-
Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine
Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine
High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and
Herzegovina
Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Federacija Bosne i
Hercegovine
Federation of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova centar za
edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova centar za
edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH
Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u
RS
MODUL 2 GRAANSKA OBLAST
GLAVNA RASPRAVA I
SUDSKE ODLUKE
Vodei ekspert: Mladen Srdi, sudija Kantonalnog suda u
Sarajevu
Konsultanti: Predrag Krsmanovi, sudija Kantonalnog suda u
Tuzli
Nevenka Mitri, sudija Osnovnog suda Banja Luka Mirza
Jusufovi,sudija Suda BiH Staka Gojkovi, Vrhovni sud RS
Violanda ubari, Okruni sud Banja Luka Asja Razi, sudija
Kantonalnog suda u Tuzli
Enisa Halilovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Jovanka
Jovanovi, predsjednik Osnovnog suda u Doboju
Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine
-
Uvod
Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i
konsultanata iz razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su
pokuali da korisnicima osiguraju praktini instrument koji bi im,
kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom radu.
Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula
koji su elaborirani zahvaljujui velikodunom financiranju od strane
EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i koordinacijskom trudu Centara za
edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i
Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine.
U okviru ovog Projekta, 13 eksperata, uz pomo priblino istog broja
konsultanata, obradili su 13 edukativnih Modula i time pokrili
kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s
naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane
Upravnih odbora Centara za edukaciju sudaca i tuitelja kao
najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se pojavili
nedavnim pravnim reformama na ovim poljima.
Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za
edukaciju sudaca i tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od
strane lanova pravosua (ali i drugih pravnika) za praktinim
edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i
novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i
pravnom sistemu Bosne i Hercegovine koji se stalno razvija.
Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer
sposobnosti i volje lanova pravosua u Bosni i Hercegovini
predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u Projekat da
surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee
prepreke u formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji.
Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz
konstruktivnu
kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se
ovaj edukativni materijal neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da
svoje komentare dostave Centrima za edukaciju sudaca i
tuitelja.
Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i
tuiteljsko vijea zahvaljuju se svim ekspertima, konsultantima i
asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov trud i
predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom
projektu ovakve vrste u Bosni i Hercegovini.. Branko Peri
Predsjednik Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine
Biljana Mari Direktorica
Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Republici Srpskoj Sanela
Paripovi Direktorica Centar za edukaciju sudija i tuilaca u
Federaciji Bosne i Hercegovine
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 1
SADRAJ UVOD U MODUL
..........................................................................................................
6 PODMODUL I - GLAVNA RASPRAVA
...................................................................
9 OPIS PODMODULA
.....................................................................................................
9 1. OPE
NAPOMENE.................................................................................................
10 2. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE
.............................................................. 12
3. TOK GLAVNE RASPRAVE
..................................................................................
15
3.1. Ope
napomene...........................................................................................
15 3.2. Otvaranje glavne
rasprave..........................................................................
17 3.3. Odvijanje glavne rasprave
..........................................................................
20 3.4. Zakljuenje glavne rasprave
......................................................................
23
4. ODGODA, ODLAGANJE I NASTAVAK GLAVNE RASPRAVE
.................... 29 4.1. Ope
napomene...........................................................................................
29 4.2. Odgoda roita
............................................................................................
30 4.3. Odlaganje roita
........................................................................................
30 4.4. Nastavak
roita..........................................................................................
31
5. JAVNOST GLAVNE
RASPRAVE.........................................................................
35 PODMODUL II
DOKAZIVANJE..........................................................................
39 1. DOKAZI I IZVIENJE DOKAZA -OPE NAPOMENE
.................................. 40 2. UVIAJ
.....................................................................................................................
48 3.
ISPRAVE...................................................................................................................
50 4.
SVJEDOCI................................................................................................................
55 5.
VJETAENJE........................................................................................................
61 6. SASLUANJE PARNINIH STRANAKA
........................................................... 71 7.
OSIGURANJE DOKAZA
.......................................................................................
76 PODMODUL III - SUDSKE ODLUKE
....................................................................
80 UVODNE NAPOMENE
..............................................................................................
80 1. OPE
NAPOMENE.................................................................................................
81 2. PRESUDE
.................................................................................................................
82 3. PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA
................................................................ 98
4. PRESUDA NA OSNOVU ODRICANJA
............................................................. 105
5. PRESUDA ZBOG PROPUTANJA
....................................................................
107 6. DONOENJE
PRESUDA......................................................................................
110 7. PISMENA IZRADA PRESUDA
...........................................................................
111 8. DOSTAVA
PRESUDE...........................................................................................
