PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT
PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SATkolska godina:Razred: Datum:
__________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i
knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica:
Akcenat/naglasakCiljevi asa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................Struktura
1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as
uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada
2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1.
Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva
................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................Nastavne
metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7
min):U uvodnom dijelu asa sa uenicima ponoviti ve usvojeno znanje o
glasovima, slogovima i rijeima.Kontrolna pitanja:1. Koja je
najmanja jezika jedinica koja nema samostalnog znaenja? (Glas.)2.
Koliko bosanski jezik ima glasova? (30)3. Kako se oni dijele? (Na
samoglasnike, na suglasnike i na glasnike)4. ta dobivamo
udruivanjem glasova u vee jezike cjeline? (Rije)5. Kako se rijei
mogu rastaviti? (Na slogove)6. ta nastaje udruivanjem rijei u vee
cjeline? (Reenice)7. A udruivanjem reenica? (Vezani tekst)GLAVNI
DIO (30 min):U glavnom dijelu asa navesti uenicima sljedee
primjere:a) Jutros je Alen zakasnio na nastavu.b) Alen je jutros
zakasnio na nastavu.c) Zakasnio je Alen jutros na nastavu.d) Na
nastavu je Alen jutros zakasnio.8. ta uoavate u ovim reenicama?
(One su kao to vidimo iste.)9. Meutim, neto u njima ipak nije isto.
ta? (Red rijei)10. Da li neko zna kako se naziva ta jezika pojava
kada obrnemo redoslijed rijei u reenici? (Zove se
INVERZIJA.)DEFINICIJA: INVERZIJA je pojava u kojoj dolazi do
izmjene redoslijeda rijei.11. Ali zato smo upotrijebili inverziju u
ovim reenicama? (Zato to odreene rijei u njima elimo da posebno
istaknemo.)12. ta smo istakli u prvoj reenici? (jutros istakli smo
vrijeme kada je Alen zakasnio.)13. ta smo istakli u drugoj reenici?
(Alen istakli smo ko je zakasnio.)14. ta smo istakli u treoj
reenici? (zakasnio istakli smo radnju, ono to se desilo.)15. ta smo
istakli u etvrtoj reenici? (na nastavu istakli smo gdje je
zakasnio.)Znai, kada elimo neto posebno da istaknemo (neku rije od
posebnog nam znaaja u reenici), a kada to inimo u pisanoj formi,
onda to ostvarujemo pomou inverzije.16. Ali, kako emo navedene
primjere reenica naglasiti u govornoj formi (kada ih izgovorimo)?
(U govoru se obino sluimo jainom i visinom glasa.) ( provjebati sa
uenicima na praktinim ortoepskim primjerima. (Nasvesti primjere
tako to sve reenice izgovaramo oputenim, jednolinim tonom glasa, a
zatim naglaene rijei izgovaramo glasnije i viim tonom.)ZAKLJUAK:
Rijei u govornom obliku naglaavamo jainom i visinom
glasa.DEFINICIJA: U reenici naglaavamo rijei koje elimo, rijei
kojima izraavamo emocionalni stav, koje su nam po neemu u reenici
najbitnije.17. ta smo, dakle, nauili na ovome asu o naglasku ili
akcentu?DEFINICIJA: Akcenat/naglasak je svako isticanje rijei u
reenici ili sloga unutar same rijei. Zato postoje dvije vrste
akcenata:1) AKCENAT REENICE i2) AKCENAT RIJEI.(Mi smo na ovome asu
govorili samo o akcentu reenice, tj. o naglaavanju pojedinih rijei
unutar reenice, dok emo o akcentima samih rijei uiti neto
kasnije.)Bitno je jo znati sljedee: da postoje naglaene i
nenaglaene rijei18. Koje su to naglaene rijei u naim reenicama?
(jutros, Alen, zakasnio, nastavu)19. A koje su nenaglaene? (je,
u)20. Kako izgovaramo nenaglaene rijei? (Izgovaramo ih zajedno s
naglaenim kao jednu rije.)21. Pogledajmo na primjerima da vidimo u
kojoj poziciji se nalaze te nenaglaene rijei u reenici. (Nalaze se
IZA ili ISPRED naglaenih rijei.)ZAKLJUAK: U zavisnosti od toga da
li se nalaze iza ili ispred naglaenih rijei, nenaglaene rijei
dijelimo na:1) ENKLITIKE (stoje iza naglaenih rijei: jutros je) i2)
PROKLITIKE (stoje ispred naglaenih rijei: u kolu).(Dakle, enklitike
i proklitike su rijei koje nemaju svoga akcenta, ve sa rijeima uz
koje stoje ine jednu akcenatsku cjelinu.ZAVRNI DIO (8 min):U
zavrnom dijelu asa sa uenicima ponoviti najvanije zakljuke i
definicije i provjeriti nivo usvojenog znanja na jo nekim
primjerima iz udbenika.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKARekao
sam Amiru da obrie tablu. (U ovoj reenici inverzijom naglasiti
onoliko rijei koliko je to mogue.)PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI
SATkolska godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski,
hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema:
GramatikaNastavna jedinica: Deklinacija kao tip promjene rijei:
padei (padena pitanja i opa
znaenja padeaCiljevi asa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................Struktura
1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as
uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada
2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1.
Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva
................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................Nastavne
metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7
min):U uvodnom dijelu asa ponoviti sa uenicima koje su to vrste
rijei u bosanskom jeziku, kako se dijele i koje se od tih rijei
dekliniraju, koje kompariraju, a koje konjugiraju.Nakon toga
najaviti uenicima da e na ovom asu nauiti neto vie o promjeni koja
se naziva DEKLINACIJA.Ispisati naziv nastvane jedinice na
tabli.GLAVNI DIO (30 min):U glavnom dijelu asa proitati iz udbenika
sljedei tekst i zatim ga ispisati na tabli:Majka je dola prerano
pred kolu.Joe je iao pored majke.Majci je od brige zatreperilo u
srcu.Pomiljao je da klekne pred majku.Majko, ja sam vas se danas
odrekao!Popodne je sa majkom iao po gradu.esto razmilja o majci.1.
