Seminari
1. UVOD
Komunikacija je ono to ini sutinu ljudskog bia. Ljudi su davno
shvatili snagu informacije.Tenja ka izmjeni informacija je prisutna
od prvobitne zajednice pa sve do danas, i za njeno zadovoljavanje
je razvijen itav niz metoda, od kojih je Internet najnovija. Pod
informacionom tehnologijom se podrazumijeva bilo koji oblik
tehnologije, tj. bilo koja oprema ili tehnika s kojom se ljudi
koriste da bi izmjenjivali informacije. Prva i najznaajnija
informaciona revolucija je j verbalne komunikacije. Drugi znaajan
korak predstavlja pojava pisma. Meu najvanije suvremene oblike
komunikacije mogu se ubrojiti: mobilne komunikacije, integracija
telefonije i raunala, sjedinjene komunikacije, te konvergencija
fiksnih i mobilnih mrea. Najbri razvoj komunikacije omoguila je
pojava raunala.
Informacione i komunikacijske tehnike su danas odluujui faktor
za poslovni, socijalni i kulturni ivot drutva.
Doslovno nema niti jednog podruja u kojem raunalo nije zauzelo
vrsto mjesto, od umjetnosti do edukacije, od tehnikog crtanja do
medicine, od upravljanja saobraajem do protugradnih radara, od
kuhinje do velikih proizvodnih i uslunih organizacija, od
upravljanja komunikacijama do integriranih vojnih sistema,
itd...
Informaciona mrea pokriva danas kompletnu zemaljsku kuglu, ulazi
u svaki dom, svako poduzee i drutvenu ustanovu, povezuje kopnena
vozila, avione, brodove i svakog pojedinca. Istovremeno, kompjuteri
se nalaze jednako tako u velikim bankarskim sistemima,
industrijskim kompleksima i upravljanju prometom kao i u mainama za
pranje rublja, automobilima i djejim igrakama.
Tunija strana ove prie koja prijeti da postane euforina, je
nepobitna injenica da se informacioni sistemi ne koriste tamo gdje
je njihova primjena najpotrebnija, a to su poslovne komunikacije.
Iz godine u godinu razvijaju se novi naini razmjena informacija ime
se stvaraju sve jae i brojnije interakcije meu ljudima. Usprkos
tome svakodnevno smo svjedoci krize poslovnog komuniciranja.
Komuniciranje je ne samo osnovna ljudska potreba, ono je i
pokreta ovjekova razvoja i napredovanja. To vrijedi i za svijet
suvremenoga poslovanja koji se u ovo informaciono-komunikacijsko
doba zapravo vrti oko posjedovanja prave informacije u pravo
vrijeme. Informaciona tehnologija se ne koristi na pravi nain. U
novim, sloenim odnosima razmjene informacija koristi se
informacioni sistem koji je nastao iskljuivo iz potreba kontrole
hijerarhijske organizacije. Svi problemi u primjeni informacione
tehnologije su posljedica sukoba dvije informacione strukture:
jedna je ona koja se uspostavlja novim nainom poslovanja i
odgovorima koje trai mrena ekonomija, a druga je ona
naslijeena.
U tome lei i najvei izazov i prijetnja jer:
Ako imate hardver pete generacije, softver etvrte, kadrove tree
i organizaciju druge generacije, sistem e raditi u drugoj
generaciji!!!
2. PRIMJERI SUVREMENE POSLOVNE KOMUNIKACIJE
2.1. Mobilne komunikacije
Stanje mobilnih komunikacija u poslovnom okruenju odreuju dvije
glavne znaajke, jedna vezana za mobilne operatore, a druga za
poslovno okruenje. Mobilni operatori su u proteklom periodu
uglavnom bili zauzeti procesom izgradnje infrastrukture i poveanja
broja pretplatnika. Kako proces poveanja broja mobilnih
pretplatnika dolazi postupno u zasienje, a tehnologija i razvoj na
podruju mobilnih terminala, usluga i mrea omoguuje primjenu novih
rjeenja, mobilni operatori se poinju sve vie fokusirati na poslovne
kompanije i na mogunosti primjene mobilnih usluga u poslovnom
okruenju.
