Uraspravama o mogu}nostimarazvoja turizma Republike Sr-pske
nerijetko se mogu ~utiskepti~ne tvrdnje, uglavnomzasnovane na
pore|enju sa zemljama ko-jima je priroda podarila maksimalne
pre-dispozicije za uspjeh na tom polju. Me|u-tim, dosada{nja
iskustva i stru~ne analizepotvr|uju da, bez dileme, ima prostora
daRS sa postoje}im resursima ostvari zna~a-jan napredak u ovoj
sferi. Na po~etkurazgovora za „Novi Reporter“, ministar tr-govine i
turizma Republike Srpske Gora-na Zlatkovi} ukazala je na klju~ne
poten-cijale za takav iskorak: „Budu}i da Re-publika Srpska nema
geografski polo`ajkakav imaju druge zemlje, poput morskeobale, koja
je u tim zemljama okosnica zarazvoj turisti~ke privrede i u
najve}oj mje-ri doprinosi bruto dru{tvenom proizvodu,turisti~ki
razvoj Republike Srpske morabiti usredsre|en na ono ~ime se
raspola-`e. To su, svakako, prirodne ljepote kojeRepublika Srpska
ima i koje je ~ine jedin-stvenom. Republika Srpska ima
posebneprednosti kada je rije~ o svim oblicima tu-rizma u prirodi.
Posebno se isti~u ruralni,avanturisti~ki i eko-turizam, kao i
banjskiturizam, koji bilje`i najve}i broj no}enjaturista.“
: Ukoliko govorimo o konkretnimdestinacijama, koji turisti~ki
kapaciteti RSse nalaze u prvom planu?
Zlatkovi}: Mo`emo re}i da se unutarturisti~ke privrede Republike
Srpske iz-dvaja avanturisti~ki turizam, sa atraktiv-nim sadr`ajima
kao {to su to rafting naTari i Vrbasu, uz Jahorinu u
domenusportsko-rekreativnog turizma i banjuVru}icu u kategoriji
banjskog i velnesturizma. Naredni period svakako }e obi-lje`iti
Andri}grad u Vi{egradu, kao spojkulture i tradicije Republike
Srpske iprojekat kroz koji }e se promovisati kul-tura i kulturno
naslije|e RS. Dakle, Re-publika Srpska ima {ta da ponudi
turisti-ma. Ono {to je bitno i na ~emu treba ra-diti jeste
oboga}ivanje postoje}ih sadr-`aja u svim oblicima turizma, jer se
samona taj na~in stvara atraktivan i konku-rentan turisti~ki
proizvod.
Postoji li interesovanje stranih turista zaRepubliku Srpsku?
Koliko su uop{te upozna-ti s onim {to Republika Srpska mo`e da
po-nudi u turisti~kom smislu?
Dokaz da zainteresovanost za Republi-ku Srpsku postoji dobili
smo na ovogo-di{njim turisti~kim sajmovima na kojimasmo bili i na
kojima je RS promovisana.Rije~ je, svakako, o sajmovima turizma
uTel Avivu i Berlinu, ali i o ni{ta manjezna~ajnom sajmu turizma u
Beogradu.Posebno zadovoljstvo imali smo tokomu~e{}a na sajmu u Tel
Avivu, gdje je Re-publika Srpska prvi put predstavljena, za{to je
postojao veliki interes posjetilacasajma i turoperatora iz Izraela
i drugihzemalja. Pored toga, imali smo i sastanaksa ministrom
turizma Izraela i izraelskim
turoperatorima. Kontakti koji su ostvare-ni u Izraelu sigurno }e
biti iskori{}eni unarednom periodu, a planirana je i uz-vratna
posjeta ministra turizma Izraela iizraelskih turoperatora Republici
Srpskoj.S druge strane, u~e{}e na sajmu turizmau Berlinu, vode}em
svjetskom sajmu tu-rizma, na kojem je ove godine u~estvo-valo vi{e
od 11.000 izlaga~a iz preko 180zemalja svijeta, jasno govori koliki
jezna~aj tog predstavljanja za promocijuRepublike Srpske.
Da li je „kap“ Republike Srpske bila primi-je}ena u tom „okeanu“
izlaga~a na sajmu uBerlinu?
Tom prilikom vidjela sam da intereso-vanje za RS postoji, bez
obzira na tolikubrojnost zemalja u~esnica na sajmu. [ta-nd na{e
turisti~ke organizacije bio je je-dan od posje}enijih, {to nam je
svakakoohrabrenje za daljnji rad na unapre|enjupromocije na{ih
turisti~kih ljepota. Isto ta-ko, me|unarodno priznanje za rad ̀ ena
uturizmu Pacifi~kog udru`enja putopisaca- PATWA i Svjetske
turisti~ke organizaci-je, koje sam dobila u Berlinu, odli~an je
na~in da se promovi{e sama RepublikaSrpska na tako zna~ajnoj
manifestacijikoju posjeti preko 170.000 posjetilaca.
Kakvim kapacitetima raspola`u postoje}ismje{tajni objekti u
Republici Srpskoj?
U Republici Srpskoj posluje ukupno 71hotel, ne ra~unaju}i motele
i pansione, ta-ko da je broj smje{tajnih kapaciteta mno-go ve}i. Od
tog broja, dva hotela katego-risana su najve}om ocjenom, sa pet
zvjez-dica, jer posjeduju kvalitet koji zadovolja-va najvi{e
svjetske standarde u hotelijer-stvu. Ipak, ne postoji dovoljan broj
hotelasa dodatnim sadr`ajima koji bi mogli bitiatraktivni za strane
turiste. To je segmentna kojem bi trebalo da radi svaki
ugosti-teljski objekat ukoliko `eli da unaprijedisvoje poslovanje.
U tom kontekstu, trebapomenuti da Republici Srpskoj
nedostajuobjekti visokih kategorija sa kongresnimsadr`ajima u ve}im
gradskim centrima. Sdruge strane, primjer uspje{nog poslova-nja,
svakako, imamo u banji Vru}ici, kojaje oboga}ivanjem svojih
sadr`aja postalajedan od najprepoznatljivijih
zdravstve-no-turisti~kih centara u regionu i bilje`ipozitivne
poslovne rezultate. Isto tako,Olimpijski centar „Jahorina“
posjeduje
zna~ajan broj smje{tajnih kapaciteta, pri~emu su neophodna
odre|ena infrastruk-turna ulaganja u dio tih kapaciteta,
kaopreduslov za uspje{an razvoj ne samozimskog, ve} i planinskog
turizma.
Kako turizam RS mo`e da iza|e u susretpotrebama mladih ljudi,
budu}i da su pripad-nici te populacije najmobilniji dio
stanovni{-tva u globalnim razmjerama?
Uo~ljiv je sve ve}i broj hostela, odnos-no omladinskih hotela
~iji kapacitet je,ipak, skroman, jer ne omogu}ava smje{-taj ve}ih,
organizovanih grupa. Odgova-raju}i smje{tajni kapaciteti za mla|u
kli-jentelu, ujedno su i uslov za razvoj omla-dinskog turizma, za
{to Republika Srpskaima velike mogu}nosti u nacionalnimparkovima,
na planini Jahorini i u graduBanjaluci. Omladinski turizam ima
naj-ve}i trend rasta u odnosu na sve ostalevidove turizma na
svjetskom nivou i na-vedene destinacije potrebno je
obogatitiodgovaraju}im sadr`ajima koji }e biti in-teresantni mladim
turistima.
Na koji na~in je mogu}e unaprijediti turi-zam u Republici
Srpskoj? Kakvi su planoviMinistarstva u ovoj godini?
Ministarstvo je u protekloj godini izra-dilo Strategiju razvoja
turizma RepublikeSrpske za period 2011-2020. godine. Tajdokument
sadr`i prijedloge ~itavog nizamjera za unapre|enje turizma koje }e
seimplementirati u ovoj godini, kao i naj-va`nija zakonska i
podzakonska rje{enjakojima se ure|uju oblasti turizma i
ugos-titeljstva u Republici Srpskoj. U ovoj go-dini planirana je
izrada seta pravilnikakoji se odnose na zakonska rje{enja us-vojena
2010. i 2011. godine, ~ime }e sedetaljno urediti svi oblici
turizma. Svakegodine izdvajamo sredstva za u~e{}e Tu-risti~ke
organizacije Republike Srpske nasajmovima u zemlji i inostranstvu,
s ci-ljem {to bolje promocije turisti~kih poten-cijala Republike
Srpske. Planirano jestavljanje u funkciju turisti~kog proizvo-da
omladinskog turizma, obuka turisti~-kih vodi~a, te razvoj i
unapre|enje seos-kog turizma.
Kakva finansijska konstrukcija prati teambicije u ovoj
godini?
Ministarstvo trgovine i turizma svakegodine raspisuje Javni
konkurs za finan-siranje projekata iz oblasti turizma. Pre-ma
bud`etu Ministarstva za 2012. godinufinansijska sredstva u iznosu
od5.000.000 KM namijenjena su za finansi-ranje projekata iz oblasti
turizma u skla-du sa procedurom propisanom podza-konskim aktima
Ministarstva, kao i za fi-nansiranje projekta „Andri}grad“
Vi{eg-rad. Prioriteti su: rast obima turisti~kogproizvoda,
dugoro~na za{tita prirodnog ikulturnog naslije|a, unapre|en
polo`ajRS u odnosu na regionalno okru`enje,prihva}en imid`
Republike Srpske kaosigurne destinacije, kao i druge
klju~nedimenzije turizma RS. �
39
i n t e r v j u
Prema bud`etu Ministarstva za2012. godinu finansijska sredstvau
iznosu od 5.000.000 KM namije-njena su za finansiranje projekataiz
oblasti turizma u skladu sa pro-cedurom propisanom podzakon-
skim aktima Ministarstva, kao i zafinansiranje projekta
„Andri}grad“
Vi{egrad
novi_reporter_476-477.qxd 28.8.1956 15:06 Page 39
NR 1NR 2