Koja rije nam se najee ponavlja u ovom tekstu? (Imenica majka.)2.
Da li je oblik te rijei isti u svakoj reenici? (Nije.)3. ta se
desilo sa tom imenicom? (Ona u svakoj reenici mijenja svoj
oblik.)4. ta nam to govori? (Da je to promjenjiva vrsta rijei, u
ovom naem sluaju to je imenica.)ISPIITE U VAE SVESKE REDOM SVE
OBLIKE IMENICE MAJKA JEDNU ISPOD DRUGE.Pogledajmo sada sljedee
skupine rijei:a) uenik
b) lijep
c) naa
d) jedna uenika
lijepog nae
jedne ueniku
lijepom naoj jednoj5. ta moemo primjetiti? (Svaka grupa rijei
predstavlja razliitu vrstu rijei.)6. Odredite koja je to vrsta
rijei i napiite to u svojim udbenicima. (Imenice, pridjevi,
zamjenice i brojevi.)7. Ove su rijei, dakle, kakve: promjenjive ili
nepromjenjive? (Promjenjive.)8. ta smo rekli, kako se zove promjena
po kojoj se mijenjaju imenice, zamjenice, pridjevi i neki brojevi?
(Zove se deklinacija.)DEFINICIJA: Razliiti oblici rijei nazivaju se
PADEI.Promjena rijei po padeima naziva se DEKLINACIJA.9. Da li neko
zna koliko padea ima u naem jeziku? (7)10. Da li bi ih neko mogao
nabrojati? naziv
oznaka
pitanja1. NOMINATIV (N)
KO? TA/TO?2. GENITIV
(G)
KOGA? EGA?3. DATIV
(D)
KOME? EMU?4. AKUZATIV (A)
KOGA? TA/TO VIDIM?5. VOKATIV
(V)
OJ! HEJ!6. INSTRUMENTAL (I)
S KIM? IME?7. LOKATIV
(L)
(O) KOME? (O) EMU?Ovo su latinski nazivi koje smo mi usvojili i
poredali ovim redom.Veoma vano je da nauite da padei imaju i
JEDNINU i MNOINU.Oni, takoer, imaju i: a) ZNAENJE i
b) SLUBU U REENICI.Padeno znaenje je odnos, veza jednog predmeta
prema drugim predmetima, osobinama, radnjama i sl. Imamo tako, npr.
partitivno, posesivno znaenje, znaenje namjene i sl.Sluba u reenici
podrazumijeva odnos padea prema upravnoj rijei, da li je dopunjuje
i slino. Pa tako imamo slube: subjekta, atributa, objekta i
sl.Svaki pade ima svoje osnovno znaenje, ali i druga.Padei se mogu
upotrebljavati sa ili bez prijedloga, osim nominativa i vokativa.
ONI NEMAJU PRIJEDLOGA.VANO: S obzirom na odnos prema ostalim
rijeima u reenici, NOMINATIV I VOKATIV su NEZAVISNI (UPRAVNI)
padei, a ostali su ZAVISNI (PRAVI, KOSI) padei.ZAVRNI DIO (8 min):U
zavrnom dijelu asa na tablu zalijepiti pano sa nazivima padea i
padenim pitanjima i vjebati sa uenicima deklinacijsku promjenu
sljedeih rijei i u jednini i u mnoini:majka, lijep, jedan, kua,
hljeb, ljepota, cvijet, zemlja, Bosna, brdo, olovka, sveska...
DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAZa domai rad zadati uenicima
da kroz svih sedam padea jednine i mnoine izmijenjaju 4 rijei od
kojih e prva rije biti imenica, druga pridjev, trea zamjenica,
etvrta broj.kolska godina:Razred: Datum: __________Predmet:
Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema:
GramatikaNastavna jedinica: AkuzativCiljevi asa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................Struktura
1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as
uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada
2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1.
Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva
................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................Nastavne
metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7
min):U uvodnom dijelu asa ponoviti ukratko sa uenicima o padeima
koje su ve obraeni:- nominativ,- genitiv,- dativ.GLAVNI DIO (30
min):U glavnom dijelu asa napisati na tabli sljedeu reenicu:Bajro
je posjetio svoga druga u bolnici i predao mu dar.1. Koje rijei u
ovim reenicama dobijamo na pitanje koga? ta? (druga i dar)2. ta smo
rekli, koji pade u naem jeziku odgovara na pitanje koga? ta?
(vidim) (AKUZATIV)3. Koji je to pade po redu u bosanskome jeziku?
(etvrti pade)Dakle, danas emo uiti novi pade koji se zove
AKUZATIV.Napisati naslov nastavne jedinice na tabli.DEFINICIJA:
Akuzativ je etvrti pade u bosanskom jeziku i ima pomona pitanja
koga? ta (vidim)?ZNAENJE AKUZATIVA:Jasna je jedva ekala jutro.Enes
je u hodniku obuvao nove cipele.(Analizirati sa uenicima ove
reenice: prvo odrediti subjekat, zatim predikat i nakon toga
postaviti sljedea pitanja):4. Koje glagolske radnje imamo u ovim
reenicama? (je ekala i je obuvao.)5. Na to se ta radnja odnosi,
odnosno, na ta ona prelazi u ovim naim primjerima? (Na jutro i na
cipele.)6. Kako nazivamo rijei koje u reenicama oznaavaju ono to je
obuhvaeno glagolskom radnjom ili na ta radnja prelazi? (To su
OBJEKTI.)7. Kako se naziva objekat u akuzativu bez prijedloga?
(Blii objekat.)DEFINICIJA: Akuzativ je pade BLIEG OBJEKTA. To je
njegovo osnovno znaenje i sluba.SLUBA AKUZATIVA:Napisati sljedee
primjere na tabli:a) Alma voli itati knjige. (blii objekat)b)
Vjerovala je u njega. (dalji objekat)c) Uli smo prvo u jednu
prostoriju. (POM)d) Vozovi staju na stanici samo za trenutak.
(POK)Kao to smo vidjeli akuzativ ima razliite slube u reenici, ali
najea mu je sluba blieg objekta.VANO: Kada se akuzativ nalazi u
reenici bez prijedloga onda ima slubu BLIEG OBJEKTA, a kada se
javlja s prijedlozima onda ima slubu DALJEG OBJEKTA I PRILOKIH
ODREDBI.Da vidimo koji sve to prijedlozi mogu biti uz akuzativ:
pogledajte na date primjere i pronaite prijedloge u njima gdje ih
ima. (u, za)Meutim, to nisu svi prijedlozi koji mogu stajati uz
akuzativ. Tako imamo i sljedee:VANO: Prijedlozi uz akuzativ: NA,
NIZ, UZ, KROZ, ZA, U, POD, PRED, MEU...Zadatak: napravite po jednu
reenicu tako da ete u svakoj iskoristiti po jedan prijedloga uz
akuzativ:Stavi ranac na plea i poe uz planinu.Voda se slivala niz
jarak.Auto je parkirao uz kuu.Vozila su prolazila kroz tunel.Ona se
zalagala za ist grad.Drugi dan voz je stigao u stanicu.Enes je
stavio papiri pod svesku.Stigao je pred kolu.Umijeao se meu
ljude.ZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu provjebati na
lindvodidaktikom predloku lokalizovanje akuzativa i odreivanje
njegove slube u reenici. DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAZa
domai rad zadati uenicima da napiu deset renica u kojima e biti
upotrijebljen akuzativ i to pet reenica s akuzativom bez
prijedloga, a pet sa nekim od prijedloga.kolska
godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski
jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica:
DativCiljevi asa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................Struktura
1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as
uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada
2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1.
Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva
................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................Nastavne
metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7
min):U uvodnom dijelu asa zapisati sljedee primjere reenica na
tabli:Vrana vrani oiju ne kopa.Svaka ptica svome jatu leti.Sit se
gladnom ne vjeruje.1. Kako se zovu ovakve poune reenice? (Narodne
izreke ili poslovice.)2. Moemo li u ovim narodnim izrekama pronai
rijei koje bismo dobili na pitanje kome? emu?3. Koje su to?
Podvucimo ih! (vrani, jatu, gladnom.)4. Kome vrana oiju ne kopa?
(vrani.)5. emu svaka ptica leti? (svome jatu.)6. Kome se sit ne
vjeruje? (gladnome.)DAKLE, DOBILI SMO ODGOVOR NA PITANJE KOME?
EMU?7. Kako se zove pade koji odgovara na ova pitanja?
(DATIV.)Danas emo detaljnije uiti o dativu. Zapiimo naslov.
Ispisati naslov nastavne jedinice na tabli.GLAVNI DIO (30 min):U
glavnom dijelu postaviti uenicima sljedea kontrolna pitanja:8.
Koliko ukupno u naem jeziku imamo padea? (7)9. Nabrojimo ih
zajedno! I padee i padena pitanja!10. Koji je dativ po redu? (trei
pade.)11. A kako smo podijelili padee? (Na zavisne i nezavisne.)12.
Kojoj grupi pripada dativ? (Zavisnim padeima.)ZAPISATI: Dativ
pripada grupi zavisnih padea.ZNAENJE DATIVA:113. Vratimo se na
padena pitanja: kome? emu? Sada emo malo da se poigramo.(UZMITE
NETO OD SVOGA PRIBORA: SVESKU, PERNICU OLOVKU I SL. I NAJPRIJE
ODLUITE KOME ETE TO POKLONITI. DA VIDIMO, KOME POKLANJATE, ODNOSNO
DAJETE POKLON? KOME STE NAMIJENILI POKLON? ODNESITE GA I DAJTE
ONOME KOME JE NAMIJENJEN.)Dakle, ja sam vas pitao kome poklanjate,
odnosno namjenjujete poklon, a vi ste odgovorili u dativu.14. ta
onda moemo zakljuiti? Kakvo znaenje moe dativ imati u reenici? (Moe
imati znaenje NAMJENE.)DEFINICIJA: Dativ moe u reenici imati
znaenje NAMJENE.2Ispisati sljedee primjere na tabli:Vratio sam se
svojoj kui.(emu sam se vratio? KUI)Pruio je ruku prema Alenu. (Kome
je pruio ruku? ALENU)Sada emo da napravimo jo jednu malu igru:SADA
ETE II JEDNI DRUGOME U GOSTE. ALI, SVI MORATE PROI PORED MENE. PRVI
UENIK KREE. SUSREEM GA I PITAM: GDJE SI TI POAO? ODGOVOR:
DRUGU/DRUGARICI.Dkle, kada hoete da kaete gdje idete vi odgovorite
u... kojem padeu? (U dativu.)15. Pa prema tome, kakvo znaenje dativ
jo ima? (Ima znaenje CILJA.)DEFINICIJA: Dativ u reenici moe imati i
znaenje CILJA.Kada dativ oznaava pravac kretanja ili cilja uz njega
mogu stajati dva prijedloga (KA, PREMA).Npr.Otiao je prema Domu
zdravlja.16. Moemo li istu reenicu rei, ali da umjesto prema bude
prijedlog ka? (Moemo.)Npr.Otiao je ka Domu zdravlja.Dakle, da
zakljuimo:Dativ je trei pade. On ima pitanja kome? emu?Njegova
osnovna znaenja su:a) znaenje namjene (oznaava kome je neto
namijenjeno)b) znaenje cilja (oznaava krajnji cilj ili taku neijeg
kretanja i sl.)SLUBA DATIVA:Napiite sljedeu reenicu:Nismo platili
trgovcu. (dalji objekat)Ili su prema kui.(POM)DEFINICIJA: Dativ u
reenici moe imati razliite slube, ali najee je u slubi DALJEG
OBJEKTA i PRILOKE ODREDBE.ZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu asa
provjebati sa uenicima na primjerima prepoznavanje dativa u
reenici.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAZa domai rad:
napisati deset reenica gdje e biti zastupljen dativ.kolska
godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski
jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: Kultura izraavanjaNastavna
jedinica: Opis otvorenog prostora (EKSTERIJERA) s teitem na
pojedinostima (uzorak)Ciljevi asa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................Struktura
1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as
uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada
2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1.
Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva
................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................Nastavne
metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7
min):1. Kada smo radili pismene vjebe ta smo rekli: kakve sve vrste
opisivanja imamo?
Opisivanje lika (portret),
Opisivanje zatvorenog prostora (enterijer),
Opisivanje otvorenog prostora (eksterijer),
Opisivanje predmeta (opis mrtve prirode),
Opisivanje prirode (pejza).2. ta smo mi do sada radili od
ovoga?GLAVNI DIO (30 min):Nakon ovog uvoda proitati uenicima
sljedei tekst i zatraiti od njih da utvrde o kojoj vrsti opisivanja
se radi:Kada prolazi kroz stanicu, pruga ima tri kolosijeka. Zatim,
tamo daleko, i s jedne i s druge strane kolosijeci se spajaju u
jedan. I tako pruga nastavlja sve dok se okom moe vidjeti. Dolje,
ispod nasipa na kome je pruga, raste trava. Pored pruge rasle su
bulke. Crvene bulke kraj crnih ina. Skretniareva kuica ograena je
tankim zelenim tarabama. Ona je mala, mnogo manja od stanice. A
tarabe su sasvim blizu pruge. Kada voz prolazi, sigurno se ne moe
stajati izmeu taraba i pruge... Na skretniarevoj kui pie neto. Ja
ne razumijem ta to pie... tu, odmah kraj njegove kuice, tri
kolosijeka to dolaze od stanice postaju jedan. Kraj njih je jedna
uspravna gvozdena poluga na kojoj je postavljen fenjer. I jedna
crveno i bijelo obojena lopta sa ruicom... U maloj stanici je
lijepo i kada vozovi ne prolaze... Tada je sve mirno i tiho. Nad
brdima nema crnih oblaka...
Zoran M. Jovanovi, Bulke pored pruge3. ta je u centru pievog
zanimanja u ovom odlomku? (eljeznika stanica.)4. O kojoj vrsti
opisa se radi ovdje? ta se opisuje? (Otvoreni prostor.)5. Kako se,
dakle, zove ta vrsta opisivanja? (Opis eksterijera.)DEFINICIJA:
Eksterijer je otvoreni prostor.Napisati naslov na tabli: Eksterijer
i ispod podnaslov s teitem na pojedinostima.6. ta mislite zato
ovakav podnaslov? (Zato to e za nau pismenu vjebu koju ete raditi
sljedei as biti od posebne vanosti da u opisivanju nekog
eksterijera posebnu panju obratite na detalje, na neke sitnice u
tom eksterijeru.)PLAN RADA:7. ta je bitno i kako poeti sa pisanjem
ovakve pismene vjebe?Primjer: Ako recimo elite da opiete neku umicu
i u njoj malenu drvenu kuu prvo to trebate jeste da date opu sliku
te ume i kue u njoj, a tek potom da krenete na opisivanje pojedinih
detalja koji se naleza u toj umi (vrste i veliina drvea, sitne
ivotinjice koje se tu nalaze, vanjski opis kue, neki predmeti koji
se nalaze okolo itd.) i na kraju treba da date svoj lini stav o
tome to opisujete (kako vam se ini, da li vam se to svia ili vas
moda plai i sl.)Dakle, plan za izradu pismene vjebe bi bio sljedei
i njega se morate striktno pridravati:1. OPA SLIKA,2. POJEDINOSTI I
NJIHOV OPIS3. STAV PISCA, ODNOSNO ONOG KO OPISUJE8. RAD NA TEKSTU:
Pronaite u tekstu sve pojedinosti koje je pisac opisao i ispiite ih
u svoje sveske.9. Poto je rije o opisivanju, ta je najbitnije da
koristimo prilikom pisanja pismene vjebe? (Stilske figure,
prvenstveno epitete.)BEZ EPITETA PISMENA VJEBA OPISIVANJE
EKSTERIJERA NEE BITI DOBOR NAPISANA.ZAVRNI DIO (8 min):Teme za
pismenu vjebu:1. NA RASKRSNICI2. NAJLJEPI DIO MOGA GRADA/SELA3.
KOLSKO DVORITE4. NOVOGODINJI IZLOZI5. MOST6. VONJAK U CVATU7. UMA U
PROLJEENa kraju podijeliti uenicima malene sliice sa odreenom
slikom vanjskog prostora i zadati im da pokuaju opisati dati
eksterijer sa uzorka.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAZa
domai rad napisati sastav na temu opisa vanjskog prostora. Opis
moje avlijekolska godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski,
hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: Kultura
izraavanjaNastavna jedinica: Opisivanje zatvorenog prostora
(enterijer/interijer)Ciljevi asa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................Struktura
1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as
uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada
2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1.
Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva
................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................Nastavne
metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7
min):U uvodnom dijelu asa podsjetiti uenike ta je to opisivanje i
koje sve oblike opisivanje imamo, te u tu svrhu postaviti sljedea
kontrolna pitanja:1. ta je opisivanje?2. Kakvo opisivanje moe biti?
(Portret, opis predmeta, opis vanjskog prostora ili eksterijer,
opis unutranjeg prostora ili enterijer i opisivanje prirode ili
pejza.)3. Koje smo mi od ovih vrsta opisivanja koristili prilikom
pisanja nae zadnje pismene vjebe? (Opisivanje lika/PORTRET.)GLAVNI
DIO (30 min):U glavnom dijelu asa prije najave nove nastavne
jedinice prvo proitati uenicima odlomak iz romana Vauvan Irfana
Horozovia iz knjige Mo govora na str. 34. i postaviti uenicima
sljedee pitanje:4. Da li bi nam neko mogao rei koju vrstu opisivanj
aimamo u ovom odlomku? (Opis unutranjeg prostora
ENTERIJER.)Najaviti uenicima nastavnu jedinicu i ispisati je na
tabli. Zatim proitati i odlomak iz knjige Na jezik na str 164.5. ta
je to enterijer? (To je zatvoren prostor neke graevine ili
objekta.) VANO: Prilikom opisivanja enterijera prvo moemo dati opu
sliku, pa onda uoavati pojedinosti kao to su: mjesto gdje se
nalazi, oblik i veliina, osvijetljenost, namjena, predmeti koje
zapaamo u prostoru, lini stav.Kada smo govorili o portretu rekli
smo da postoje dva naina opisivanja neijeg lika koje smo mi
kombinirali prilikom izrade nae pismene vjebe. Ista dva naina imamo
i kod opisa unutranjeg prostora ili enterijera.6. Koje su to dvije
vrste opisivanja enterijera? (OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNI
OPIS.)pokazati uenicima na tekstu iz knjige razliku izmeu
objektivnog i subjektivnog opisa enterijera.Za kraj proitati
uenicima jedan ueniki rad iz knjige Mo govora pod nazivom Soba moje
nene.TEME ZA PISMENU VJEBU:1. U samoposluzi2. Soba moje nene/bake3.