Istovremeno poslovne kompanije poinju shvaati kako primjenom
mobilnih tehnologija mogu poboljati i znatno unaprijediti poslovne
procese uz sve krae vrijeme povratka uloenih investicija. Procesom
integracije govornih i podatkovnih infrastruktura otvara se
mogunost uvoenja novih kvaliteta u komunikacijama, a zahtjevi za to
fleksibilnijim radnim procesima stvaraju sve veu potrebu za uvoenje
i primjenu mobilnih tehnologija. Sukladno tome nastaje termin
enterprise mobility a oznauje mogunost primjene mobilne tehnologije
za komunikacije u poslovnoj okolini.
U mobilnim komunikacijama pored govora postaje sve dominantnije
rjeenje, koje omoguuje mobilni dostup do korporacijskog sustava
elektronike pote i primanje poruka u realnom vremenu. Ova usluga je
ve prihvaena i uvedena u mnoge poslovne kompanije, ali se snanija
ekspanzija oekuje u nekoliko slijedeih godina [1]. Potreba za brim
i pouzdanijim prijenosom podataka glavni je pokreta razvoja i
primjena novih rjeenja u mobilnoj tehnologiji. Pored razvoja javnih
mobilnih mrea i mobilnih ureaja, razvija se i uvodi i beina
podatkovna infrastruktura, WLAN (Wireless Local Area Network), u
poslovno okruenje. Paralelno se razvijaju i uvode u primjenu
mobilni ureaji s dvostrukim modom rada (dual mode), koji osim rada
u javnoj mobilnoj mrei, podravaju i rad u kompanijskoj beinoj
podatkovnoj mrei, WLAN, ime se pored ostvarenja dodatnih uteda u
vremenu i trokovima komuniciranja, otvaraju nove mogunosti u beinim
komunikacijama. Zahvaljujui novim tehnologijama proizvoai mogu
ponuditi pametne mobilne ureaje koji integriraju oba moda rada i
podravaju sve vie funkcionalnosti, koje postaju sve
kompleksnije.
2.2. Poslovni e-mail
E-mail komunikacija najraireniji je vid komunikacije na
Internetu. Danas je gotovo nezamislivo da neki poslovni ovjek nema
svoju e-mail adresu i da se ne zna sluiti e-mail komunikacijom.
Iako je komunikacija bez telefona nezamjenjiva u svakodnevnom
poslovanju, e-mail komunikacija daje puno vie prednosti u odnosu na
telefonski kontakt. Prije svega pisane se poruke jednostavnije mogu
razmotriti i dokumentirati. Lake se provjeravaju tonost i
informacije o poiljatelju e-mail poruke koristei se poslovnim
bazama podataka na raunalu ili pak putem Internet pretraivaa. Na
raspolaganju je puno vie vremena za odgovor na e-mail upit.
Primjer e-maila
Za Vae poslovno dobro slijedite sljedee savjete tijekom pisanja
poslovnog e-maila:
JASNO I KONCIZNO
Poput ostalih dokumenata koji naputaju va ured, itajte svoje
e-mailove i editirajte ih uvijek iznova, izostavljajui svaku
ponavljajuu informaciju. Ukoliko je to mogue ograniite sadraj vaeg
e-maila na 20 linija ili manje.
NASLOV PORUKE
Jednostavan potez poput naslovljavanja e-maila, pomoi e
primatelju da meu hrpom pote razabere vanost vaeg dopisa. Naslovite
e-mail primjerice Kupoprodajni ugovor ili Rezime sastanka odranog
05.01.2008.
PREDSTAVITE SE
Vaa poslovna adresa moe reflektirati vae ime kao poiljatelja,
ali i ne mora. Stoga, potpiite svaki e-mail imenom i kontaktnim
podacima. Preporuujemo da zalijepite vae kontaktne podatke na kraj
svake poruke ukljuujui ime tvrtke i vau titulu. Tu opciju veina
e-mail programa danas podrava pod nazivom potpis tj. signature.
