Prirodoslovlje RN2 2008/09

Prirodoslovlje RN2 Prirodoslovlje RN2 2008/092008/09

Literatura:Literatura:1.1. Delić A, Vijtiuk N. Prirodoslovlje. Školska Delić A, Vijtiuk N. Prirodoslovlje. Školska

knjiga Zagreb, 2004.knjiga Zagreb, 2004.2.2. Berns M. Stanica. Školska knjiga Zagreb, Berns M. Stanica. Školska knjiga Zagreb,

1997.1997.3.3. Glavač V. Uvod u globalnu ekologiju. HSN, Glavač V. Uvod u globalnu ekologiju. HSN,

POU Zagreb, 2003.POU Zagreb, 2003.4.4. Bačić T, Erben R, Krajačić M. Raznolikost Bačić T, Erben R, Krajačić M. Raznolikost

živoga svijeta. Školska knjiga Zagreb, 2003.živoga svijeta. Školska knjiga Zagreb, 2003.5.5. Keros P, Andreis I, Gamulin M. Anatomija i Keros P, Andreis I, Gamulin M. Anatomija i

fiziologija. Školska knjiga Zagreb, 2006.fiziologija. Školska knjiga Zagreb, 2006.6.6. Sikirica M, Korpar-Čolig B. Kemija s vježbama Sikirica M, Korpar-Čolig B. Kemija s vježbama

1 i 2. Školska knjiga Zagreb, 2001.1 i 2. Školska knjiga Zagreb, 2001.7.7. Paar V. Fizika 4. Školska knjiga Zagreb, 2004. Paar V. Fizika 4. Školska knjiga Zagreb, 2004.

A. SchopenhauerA. Schopenhauer

Ono što se zna ima dvostruku Ono što se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono što vrijednost ako se ujedno za ono što se ne zna priznaje da se ne znase ne zna priznaje da se ne zna

Tko smo mi?Tko smo mi? Odakle dolazimo?Odakle dolazimo? Kamo idemo?Kamo idemo? Što očekujemo?Što očekujemo? Što nas očekuje?Što nas očekuje?

ZnanostZnanost

= Skup svih metodički stečenih i = Skup svih metodički stečenih i sistematski sređenih znanjasistematski sređenih znanja

Istovremeno to je i djelatnost kojom ta Istovremeno to je i djelatnost kojom ta znanja stječemoznanja stječemo

U užem smislu znanost = U užem smislu znanost = znanja o određenom području ili aspektu znanja o određenom području ili aspektu

zbiljezbilje

Definicije Definicije

Racionalno utemeljena cjelina znanja Racionalno utemeljena cjelina znanja

o nekom predmetu o nekom predmetu

koja se koristi definiranim pojmovnim koja se koristi definiranim pojmovnim okvirima i razrađenim metodama okvirima i razrađenim metodama istraživanjaistraživanja

Znanost je sistematizirano znanje, Znanost je sistematizirano znanje,

cjelina spoznaja cjelina spoznaja

organiziranih u području istraživanja i organiziranih u području istraživanja i

izvedenih prema racionalno utemeljenim izvedenih prema racionalno utemeljenim metodama metodama

na osnovi opažanja pojava i procesa u na osnovi opažanja pojava i procesa u prirodi i društvu prirodi i društvu

radi njihova objašnjenja i ovladavanja radi njihova objašnjenja i ovladavanja njimanjima

Znanost je sistematizirano znanje o Znanost je sistematizirano znanje o pojavama i aspektima stvarnosti pojavama i aspektima stvarnosti

stečeno na osnovi dosljedno metodički stečeno na osnovi dosljedno metodički provedenih istraživanja, provedenih istraživanja,

uz potvrdu empirijskih i logičkih uz potvrdu empirijskih i logičkih dokazadokaza

Znanost je objektivno, sistematizirano Znanost je objektivno, sistematizirano i argumentirano znanje i argumentirano znanje

o zakonitostima, činjenicama, o zakonitostima, činjenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima; uzrocima;

stečeno je i provjereno egzaktnim stečeno je i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim razmišljanjempokusom i pravilnim razmišljanjem

Znanost i nauka- Znanost i nauka- sinonimi?sinonimi?