Soba iz moje mate4. kolska biblioteka6. U galeriji slika7. Soba u
kojoj uim8. Moja uionicaZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu asa
podijeliti uenicima sliice zatvorenog prostora sa mnogo detalja za
opisivanja i zadati im da opiu te enterijere kombinirajui i
objektivni i subjektivni nain opisivanja.DOMAI, SAMOSTALNI I
PRAKTINI RAD UENIKAkolska godina:Razred:Datum: __________Predmet:
Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema:
GramatikaNastavna jedinica: GenitivCiljevi asa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................Struktura
1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as
uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada
2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1.
Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva
................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................Nastavne
metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7
min):U uvodnom dijelu asa ponoviti ve naueno i usvojeno o
nominativu:- njegovo znaenje i sluba u reeniciGLAVNI DIO (30 min):U
glavnom dijelu asa najaviti uenicima da e uiti o drugom padeu u
bosanskome jeziku, a to je GENITIV. Ispisati naslov nastavne
jedinice na tabli.1. Koje je pomono pitanje za genitiv? ( Koga?
ega?)ZNAENJE GENITIVADEFINICIJA: Genitiv je drugi pade u bosanskome
jeziku i pomono pitanje za odreivanje genitiva je koga? ega?Genitiv
moe biti:posesivni genitiv (ima znaenje pripadanja) idioni
(partitivni) genitiv (ima znaenje dijela neega).POSESIVNI
GENITIVPrimjeri:
Njiva je Mehe Mehovia. (ija je njiva?)
Ona je sestra vozaa Ibrahima. (ija je sestra?)
Sluam prianje i pjevanje veselih mladia i djevojaka. (ije
pjevanje?)
Oi Sretnog Princa bile su se ispunile suzama. (ije oi?)
Postavili su me tako visoko da vidim svu bijedu grada. (iju
bijedu?)DEFINICIJA: Genitiv koji ima znaenje pripadnosti nekome ili
neemu naziva se POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.PARTITIVNI
GENITIVPrimjeri:
Nabavili su dosta hrane za zimu.
Na teren je istralo jedanaest igraa.
Napio se vode.
Eno arije.
Trska nema novaca. Ona e ih prodati i kupiti hrane i drva.2. Da
li ove rijei koje smo osjenili oznaavaju dio neega ili cjelokupnost
neega. U prvoj reenici da li se misli na svu postojeu hranu na
svijetu ili samo na dio te hrane. Da li su na teren izali svi igrai
na svijetu ili samo odreeni broj njih. (Svi ovi genitivi oznaavaju
dio neega.)DEFINICIJA: Genitiv koji oznaava dio neega, tj. neku
odreenu koliinu naziva se DIONI ili PARTITIVNI GENITIV.SLUBA
GENITIVADEFINICIJA: Genitiv u reenici moe imati razliite slube i
to:1. slubu atributa,2. slubu objekta (blieg i daljeg) i3. slubu
prilokih odredbi.Primjeri:
Od druga je uzeo knjigu. (dalji objekat)
Na nozi nema nijedne cipele, ni arape. (blii objekat)
Profesor matematike je nabrao elo. (nekongruentni atribut)
Iznad grada je letjela lasta. (priloka odredba mjesta)
Prolog ljeta su me gaali kamenicama. (priloka odredba
vremena)
Smoila sam se do gole koe od tvojih suza.
POK POUZAVRNI DIO (8 min):Ponoviti najvanije i provjebati sa
uenicima individualno na tabli i grupno pomou nastavnih
listia.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKANapisati deset
reenica u kojima e biti pet posesivnih i pet partitivnih
genitiva.Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i
knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica: Glasovi
bosanskoga jezikaCiljevi asa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................Struktura
1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as
uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada
2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1.
Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva
................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................Nastavne
metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7
min):U uvodnom dijelu asa postaviti uenicima sljedea pitanja:1.
Kada kaemo: A, O, S, K itd., ta ustvari inimo? (Izgovaramo
glasove)2. A kada kaem: prrr, krrr itd., ta time prouzrokujem?
(Proizvodim neki zvuk)Znai, ljudi su u stanju da proizvode zvukove.
Oni zvukovi koji nam slue za sporazumijevanje nazivaju se
GLASOVI.GLAVNI DIO (30 min):Najaviti nastavnu jedinicu i ispisati
njen naslov na tabli. Zatim na tablu zalijepiti pano sa shemom
govornog aparata i podjelom glasova bosanskoga jezika.Na samom
poetku objasniti uenicima kako nastaje jedan odreeni glas:- Prvo im
na shemi pokazati i imenovati ta sve spada u govorni aparat (Plua,
duik, grkljan, glasne ice, usne, usna i nosna upljina, jezik, meko
i tvrdo nepce, zubi.)- Zatim uenicima objasniti da je za stvaranje
bilo kojeg glasa potrebna zrana struja ili odreena koliina zraka.