Potpisneka ne bude dui od 4 linije, jer bi u suprotnom zauzimao
velik dio prostora predvienog za korespondenciju, to se smatra loim
poslovnim manirom.
POZDRAV, ZAVRETAK I POTPIS
Ba kao i u neelektronskom dopisivanju, osigurajte da svaki
e-mail ima pozdrav, zavrnicu i potpis.
BUDITE PROFESIONALNI
U poslovnom dopisivanju izbjegavajte koritenje "smiley-ja" za
doaravanje emocija i tona dopisa. Ostanite profesionalni.
Referirajte na prethodni e-mail ukoliko se komentar odnosi na njega
i ukljuite prethodnu korespondenciju vee li se ona na temu.
PERSONALIZIRAJTE E-MAIL
Profesionalan pristup ne kosi se sa osobnou. Dodavi osoban dodir
poslovnom e-mailu ostaviti ete dojam osobe sa stilom. Primjerice,
privlaan uvod e-mail poruke moe vas uiniti prepoznatljivim i
atraktivnim "sugovornikom".
ODGOVORITE PROMPTNO
Promptno odgovaranje je gotovo podjednako vano kao i odazvati se
na poslovan dopis. Drite se prakse odgovaranja na e-mail u roku 24
sata ili 1 radnog dana.
AUTO-ODGOVOR
Namjeravate li izostajati iz ureda na dui period, postavite
auto-odgovor u kojem e stajati kako niste u mogunosti proitati
odgovor odreeni vremenski rok (primjerice 10 dana), kao i
alternativan kontakt.
TON E-MAILA
Drite se pravila ton vaeg poslovnog e-maila moe biti casual
koliko je i va odnos sa primateljem e-maila.
NE ZAVARAVAJTE SE ONLINE PRIVATNOU
Ukoliko bi sadraj e-maila kojeg namjeravate poslati mogao
ugroziti vau reputaciju ili karijeru, taj sadraj jednostavno nije
namijenjen e-mail formi.
NAPAD PRIVICIMA
Ukoliko namjeravate poslati vei privitak (attachment), prethodno
provjerite da li je primatelj sa time suglasan. Primjerice
pristojna veliina privitka za primatelje korisnike dial-up veze je
1 MB, a za korisnike brzih veza, iskljuivo uz prethodno odobrenje
primatelja, preporuljivo je ograniiti se na 5 MB.
OBIAN TEKST (PLAIN TEXT) VS. HTML
Formatiranje poruka kako bi imale fancy fontove, boje
pozadineili druge "atraktivne" elemente najee je samo izvor
nevolja. Takve poruke zauzimaju vie mjesta u elektronskom pretincu
i na posluitelju, neki primatelji mogu imati problema sa njenim
prikazom, a ukoliko to i nije problem, formatirane poruke su
pokazatelj loe poslovne kulture. Zato je najbolje drati se obinog
(plain) teksta.
BOTTOM POSTING / TOP POSTING
E-mail aplikacije nude mogunosti ispisa vaeg odgovora na vrhu
ili dnu dotadanje korespondencije. Oba oblika su ispravna, a radi
preglednosti preporuujemo novi e-mail pozicioniran na vrhu
korespondencije.
2.3. Poslovni web
Osnovni zadatak svake poslovne web stranice trebao bi biti
privui nove kupce i graditi dobre odnose s postojeima. A to je
zadatak koji nije jednostavno ostvariti. Razlikujemo:
Prezentacijske www stranice poduzee se na njima predstavlja
javnosti (podaci o tvrtci, djelatnost tvrtke, glavni proizvodi,
slike tvrtke, slike menagera i sl.) Preporuka je da se stranice
izrade barem na dva jezika.
Komercijalne www stranice na njima trgovako drutvo nudi odreeno
robu te putem Interneta prikuplja narudbe te vri isporuke. Ovakve
stranice predstavljaju: katalog proizvoda, ponudu i poziv na kupnju
te nude obrazac za narudbu proizvoda.