119 10. ISPRAVLJANJE PRESUDE
..............................................................................
123 11. PRAVOMONOST
PRESUDE..........................................................................
126 12.
RJEENJA...........................................................................................................
137 ANEX I OKVIRNA EMA ODRAVANJA GLAVNE RASPRAVE
..................... 145 1. Zakazivanje glavne rasprave
...................................................................................
145 2. Do zakljuenja glavne rasprave stranke su ovlaene da:
..................................... 145 ANEX I I
....................................................................................................................
146 1. ema toka glavne
rasprave......................................................................................
146
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 2
2. Odgaanje rasprave
.................................................................................................
149 3. Odlaganje ve zapoete glavne
rasprave............................................................
149 4. Nastavak glavne
rasprave........................................................................................
149 ANEX
III.....................................................................................................................
150 Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast glavne rasprave
.................................. 150 ANEX IV
.....................................................................................................................
164 Javnost glavne rasprave u vezi sa medijskim praenjem sudskih
postupaka............ 164 ANEX
V......................................................................................................................
166 Osvrt na zakon o vjetacima u federaciji
bih.............................................................
166 ANEX VI
.....................................................................................................................
168 Dileme u pogledu sasluanja stranaka kao dokaza u parninom
postupku ............. 168 ANEX VII
.................................................................................................................
170 Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast dokazivanja
........................................ 170 Z A P I S N I
K............................................................................................................
171 R J E E N J E
...........................................................................................................
173 ANEX VIII
..................................................................................................................
180 Problemi vezani za pravo albe protiv rjeenja po prijedlogu za
povrat u prijanje stanje
............................................................................................................................
180 ANEX IX
....................................................................................................................
182 Dileme u pogledu pravomonosti presude i roka za izvrenje
inidbe.................. 182 ANEX
X......................................................................................................................
184 Primjeri i obrasci iz sudske prakse u pogledu sudskih odluka
.................................. 184 ANEX XI
....................................................................................................................
203 ema naina izrade presude i sadraj obrazloenja
................................................... 203
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 3
UVODNE NAPOMENE
Kategorije
- Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH (Sl. Glasnik BiH br.
36/04)
-Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine
(Slubene nonvine F BiH br. 53/03)
-Zakon o parninom postupku Republike Srpske (Sl. Glasnik RS br.
58/03 i 85/03)
- Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH (Sl. Glasnik
BDBiH, br. 5/00, 1/00 i 602)
Materiju ovog modula u Bosni i Hercegovini reguliu etiri Zakona
i to Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH, u daljem tekstu ZPP
BiH, u lanovima od 64 do 169, Zakon o parninom postupku Federacije
BiH, u daljem tekstu ZPP F BiH, u lanovima od 97 do 202, Zakon o
parninom postupku Republike Srpske, u daljem tekstu ZPP RS, u
lanovima od 97 do 202 i Zakon o parninom postupku Brko Distrikta
BiH, u daljem tekstu ZPP BD BiH, u lanovima od 226 do 272 i 156 do
207.
Pitanja koja e se obraditi u ovom modulu odnose se na odredbe
gore navedenih Zakona o parninom postupku kojima se regulie
materija zakazivanja glavne rasprave, tok glavne rasprave, odgoda,
odlaganje i nastavak glavne rasprave, javnost glavne rasprave,
dokazi i izvoenje dokaza (ope napomene), isprave, svjedoci,
vjetaenje, sasluanje stranaka, osiguranje dokaza, presude (ope
napomene), presude na osnovu priznanja, presude na osnovu
odricanja, presude zbog proputanja, donoenje, pismena izrada i
dostava presuda, dopunske presude, ispravljanje presuda,
pravomonost presuda i rjeenja.
Trajanje Kontinuirana edukacija bez odreenog roka trajanja
Oblik Prirunik, kompletan materijal objavljen na web stranici
radi interaktivnog pristupa, seminari, radionice sa hipotetikim
sluajevima i panel diskusije
Ciljevi edukacije Unaprijeenje teoretskih znanja iz ove oblasti
za uesnike u edukaciji
Utvrivanje razlike u primjeni ranijeg i novog zakonodavstva kada
je u pitanju materija koju obuhvata modul
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 4
Identifikacija problema i dilema u primjeni novih zakona u toku
glavne rasprave i prilikom donoenja odluka te pronalaenje mogunosti
za rjeavanje istih,
Ujednaavanje sudske prakse u rjeavanju identificiranih
problema.
Konano, unaprijeenje praktine sposobnosti uesnika u edukaciji da
vode glavnu raspravu i donose potrebne procesne odluke, te da
donose odluke kojim se meritorno rjeava odreena graansko-pravna
stvar
Opis
Odredbama novih parninih zakona kojima se reguliu glavna
rasprava, dokazivanje i sudske odluke u velikoj mjeri su
promijenjene odredbe koje su regulisale ovu materiju u prijanjim
zakonima. Do ovih promjena je dolo uglavnom zbog izraene tenje da
se raspravljanje i donoenje odluke u parninom postupku obavi to bre
i efikasnije. injenica je da su odredbe prijanjih procesnih zakona
u velikoj mjeri omoguavale da se parnini postupak neopravdano
odugovlai. Zbog tenje za ubrzanjem i pojednostavljenjem postupka,
odredbama novih zakona kojima se regulie glavna rasprava je ukinuta
mogunost iznoenja novih injenica i dokaza tokom cijele glavne
rasprave, ve se isti mogu predlagati samo na pripremnom roitu.
Izmijenjene su odredbe o odgodi i odlaganju roita, a takoer je
potpuno iskljuena mogunost odlaganja roita na neodreeno vrijeme, te
mogunost ponovnog otvaranja ve zakljuene glavne rasprave, zbog toga
to su te mogunosti u praksi vrlo esto zloupotrebljavane u svrhu
odugovlaenja parninog postupka. Uslijed promjena kojima se
strankama daje znatno aktivnija uloga u postupku, dolo je do
izmjene i u odredbama o rukovoenju glavnom raspravom od strane
sudije.
Sutinski je uloga sudije promijenjena, i to u smislu da se on
sada samo obavezuje da vodi rauna da se glavna rasprava vodi
pravilno i da se ne odlae bespotrebno, dok vie nije obavezan da
brine da se o predmetu spora svestrano raspravlja, te da se stara
da se u toku rasprave iznesu odluujue injenice i razjasne nepotpuni
navodi.
Time je naravno data mnogo aktivnija uloga samim parninim
strankama. to se tie materije dokazivanja, prema novim Zakonima o
parninom postupku stranke su dune da dokau injenice na kojima
zasnivaju svoj zahtjev. Ovim se posebno daje znaaj raspravnom naelu
koje ima sasvim drugaiji znaaj u odnosu na stare odredbe. Odredbe o
sudskim odlukama su takoer pretrpjele izmjene u odnosu na
prijanje
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 5
zakone. Tako novi zakoni vie ne predviaju mogunost donoenja
djelomine presude i meupresude, a ovo vjerovatno zbog toga to se
prilikom izrade zakona teilo izbjegavanju mogunosti da se parnini
postupak odlugovlai ulaganjem albi i na ovakve presude.
Budui da je donoenjem novih Zakona o parninom postupku u
entitetima dolo do radikalnih izmjena u toku postupka i donoenju
sudskih odluka, to se ukazuje neophodnim raspravljati o primjeni
novih zakona, te identificirati dileme i probleme sa kojima se
sudije susreu u neposrednom radu, to je osnovi cilj cjelokupnog
modula.
Materija modula je obraena kroz tri podmodula i to glavna
rasprava, dokazivanje i sudske odluke, a svaki podmodul je nadalje
podijeljen u pojedine teme, koje se poklapaju sa poglavljima novih
Zakona o parninom postupku, a u kojma su regulisane odreene
oblasti. Na kraju svake teme dat je krai prikaz raspoloive sudske
prakse, te eventualna pitanja i dileme iz te oblasti.
Mogui predavai/edukatori
Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori
Centra.
Dnevni red modula Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili
e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani
modul.
Vodei ekspert Mladen Srdi, sudija Kantonalnog suda u
Sarajevu
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 6
UVOD U MODUL Materija vezana za oblast glavne rasprave u
parninom postupku je u velikoj mjeri
izmjenjena donoenjem novih zakona o parninom postupku u
Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i pred Sudom
Bosne i Hercegovine, uzimajui u obzir i ranije doneseni zakon u
Distriktu Brko. Razlozi za to su mnogostruki. Naime, kao jedna od
najveih zamjerki sudovima u parninim postupcima prije donoenja
novih zakona je isticana neefikasnost u voenju glavne rasprave,
bespotrebno i esto odlaganje roita za glavnu raspravu, nedostatak
koncentracije dokaza u postupku, a zbog ega se parnini postupak u
praksi odugovlaio, ime su bile povrijeene i odredbe lana 6 Evropske
Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zbog toga je
u novim procesnim zakonima dat poseban znaaj odredbama o glavnoj
raspravi, kojima su u velikoj mjeri izmjenjene odredbe prethodnih
zakona, a u cilju vee efikasnosti u postupku, te brem zavravanju
graanskih predmeta. Ovo bi trebalo da doprinese efikasnijem radu
sudova i smanjenju zaostataka u broju predmeta u radu, to je jedan
od ciljeva pravosudne reforme. Takoer su odredbe o provoenju glavne
rasprave u novim zakonima o parninom postupku izazvale dosta
kontraverzi i dilema meu sudijama u Bosni i Hercegovini meu kojima
postoje razliita miljenja o nainu na koji je glavna rasprava
regulisana. Zbog toga se ukazuje velika potreba da u ovoj oblasti
doe do razmjene stavova i miljena, te dalje edukacije sudija, kako
bi bili postignuti ciljevi zbog kojih su odredbe kojima se regulie
glavna rasprava u tolikoj mjeri izmjenjeni u odnosu na stare zakone
o parninom postupku. Smatramo da u materiji koja e biti obraena u
ovom modulu treba da bude sadrana i oblast dokaza i provodjenja
dokaza, mada se ta oblast u svim novim Zakonima o parninom postupku
nalazi u posebnom poglavlju, u odnosu na glavnu raspravu. Ovo
posebno zbog toga to je najvaniji segment glavne rasprave upravo
dokazni postupak, budui da je jedna od pretpostavki za ubrzavanje
prvostepenog postupka koncentracija dokaza na jednom roitu za
glavnu raspravu. Takodjer je ve u praksi primjeeno da meu sudijama
postoje velike dileme u pogledu naina provoenja dokaza na glavnoj
raspravi, prema odredbama novih zakona. U ovom modulu smo
obuhvatili i oblast zakazivanja roita za glavnu raspravu, mada
formalno ta oblast spada u pripremno roite, o emu postoji poseban
modul. Ovo smo uinili u dogovoru sa voditeljem modula broj 1, poto
smo zajedniki smatrali da je neophodno ba u ovom modulu posvetiti
panju zakazivanju roita za glavnu raspravu, budui da se u tim
odredbama reguliu neka pitanja koja su posebno znaajna i za sam tok
glavne rasprave.
U pogledu dijela modula koji se odnosi na sudske odluke, takoer
je donoenjem novih zakona o parninom postupku dolo do znaajnih
izmjena, mada ne onako drastinih kao to je sluaj sa materijom
glavne rasprave. Ove promjene se posebno odnose na donoenje presude
zbog proputanja, a takodjer je posebna paznja poklonjena pismenoj
izradi i njenom dostavljanju. I ove izmjene su oigledno imale za
cilj ubrzanje parninog postupka i poveanje efikasnosti rada suda,
pri emu se i strankama u postupku daje puno aktivnija uloga, tj.
pasivno ponaanje stranaka u postupku se manje tolerira. Ovo su.
pitanja kojima e se posvetiti najvea panja prilikom edukacije
sudija u ovoj oblasti.
Materiju ovog modula u Bosni i Hercegovini reguliu etiri Zakona
i to Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH, u daljem tekstu ZPP
BiH, u lanovima od 64 do 169, Zakon o parninom postupku Federacije
BiH, u daljem tekstu ZPP F BiH, u lanovima od 97 do 202, Zakon o
parninom postupku Republike Srpske, u daljem
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 7
tekstu ZPP RS, u lanovima od 97 do 202 i Zakon o parninom
postupku Brko Distrikta BiH, u daljem tekstu ZPP BD BiH, u lanovima
od 226 do 272 i 156 do 207. Odredbe kojima se regulie materija ovog
modula su gotovo identine u drzavnom i entitetskim zakonima, dok se
ZPP BD BiH donekle razlikuje, mada te razlike nisu sutinske, niti
su od veeg znacaja. Stoga e se metodoloki materija tretirati kao da
je rije o jednom zakonu, bez insistiranja na broju lana koji
regulise pojedinu situaciju, s tim da e se u sluaju potrebe
naglasiti eventualna razlika u odredbama pojedinih zakona.
Odmah se mora napomenuti da su pojedine odredbe novih zakona,
pogotovo one koje reguliu tok glavne rasprave, teko primjenjive u
praksi i dovode do mnogih nedoumica, to je primjeeno ve nakon
godinu i pol dana od poetka primjene novih zakona. Naime, vidljivo
je da razliiti sudovi i sudije potpuno drugaije postupaju u istim
ili slinim procesnim situacijama. Zbog toga e biti posebno
zanimljivo uzeti u obzir razliita miljenja i metode rada, te
pokuati izvriti usaglaavanje sudske prakse iz ove oblasti.
Materijali koji su uzeti u obzir prilikom izrade modula su u
prvom redu biti komentari novih zakona o parninom postupku. