju enu. One pomau da se na svijet gleda iz enskog ugla. enske studije mogu pomoi da izgradimo povjerenje jedni meu drugima, ali i prema eni openito. ta znai biti ena? ena znai mnogo: odgajanje, elju da se brine o drugima i da to oni vole. Takoer, znaenje ene je povezano sa osjetljivou na emocije. Nae razmiljanje ne mora biti isto, ali odakle dolazi u svim enama taj osjeaj biti ena? Je Ii taj osjeaj bioloki (nai geni, ono s im smo roeni) ili kulturoloki (vrijednosti, iskustva i vjerovanja koje dijelimo sa drugima)? Feminizam poiva na ideji da drutvo ne tretira enu poteno i stoga ispituje zato je to tako i zato su ene ugnjetavane. Feminizam je drutveni pokret koji dozvoljava razliite poglede i definiranja. Socijalistike feministkinje smatraju da su rod, klasa i rasa uzrok ugnjetavanja ene. Muka dominacija kao i ekonomska nejednakost glavni su uzroci ugnjetavanja. Radikalne feministkinje vjeruju da je patrijarhat uzrok ugnjetavanja ene. Revolucionarni feminizam je proizaao iz radikalnog feminizma, ali ide korak dalje u prosvjedima protiv nadmoi mukarca nad enom. Psihoanalitike feministkinje vjeruju da je frojdovska ideja nesvjesnog korisna da bi se objasnilo kako su formirani odnosi moi izmeu mukarca i ene. Liberalne feministkinje vjeruju u individualna prava ene. Za razliku od prethodnih, one ele redefinirati sadanji sistem kroz pravni okvir posebno u sferama politike, zapoljavanja i obrazovanja. One ele promijeniti poloaj u kui. Ne trae nikakve radikalne promjene ve vie pravo na abortus, brigu o djeci, povlastice za majke. Jo 1970. feministkinje su otkrile i podcrtale zloupotrebu ene od mukarca. Ovo je zato to su realne enske mogunosti tako ograniene i pozivaju se na pitanje tumaenja vrijednosti i politike agende koja implicira pojam gender kao razliitost. Niko nije predodreen da bude enski otira ili mukarac. Gender je nejednakost moi, socijalni status baziran na tome da radi ko ta kome hoe. Jedino izveden on je razliit. Razlika izmeu spola i
15
izvedenog postoji; postoji kao otira koji definitivno razlikuje mukarca od ene. eljela bih da sam roena kao otira ili mukarac. Jean Haris, direktorica Madeira kole, rehabilitirana ubojica biveg Ijubavnika Hermana Tarivower-a koja je svjedoila da je eljela ubiti sebe, a ne njega. I konano, ta je znaila ena u socijalizmu? Specifian enski karakter mogao se pojaviti samo kao neesencijalan ili ak kao neegzistentan za totalizirajui ili ak totalitarni duh te ideologije...borba se vie ne vodi zbog traenja jednakosti nego prije zbog razlike i specifinosti. Upravo na toj toki novi se narataj susree sa onim to bi se moglo nazvati simbolikim pitanjem. Spolnu razliku koja je u isti mah i bioloka, i fizioloka i povezana sa reprodukcijom prenosi razlika u odnosu subjekta prema simbolikom ugovoru koji je drutveni ugovor, a istodobno i sama spolna razlika prenosi tu razliku: razliku u odnosu na mo, jezik i znaenje.8
8
Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992., str. 92
16
1.2. UTJECAJ TRADICIJE I RELIGIJE NA POLOAJ DRUTVENO-ANGAIRANIH ENA U BIHReligija je oduvijek u BiH igrala izuzetno vanu ulogu, posebno kada su ene u pitanju. ena vidi duboko, Tradicionalno religiozne obitelji jedino mjesto za mukarac daleko, enu vide u obitelji, daleko od utjecaja spoljanjeg mukarcu je srce svijet, eni je svijet srce. svijeta. Kau da su na mukarcu tri stuba kue, a na eni etvrti, ali najbitniji. Gledajui iz ugla religije i tradicije, ena dri kuu u cjelini: raa, odgaja, isti, kuha, doekuje i ispraa, ali ta tradicionalno pripadajua uloga eni, ako se usuujem rei, dozvoljava i malo komoditeta u kojem si moe dozvoliti da zanemari ambicije u svijetu izvan kue. Religija i danas ima veliki utjecaj na poloaj ene u drutvu, na njenu ulogu u mjestima politikog odluivanja. Primjetno je da njih nema mnogo na drutveno odluujuim pozicijama, da ne zagovaraju za svoja prava i da pomalo uivaju u inferiornom poloaju. One koje se odvae izai iz koloteine su nerijetko doekane sa predrasudama i osudama i to ne samo od mukaraca. U jednoj emisiji, vie se ne sjeam na kojoj televiziji, poznati bh. bokser Mensur Peljto je izjavio: Nema ene na politikoj sceni u BiH, to je tano, ali vi ene ste krive za to jer dajete svoje glasove mukarcima. Ima tu puno istine. I ono malo pokuaja ukljuivanja u drutvene tokove spreavaju ene same. Nerijetko u sposobnost NJIH KOJE SE ODVAE sumnjaju ene i to opim naelom da je tradicionalno mjesto ene u bh. drutvu prije svega dom i obitelj. Da li ena koja poeli da ima karijeru pored doma i obitelji, to treba i moe da realizira, sasvim je otvoreno pitanje i danas kada smo uveliko zakoraili u 21. vijek. No, tko jedino moe da mijenja svoj poloaj i svoju ulogu u drutvu? ene same. Ovo nije fraza, prazne rijei ili jo gore, politika demagogija. Ovo je injenica utemeljena na svim prethodnim iskustvima kroz povijest. Ako je Benazir Buto u neuporedivo tradicionalnijem i religioznijem drutvu mogla postii da bude prva, ta stoji na putu bh. eni? Rei17
ete jedna je Benazirka, ali ne zaboravite i vi ste jedna jedina ona koja eli ili ne eli izai iz prethodno zadatih okvira. Jednom sam izjavila da ena koja eli moe postii ba sve to eli: imati uspjean brak, graditi obitelj, odgajati djecu, imati uspjenu karijeru ovisno da li to eli i kako se organizira. Najvie su mi zbog ove izjave zamjerile ene pozivajui se na tradicionalno pripadajuu ulogu ene. To je naalost samo lo izgovor za nedostatak volje. ujem ve va prigovor da su ene ekonomski ovisne o glavi porodice, ali i to je izbor. Vrijedi pokuati raditi bilo koji estit posao i biti ekonomski neovisna, nego lamentirati nad sudbinom. Ne vjerujete? Hajde da napravimo malo poreenje. Kako graani BiH koji odu u inostranstvo rade? Gotovo svi koji odu raditi izvan BiH rade sve zamislive poslove i to bolje nego mnogi drugi. Zato? Zato to imaju volju za preivljavanjem i to ne ele biti osueni na propast. Isto vrijedi i za ene u BiH. Za ene u BiH, za ene koje ele da budu ekonomski samostalne. Stoga, treba posluati i tradiciju i religiju i u skladu s tim graditi svoje mjesto u ovom svijetu za svoj ivot, ali sa puno volje i optimizma koji su osloboeni izgovora za doivotni ostanak u kui.
18
1.3. ENE U DRUTVENO-POLITIKOM AMBIJENTU BIH, PROCEDURALNA ILI STVARNA ULOGA?Gdje se ene potuju, tamo je i bogovima ugoeno; gdje se enama ne iskazuje potovanje, tamo nijedno djelo ne donosi ploda. Mahabharata
Ozareni idealizmom stvaranja boljeg svijeta, mi vjerujemo da moemo initi promjene za ene; ak iako ne znamo ta bi te promjene donijele...Izvan sadanjosti koja je esto obrambena, potrebna nam je vizija budunosti, uz stalno podsjeanje da mo lei u promjenama. Jer, kroz taj proces, mi transformiramo i sebe. 9 Kulturni i religijski utjecaji, koji u BiH enu stavljaju u sjenu muke uloge, posebno kada je rije o javnom ivotu, u BiH su posebno izraeni u politici. ena na politiko-odluujuim pozicijama gotovo da i nema. To nije samo trenutna slika BiH, ve i mnogo razvijenijih zemalja svijeta, a prouavajui ovu pojavu i kroz istoriju - namee se jo poraznija slika poloaja ene u drutvu! Prouavajui poloaj ena u BiH od 1995-2009. broj ena na vladajuim pozicijama ne moe se pobrojati vie od broja prstiju jedne ruke. Situacija je zaista paradoksalna. Pravei paralelu izmeu mukaraca i ena od osmogodinjeg obrazovanja, srednjokolskog, te fakultetskog, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, ene su mnogo bolji i uspjeniji aci od mukaraca. Meutim, nakon zavretka kolovanja ene prestaju da napredaju i u poreenju sa mukarcima, znaajno zaostaju u napredovanju. I na kraju evo nekoliko interesantnih pokazatelja u FBiH10 za kraj: Prisutno stanovnitvo prema starosti, stanje 31.12.2005. procjenaStarost 0-6 7-14 15-64 65 i vie Ukupno9
ene 6,8% 10,5% 67,6% 15,0% 1.186.812
Mukarci 7,5% 11,4% 68,0% 13,1 % 1.137.180
Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 209. 10 Federalni zavod za statistiku - decembar 2006. stanovnitvo 19
Migracije stanovnitva u FBiH prema starosti i spolu, 10.02.2003. - 27.10.2005.Starost ene Mukarci ene 62,7% 37,3%
Stanovnitvo starosti 15 i vie godina prema razlozima preseljenjaRazlozi Rat Porodica Posao Drugo 15 - 24 ene 18,7 9,5 0,0 22,0 Mukarci 24,2 19,3 0,0 30,3 ene 47,7 50,3 42,1 41,5 25- 49 Mukarci 45,7 46,9 31,6 40,3 ene 33,7 40,2 57,9 36,4 50+ Mukarci 30,00 33,8 68,4 29,4
Prosjena starost umrlih 2005. godineStarost ene Mukarci ene 72,0% 66,4%
Razlozi smrti po spolu 2005. godinaNesretni sluaj ene 65 Mukarci 235 55 Samoubistvo ene Mukarci 141 ene 8 Ubistvo Mukarci 29
Zdravstveni radnici zaposleni u zdravstvu 2005. godinaDoktori medicine ene 2.147 Mukarci 1.653
A pogledajmo politiku realnost danas u BiH 2009. godinelanovi Vijea ministara BiH su: ....