Primjer prezentacijske www stranice
Primjer komercijalne www stranice
Deset grijehova poslovne web stranice
Grijeh broj 1.: Neredovito osvjeavanje sadraja stranica
Internet je dinamian medij koji ivi u sadanjem vremenu te na
njemu informacije brzo zastarijevaju. Navrate li vai klijenti,
sadanji i oni potencijalni, nekoliko puta na vau stranicu i uvijek
ih doeka isti sadraj mogli bi zakljuiti da se kod vas nita ni ne
dogaa. Ili jo gore, da moda vie i ne postojite. Predvidite zato
prostor, najbolje je da to bude poetna stranica, na kojem ete
redovito objavljivati sve ono za to mislite da bi vaim kupcima
moglo biti zanimljivo, a da e vas prikazati u pozitivnom
svjetlu.
to sve moe biti vijest? Gotovo sve dobili ste neku poslovnu
nagradu, certificirali ste svoj sustav kvalitete, u ponudi se
pojavio va novi proizvod ili usluga, potpisali ste neki znaajan
sporazum o suradnji, imate zanimljive i korisne rezultate
istraivanja vezanog uz vae podruje rada, ukljuili ste se u neki
meunarodni projekt, traite nove suradnike, zapoljavate nove ljude,
nastupit ete na nekom sajmu/nastupili ste na nekom sajmu... Moete
staviti savjete kupcima kako da koriste va proizvod, izjave
zadovoljnih korisnika, obavijesti o promjenama u zakonodavstvu,
lanak o vama iz nekog drugog medija...
Grijeh broj 2.: Nereklamiranje web stranice
Pobrinite se da vaa web adresa bude na svakom komadu papira koji
naputa va ured na memorandumu, na posjetnicama, na prospektnom
materijalu, na raunima, na oglasima za radna mjesta, na reklamama
koje objavljujete u novinama, na objavama za medije, na vaem
glasilu koje aljete kupcima, na vaem internom glasilu...
Stavite je unutar automatskog potpisa koji ukljuujete u vae
mailove, na poslovne poklone privjeske, olovke, drae olovaka,
kiobrane, sjenila za automobile...
Ukljuite je u natpise na vaim slubenim automobilima, istaknite
je unutar vaih prostorija gdje dolaze stranke, razmijenite linkove
i bannere s tvrtkama koje vam nisu konkurencija i udrugama iji ste
lan. Stalno istraujte nove mogunosti kako poveati primijeenost vaih
web stranica, a time i vae tvrtke.
Grijeh broj 3.: Optereivanje stranice specijalnim vizualnim i
grafikim efektima
Velika je teta optereivati svoje stranice treim slovima,
prozorima u kojima se tekst mie pa ga itatelj mora loviti,
blijeteim bojama, dugakim uvodnim animacijama...
Vae poslovne web stranice ne bi trebale biti zahtjevne, one bi
trebale biti ugodne, jednostavne za koritenje i informativne.
Grijeh broj 4.: Imati stranice zakrene tekstom
itati s ekrana je tee nego itanje s papira. Prema istraivanjima,
za to je potrebno ak 20 posto vie vremena. Ne pretjerujte s
koliinom teksta na vaim stranicama, pazite da slova budu dovoljno
velika, a reenice kratke te da prenose jasnu poruku.
Ako imate due tekstove, kao to su, npr, struni lanci, analize
sluaja, obraeni statistiki podaci ili neka istraivanja, posluite se
saecima, a va web master neka stavi link na Word ili Acrobat Reader
dokument. itatelj kojeg upravo to zanima, poslat e taj dokument na
ispis i kasnije ga u miru proitati. Pripazite samo da i taj
dokument ima oznaku izvora ime vae tvrtke, web adresu i kontakt
podatke.
Grijeh broj 5.: Imati mrtve linkove i slijepe ulice
Link koji vas odvede na Page cannot be found alje negativnu
poruku o vlasniku web stranice. Provjeravajte redovito svoje
linkove i uklanjajte one koji vie nikamo ne vode.
Takoer, svaka vaa stranica trebala bi imati link na neku drugu
ili barem na poetnu stranicu.