1. Znanost- opća, nauka- pojedinačna: 1. Znanost- opća, nauka- pojedinačna: znanost obuhvaća cjelinu znanja i metoda u znanost obuhvaća cjelinu znanja i metoda u

vezi s nekim predmetom/ nauka označava vezi s nekim predmetom/ nauka označava spoznaje nekog užeg problema koji se spoznaje nekog užeg problema koji se istražuje istražuje (npr.- fizika – znanost, mehanika – nauka)(npr.- fizika – znanost, mehanika – nauka)

2. Nauka= zajedničkim ciljem povezani 2. Nauka= zajedničkim ciljem povezani rezultati posebnih znanosti koji služe istoj rezultati posebnih znanosti koji služe istoj praktičnoj primjeni praktičnoj primjeni (npr.- medicina ili tehničke (npr.- medicina ili tehničke nauke)nauke)

3. Znanost- suma općenitih znanja izvedenih 3. Znanost- suma općenitih znanja izvedenih prema strogim metodičkim kriterijima prema strogim metodičkim kriterijima (pr.-(pr.-znanost kao takva ili određena znanstvena disciplina)znanost kao takva ili određena znanstvena disciplina)/ a / a nauka- teorija, naučevanje, nauk, učenje nauka- teorija, naučevanje, nauk, učenje (pr.-teorija svemira, kršćanski nauk)(pr.-teorija svemira, kršćanski nauk)

Razlika je i u etimološkom (izvornom) Razlika je i u etimološkom (izvornom) značenju riječiznačenju riječi

Znanost Znanost

potječe od izraza znati potječe od izraza znati

sveukupno znanjesveukupno znanje

grč. episteme - grč. episteme - razumijevanje, razumijevanje, spoznaja, studijaspoznaja, studija

lat. scientialat. scientia

eng. i fr. scienceeng. i fr. science

tal. scienzatal. scienza

njem. Wissenschaftnjem. Wissenschaft

Nauka Nauka

lat. doctrinalat. doctrina

Znanosti su se povijesno razvile iz filozofijeZnanosti su se povijesno razvile iz filozofije

Znanost Znanost FilozofijaFilozofija ReligijaReligija UmjetnostUmjetnost Ideologija Ideologija

Ali filozofija i filozofske discipline danas nisu znanostDanas ih ubrajamo u nauke

Neki filozofi pokušavaju i filozofiju podignuti na razinu znanosti

Filozofija= ljubav prema Filozofija= ljubav prema mudrostimudrosti

Polazište filozofije je svakidašnje, Polazište filozofije je svakidašnje, predznanstveno iskustvopredznanstveno iskustvo

Filozofija počinje onda kada svakodnevni Filozofija počinje onda kada svakodnevni bitak-u-svijetu izgubi svoju bitak-u-svijetu izgubi svoju samorazumljivost, samorazumljivost,

počinje s čuđenjem i dvojbompočinje s čuđenjem i dvojbom Čovjek postaje svjestan svojeg neznanja Čovjek postaje svjestan svojeg neznanja i teži za nedvojbenim temeljnim znanjemi teži za nedvojbenim temeljnim znanjem Filozofija ne pretpostavlja ništa osim Filozofija ne pretpostavlja ništa osim

svakidašnjeg, iskustvenog bitka-u-svijetu, svakidašnjeg, iskustvenog bitka-u-svijetu, ona ne pretpostavlja neku određenu metodu, ona ne pretpostavlja neku određenu metodu,

sama si određuje sadržaj i metodusama si određuje sadržaj i metodu

Odnos filozofije i znanosti: Odnos filozofije i znanosti: složen i dijalektičansložen i dijalektičan

Isprva je filozofija u Grka bila isto što i Isprva je filozofija u Grka bila isto što i znanstvena težnja, znanost, obuhvaćala je znanstvena težnja, znanost, obuhvaćala je bitno znanjebitno znanje

Nakon Aristotelove sinteze cjelokupnog Nakon Aristotelove sinteze cjelokupnog znanstvenog iskustva grčke civilizacije – znanstvenog iskustva grčke civilizacije – počinje osamostaljivanje pojedinih počinje osamostaljivanje pojedinih područja kao samostalnih – osobito od područja kao samostalnih – osobito od renesanse dalje (sve do danas)renesanse dalje (sve do danas)

Ali – filozofiji i dalje pripadaju opća pitanja Ali – filozofiji i dalje pripadaju opća pitanja o svijetu i životuo svijetu i životu

Znanost ima kao svoj predmet ograničenu sferu bića Znanost ima kao svoj predmet ograničenu sferu bića koju istražuje u njegovoj posebnosti / filozofija teži koju istražuje u njegovoj posebnosti / filozofija teži spoznaji cjeline svijeta i određenju ciljeva življenjaspoznaji cjeline svijeta i određenju ciljeva življenja

Znanost i pored svoje dorađenosti i egzaktnosti ne Znanost i pored svoje dorađenosti i egzaktnosti ne postavlja temeljno filozofsko pitanje o bitku / postavlja temeljno filozofsko pitanje o bitku / filozofija propituje o smislu života, pa i o svrsi filozofija propituje o smislu života, pa i o svrsi znanostiznanosti

Znanost svoje krajnje pretpostavke ne provjerava ili Znanost svoje krajnje pretpostavke ne provjerava ili provjerava u svojim graničnim područjima znanosti i provjerava u svojim graničnim područjima znanosti i filozofije / filozofija uvijek iznova provjerava svoje filozofije / filozofija uvijek iznova provjerava svoje pretpostavke: kao istraživanje biti i bitka ona je pretpostavke: kao istraživanje biti i bitka ona je metodološka presudba znanosti metodološka presudba znanosti

Filozofija kao opća metodologija istražuje opće Filozofija kao opća metodologija istražuje opće metode znanosti i njihove prve pretpostavkemetode znanosti i njihove prve pretpostavke

Filozofija je s jedne strane upućena na rezultate Filozofija je s jedne strane upućena na rezultate posebnih znanosti, s druge strane ona je njihova posebnih znanosti, s druge strane ona je njihova pretpostavkapretpostavka

Filozofija je fundamentalna znanostFilozofija je fundamentalna znanost Ona je znanost o temeljima, o uvjetima, Ona je znanost o temeljima, o uvjetima,

o početku, o pretpostavkamao početku, o pretpostavkama Njezino polazište je iskustvoNjezino polazište je iskustvo Ona empirijsko objašnjava pomoću ne-Ona empirijsko objašnjava pomoću ne-

empirijskogempirijskog Ona pita o krajnjim, ne-empirijskim Ona pita o krajnjim, ne-empirijskim

temeljima, o fundamentu svega temeljima, o fundamentu svega empirijskogempirijskog

Klasifikacija znanostiKlasifikacija znanosti

Formalne i realneFormalne i realne Prirodne i društvenePrirodne i društvene Teorijske i eksperimentalneTeorijske i eksperimentalne Fundamentalne i primijenjeneFundamentalne i primijenjene Generičke i sistematskeGeneričke i sistematske

REALNE znanosti- predmet je isječak zbilje, REALNE znanosti- predmet je isječak zbilje, istražuju ga pomoću stanovite metodeistražuju ga pomoću stanovite metode

Taj je isječak dio prirode----Taj je isječak dio prirode----prirodneprirodne realne realne znanostiznanosti

Taj je isječak dio onoga što je nastalo Taj je isječak dio onoga što je nastalo ljudskim djelovanjem ili stvaranjem---ljudskim djelovanjem ili stvaranjem---kulturnekulturne realne znanosti (djela ljudskog realne znanosti (djela ljudskog duha= duhovne; strukture i zakonitosti u duha= duhovne; strukture i zakonitosti u društvu= društvene)društvu= društvene)

FORMALNE- predmet nije isječak iskustvene FORMALNE- predmet nije isječak iskustvene zbilje, nego čisti oblik, apstraktna struktura zbilje, nego čisti oblik, apstraktna struktura sklopova, kalkuliranjesklopova, kalkuliranje

Realne znanostiRealne znanosti

EmpirijskeEmpirijske Tematski reduciraneTematski reducirane Metodički apstraktne Metodički apstraktne

Za razliku od filozofije, empirijsko Za razliku od filozofije, empirijsko objašnjavaju empirijskimobjašnjavaju empirijskim

Podjela znanostiPodjela znanosti

Prirodne znanostiPrirodne znanosti Tehničke znanosti Tehničke znanosti

i tehnologijai tehnologija Medicinske znanostiMedicinske znanosti Poljoprivredne znanostiPoljoprivredne znanosti Društvene znanostiDruštvene znanosti Humanističke znanostiHumanističke znanosti

Prirodne znanostiPrirodne znanosti

Biološke znanostiBiološke znanosti FizikaFizika KemijaKemija Znanost o zemlji i pridružene Znanost o zemlji i pridružene

znanosti o okolišuznanosti o okolišu (Matematika i informatika)(Matematika i informatika)

Tehničke znanosti i Tehničke znanosti i tehnologijatehnologija

ArhitektonikaArhitektonika Elektrotehnika i elektronikaElektrotehnika i elektronika OstaleOstale

Medicinske znanostiMedicinske znanosti

Temeljne medicinske znanostiTemeljne medicinske znanosti Kliničke medicinske znanostiKliničke medicinske znanosti Zdravstvene znanostiZdravstvene znanosti

Poljoprivredne znanostiPoljoprivredne znanosti

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i pridružene znanostipridružene znanosti

VeterinaVeterina

Društvene znanostiDruštvene znanosti

PsihologijaPsihologija EkonomijaEkonomija PedagogijaPedagogija Edukacijsko-Edukacijsko-

rehabilitacijske rehabilitacijske znanostiznanosti

KineziologijaKineziologija OstaleOstale

Humanističke znanostiHumanističke znanosti

Povijesne Povijesne znanostiznanosti

Religijske Religijske O jeziku i O jeziku i

kniževnosti kniževnosti O umjetnostimaO umjetnostima OstaleOstale

Filozofija i realne Filozofija i realne znanostiznanosti

Filozofija je sluškinja realnih Filozofija je sluškinja realnih znanosti zbog toga što je realna znanosti zbog toga što je realna znanost najviši pojam znanosti uopćeznanost najviši pojam znanosti uopće

Filozofija pretpostavlja i sintetizira Filozofija pretpostavlja i sintetizira rezultate realnih znanostirezultate realnih znanosti

Filozofija je autonomna u odnosu na Filozofija je autonomna u odnosu na realne znanostirealne znanosti

Filozofija i formalne Filozofija i formalne znanostiznanosti

Formalne znanosti istražuju čisti Formalne znanosti istražuju čisti oblik, puku strukturu sklopovaoblik, puku strukturu sklopova

Formalne znanosti se uvijek služe Formalne znanosti se uvijek služe nekom metodičkom apstrakcijomnekom metodičkom apstrakcijom

Znanstvena metoda radaZnanstvena metoda rada1.1. Na temelju opažanja, znanja i iskustva, postavi se Na temelju opažanja, znanja i iskustva, postavi se

pitanje.pitanje.2.2. Logično razmišljanje donosi moguće odgovore Logično razmišljanje donosi moguće odgovore

(privremeni odgovor= pretpostavka ili hipoteza).(privremeni odgovor= pretpostavka ili hipoteza).3.3. Pretpostavke se provjeravaju pokusima i dodatnim Pretpostavke se provjeravaju pokusima i dodatnim

opažanjima.opažanjima.4.4. Provjerene hipoteze koje se pokažu pogrešnima, Provjerene hipoteze koje se pokažu pogrešnima,

odbacuju se, preostale se dalje provjeravaju.odbacuju se, preostale se dalje provjeravaju.5.5. Znanstvena je samo ona hipoteza koja se može Znanstvena je samo ona hipoteza koja se može

provjeriti.provjeriti.6.6. Kad se odbace netočne hipoteze, donose se zaključci Kad se odbace netočne hipoteze, donose se zaključci

koji sadrže moguća predviđanja.koji sadrže moguća predviđanja.7.7. Predviđanja se mnogobrojno provjeravaju, pa ako se Predviđanja se mnogobrojno provjeravaju, pa ako se

uvijek potvrde, razvija se znanstvena uvijek potvrde, razvija se znanstvena teorijateorija..8.8. Čvrste teorije postaju znanstveni zakoni.Čvrste teorije postaju znanstveni zakoni.

Znanost Znanost (lat.scientia= znanje, (lat.scientia= znanje, grč.episteme= razumijevanje, grč.episteme= razumijevanje,

spoznanje)spoznanje) U najširem smislu z.= sve sistematizirano znanje i U najširem smislu z.= sve sistematizirano znanje i

djelovanje.djelovanje. U užem smislu, z.se odnosi na sistem stjecanja znanja U užem smislu, z.se odnosi na sistem stjecanja znanja

baziran na znanstvenim metodama, odnosno, z.je baziran na znanstvenim metodama, odnosno, z.je organizirana struktura znanja dosegnuta kroz organizirana struktura znanja dosegnuta kroz istraživanje. istraživanje.

Z. je organizirani sustav sveukupnog ljudskog Z. je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanjaznanja stečen opažanjem procesa i pojava u stečen opažanjem procesa i pojava u prirodiprirodi i i društvudruštvu, , koji je obrađen racionalnim, znanstveno prihvatljivim koji je obrađen racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama. Cilj- proizvesti korisne modele stvarnosti.metodama. Cilj- proizvesti korisne modele stvarnosti.

Znanost je objektivno, sistematizirano i Znanost je objektivno, sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima, činjenicama, argumentirano znanje o zakonitostima, činjenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima. Stečeno je pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima. Stečeno je i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim razmišljanjem. pokusom i pravilnim razmišljanjem.

Temeljna obilježja Temeljna obilježja znanostiznanosti

- dinamičnostdinamičnost- jedinstvo teorije i praksejedinstvo teorije i prakse- sličnost razvojnih razdoblja znanostisličnost razvojnih razdoblja znanosti- kreativnostkreativnost- eksperimentalnost, racionalnost, logičnosteksperimentalnost, racionalnost, logičnost

- tendencija ubrzanja razvoja znanostitendencija ubrzanja razvoja znanosti- tendencija diferenciranja i integriranja znanostitendencija diferenciranja i integriranja znanosti- tendencija razvoja interdisciplinarnostitendencija razvoja interdisciplinarnosti

- društveni karakter znanostidruštveni karakter znanosti- znanost je dio kultureznanost je dio kulture

Čista i primjenjenaČista i primjenjena Prirodne znanosti: proučavaju Prirodne znanosti: proučavaju

prirodni svijet, prirodne pojave i prirodni svijet, prirodne pojave i njihove prirodne uzroke njihove prirodne uzroke (biologija, kemija, (biologija, kemija, fizika, geologija (čvrsto vezane s tehnologijom i matematikom))fizika, geologija (čvrsto vezane s tehnologijom i matematikom))

Društvene znanosti: sistematično Društvene znanosti: sistematično proučavaju čovjekovo ponašanje i proučavaju čovjekovo ponašanje i društvodruštvo

Prirodne i društvene znanosti su Prirodne i društvene znanosti su empirijske znanosti, što znači da je empirijske znanosti, što znači da je znanje koje sadrže proisteklo iz znanje koje sadrže proisteklo iz primijećenih fenomena, primijećenih fenomena,

moguće ga je istražiti, ispitati njegovu moguće ga je istražiti, ispitati njegovu vrijednost, provjeriti od strane drugih vrijednost, provjeriti od strane drugih istraživača, a pod istim uvjetima.istraživača, a pod istim uvjetima.

Nasuprot empirijskim - formalne Nasuprot empirijskim - formalne (npr.matematika) (npr.matematika)

Pisanje znanstvenog radaPisanje znanstvenog rada

1.1. Naslov, autori, ustanova, sažetak, Naslov, autori, ustanova, sažetak, ključne riječiključne riječi

2.2. UvodUvod3.3. Materijal i metodeMaterijal i metode4.4. RezultatiRezultati5.5. RaspravaRasprava6.6. ZaključakZaključak7.7. Popis literaturePopis literature