20
PARLAMENT BIH: Predstavniki dom + Dom naroda Predstavniki dom:PREZIME, IME Alajbegovi Azra Hadiahmetovi Azra Kadri Remzija Mali Mirjana Markovi Milica STRANKA SBiH SBiH SPBIH SDP BIH SNSD KLUB Klub poslanika SBiH Klub poslanika SBiH Klub poslanika SBiH Klub poslanika SDP BiH Klub poslanika SNSD
Dom naroda:PREZIME, IME olo Alma Majki Duanka STRANKA SDA SNSD KLUB Klub bonjakog naroda FBiH Klub srpskog naroda RS
I konano, ako su ene nekada mogle praviti uda, to stoji danas na putu svim enskim izazovima?! ... Kada su osnovane Ujedinjene nacije 1945. godine, ene iz nacionalnih i meunarodnih organizacija pomogle su da se u povelju UN-a, uvrste principi o jednakim pravima ena iz nacionalnih i meunarodnih organizacija. Komisija o statusu ena je ustanovljena 1946. godine, a imala je zadatak da pripremi izvjetaje i preporuke o politikim, ekonomskim, graanskim, socijalnim i obrazovnim pravima ena. Sekretarijat te komisije je Odjeljenje za napredak ena, lociran u New Yorku i glavni je sektor u UN-u koji se bavi pitanjem ena. To je mjesto gdje ene mogu dobiti, ali i pruiti informacije, kao i centar za istraivaki rad. Od 1970. godine, ene su postale aktivnije u UN. Meunarodna godina ena (1975.), Dekada za ene (1976.-85.) i Konferencija ena u Pekingu (1995.), predstavljali su oslonac za mobilizaciju ena na meunarodnom planu.11
11
Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 216. 21
1.4. NENAUENE LEKCIJEena na politiko-odluujuim pozicijama BiH gotovo da i nema. Brojna lobiranja, ena ne samo da pozivi da se ene ukljue i ambiciozno je kadra shvatiti samoportvovanost: pristupe ostvarivanju vladajuih politikih ona i sama sebe umije funkcija, pretvorili su se u nenauenu lekciju rtvovati. - mukarci iz godine u godinu, ne raunajui Turgenjev mali broj izuzetaka, glasaju za mukarce, ene - za mukarce, a ak i one ene koje se odvae za kandidaturu na glasakim listama, nemaju ambiciju da ostvare visoke pozicije. Uporedimo li ovu situaciju sa injenicom da u BiH ak 52% izbornog tijela ine ene, onda se namee dvojak zakljuak: prvi ruenje predrasuda o znaaju politikog angamana ena prvenstveno se treba usmjeriti na ene i drugi - utjecati na pospjeivanje enskih ambicija i njihovu veu borbu za ostvarivanje pozicije, to e doprinijeti i znaajnijoj medijskoj i javnoj promociji njihovih ciljeva. Radei jednu radionicu u 2008., sa enama na kandidatskim listama jedne graanske partije u BiH, dola sam do zaista poraznih rezultata: polaznice radionica nemaju gotovo nikakvo iskustvo u javnim nastupima veina polaznica izjavljuje da su sluajno na izbornim listama ne znaju odbraniti stavove politike partije iji su kandidati na izbornim listama ne znaju osnovne ciljeve iz platforme politike partije koju predstavljaju veina polaznica ne zna imena etabliranih lanica politike partije kojoj pripadaju veina polaznica ne zna za aktivnosti Foruma ena njihove politike partije u drugim lokalnim zajednicama polaznice radionica predsjednika politike partije oslovljavaju sa ef polaznice radionica nisu primjeivale da u jednom izuzetno vanom printanom materijalu stoji oba spola i ene veina polaznica ne zna strukturu politike partije kojoj pripadaju22
Na osnovu svega ovoga, a voena eljom da ova publikacija pomogne da nenauene lekcije postanu savladano gradivo, izdvojiu najznaajnije probleme u ostvarivanju napredaka u poloaju ena na politikoj sceni BiH i Regiona, ali i preporuke za njihovo rjeavanje. Osnaivanje pozicija ena u politikim partijama u regionu - najbolje prakse su sljedee:Problemi gostujue lanice na listama koje nisu lanice partije nacionalno peglanje lista stavljanje na muke liste, mukarcima nekonkurentne ene stavljanje enskih kandidata na liste kao druge, tree... nedostatak institucionalnog lobiranja za mlade ene aktivistice u stranci nedostatak profesionalne disperziranosti kandidatkinja na listama nedostatak baze podataka nedovoljna demokratinost stranke jednakopravnost spolova se ne provodi u cjelosti nedovoljna medijska promocija aktivnosti ena u politikim partijama Preporuke formirati odbor za jednakopravnost spolova unutar svake politike partije formirati bazu podataka i gender statistike za svaku politiku partiju graditi svijest biraa da glasaju vie za ene gender pristup uiniti decidnim formirati Fond za ene unutar partije kandidirati ene kao prve na listama intenzivno raditi na lobiranju mladih ena educirati lanice partije motivirati kandidatkinje iz najrazliitijih profesionalnih oblasti za politiki aganman utvrditi nedvosmislenu metodologiju rada enskih foruma
23
1.5. TA SU POSLJEDICE TAKVOG AMBIJENTA I TAKVE SITUACIJE?Godine 2010. predstoje opi izbori u BiH. Politike partije ve imaju detaljno razraene strategije i politiku osiguravanja glasova, a ene su i ovoga puta na listama prisutne samo da bi se ispotovalo slovo zakona: svaka trea osoba na izbornim listama mora biti osoba manje zastupljenog spola na politikoj sceni (a naravno, u BiH manje zastupljen spol su ene). Posebno je poraavajua situacija sa enama nosiocima izbornih lista, kojih gotovo da nema. Dakle, sudei na osnovu navedenih podataka, predstojea predizborna kampanja bie posveena mukarcima, ene e po tko zna koji put plakate i letke ispunjavati samo kao pripadnice ljepeg spola. Meutim, najvea i najporaznija posljedica ovakvog ambijenta i situacije u BiH (od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma) jeste da su ene izgubile ambiciju za ostvarivanje politikih ciljeva koji izlaze iz okvira njihove lokalne zajednice. ena je zbog dugogodinjeg marginiliziranog poloaja obeshrabrena za uspjeh. Istraujui historiju ena na politiko-odluujuim pozicijama u BiH, namee se zaista razoaravajua slika: najvea i najznaajnija pozicija na kojoj je bila ena u BiH je predsjednica entiteta. S obzirom da je u to vrijeme BiH tek poela sa uvoenjem demokratskih principa odluivanja, porazno je da je ova titula i vie od deceniju nakon toga, za enu u BiH ostala najvei domet. U 2008. godini u Republici Srpskoj su u samo 4 opine ene dobile najvie glasova i tako obezbijedile najvanije politiko mjesto u opinama: Otra Luka, Novi Grad, Kalinovik i Drvar. Podaci o enama naelnicama opina u FBiH su jednako porazni. Veoma je teko doi do precizne sistematske analize ena na vodeim politikim pozicijama, ne samo u BiH, ve i u zemljama Regiona. To je jasan dokaz da je pitanje poloaja ena ispolitizirana tema, koja oivi pred jedan praznik u godini, predizbornu kampanju i par dana nakon rezultata izbora. Poslije toga se ponovo vraamo nenauenim lekcijama, a ene i dalje ostaju marginalizirana skupina kako u politikom, tako i u svakom drugom segmentu.24
Znaajan korak u ohrabrenju i motiviranju ena, ali i dokaz da ena u BiH ipak moe obavljati vanu politiku ulogu se desio 2005. kada je glavni grad BiH, prvi put u historiji dobio enu gradonaelnicu. Mandatom od etiri godine prva ena gradonaelnica je dokazala da ena moe izai iz religijskih, kulturnih, a nadasve - bh. drutvenih stereotipa i obavljati, do tada, za Sarajevo iskljuivo muki posao, u najmanju ruku jednako dobro (a u ovom kontekstu se autor knjige ograuje od svake politike konotacije koritenja rijei dobro - rije je samo o proceduralno formalnom aspektu jednakosti spolova, znaenja ovog termina), kao i muke kolege. Naalost, nakon to je gradonaelnica Sarajeva zavrila mandat 2009. - BiH je ostala bez jedine ene na ovoj funkciji, ime je dobar primjer, aktuelnim politikim strategijama, zasjenio i doveo do stagnacije, a koja bi mogla vremenom dovesti do degradiranja i ponovnog vraanja u zaarani krug, koji nikako da krene u istinsku borbu za promjenu. Kao autorica ovih redova istiem da se ovdje ne radi o feministikoj ideji, ve o ideji borbe za ravnopravnost. Ravnopravnost ne bi bila forsirati ene koje su po sposobnostima obavljanja loije od pojedinih mukaraca, ali je ravnopravnost pruiti jednaku priliku i ansu, to u BiH trenutno nije sluaj. Ali, odvanost pretpostavlja snagu duha, a ona se ne moe stei nemarnom podvodljivou, traenjem saveta umesto sopstvenim prosuivanjem, pokoravanjem zbog straha, a ne zbog trpeljivosti koja nam svima nedostaje.12