Grijeh broj 6.: Ne provjeriti kako su vae web stranice prikazane
na razliitim veliinama i rezolucijama ekrana
Ono to kod vas izgleda sjajno, na raunalu nekog drugog (recimo
potencijalnog klijenta) moe izgledati sasvim drugaije - odrezan dio
teksta, presitna ili prekrupna slova i sl. Nisu svi korisnici
raunala strunjaci koji si sve to znaju sami podesiti. Neka va web
master provjeri kako vae web stranice izgledaju na drugim
raunalima.
Grijeh broj 7.: Imati stranice koje se sporo uitavaju
Nemaju svi brz pristup internetu te mogunost da ga plaa netko
drugi. Ako se vae stranice presporo uitavaju, velika je
vjerojatnost da e potencijalni kupac otploviti u neke bre vode.
Grijeh broj 8.: Nepraenje statistike posjeta
Morate znati kakva je posjeenost vaih stranica i koje su od njih
pojedinano najposjeenije.
Ovi podaci vam pruaju vrijedne informacije za daljnje poslovne
odluke - koji su vai proizvodi najzanimljiviji kupcima, postoji li
potencijal za osmiljavanje i slanje elektronikog glasila, moete li
svoje stranice ponuditi kao oglasni prostor onima koji se na neki
nain veu uz vae podruje rada, a nisu vam konkurencija, ima li
smisla organizirati neku nagradnu igru i jo puno, puno toga.
Grijeh broj 9.: Ne provjeriti kako ih vide pretraivai
Pokuajte po nekim kljunim rijeima pronai vae stranice na
www.yahoo.com ili www.google.com.
Ako niste sasvim pri vrhu izlistanih adresa, morat ete neto
poduzeti prijaviti ih pretraivaima, platiti im da se pojavite na
njihovoj naslovnici... Va e web master znati to jo trebate
uiniti.
Grijeh broj 10.: Imati stranice s oznakom 'U izradi' ili 'Vi ste
posjetitelj broj xxxx'
Internetske stranice su uvijek u izradi, a broj posjetitelja,
ako nije vei od 100.000, pa se time moete hvaliti, ionako morate
znati samo vi. Obje ove oznake djeluju amaterski, to vjerojatno
nije poruka koju elite prenijeti svojim (potencijalnim)
kupcima.
2.4. Chat
Izravna pisana poslovna komunikacija koja poslovnu primjenu
nalazi u odravanju sastanaka izmeu dislociranih partnera. Chat je
nekima ekonomski puno povoljnije sredstvo komunikacije od
telefoniranja i puno bre od e-maila.
Chat je razgovor izmeu sudionika mrenog sastanka odvija se u
pisanom obliku u realnom vremenu (on line komunikacija). Ova vrsta
pisanih komunikacija dobit e na znaenju kad se povea informatika
pismenost u tvrtkama, te kad brzine prijenosa u meunarodnom
prijenosu budu poveane.
Primjer chat-a
2.5. Forum
Forum je Internet aplikacija koja omoguava korisnicima da
sudjeluju u diskusijama vezanim uz odreenu temu neovisno o tome
gdje se nalazili. Na forumu moete saznati mnoge korisne informacije
itajui postojee poruke, ili poslati svoju poruku i zapoeti
diskusiju o temi koja vas zanima. Kako bi slali poruke na forum
morate se registrirati.
Internet forum nije samo mjesto suhoparne razmjene podataka, ve
se oko njega stvara virtualna zajednica korisnika sa slinim
interesima. Sudjelovanje na forumu podrazumjeva i odreeni nain
lijepog ponaanja, koji ulazi u online bonton.
Forum/Chat pravila ponaanja:
Poruke trebaju biti jasne, saete, precizne i pristojne
Prije postavljanja pitanja pretraite ga na forumu moda je ve
netko odgovorio na slino ili isto pitanje
Zahvalite osobi koja vam je pomogla na foumu vrijede ista
pravila bontona kao i u stvarnom ivotu
Ne stavljajte reklame i promocije na forum
Kod slanja poruka koristite standardne veliine fontova i mala
slova. Tekst napisan VELIKIM SLOVIMA shvaa se kao VIKANJE
Ako je netko na forumu nepristojan, ne odgovarajte mu
vrijeanjem; ako njegovo ponaanje bude i dalje neprihvatljivo, forum
ima svoje administratore koji su zadueni za rjeavanje problema
Ponaajte se prema drugima onako kako bi voljeli da se oni
ponaaju prema vama zlatno pravilo.
Primjer foruma
3. SOCIJALNI MEDIJI KAO KANAL SUVREMENE "ON-LINE"
KOMUNIKACIJE
Socijalni mediji predstavljaju kanal suvremene "on-line"
komunikacije, a injenica je i to da transformiraju nain
uspostavljanja odnosa i poslovanja na Internetu. Socijalni mediji
irom svijeta stjeu sve vei broj pristalica i aktivnih korisnika,
kojima zahvaljujui brzom tempu ivota, "Facebook", "Twitter",
blogovi i slini vidovi "on-line" umreavanja postaju osnovni nain
komunikacije. Upravo iz ovih razloga, koritenje drutvenih medija za
ostvarenje razliitih kompanijskih ciljeva sve je znaajnije u
cijelom svijetu, pa i kod nas.
Upotreba socijalnih medija za ostvarivanje zadatih ciljeva
kompanije komunikacijski promatrano, jest osmiljavanje i sprovoenje
razliitih metoda komunikacije putem odabranih drutvenih medija.
Naprednijim koritenjem socijalnih medija kompanija ima mogunost da
uspostavlja i upravlja itavim spektrom djelovanja korporativne
komunikacije.
Socijalni mediji nisu samo najsuvremeniji instrument "on-line"
komunikacije, ve predstavljaju skup osnovnih principa koji utiu na
tradicionalni odnos izmeu kompanija, socijalnog okruenja i
javnosti. U poslovnom sektoru, socijalni mediji e ostati samo novi
pomodni trend ukoliko ne budu na pravi nain integrirani u
poslovanje velikih kompanija.
Evropsku asocijaciju direktora komunikacija je osnovalo 80
direktora komunikacija iz razliitih zemalja, u studenom 2006.
godine. Danas EACD predstavlja vodeu evropsku mreu profesionalaca u
polju komunikacija, koja broji vie od 1.165 lanova iz 38 zemalja.
Osnovne ideje i ciljevi asocijacije su prevazilaenje kulturnih,
politikih i jezinih barijera, obuka, utvrivanje komunikacijskih
normi i lobiranje. Asocijacija je veoma aktivna u 26 zemalja,
zahvaljujui mrei koju ini 36 regionalnih koordinatora, ime je
osigurano direktno praenje novih trendova u oblasti odnosa sa
javnou u svim evropskim zemljama.
4. INTRANET I EKSTRANET
Internet, intranet i ekstranet se mogu koristiti na vie naina
radi stjecanja konkurentske prednosti u korporacijskom okruenju,
ali najznaajnija poslovna inovacija se danas ogleda u doprinosu
komunikaciji, suradnji i otkrivanju informacija. Ova nova vrsta
raunarstva pomae nekim inovativnim kompanijama da se istaknu, a
drugima (koje su iz nekog razloga u krizi) jednostavno da
opstanu.
4.1. Intranet
Intranet je neoekivani korak suprotan Internetu. U sutini to su
mini-Internet-ovi koje su razvile pojedine organizacije ili grupe
organizacija. Koristei postojea iskustva na Internetu zapoeta su
istraivanja o tome to se sve od Interneta moe preuzeti, a to
dodatno napraviti da bi se na istom principu napravio softver, koji
bi bio dovoljno pouzdan i zatien za poslovne primjene. Kada
korisnici Intranet-a ponu se osjeati kao dio Cyberspace-a a mnoge
poslovne komunikacije postaju lake i prirodnije. Ovladavanje
tehnikama Internet-a i njihovo koritenje u svakodnevnom poslu
dovodi do psiholoki efikasnije komunikacije meu ljudima. Intranet
zasada nije toliko rasprostranjen kao Internet, ali se oekuje da e
on u poslovnim primjenama zauzimati sve vanija mjesta. Vjerovatno e
u nekom doglednom vremenu veina mrenih transakcija biti realizirana
preko odgovarajueg WWW klijenta. Infrastruktura intraneta je
sputana granicama same firme, ali ne i geografskim, intranet se
takoer moe upotrijebiti za povezivanje kancelarija iste firme na
razliitim lokacijama.
4.2. Ekstranet
Ekstranet (engl. Extranet) je oblik povezivanja raunarskih mrea
dva ili vie zasebnih poslovnih sistema koji ine odreenu poslovnu
asocijaciju. Primjer takvih sistema su holding kompanije, koje se
sastoje iz veeg broja organizacija iji je vlasnik zajedniki, pa im
je zajednika i uprava (najvii menadment). Sigurno je da poslovna
logika nalae da se njihove privatne raunarske mree poveu prema
standardima Interneta. Na taj nain nastaje ekstranet koji se
sastoji od vie nezavisnih privatnih mrea.
No, u procesima globalizacije i uz podrku suvremenih mrenih
tehnologija ekstranete mogu graditi i organizacije koje ne
pripadaju istoj formalnoj organizaciji (na primjer, holdingu), ve
se povezuju po potrebi, ad hoc, kako bi ostvarile neki poslovni
interes. To e najee biti sluaj onda kada je jedna organizacija
stalni dobavlja one druge, ili ako jedna drugoj prodaju vlastite
proizvode u veim koliinama i u dugoronijim, moda i povlatenim
aranmanima. Vano je napomenuti kako ekstranet omoguuje razmjenu
podataka meu poslovnim partnerima uz bitno nie trokove od onih koje
bi izazivala izgradnja zajednike privatne i od Interneta potpuno
izolirane mree, koja, uostalom, moe nakon nekog vremena postati
suvinom (ako se prekinu poslovni odnosi). Koordiniranim
aktivnostima u ekstranetu mogue je uspostaviti i zajedniki web
servis veeg broja samostalnih organizacija koje imaju interesa da
zajedno nastupaju na tritu. To dovodi do unapreenja zajednikih
marketinkih aktivnosti, kao to su:
stvaranje zajednike trine slike,
dogovaranje zajednike strategije nastupa na tritu,
koordinirani PR i javno oglaavanje,
usaglaavanje odnosa s potroaima i sl.
5. ZAKLJUAK
U nastojanju poveanja poslovne uinkovitosti i postizanja
uinkovitijeg upravljanja poslovnim procesima, poinju poslovne
kompanije sve vie shvaati koliki utjecaj suvremena komunikacijska
rjeenja mogu imati na uinkovitost poslovnih procesa.
Suvremene komunikacije izloene su snanim i ubrzanim procesima
razvoja i promjena. Donedavne stroge granice izmeu telekomunikacija
i informatike sve vie nestaju a suvremene tehnologije i razna
rjeenja imaju sve vei utjecaj i sve vie mijenjaju nain, kvalitetu i
uinkovitost komunikacija. Pojava i primjena IP tehnologije omoguila
je i dodatno ubrzala navedene promjene. Uposlenici u dananjem
poslovnom okruenju postaju sve vie mobilni, bilo da su u pokretu
unutar lokacije kompanije, bilo u irem prostoru, tako da je
mobilnost postala izuzetno vana komponenta u svijetu poslovnih
komunikacija. Nove generacije suvremenih rjeenja omoguuju mobilnim
korisnicima dostup do uinkovitih usluga neovisno o postojeoj
komunikacijskoj platformi.
LITERATURA
I Knjige:
Halliday,C.M.:Slubeni Hayesov prirunik za modemske komunikacije,
Znak, Zagreb 1994
II Internet:
http://www.poslovanja.com/tekstovi
http://www.poslovanja.com/tekstovi
http://www.ekapija.com/website
http://www.poslovanja.com/tekstovi
Halliday,C.M.:Slubeni Hayesov prirunik za modemske komunikacije,
Znak, Zagreb 1994
http://www.poslovanja.com/tekstovi
http://www.poslovanja.com/tekstovi
http://www.ekapija.com/website
http://www.poslovanja.com/tekstovi