To je onaj zrak koji mi udiemo i izdiemo svakodnevno i koji kroz
disajne puteve dospijeva u naa plua.- Primjer: kada, recimo, elimo
da izgovorimo glas A, mi prvo lagano napreemo naa plua i
potiskujemo zrak koji se nalazi u njima. Taj zrak prolazi kroz duik
i dolazi do glasnih ica. Kada struja zraka doe do glasnih ica, one
poinju da trepere i na taj nain stvaraju zvuk odreenog glasa. Taj
zvuk koji su stvorile glasne ice, noen i dalje zranom strujom
putuje dalje ka usnoj upljini i na kraju izlazi iz naih usta
napolje u vanjski svijet. Na svome putu od glasnih ica do samih
usana i zuba, razliiti glasovi nailaze na razliite prepreke.- Sada
emo malo da se zadrimo na GLASNIM ICAMA i da kaemo neto vie o
njima. Rekli smo da zrak koji dolazi iz plua i doe do glasnih ica
proizvodi treperenje glasnica i usljed toga dolazi do stvaranja
glasova. Zamislite glasne ice kao, recimo, ice na gitari. Svaka ica
na gitari ima svoj drugaiji ton. Tako je isto i sa glasnim icama:
sve zavisi koji glas elimo da izgovorimo. - DEMONSTRACIJSKA VJEBA:
stavite dva prsta ispod grkljana i izgovorite slovo: A, U, R, L, -
S, .3. ta osjeate? (Neki glasovi izazivaju jae treperenje glasnih
ica, a neki veoma slabo.)4. ta iz toga moemo zakljuiti? (Moemo
zakljuiti da neki glasovi izazivaju izazivaju jae treperenje
glasnica i moemo ih i izgovarati glasnije /A/, dok drugi
prouzrokuju slabije treperenje glasnica i proizvode nie tonove.)-
Nakon to se glasovi rode u naim glasnim icama, oni dalje putuju uz
pomo zraka koji je krenuo jo iz plua prema usnoj upljini. Tu
nailaze na brojne prepreke (Jezik, nepce, zubi...)- S obzirom na to
da svaki glas naeg jezika nailazi na razliite prepreke na svom putu
ka njegovom konanom izgovoru, mi sve glasove bosanskoga jezika
dijelimo na TRI SKUPINE:1. SAMOGLASNICI (VOKALI): A, E, I, O, U;2.
SUGLASNICI (KONSONANTI): B, C, , , D, , F, G, H, K, P, S, , T, Z, ;
3. GLASNICI (SONANTI): J, V, R, L, LJ, M, N, NJ.SAMOGLASNICI5.
Koliko imamo samoglasnika u bosanskom jeziku? (5)6. ta je
karakteristino za samoglasnike? (Samoglasnici su glasovi koji se
izgovaraju tako da zrana struja iz plua prolazi kroz duik i u
grkljanu pokree glasne ice, a zatim slobodno /BEZ PREPREKA/ tee
kroz usnu upljinu i izlazi iz usta. Pri njihovom izgovoru glasne
ice trepere, stvarajui ton, jedan skladan zvuk. Samoglasnici se uju
kao isti zvuni tonovi, jer se oni proizvode istom zranom strujom,
treperenjem glasnih ica, bez stvaranja prepreka toj zranoj struji.
DEMONSTRIRATI ZAJEDNO SA UENICIMA /HORSKI/ IZGOVOR SVAKOG VOKALA
PONAOSOB/.)ZAKLJUAK: PRI IZGOVORU SAMOGLASNIKA ZRANA STRUJA KOJA
PROLAZI KROZ GOVORNI APARAT NE NAILAZI NI NA KAKVU
PREPREKU.Samoglasnike moemo izgovarati DUE i KRAE:- mir (- oznaka
za duinu),- na ( - oznaka za kratkou).GLASNICI7. Koliko imamo
glasnika (8)8. ta je za njih vano rei? (Glasnici su glasovi pri
ijem stvaranju zrana struja prolazi gotovo neometano, jer joj se u
govornom aparatu stvaraju djelimine, slabe prepreke. Pri njihovom
izgovoru zrana struja se suava i donekle zatvara prolaz,
pribliavanjem ili dodirivanjem nekih govornih organa /DEMONSTRIRATI
NA PRIMJERIMA: V, LJ, M/. Zrana struja pri izgovoru glasnika pokree
glasne ice.SUGLASNICI9. Koliko imamo suglasnika? (17)10. ta je
posebno vano za suglasnike? (Suglasnici su glasovi kod kojih
prilikom njihovog izgovora stvara potpuna ili djelimina prepreka
zranoj struji koja prolazi kroz govorni aparat. U zavisnosti od
toga koliko je velika ta prepreka suglasnike moemo podijeliti na
ZVUNE i BEZVUNE.a) ZVUNI SUGLASNICI: kod njihovog izgovora glasne
ice su zategnute,b) BEZVUNI SUGLASNICI: kod njihovog izgovora
glasne ice su oputene.EMA PODJELE SUGLASNIKA PO
ZVUNOSTI:ZvuniBDGZD---
BezvuniPTKSFHC
11. Dakle, koliko imamo zvunih suglasnika? (7)12. A koliko je
bezvunih? (10)ZAKLJUAK:13. Koliko ukupno glasova imamo u naem
jeziku? (30)Ono to je bitno da zakljuimo je sljedee: OD TIH 30
GLASOVA NJIH 20 PROUZROKUJE TREPERENJE GLASNIH ICA. U TIH 20
GLASOVA SPADA 5 SAMOGLASNIKA, 8 SONANATA I 7 ZVUNIH SUGLASNIKA.
OSTALIH 10 GLASOVA NE PROUZROKUJE TREPERENJE GLASNIH ICA I TU SPADA
10 BEZVUNIH SUGLASNIKA.14. Da li neko zna kako se zove nauka koja
prouava glasove? (Fonetika to je nastalo od grke rijei
phone=glas.)ZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu asa vjebati sa
uenicima grupno izgovaranje pojedinih glasova i utvrivanje njihove
zvunosti ili bezvunosti, vrste prepreke na koju nailaze itd.kolska
godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski
jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica:
Glavni dijelovi reenice (subjekat i predikat)Ciljevi asa: a)
ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................Struktura
1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as
uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada
2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1.
Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva
................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................Nastavne
metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7
min):U uvodnom dijelu asa ponoviti sa uenicima vrste rijei.1.
Koliko imamo vrsta rijei? (10)2. Kako ih dijelimo? (Na promjenjive,
nepromjenjive i polupromjenjive)3. Koje su to promjenjive?
(Imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i neki brojevi.)4. Koje su
nepromjenjive? (Prijedlozi, veznici, uzvici, rijece i prilozi.)5.
Koje su polupromjenjive? (Brojevi i prilozi.)GLAVNI DIO (30 min):U
glavnom dijelu asa rei uenicima da e nauiti ta je to predikat u
reenici, koja mu je sluba i kakvi sve predikati mogu biti.IZGLED
TABLE:ZNAENJE I VRSTE PREDIKATA1. Napisati primjere na tablu:a)
Doljak je pogledao najprije Praporca.b) Na kraju ulice pojavio se
dugonogi djeak.ANALIZA REENICA:6. ta je doljak uradio? (POGLEDAO
JE.)7. ta je uradio dugonogi djeak? (POJAVIO SE.)8. Znai rijei je
pogledao i pojavio se oznaavaju ta? (Radnju koju vri doljak i
djeak.)9. Pa koju slubu u reenici imaju ove rijei?
(Predikatsku.)DEFINICIJA: Predikati imaju svoje osnovno/leksiko
znaenje. Ono moe biti iskazano glagolskim rijeima. Npr. pogledao
je, pojavio, se, eka, otii e i sl.10. Koje je leksiko znaenje rijei
pogledati? (Usmjeriti pogled na nekoga.)11. Kakvo je znaenje rijei
pojaviti se? (Znai doi negdje.)- Pokuajte ove reenice izrei bez
predikata.a) Doljak...najprije...Praporca.b) Na kraju
ulice...dugonogi djeak.12. ta moemo zakljuiti iz ovih primjera?
(DEFINICIJA: REENICA NE MOE BITI BEZ PREDIKATA.) 2.Primjeri: a)
Ulica lipa je vrlo stara.
b) Tihe ulice su najopasnije.13. Gdje su predikati u ovim
reenicama? (je stara, su najopasnije.)14. Po emu se ovi predikati
razlikuju od prethodnih? Kojim rijeima smo iskazali ove predikate?
Da li glagolima? (Ne. Rijei koje ulaze u sastav ovih predikata su
pomoni glagoli i pridjevi.)15. Da li pridjevi oznaavaju neku
radnju? (Ne.)16. ta oznaavaju pridjevi? (Neku osobinu.)ZAKLJUAK:
Znai, i predikat moe oznaavati neku osobinu.DEFINICIJA: Predikat je
glavni reeniki lan. Bez njega nema reenice. On oznaava radnju koju
vri subjekat, stanje, u kojem se nalazi subjekat, zbivanje ili neku
osobinu koja se odnosi na subjekat.PREDIKAT MOE INITI GLAGOL ILI
BILO KOJA DRUGA VRSTA RIJEI.S obzirom na to postoje dvije vrste
predikata:1. GLAGOLSKI predikat2. NEGLAGOLSKI/IMENSKI
predikatGLAGOLSKI je onaj predikat kojeg ini glagol.
Osnovno/leksiko znaenje glagolskog predikata iskazano je
glagolom.NEGLAGOLSKI/IMENSKI/ je onaj predikat kojeg ini pomoni
glagol i neglagolska rije (imenica, pridjev, broj i sl.).
osnovno/leksiko znaenje neglagolskog predikata iskazano je
neglagolskim rijeima.Primjeri:
Gledam u nebo.Fudbaleri su izali na teren.
GLAGOLSKI PREDIKATIGolubovi lete.
Mi smo uenici.Alma je takva.
NEGLAGOLSKI (IMENSKI) PREDIKATINenad je prviZA VJEBU: IZ
UDBENIKA PROVJEBATI NA PRIMJERIMA.SUBJEKATSubjekat u
reeniciPrimjeri: Moj otac je stavio na glavu crvenu kapu.
Voz je ulazio u stanicu velikom brzinom.Ovdje imamo, kao to
vidimo, dvije reenice. Hajdemo da u njima prvo pronaemo lanove koje
smo ve nauili, tj. predikate.17. Koji su predikati u ovoj reenici?
(je stavio, je ulazio.)18. A zapitajmo se sada ko vri radnju
navedenih predikata? O kome/ o emu se u reenici govori? (otac,
voz.)DEFINICIJA: Dakle, SUBJEKAT je rije o kojoj se govori u
reenici.Vrste subjekata:1.SADRANI/SKRIVENI SUBJEKATSubjekat u
reenici ne mora biti uvijek izreen. To najbolje moemo vidjeti iz
primjera sljedeih reenica:a) Ne poznajem ga dovoljno.
Ko?
JAb) Izgleda opasno.
Ko?
TI
DEFINICIJA: Subjekti u ovim reenicama su JA i TI, tj, oni su su
sadrani u 1. i 2. licu jednine. Ovakvi subjekti zovu se SADRANI ILI
SKRIVENI SUBJEKTI.2.IZOSTAVLJENI SUBJEKATTe nove kue potpuno
odgovaraju Ulici lipa. Male su kao i ulica, prijatne, tihe...19. ta
je subjekat u prvoj reenici? (Kue.)Sasvim nam je jasno da je
subjekat i u drugoj reenici isti, dakle, kue.Mungos ih je mjerio
mrkim pogledima. Izgleda, utnju je shvatio na svoj nain.20. Ko je
shvatio utnju? (On. Mungos.)DEFINICIJA: Ako u jednoj reenici nema
subjekta, a moe se odrediti na osnovu prethodne reenice, takav
subjekat zove se IZOSTAVLJENI SUBJEKAT. Ovaj subjekat je u 3. licu
jednine ili mnoine.3.REENICA SA VIE SUBJEKATANa Alkibijadovoj
ogradi okupila se cijela ulica i Praporac, i Veslonoac, i Latica, i
Cvrkutalo, i apica.21. Ko se sve to okupio na ogradi? (Okupila se
cijela ulica, Praporac, Veslonoac, Latica, Cvrkutalo i apica.)22.
ta iz ovoga moemo zakljuiti? (Da su sve ove rijei u reenici
subjekti.)DEFINICIJA: Reenica moe imati vie subjekata.4.REENICE BEZ
SUBJEKATANa prvom asu smo nauili da reenica ne moe biti bez
predikata i da je on osnovni reeniki lan. A da li reenica moe biti
bez subjekta i da ga nikako nije mogue odrediti?Primjeri:
U ulici je bilo tiho.
(ta je bilo tiho?)
Cijelu no je grmilo i sijevalo.(ta?)
Ovdje je hladno.
(ta?)DEFINICIJA: Postoje reenice koje nemaju subjekta. U njima
predikat nije otvorio mjesto subjektu. Takve reenice zovemo REENICE
BEZ SUBJEKTA.5.SUBJEKATSKE REENICE23. ta sve u reenici moe biti
subjekat?
Kie nikako da prestanu.
(Subjekat je jedna rije.)
est uenika je odsutno sa nastave.
(Subjekat ine dvije rijei sintagma.)24. Na koja smo pitanja
dobili ove subjekte? (Na pitanja K ili TA. To je
NOMINATIV.)DEFINICIJA: Subjekat je u reenici u nominativu i
dobijamo ga na pitanje KO? TA/TO?
Primjeri:
Ko dobro uradi zadau, / dobit e peticu.(KO e dobiti peticu?)
ta god uradi, / pogreno je.
(TA je pogreno?)DEFINICIJA: Ponekad se subjekat moe iskazati i
cijelom reenicom. Reenica koja se odnosi kao subjekat prema nekoj
drugoj reenici, naziva se SUBJEKATSKA REENICA.SUBJEKAT SE ZNAI MOE
ISKAZATI:a) jednom rijei b) grupom rijei (sintagmom)
c) cijelom reenicomZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu
provjebati sa uenicima na primjerima iz udbenika nivo usvojenog
znanja o predikatu i subjektu.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD
UENIKAIzdiktirati uenicima nekoliko reenica i zadati im zadatak da
u njima pronau subjekat i predikat. kolska godina:Razred:Datum:
__________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i
knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica:
InstrumentalCiljevi asa: a) ODGOJNI
(vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b)
OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................Struktura
1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as
uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada
2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1.
Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva
................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala
............. 4. Literatura ...............................Nastavne
metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7
min):U uvodnom dijelu asa bez najave teme prvo postaviti na tablu
pano sa sljedeim tekstom:U posljednjoj ulici grada susretne Hlapi
jednog starca koji je malim kolima i malim magarcem dovezao mnogo
posuda s mlijekom u grad. Starac je s kolima i s magarcem stao pred
jednom trokatnom kuom.1. Hajde da vidimo koje sve likove susreemo u
ovom odlomku? (Hlapia i starca.)2. ime je starac doao u grad? Koje
sredstvo je upotrijebio da bi stigao u grad? (Starac je doao malim
kolima i malim magarcem.)3. ta je starac uradio kada je stigao u
grad? (Zaustavio se pred jednom kuom.)4. Sa kime je starac tu stao?
Ko je bio s njim u drutvu? (Starac je stao s kolima i s
magarcem.)5. Znai ko je stao pred kuom? (Stali su i starac, i kola,
i magarac.)6. Da li bi nam neko znao rei u kojem su padeu rijei
malim kolima, malim magarcem i rijei s malim kolima, s malim
magarcem? (Te rijei su u INSTRUMENTALU.)Napisati na tabli naslov
nastavne jedinice na tabli.GLAVNI DIO (30 min):7. Koji je to pade
po redu u bosanskome jeziku? (INSTRUMENTAL JE ESTI PADE.)8. Koja
pomona pitanja stoje uz instrumental? (S KIM? IME?)ZNAENJE
INSTRUMENTALA:Pogledajmo ponovo tekst na panou.9. Koje znaenje
imaju rijei u prvoj reenici: malim kolima, malim magarcem? Da li
one imaju znaenje nekog sredstva koje je pomoglo starcu da stigne u
grad? (DA. Rije je o znaenju sredstva. Instrumental, dakle, moe
imati znaenje sredstva.)10. A da vidimo kakvo znaenje imaju rijei u
drugoj reenici: s malim kolima, s malim magarcem? Postavljamo sebi
pitanje S KIM JE STARAC STAO? Odgovaramo: S MALIM KOLIMA I S MALIM
MAGARCEM. (Dakle, ove rijei imaju u ovoj reenici znaenje drutva u
instrumentalu.)11. ta iz ovoga moemo zakljuiti?ZAKLJUAK:
Instrumental moe imati dva znaenja:a) DRUTVA (s kolima i s
magarcem)b) SREDSTVA (malim kolima i malim magarcem)Znaenje drutva
dobijemo na pitanje S(SA) KIM?Znaenje sredstva dobijemo na pitanje
IME?12. ta je, dakle, pravilno? Da li je pravilno rei: Doao je
kolima ili s kolima
Pie olovokom ili s olovkom?SLUBA INSTRUMENTALA U REENICI:Hlapiu
i Giti se bilo teko rastati sa seljacima. (dalji objekat)Cesta je
leala meu velikim zelenim livadama. (POM)Tamo je stajao majstor
Mrkonja s velikim nosem. (nekongruentni atribut)Papiga se vjeala
nogama, vjeala se kljunom i okretala glavu. (POS)S njom nikako nee
moi doi do kue prije zore. (POD)ZAKLJUAK: Dakle instrumentala u
reenici moe biti :a) objekat (dalji),b) priloke odredbe,c) atribut
(nekongruentni)ZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu ponoviti jo
jednom sa uenicima najvanije definicije o instrumentalu, neke od
njih i izdiktirati uenicima i dodatno provjebati na tabli
prepoznavanje instrumentala u reenici na reenikim primjerima.DOMAI,
SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAZa dz.: podijeliti uenicima
lingvodidaktiki predloak u koji treba da prepiu u svoje sveske za
domai rad i da podvuku sve rijei koje su u instrumentalu i da
odrede slubu tih rijei u reenici.