12
Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, to je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 216. 25
2. JAVNI NASTUPI I ZASTUPLJENOST ENA IZ NEVLADINOG SEKTORA I POLITIKIH PARTIJA
Uspjean ovjek uvijek na poetku sastanka izloi posebnu svrhu i doprinos koje bi trebalo da ostvari. On se uvijek na kraju sastanka vrati na uvodnu, poetnu izjavu i povezuje zakljuke sa prvobitnom namjerom. Piter Draker
26
2.1. ZAKONI, POLITIKA I GENDER U BOSNI I HERCEGOVINI- ene na vodeim pozicijama politikih partija u BiHPartija BH slobodni demokrati BHSD Bosanska stranka BOSS Bosansko podrinjska narodna stranka - BPNS Bosanskohercegovaka patriotska stranka Sefer Halilovi - BPSSH Bosanskohercegovaka stranka prava - BSP Demokrati Bosne i Hercegovine demokrati BIH Demokratska narodna zajednica BIH - DNZ BIH Demokratska stranka federalista - DSF Demokratska stranka invalida BIH - DSI BIH Demokratska stranka srpske - DSS Demokratski narodni savez - DNS Demokratski omladinski savez - DOP Demokratski pokret srpske - DEPOS Evropska ekoloka stranka E5 - E5 Graanska demokratska stranka Bosne i Herceovine - GDS BIH Hrvatska demokratska unija BIH HDU BIH Predsjednica Podpredsjednica Glavni odbor stranke
Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu
Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Hafeza Sabljakovi Nema podataka na internetu
Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu
Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu
Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na internetu27
Hrvatska demokratska zajednica BiH - HDZ BIH Hrvatska demokratska zajednica 1990 - HDZ 1990 Hrvatska kranska demokratska unija BIH - HKDU BIH Hrvatska narodna zajednica - HNZ Hrvatska seljaka stranka BIH - HSS BIH Hrvatska stranka prava BIH - HSP BIH Hrvatski blok BIH - HB BIH Hrvatski demokrani - Demokrani Liberalno demokratska stranka bih - LDS Kongresna narodna stranka zatite prava boraca, graana pravde i morala KNS BIH Narodna bonjaka stranka - NBS Narodna demokratska stranka - NDS Narodna stranka radom za boljitak Za boljitak Nezavisna demokratska stranka NDS Nova hrvatska inicijativa NHI Naa stranka Partija demokratskog progresa Republike Srpske - PDP RS
-
Borjana Krito -
-
Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na internetu
Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Prof. Lamija Tanovi -
-
-
-
-
-
Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu Nema podataka na internetu -
Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu
28
Penzionerska stranka Republike Srpske PSRS Pokret za promjene Bosne i Hercegovine PZP Politiki pokret mladih BiH pokret mladih Republikanska stranka Bosne i Hercegovine RS BIH Savez nezavisnih socijaldemokrata SNSD
-
Nema podataka na internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu
Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nada Teanovi Bonjak eljka potpredsjednica glavnog odbora, Nemec Klisura Vesna - potpredsjednica glavnog odbora
Socijaldemokratska partija BiH SDP BIH
-
Mira ljubijanki
Socijaldemokratska unija BiH SDU BIH Socijalistika partija SP Srpska demokratska stranka - SDS Srpska radikalna stranka Republike Srpske SRSRS Stranka demokratske akcije - SDA Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine SPU BIH Stranka za Bosnu i Hercegovinu SBIH Zaviajni socijaldemokrati ZSD Zeleni Bosne i Hercegovine - zeleni BiH
Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu -
Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu -
Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu Zdenka Merdan -
Nema podataka na Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu internetu Nema podataka na Nema podataka na internetu internetu
29
Evo, vidjeli smo, barem prema raspoloivim podacima na sljedeim web stranicama: www.bamreza.com/bamreza-2007/stranke-i-udruenja.htm www.bhpns.ba www.demokrscani.hr www.dnzbih.ba www.dragan.djokanovic.com ene u politici? ene u BiH na javnoj www.hdubih.com sceni? Ma tko to jo gleda! Mi smo www.hdzbih.org (hr) muko drutvo i neka tako ostane. www.hss-nhi.ba A i one nam vie vjeruju! www.hkdu.hr www.lds.ba www.zaboljitak.ba www.plbih.net www.sda.ba www.sdp.ba www.sdsrs.com www.snsd.org www.wikipedia.org/sr-el/demokratska_stranka_srpske www.srs-rs.org www.zabih.ba www.hdz1990.org Kolika je zastupljenost ena na vodeim pozicijama najveeg broja politikih partija? Moda ih ima vie, ali prema podacima dostupnim javnosti, slika je upravo ovakva kako je prethodno postavljena. Moda je uistinu vei broj ena u partijama, moda partije generalno imaju negdje drugdje bolju promociju ena, ali na nabrojanim stranicama na navedenim pozicijama ne!
30
2.2. ENE NA POLITIKO-ODLUUJUIM POZICIJAMA U BIHUspjena ena je termin koji se u BiH shvata u potpunosti drugaije nego u drugim, mnogo razvijenijim zemljama svijeta. U BiH uspjena ena je ona koja ima stabilan brak i porodicu, poslovni ivot koji prua malu priliku za napredovanje, a primanja koja joj takav posao omoguava su gotovo uvijek manja od primanja glave porodice - mukarca. U BiH eni je skoro pa najvei domet obrazovanosti zavretak fakulteta, a one koje ipak odlue da prevaziu tu barijeru, su u drutvu okarakterisane na dva naina: ukoliko su neudate, onda upisom na postdiplomske studije imaju mnogo manje anse da se udaju, a ukoliko su udate, drutvo podcjenjuje njihovu ulogu ene domaice. Tako je uspjena ena u BiH, zapravo ena uskraenih mogunosti, baena u sredinu stereotipa, a u kojoj se svaki bijeg iz drutveno nametnutih stavova, smatra u najmanju ruku neobinim. Naravno, uvijek postoje rijetki primjeri izuzetaka, ali generalno gledajui, ena na vodeim drutvenim pozicijama u BiH, gotovo da i nema. Prema indexu kretanja broja zaposlenih prema spolu u travnju 2009., najvie ena je zaposleno u poljoprivrednom sektoru - njih 288 047, zatim u trgovini 69 683, preraivakoj industriji 51 168, zdravstvu 33 028 i obrazovanju, a najmanje ena radi u oblasti: finansija, poslovanja nekretninama, te rudarstva i ribarstva (ovaj podatak preuzet je od Agencije za statistiku BiH). Posebno je vano da zastupljenost ena u pojedinim sektorima ne znai i njihovu vodeu poziciju u njima, naprotiv. ene su u najveem broju sluajeva samo slubenice, podreene utjecaju mukarca na vodeim pozicijama. Analizirajui navedene statistike, namee se nekoliko zanimljivih konstatacija: injenica da je najvei broj ena zaposlen u poljoprivredi, govori sa jedne strane o ekonomskoj razvijenosti BiH i osnovnom izvoru prihoda, koji je manje bitan za analizu poloaja ena, ali i drugom, za nas mnogo vanijem aspektu ene su najuspjenije u poljoprivredi i to u njenom proizvodnom i prodajnom dijelu, koji ne zahtijeva veliku obrazovanost, a prije svega, omoguava mala primanja i napredak, koji je dugotrajno dre u sjeni mukarca.
31
Trgovina je grana privrede, koja je veoma slina poloaju ena u poljoprivrednom sektoru, ali sa jednom bitnom razlikom. ene su najzastupljenije u poljoprivredi u ruralnim podrujima. U urbanim podrujima ekvivalent enama zaposlenim u poljoprivredi, to se njihovog poloaja tie, su ene zaposlene u trgovini. ene zaposlene u zdravstvu i obrazovanju, spadaju u kategoriju drutveno privilegiranih ena, u odnosu na prethodne dvije kategorije. Ipak, ene zaposlene u zdravstvu i obrazovanju, je mnogo zanimljivije porediti sa mukarcima u ovoj oblasti. ene su u zdravstvu najzastupljenije na mjestima najmanje odgovornosti, a samim tim i plaenosti. Znatno je manji broj ena doktorica ili efica odjela, nego ena na mjestima medicinskih sestara, ili pak spremaica u bolnicama. ene zaposlene u obrazovanju su i najzanimljivije za prouavati. U okviru predkolskog, osmogodinjeg i srednjokolskog obrazovanja, kao predavai, u znaajnijoj mjeri su zastupljene ene, nego mukarci. ene su, dakle, te koje mnogo ee odgajaju generacije drutveno svjesnih graana, te su samim tim u velikoj mjeri odgovorne za generacijsko prenoenje stereotipa o mogunosti napredovanja ena. Ipak, iako su ene mnogo ee zastupljene kao nastavni kadar, na odluujuim pozicijama u oblasti obrazovanja, kako u politici, tako na mjestima direktora obrazovnih institucija ena je mnogo manje. Dakle, biti uspjena ena u BiH, u odnosu na trenutnu situaciju, u poreenju sa mnogim drugim zemljama svijeta, znai biti zaposlena ena domaica, prosjenih primanja, podreena utjecaju muke linosti. Ako uspjenu enu prema bh. kriterijima dovedemo u vezu sa poloajem ena na vodeim drutvenim pozicijama, onda je sasvim jasan porazni broj ena na odluujuim pozicijama u drutvu.
32
2.3. CIVILNO DRUTVO/ZASTUPLJENOST ENA U NEVLADINOM SEKTORUOna je sa 34 godine traila dozvolu da ide u rat i pomae ranjenima. Preivjela je Krimski rat, ali i pokrenula Crveni krst. Ona je osniva najrespektabilnije humanitarne organizacije. Ona je pokrenula kolu za njegu bolesnica. Ona je osnivaica slube za kunu njegu bolesnika. Ona je napisala preko 140 knjiga, broura, udbenika... Po njoj je 1912. godine na Meunarodnoj konferenciji Crvenog krsta u Vaingtonu ustanovljena nagrada Medalja Florans Najtingal. Mogla je to ona u 19. vijeku, moe to i svaka odluna ena danas u BiH. Florans je samo zahvaljujui entuzijazmu pokrenula organizaciju pred kojom vojske staju. Ona je preokrenula povijest! A ene u bh. nevladinom sektoru? Hm, moglo bi se rei da je neto malo bolja slika zastupljenosti ena u NVO sektoru nego na politikoj sceni, ali ne i da je dobra. ini mi se da je posebno vidan nedostatak uvezanosti enskih NVO-a koje se bave poloajem ene u bh. drutvu, promoviranjem enskih prava.... Imam dojam kao da NVO-e uope ne zanima to one druge rade i koji su primjeri pozitivne prakse njihovog reda. Kao da bi trebalo biti bitno: koja je bolja?, a ne ta je uraeno. Posebno je oteavajua politika situacija u BiH, koja sprjeava komunikaciju izmeu entiteta, urbanih i ruralnih cjelina. Iako bi civilno drutvo trebalo da snosi obavezu za uspostavljanje ove komunikacije, u BiH to nije sluaj. Porazno je da je u BiH registriran veliki broj nevladinih organizacija, a koje, iako dobivaju sredstva za projekte, te projekte nikada ne realiziraju sa vidljivim utjecajem na drutvo. Takva situacija vodi ka nepovjerenju drutva u nevladin sektor, a parcijalno i nesistemsko djelovanje onih nevladinih organizacija koje realiziraju dobivene projekte, ne doprinosi rjeenju ovog problema.
33
Meutim, bh. drutveni fenomen je da ene u ovakvom partikularnom radu NVO-a, vide idealnu priliku za napredak u karijeri. Partikularno djelovanje NVO sektora omoguava da ene jedino u svojim lokalnim zajednicama ostvaruju priznanje, koje je dovoljno veliko da ih svrsta u kategoriju uspjenih, a dovoljno malo da ih sakrije u sjenku muke linosti. ene u ovakvom nevladinom sektoru nemaju mogunost da budu konkurentne vladajuoj politikoj sceni, a koja je kao to smo vidjeli u ranijim poglavljima, gotovo u potpunosti voena mukarcima. Dakle, znaajniji angaman ena u NVO sektoru, ne znai i znaajan korak ka ostvarivanju jednakopravnosti izmeu mukaraca i ena, u javnom bh. ivotu.Taj mukarac tamo kae da enama treba pomo kad ulaze u koije, treba im pomo kada prelaze jarak i kako one trebaju dobiti svugdje najbolje mjesto. Meni niko ne pomae kada ulazim u koiju, niti me prenosi preko jarka ili bare, niti mi ustupa najbolje mjesto! A zar ja nisam ena? Pogledajte me! Vidite moju ruku! Orala sam, sadila, kupila ito u hambare, i nije me nikad mukarac vodio! Zar nisam ja ena? Mogu raditi i jesti isto toliko koliko i mukarac ako dobijem posao, ako imam da jedem a isto tako mogu izdrati i bievanje! I zar ja nisam ena? Rodila sam trinaestero djece i gledala kako su skoro svi prodani kao roblje, a kad sam kao majka tugovala za njima, niko osim Isusa nije me uo! I zar ja nisam ena? Sojourner Truth Prva Konvencija za enska prava u Seneca Falls-u, u dravi New York, 1848. godine
34
3. ZAGOVARANJE
Stoljeima su ene sluile kao ogledala koja su imala tu mo da odraavaju pojavu mukarca u dvostrukoj veliini. Virdinija Vulf
35
3.1. TA JE JAVNO ZAGOVARANJE?Zanimljiv moto iz kultne knjige: Kako plivati sa ajkulama, veoma Na svaku ponudu, ma kako privlana slikovito objanjava politiku javnog bila, postojae zamjerke, dobri prodavci zagovaranja i odnose koji vladaju stvaraju situaciju u kojoj kupac prodaje unutar njega: Tano su odgovorili sam sebe, bez obzira na zamjerke. Harvi Makej na deo pitanja: politiari jesu bili njihovi pravi kupci. Politiari su oni koji e odobriti finansije i olakice za zavretak takvog jednog posla. Nakon njihovog odobrenja, sve se odvija mehaniki: koliko naplatiti po kvadratnoj stopi, koliko sredstava izdvojiti za reklamu kako bi se namamili kupci, i tako dalje. Ali, da biste doli do politiara morate znati kako da ih motiviete. U elji da to pre pribave glasove odluujuih igraa, nateraju ih da potpiu dokumenta, islikaju se pred kamerama i konano ponu gradnju, Germezijani su izgubili iz vida stvarne potrebe svojih kupaca. Njihovi kupci, politiari, imaju sopstvene kupce. Politiari poinju da se brinu. Da li svojim kupcima, glasaima, pruaju ono to glasai ele, ono to e ih naterati da na sledeim izborima ponovo glasaju za njih? Ovde je napravljena nova greka u poslu vrednom milijardu dolara.13 ta je zagovaranje? Da li elimo uvjeriti druge u ispravnost naih ideja? Da li elimo da nae ideje usvoje i drugi? elimo li da glasuju upravo za nau politiku partiju, a ne neku drugu? Ako da, onda uinimo sve da tako bude. Zagovaranje je proces u kojem uvjeravamo druge da usvoje nae ideje, planove, miljenja, projekte... Kao zagovarai moramo voditi rauna o onome to je prethodilo i to treba da slijedi, sluaju, temi ili problemu o kojem je rije. Javno zagovaranje je proces djelovanja koji koristi sve instrumente otvorenog drutva za otvaranje novih prostora, novih politika, zakona... Instrumenti otvorenog i demokratskog drutva ukljuuju izbore, akcije civilnog drutva, graansku neposlunost, pritiske, utjecanje, sudske procese, pa,13
Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd, 2005, str. 33.
36
ako treba i cjenkanja... Termin zagovaranje je blizak terminu politika i politika metoda. Javna politika ima za cilj uspostavljanje mira, sigurnosti i postizanja pravinosti. Misija javnog zagovaranja stvaranje je pravednijeg, potenijeg drutva. Pravedno drutvo/demokratsko drutvo je drutvo koje se mjeri statusom marginaliziranih grupa. Ali, javno zagovaranje je i akcija usmjerena promjeni politika, pozicija ili programa unutar bilo kojeg tipa institucije - od neprofitnog sektora, ministarstava, parlamenata, do meunarodnih organizacija. Naravno, javno zagovaranje se moe i treba koristiti i na mjestima u kojima je proces donoenja odluka potpuno neformalan. Javno zagovaranje znai i zastupati, apelirati ili braniti odreenu ideju pred drugima. Javno zagovaranje je govorenje, usmjeravanje pozornosti zajednice na neku vanu temu, navoenje donositelja odluka na odabir dobrog rjeenja. Javno zagovaranje ukljuuje i razliite specifine, kratkorone aktivnosti na putu dostizanja dugorono odreenog cilja. Javno zagovaranje poiva na bogatstvu ideja i inventivnosti. Da li ete biti sigurni da e vae ideje pomoi? Odgovor na ovo pitanje zavisi samo od vas i od vaeg vjerovanja u ono za to zagovarate. Javno zagovaranje od vas zahtijeva da budete, prvi i glavni, a ne naprosto sluajni uesnik. Javno zagovaranje od vas zahtijeva 100% ulaganje tokom zagovaranja! I dakle, to je javno zagovaranje? Prepoznajete li da ste neto slino ve radili? Definirajte to za vas znai JAVNO ZAGOVARANJE! Birajte onu definiciju koja vam se najvie svia i neka ona bude vaa vodilja kroz zagovaranje. Dakle, ukoliko elite promjene, odluite se za javno zagovaranje! Uspjena strategija javnog zagovaranja daje odgovore na deset kljunih pitanja:
37
POGLED UNATRAG: 1. ta ve posjedujemo? Koji su izvori materijala, ideja, prethodni suradnici? Koristiti od prije steeno iskustvo: ve provedene akcije, ve postojee saveze, sposobne suradnike, baze informacija... 2. ta jo trebamo razvijati? Definitivno, razviti izvore koji su nam u tom trenutku potrebni, a do tada nisu koriteni, ili ne u tolikoj mjeri u kojoj bi trebali biti koriteni. 3. Kako zapoeti prvi korak? Ocijeniti koji je cilj u odreenom trenutku dostian, a moe okupiti prave ljude i osvijetliti put do pravog cilja. 4. Evaluacija 5. Uspjenost strategije zagovaranja treba procjenjivati odgovaranjem na svako od prethodnih pitanja. Vana je naa sposobnost da nauimo korigirati greke, kao i da eliminiramo sve elemente koji ne donose rezultate koje elimo. POGLED UNAPRIJED: 1. to elimo postii? Strategija zapoinje jasnim definiranjem (dugoronih/kratkoronih, sadrajnih/ proceduralnih ciljeva) 2. Prema kome je akcija usmjerena? Na koga elimo djelovati? Moramo imati jasnu predodbu o tome tko su primatelji nae poruke, kojim sredstvima i na koji nain moemo vriti pritisak na ciljne grupe. 3. Kakvu poruku primatelj treba uti? Poruka mora biti jasno usmjerena. Prilagoditi poruku primaocima. Poruke bi trebale biti sastavljene iz dva dijela: apeliranje u ime opeg dobra i ukazivanje na osobni interes. 4. Tko prenosi poruku? Vi, upravo vi, jer ete usvojiti sve aspekte dobrog govorenja, argumentacije i zagovaranja. 5. Na koji nain ete prenijeti poruku? Definitivno, uvijek ljubazno, odmjereno, bez intimiziranja u javnom prostoru i to je najvanije - argumentirano. Vama treba vjerovati!
38
ELEMENTI I DINAMIKA PROCESA JAVNOG ZAGOVARANJA Postavljanje cilja nije nita drugo do planiranje vremena na duge staze. Zapravo, proces se sastoji iz tri koraka: postavljanje cilja, razraivanje plana za postizanje cilja i planiranje vremena u cilju ostvarenja plana.14 Iako specifine tehnike, vjetine i strategije zagovaranja koje koristimo mogu varirati, slijede elementi uspjenog zagovaranja. Moda nije neophodno da uvijek koristimo svaki od ovih elemenata za kreiranje strategije zagovaranja, ali nije zgoreg da ih znamo. Oni se, takoer, ne moraju koristiti po redoslijedu, moete ih odabrati i koristiti na nain koji je za vas najkorisniji, u odreenoj prilici ili vrsti projekta, platformi... za koju zagovarate.
14
Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd, 2005., str. 69. 39
Ako paljivije pogledate elemente na cvijetu, vidjet ete da vam je poznato sve to se nalazi na laticama. A sve to je na laticama treba i vama za zagovaranje vaih ideja. Odabir ciljeva zagovaranja Problemi kojima se bavite mogu biti izuzetno teki. Da biste uspjeli u svojim nastojanjima, va cilj mora da odgovora na sljedea pitanja: Mogu li preko odabranog cilja biti okupljene zajedno razliite grupe i stvoriti uspjenu mreu? Da li preko cilja zaista rjeavate problem? Da li je mogue dosegnuti va cilj?
Ako nemate cilj, nikada neete stii do njega!
Kada birate problem za ije rjeavanje ete zagovarati provjerite kakva je politika klima, mogunost uspjeha, podatke o problemu koji pokuavate rijeiti, novac koji imate na raspolaganju, kapacitet vae NVO, politike partije ili preduzea. Moete li odabrati da istovremeno radite na nekoliko pitanja? Naravno da je bolje da ne radite na veem broju pitanja i ciljeva ukoliko niste sigurni da realno moete odgovoriti na potrebe i zahtjeve svakog od njih. Zagovarai koji nastoje da sve poprave prihvataju rizik da nita ne promijene. Na poetku se fokusirajte na ciljeve koji su realni, ostvarljivi i vrijedni truda. Ma, u principu - to uvijek neka bude vaa ideja vodilja! Ukoliko ste sigurni da ste provjerili, postavite sebi realan cilj. Uspjeh u ostvarenju manjih ciljeva dae vama i vaoj organizaciji vie entuzijazma, iskustva. ta je krajnji cilj svakog zagovaranja? Krajnji cilj svakog zagovaranja jeste rezultat koji oekujete nakon prestanka projekta, kampanje... On se ostvaruje postepeno i djelimino, kroz sekundarne ciljeve i projekte koje provodite kontinuirano. Krajnji cilj moe biti postavljen veoma iroko i globalno, npr. utjecati na poveanje procenta uea ena na politikoj sceni BiH, ili na lokalnom ili individualnom nivou, npr. doprinijeti da ena postane naelnica opine.
40
to je i to treba da sadri politika zagovaranja? Politika svakog zagovaranja mora biti usmjerena na promjenu trenutne politike, programa ili pozicija vlasti, institucija, organizacija. Morate jasno postaviti ciljeve i znati: to elite promijeniti, koju ete promjenu donijeti, koliko e kotati va projekat i do kada e trajati. Generalno, vremenski okvir za realizaciju ovih ciljeva mora biti precizno odreen. Ko e to uiniti? Vi! Kako moemo biti sigurni da ostvarenje postavljenog cilja moe donijeti eljene promjene? Jako je vano ispravno definirati cilj, jer na jasno preciziranom cilju poiva cjelokupna strategija javnog zagovaranja i to je jo vanije - plan. Stoga cilj mora biti konkretan i jasan, postavljen na osnovu realnih okvira politikih zbivanja u zemlji i mora biti povezan sa vaim planom. Navodimo listu pitanja koja mogu pomoi u odabiru prave politike zagovaranja. Koji su kvantitativni i kvalitativni pokazatelji uspjenosti politike za koju se zalaete? S obzirom na trenutnu politiku situaciju, koje su potekoe koje mogu oteati ostvarivanje postavljenog cilja? Kakva je trenutna svijest graana o problemu? Koje ete korake poduzeti na rjeavanju problema. Koliko novca je potrebno za ostvarivanje vaeg plana? Odakle ete obezbijediti sredstva? Da li e ulaganje u projekat nametnuti samoodrivost? Ukoliko va projekat zavisi od donoenja ili promjene vladajuih zakona, precizirajte koji su to zakoni, ko moe donijeti promjenu i na koji nain? Da li je va cilj razraen po koracima? Da li plan koji provodite ostvaruje cilj? Da li ste uspostavili veze sa vladinim i nevladinim sektorom, medijima i partnerskim institucijama? Na koji nain e va plan promijeniti svijest ljudi o problemu? Kako ete koristiti materijale koje imate za zagovaranje? Istraivanje je kako za debatu, tako i za zagovaranje veoma vano, jer daje realnu(ili bi trebalo da daje) sliku problema o kojem je rije. U debati se istraivaki materijal koristi za izgradnju argumenta. Istraivanje moe dati jasne smjernice kako da doemo do cilja.
41
1. Identificiranje publike za zagovaranje Prodavac se uvek trudi da sazna to je mogue vie o muterijama. Najpre e nauiti njihova imena, a zatim i neto vie, uz pomo razliitih tehnika. Hajde da vidimo kako poduzetnik moe da proiri ovaj koncept. Politiar je u sutini poduzetnik, samo to radi sam za sebe, bez firme iza koje bi se sakrio. Politika iz doba pre Votergejta bila je posljednji estok, gusarski, srednjovekovni posao, gde nisu postojala ogranienja u udarcima, konkurenti su se tukli prsa u prsa, a pobednik je odnosio itav plen. Profesionalni politiar je ovek koji se slui tehnikama za ubeivanje i svim moguim trikovima na tritu. Onaj ko u politici uspe da stigne do vrha, verovatno bi uspeo bilo gde.15 Jednom kada su problem i ciljevi odabrani, napori i aktivnosti zagovaranja se usmjeravaju ka ljudima koji imaju mo da donose odluke, idealno, ka ljudima koji mogu utjecati na njih (osoblje, savjetnici, utjecajne starije osobe, mediji i javnost). Kako se zovu osobe koje mogu ostvariti va cilj? Tko i kako utjee na zakonodavce? 2. Razvoj i stvaranje poruka zagovaranjaSavrenstvo se ne postie vebanjem,morate dodati jednu re: savrenstvo se postie savrenim vebanjem. Harvi Makej
Razliite poruke djeluju na razliitu publiku. Na primjer, politiar moe postati motiviran kada zna koliko ljudi u oblasti u kojoj on radi brine o odreenom problemu. Ministrica obrazovanja, na primjer, moe poduzeti odreene radnje kad joj se ukae na detaljne podatke o razmjeri i vanosti odreenog problema. Koje poruke ovi ljudi moraju primiti da bi djelovali u vae ime? Od koga primaju poruke? Od vas! 3. Stvaranje ubjedljivih prezentacija Upravljaate posadom i leteete punim jedrima ako nauite da prenosite poruke na pozitivan nain, i pokazujete svojim ljudima da im vjerujete.15
Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd, 2005., str. 171.
42
Jednostavno, dajte im slobodu da rade poslove zbog kojih ste ih zaposlili. Ugledajte se na velike dokeje, kao to su Deri Bejli, Lafit Pinkej ili Vili umejker. Oni znaju da se vetina u sedlu vrlo esto meri lakoom na uzdama. Kau da je dobar dokej onaj kojeg konj nije svestan sve dok mu ne zatreba.16 Mogunosti za utjecanje na kljune osobe su najee ograniene. Politiar vam moe posvetiti dovoljno vremena za sastanak, a ministar e moda imati samo pet minuta da sa vama porazgovara tokom konferencije. Paljiva i detaljna priprema ubjedljivih argumenata i stil prezentacije mogu ove mogunosti pretvoriti u uspjeno zagovaranje. Ako imate samo jednu mogunost da razgovarate sa zakonodavcem, znaete ta elite rei i kako ete to rei? 4. Prikupljanje sredstava za zagovaranje Veina aktivnosti, ukljuujui zagovaranje, zahtijeva budete. Dugorone aktivnosti na polju zagovaranja znae investiranje vremena i energije u prikupljanje sredstava da biste podrali svoj rad. Na koji nain moete doi do resursa neophodnih da sprovodite aktivnosti zagovaranja? 5. Procjenjivanje postignutih rezultata zagovaranja Kako moete znati da li ste uspjeli u ostvarenju cilja zagovaranja? Kako se vae strategije mogu poboljati? Da biste bili uspjeni u zagovaranju, neophodno je prikupljati povratne informacije i kontinuirano procjenjivati aktivnosti. 6. Izgradnja koalicija esto se mo neke akcije zagovaranja odraava brojnou ljudi koji podravaju va cilj. Kod nas, gdje su i demokracija i zagovaranje skoro pa nove pojave, ukljuivanje veeg broja graana koji predstavljaju razliite16
Ibid. str. 119. 43
Koga jo moete pozvati da vam se pridrui? Ko vam jo moe biti saveznik?
grupe, moe obezbijediti sigurnost za zagovaranje i izgraditi politiku osnovu ak i unutar organizacije. Unutarnja izgradnja koalicije, kao to je ukljuivanje ljudi iz drugih organizacija i NVO-a u razvoj novog programa, moe vam pomoi da stvorite jo bolje mogunosti za posao zagovaranja. Pozovite sve one NVO-e, grupe, pojedince koji imaju volju da rade to i vi.
TA JE SVE POTREBNO ZA JAVNO ZAGOVARANJE? Kao i u svakom novom projektu ili novom poduhvatu, imajte na umu da je za zagovaranje potrebno mnogo toga; sredstava, ljudi, vrijeme koje e vam biti potrebno da planirate, organizirate i provedete sve planirane aktivnosti. Mnogo vremena trebate za pripremu. Osim ovoga, za javno zagovaranje su bitne i neke posebne aktivnosti, znanja, okolnosti, od kojih su najvanije: Znanja i vjetine - poznavanje osnova javnog zagovaranja, zajedniki rad i uee u kampanjama, te poznavanje politikih procesa (primjerice, zakonodavnog); Vrijeme kao dimenzija u politikom procesu poznavanje vremenskih tokova i rokova u zakonodavnim i parlamentarnim procedurama, raspored odravanja lokalnih i opih izbora. Ja trebam mnogo vremena za Poznanstva - mada veze nisu presudne za uspjeh javnog zastupanja, poznavanje odreenih osoba koje su kljuni uesnici ili potencijalna potpora vaim naporima moe biti samo od koristi. Ako nemate veliku mreu poznanika na "vanim mjestima" ne paniite. Mrea poznanika se gradi i stvara vremenom, a potrebno je samo poeti sa zadatim ciljem i mrea e se sama od sebe stvarati. Jasno postavljen cilj, te volja i spremnost za rjeenje problema - i to je to! Samo slijedite upute i sigurno ete biti uspjeni.44
javno zagovaranje, ali ja imam cilj!
3.2. ZAGOVARANJE I LOBIRANJELOBIRANJE ZA SVE U knjizi Ko je maznuo moj sir?, Spenser Donson, kroz likove etiri glavna junaka opisuje kako stii do cilja. Cilj je uvijek tu negdje, pred nama. Nekada se ponaamo tromo, kada bi trebali biti brzi, nekada smo i suvie brzi... Ponekad, sluajui Donsona, pomislih kako ne bi bilo loe da su sva etiri lika u nama i da se lijepo drue. Ponekad se ponaam kao Njuko, koji na vreme namirie promene, ili kao Brzoje koji na vreme jurca u akciju, ili Tucko, koji odbija da prizna postojanje promena, jer se boji da e ga one odvesti u neto gore, ili Mucko, koji na vreme shvata da treba da se prilagodi kada uvidi da promene vode neem boljem! Svi mi imamo neto zajedniko, bez obzira na to koje delove sebe odluimo da izbacimo u prvi plan, a to je potreba da pronaemo pravi put kroz labirint i uspeno pronaemo pravi put kroz vreme promena.17 Da biste uspjeno sproveli javno zagovaranje, potrebno je da precizirate sve aspekte vaeg utjecaja. U tabeli se nalaze pitanja na koja ste obavezni dati odgovor, ukoliko elite da vae javno zagovaranje bude kvalitetno uraeno.Va primarni cilj je: Va sekundarni cilj je: Va plan akcije na osnovu kojega ete zastupati drutvene promjene: Napravite podsjetnik za provjeru koraka koje ste poduzimali tokom zagovaranja! Planirajte serije razliitih aktivnosti koje ostvaruju va primarni cilj (izbjegavajte jednokratne akcije). Kratko opiite akciju: U kalendaru zaokruite najznaajnije datume u vaoj akciji. Koji su to datumi? Zato? Da li se vai ciljevi ostvaruju postepeno? Da li se vai ciljevi ostvaruju istodobno?17
Spenser Donson Alnari, Ko je maznuo moj sir?, Mono Manana Press, Beograd 2004., str.9. 45
Sretno! Nemojte se ustruavati voditi pribiljeke mislei da je to znak slabosti ili nesigurnosti, naprotiv! I najbolje je loe pamenje, ali zato papir nikada ne zaboravlja! Lobiranje u etiri oka Lobiranje u etiri oka, koje je Promisliti jedanput prije nego to veoma esto, posebno u poslovnom daje, dvaput nego to primi, hiljadu zagovaranju, moe predstavljati puta prije nego to zahtjeva. Servantes veliko iskuenje za vas. Susresti se sa raznim zvaninicima, znati komunicirati na njihovom terenu i pod njihovim uvjetima je veliki izazov, ali je najuinkovitiji nain zalaganja za rjeenje problema. Pismo moete baciti, e-mail izbrisati, ali ovjeka pred vama ne moete "izbrisati". Na taj nain lobiranje u etiri oka je vjerojatno uinkovitije nego lobiranje u pismenoj formi. Najbolji nain osobnog lobiranja je da zatraite sastanak. Od iznimne je vanosti dobro se pripremiti za takve sastanke. Nikada nemojte odlaziti na sastanak prije nego provjerite da li ste pripremili neophodan materijal, da li znate osnovne informacije o temi razgovora kao i o partneru sa kojim treba da razgovarate. PRIJE SASTANKA: Ponite od toga koga ete odrediti, tko e i zato prisustvovati sastanku. Vodite rauna da na pregovore ne ide veliki broj ljudi, jer sastanak ne traje vjenost i u velikoj grupi nitko nee moi valjano rei ta elite, promai e vam poenta... (optimalan broj zagovaraa, jesu dva-tri kljuna predstavnika od kojih e jedan predstaviti sluaj, drugi usmjeriti temu i trei pruiti informacije o problemu za ije rjeenje se zalae). Voditi rauna ta elite postii na sastanku na kojem zagovarate. Predvidjeti sve mogue kontraargumente i pripremiti odgovore na njih.46
Nemojte se otvoreno suprotstavljati, ve sa puno dobre volje objanjavajte zato ste upravu. TOKOM SASTANKA: Tokom sastanka pokuajte usmjeriti diskusiju ka vaem uem cilju koji ste prethodno odabrali, u onoj mjeri u kojoj je to mogue:Govornik treba da pazi na tri stvari: ta kae, zatim na kom mjestu kae i najzad na koji nain to kae. Ciceron
Ponite navodei razloge zbog kojih ste traili ovaj sastanak, i pri tome budite puni dobre volje, odmjereni i uljudni Dajte pregled pitanja o kojima elite diskutirati, dajte informacije i postavljajte pitanja Oekujte neslaganje i sukobe, ali ne brinite, jer vi ve imate svoje prethodno pripremljene reakcije na to. Neka vas sugovornici ne pokolebaju neumjesnim argumentima i irelevantnim informacijama, to se veoma esto deava. Ponudite alternative, sugerirajui mogue situacije i u svjetlu vaih primjera pokuajte nai rjeenje. Prije nego zakaete sastanak potvrdite jo jednom odluke do kojih ste doli tokom prethodnog sastanka, insistirajte na kompromisu i dogovorite se o tome ta treba da se desi nakon sastanka. POSLIJE SASTANKA: Obavezno poaljite pismo zahvale za prijem; ma kako da se sastanak zavri U pismu ponovo navedite kljune razloge zbog kojih je sastanak odran, kao i zakljuke Istaknite neophodnost buduih zajednikih koraka i SRETNO!
47
EVALUACIJA KAKO NAPREDOVATI U JAVNOM ZAGOVARANJU? Pobednici se okruuju pobednicima. Pobednik zna da je pobednik. Ne trebaju mu slabii i ulizice da obezbede hranu za njegov ego. Pobednik zna da e jo ubedljivije pobeivati uz suradnike koji mogu da dre korak s njima, ali i da ga poneemu naue.18 Evaluacija je nuan element za uspjenost javnog zagovaranja. Ako jedna strategija ne donosi rezultat, dat e ga druga, sljedea, a moda tek i neka sIjedea... sve dok ne stignete do cilja. Stoga je potrebno da to detaljnije razradite plan evaluacije, jer ete samo tako napredovati u javnom zagovaranju. Pred vama je tabela koja vam nudi upute kako napraviti dobar evaluacijski listi, kako biste provjerili gdje i zato grijeite.IME I PREZIME: ORGANIZACIJA/POLITIKA PARTIJA/NVO: AKTIVNOSTI JAVNOG ZAGOVARANJA: Broj bodova i obrazloenje (dajte sebi skalu bodova od 1 do 5 i obrazloite ocjenu Kako ocjenjujete rad organizacije u obavljanju odreene aktivnosti? Kako ocjenjujete rad osobe ili vas samih u obavljanju precizirane aktivnosti? Kako ocjenjujete rad vaih partnera u obavljanju odreene aktivnosti? Kako ocjenjujete reklamnu kampanju javnog zagovaranja? Kako ocjenjujete uspjenost ostvarivanja primarnih ciljeva? (onih koji ste prethodno odredili) Kako ocjenjujete uspjenost ostvarivanja sekundarnih ciljeva?
18
Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manjana, Beograd 2005, str. 141.
48
EVALUACIJSKA TABELA ZA AKTIVNOSTIIME I PREZIME: ORGANIZACIJA/POLITIKA PARTIJA/NVO: AKTIVNOSTI JAVNOG ZAGOVARANJA: Broj bodova i obrazloenje (dajte sebi skalu bodova od 1 do 5 i obrazloite ocjenu Da li vae aktivnosti teku po planu ili nailazite na prepreke? Ako postoje prepreke, nabrojte ih: Na koji nain moete ubrzati ostvarivanje primarnih i sekundarnih ciljeva? Kako bi vea medijska promocija vaih aktivnosti i koalicija sa novim partnerima utjecala na trenutni tok odvijanja aktivnosti? Da li je tok odvijanja aktivnosti utjecao na promjenu vaih primarnih i sekundarnih ciljeva? Da li se vai ciljevi ostvaruju djelimino, potpuno ili nikako? Da li je dolo do promjena u politici s obzirom na preblem koji ste rjeavali? Da li su ostvareni ciljevi izazvali eljene efekte?
Za svaki negativan odgovor ponudite obrazloenje!Ja znam koji mi je cilj. Uvijek provjeravam korak po korak aktivnosti u ostvarenju cilja i zapisujem zapaanja. A ti? Nai sposobne, a ne ulizice koji e ti hraniti ego i bie uspjean!
elim postii cilj, ali mi uvijek neto promakne. elim biti uspjena, ali mi nitko ne kae gdje grijeim!49
3.3. PODIZANJE JAVNE SVIJESTI O PITANJIMA KOJA ZAGOVARATERadi i nastoj da te vide gde radi. Predmeti ne vrede za ono to su, ve za ono, kakvi nam se ine da su. Imati vrednost i nju umeti pokazati, znai imati dvostruku vrednost. to se ne vidi, to je kao i da ga nema. Ni sama se pravda ne tuje, ali ne izgleda kao pravda. Mnogo je vei broj onih koji su se prevarili, nego onih koji su bili i ostali uviavni. Prevara prevlauje zato, jer se o stvarima sudi po njihovoj spoljanosti; a mnoge su daleko drugaije od onoga to nam se ini da su. Ugodan vanjski oblik najbolja je preporuka za unutranju savrenost. Gracijan
Kako da uvjerite ljude da glasaju za ideje vae politike partije? Kako da utjeete na svijest biraa da vjeruju ba vama? Podizanje javne svijesti o problemima za ija rjeenja zagovarate je prvi korak u vaoj kampanji.
uvaj se da ne stupi tamo, gde treba da se ispuni velika praznina, a uini li to ipak, onda mora da bude uveren da e nadmaiti onoga koji je pred tobom tamo bio; da bi njemu bio ravan, nuno je da bude dva puta od njega vredniji. Koliko je god pametno brinuti se da nas opet poele onda kad na nae mesto doe na naslednik, isto je toliko mudro uvati se, da prema svom predasniku ne izgledamo bez svetlosti. Teko je ispuniti takvu veliku prazninu, jer se uvek ini da je bolje ono to je prolo. Nije dosta da bude samo ravan onome za kojim si doao, jer je on prvi doao u poloaj da se o njemu dobro misli. Zato, da bi ga istisnuli iz tog poloaja, moramo u svoj rad da unesemo jo kakvu vrlinu koje on nije unosio u svoj rad. (Gracijan)19 Zato smislite najbolji nain da ukaete na sve propuste koje su do vaeg angamana bili prisutni na poljima za koja zagovarate. A dok budete smiljali kako da senzibilizitrate javnost za problem, zapamtite: vas gledaju i sluaju svi: kuanice, djevojke, mlade, stare, zaposlene, naputene...vas praktino gledaju i sluaju svi. ta to znai? To znai da vaa strategija mora biti ili univerzalna ili da morate imati razliite strategije za podizanje javne svijesti.19
Ibid. str. 132-133.
50
Strategija se ne ogleda u vrstom i snanom udaranju, ve u promiljenom. Balzak
Dobar zagovara vjeto smilja kako da ukae na propuste u rjeavanju problema kojim je odluio da se bavi.
Znam, svi me gledaju i sluaju!
51
4. JAVNI NASTUPI I MEDIJI
Mi ne moemo da uinimo da kia padne, ali se moemo pobrinuti da ona padne na pripremljenu zemlju. Henri Nuven
52
4.1. UTJECAJ JAVNIH NASTUPA NA POLITIKI REJTING NEVLADINIH ORGANIZACIJA I POLITIKIH PARTIJAOptimizam povlai za sobom i sklonost ka samoobmanjivanju, verovanje da zahvaljujui svojim sposobnostima moemo savladati prepreke koje bi inae trebalo da su nesavladive. A upravo je to potrebno da bi se napravio neki podvig. H. Makej
Javni nastupi su, moglo bi se rei, od presudnog znaaja za sve aktere drutvenog ivota. Kau to se ne zabiljei, kao da se i ne dogodi. Dakle, javnost treba biti informirana o svim naporima koje ulaete u rjeenje problema, svaku akciju koju sprovodite, ali javnost ne moe, ne smije i ne treba bilo kako da prima te informacije. Koliko je veoma vano javno nastupati i prezentirati rad, toliko je, ako ne i jo vanije znati kako javno nastupati, jer je nastup dvostruki ma. Dakle, moete pridobiti sve simpatije vaim nastupima, ali i ostati bez njih. Do vas je! Govorite iskreno, ne ustruavajte se rei i ono to vam ne ide u prilog (bolje vi, nego vai konkurenti!), ne istiite samo sebe u prvi plan, jer: Niko ko je krenuo ni od ega, a zavrio s neim, nije to postigao sam. Nekada davno, neko je u vama prepoznao kvalitet, koji ga je naveo da vam pomogne. ta bi taj neko danas mislio o vama? Budite iskreni. Ako vas je uspeh promenio, vreme je da se vratite korenima. Sva materijalna blaga, koja posedujete mogu otii kao to su i dola. Bolje se drati blaga sa kojima ste krenuli kvaliteta zbog kojega su drugi verovali u vas. Ostanite u vezi sa svojim mentorima. Ako izgubite kontakt s njima, velike su anse da ete izgubiti kontakt i s onim to vas je dovelo do dananjeg uspeha.20 Dakle, nemojte biti razmetljivi; ali ostavite utisak. Ne zaboravite, kada idete u neku lokalnu zajednicu, obavezno se informirajte o najbitnijim temama. ta su uspjesi, a ta nedostaci te zajednice, kako vidite vau ulogu tamo, ta konkretno moete uiniti za njih (budite realni), ne koristite generelazirajue fraze, vodite rauna da vas gledaju i sluaju najrazliitiji ljudi ... Va uspjeh ovisi o vaim javnim nastupima. Vratimo se opet nenadmaenom Harviju Makeju, koji u knjizi Kako plivati sa ajkulama, nudi 11 najboljih koraka kako da osvojite publiku: ...Ne postoje20
Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd 2005, str. 212 53
dve iste publike. Ali ako odgovorite na ovih jedanaest pitanja, moi ete da prilagodite materijal interesovanjima svake publike, i garantujem vam da ete ih osvojiti. Drugo rjeenje se krije u sloganu Vander Zandena: Ako sumnjate u ideju venosti, izaite pet minuta pred publiku. JEDANAEST KORAKA KAKO DA OSVOJITE PUBLIKU: 1. Zato me je grupa pozvala da odrim govor? (navedi razlog) 2. ta je svrha grupe? 3. Koje su glavne odluke grupe? (profesionalne, socijalne, demografske, stepen u karijeri i sl.) 4. Ko se nedavno obraao grupi? Kako su ga prihvatili? Mogu li doi do kopija njihovih zapaanja? 5. Ko su najuspeniji govornici koji su se obraali grupi u skorijoj prolosti? 6. ta ih je uinilo uspenim? 7. Ko su lideri u grupi? Ko e od njih biti prisutan? Kako da doem do njih? 8. Ko e me upoznati s njima? 9. Da li se od mene oekuje da odgovaram na pitanja? Koja kljuna pitanja mogu da oekujem? Kojih nezgodnih tema treba da se pazim? 10. Koje e poruke zaista ostaviti traga na ovoj grupi? Treba li da im podelim nekakakav materijal (grafikone, analize i slino)? 11. Ko je moj insajder u grupi, koji e mi pomoi u razvoju govora i dobijanju odgovarajue reakcije?21 Pripreme za javni nastup definitivno mogu da ponu.
21
Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd 2005, str. 156
54
4.2. JAVNI NASTUP I IZBORIPostoje dva trenutka u ivotu kada ste potpuno sami: neposredno pred smrt i neposredno pred govor. H. Makej
Izbori su najvee marketinko polje: unosan biznis. Pobjeuje onaj tko bolje proda proizvod. Proizvod su vae ideje i politike platforme. Vi prodajete ljudima motive da vjeruju. Kome? Vama! Pri tome poziv upuujete stotinama rezervisanih ljudi, koji najee ne znaju nita o vama i nemaju nikakav razlog da vam vjeruju.22
4.3. JAVNI NASTUPI PRILAGOENI POSEBNIM CILJNIM GRUPAMA (kako nastupiti pred radnicima, intelektualcima, novinarima, domaicama...)Ve je prethodno naglaeno da Nauio sam ono to veina dobrih govorite uvijek za neku drugu govornika ve zna: moda ste priliku, neke druge ljude koji potpuno sami dok govorite, ali ne oekuju da kaete ono to njima morate biti sami dok se spremate za najvie godi. U prostoriji u kojoj govor. H. Makej sjedi stotinjak ena, a vi ne znate njihovo porijeklo, imovinsko stanje, stepen obrazovanja, nikada ne poinjete obraanje sa: Moje ime je Sanja V. i obraam vam se u ime Praksi, politike partije u kojoj je najvei broj lanica fakultetski obrazovano, to ini nau partiju jakom i stabilnom. Zato? Zato to odmah iskljuujete iz vaeg kruga one koje to nisu. A vi ne elite da za vas glasaju samo neke ene, a druge ne. Dakle, uputite lijepu rije za sve prisutne u prostoriji, a da biste to uinili neophodno je da se prethodno informirate, o njima.22
Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd 2005, str. 212 55
4.4. DRESS CODE I JAVNI NASTUPINerijetko u elji da izgledamo to ljepe obuemo ono to za tu priliku nikako ne bismo smjeli, ili jo gore stavimo na odjeu neto to je potpuno neprilagoeno ambijentu i publici. Idete u studio gdje imate zakazan termin? Obukli ste plavu haljinu i stavili ogroman lanac koji sija. Ne, ne, ne! Kamera ne voli plavu boju, a sav taj sjaj bljeska po vaem licu i ostavlja utisak koji zasigurno ne elite. Ljeto je, vrue vam, a ne moete obui arape jer vam je vrue. Dobro, ponesite ih onda i obucite u studiju; ali bosi nipoto ne ulazite u prostoriju za sastanke. Namazali ste lice svojom omiljenom punomasnom kremom, prija vam, koa je gipka. Odlino, a sada je izbriite i stavite malo mat pudera i rumenila. U sali ste! ta obui? Gledate u svoju omiljenu crnu haljinu sa ipkom, elite je obui. E, ne moe ako idete u neku sportsku dvoranu, ako se obraate ljudima ukoliko razgovarate sa ...Vi se oblaite za njih, elite pridobiti njihove simpatije; stoga e vae ipkaste haljine ekati neku zgodnu priliku. Koktel je zabava koja poinje najranije u 17.00 sati! Vaa omiljena sjena za oi je zelena, istie vae oi, ali ne, neete je staviti za vae obraanje na nekom skupu na trgu usred podneva. Evo jedne anegdote koju opisuje Harvi Makej: Biznismen iz Mineapolisa otiao je za Boi u Vaikiki. Nije se micao s plae po ceo dan i dobio je savrenu boju od vrata nanie. Ni jedan jedini zrak sunca nije mu dopro do lica, poto ga je od jutarnjih do veernjih asova krio ispod eira. Naravno, njegovim prijateljima nita nije bilo jasno, ali se nisu usuivali da ga bilo ta pitaju, slutei da je re o nekom medicinskom problemu koji mu nije dozvoljavao da izlae lice. Konano, jedan poznanik ga upita za razlog. Biznismen se nasmeja i ree: Ko, ja? Problem s koom? Daleko bilo. Sledee nedelje idem na razgovor sa vlastima, planiram da im traim velike subvencije, pa ne bih da me uhvate sa preplanulim licem.23
23
Harvi Makej, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd 2005, str. 10
56
4.5. MEDIJSKI NASTUP ZA I PROTIVObino se isplati kada dobro izgledate, ali ponekad se mnogo vie isplati ako izgledate loe. H. Makej
MEDIJI I JAVNO ZAGOVARANJE Mediji, bilo printani ili elektronski vre utjecaj na drutvo. Mediji su iznimno znaajan i nezaobilazan korak svakog javnog zagovaranja. Oni omoguavaju da vaa ideja doe do ire javnosti, a potrebno je znati kako ih pravilno koristiti, jer jednakom snagom kojom mediji mogu da pomognu ostvarenju vaeg cilja, zbog najmanje greke, mogu da postanu kobni. Stoga je veoma vano znati kako pravilno koristiti medije.
Ciljna publika
NVO-i, politike partije
Mediji
Novinari obino nisu zainteresirani za nesreene informacije. Ono to novine interesira jeste vijest ili pria, ali, skandali, konflikti ili kritike, jesu pak najprivlaniji. Zanimljiva pria treba biti pozitivno orijentirana i nositi snanu poruku. Izbor teme koju nudite medijima mora biti u formi "teme dana" jer zastarjele informacije nee objaviti ni jedne novine, ni jedna TV kua.57
DA BISTE USPJENO ISKORISTILI MEDIJE ZA PROMOCIJU PROBLEMA NA KOJEM RADITE MORATE: 1. PALJIVO NAUITI NAJBITNIJE INFORMACIJE O PRIRODI MEDIJA Uputite par telefonskih poziva, posjetite biblioteku, saznajte tko obino izvjetava ili pie o problemu o kojem elite govoriti. Uoite koji mediji pridaju vie panje ovim pitanjima (TV, radio, tampa). Korisno je i identificirati novinara koji pie o temama koje se tiu pitanja koje vi elite prezentirati. 2. PRISTUPITI MEDIJIMA Mediji dnevno primaju hrpe informacija i prijedloga za prie koje ljudi ele prezentirati iroj javnosti. Zbog toga, ako elite da mediji napiu ili prezentiraju neto o stvarima koje zagovarate, informacija koju prezentirate mora biti znaajna, interesantna i nova; mora se isticati i zavreivati da bude na vijestima. 3. PRIPREMITI MATERIJALE O PROBLEMU Korisno je imati pripremljen set materijala koji u svakom momentu moete poslati reporterima. Materijali koje ste dobili od dravnih izvora mogu takoer biti od pomoi. Prirodno, ove informacije trebaju biti dopunjene prikupljenim injenicama i podacima kad god je to mogue. 4. NEPOKOLEBLJIVO PRECIZNO PREDSTAVITI PROBLEM Nain na koji predstavite stvar koju zagovarate je kljuan da bi daljnji napori pri zagovaranju bili uspjeni. Mediji podravaju koncepte koji aludiraju na: zdravlje, slobodu, zdrav razum i legitimnost, a uglavnom ne vole: ekstremizam, zastraivanje, nelegitimnost. Nain na koji prezentirate problem na kome radite odredit e tko e se pridruiti vaem naporu. Govorite u ime "graana", "javnosti", "zajednice", a ne u ime "onih koji
58
podravaju vae akcije i djelovanje". Predstavite se kao neko ko zastupa zajednicu, a ne posebnu drutvenu grupu. 5. PRIPREMITI NOVOSTI ZA MEDIJE Uobiajeni nain predstavljanja vae prie medijima je izdavanje saopenja za tampu. To je kratak dokument koji aljete novinarima koji vae informacije i teme predstavljaju u obliku koji mediji mogu iskoristiti. U idealnom sluaju trebalo bi biti mogue da se vae saopenje za tampu emitira ili tampa bez problema. Prema tome, ova saopenja treba pisati kao da se radi o novinskoj prii. Vijesti koje aljete medijima moraju biti kratke i jasno odslikavati dogaaj, postignue ili napor. Krenite od uzbudljivog saetka prie i ponudite im prvo novosti. Idealno, u prva dva paragrafa trebate odgovoriti na pitanja: tko, ta, kada, gdje, zato i kako. Najvaniji dio i najbitnije informacije treba dati na poetku kao temelj za ostatak prie. Na taj
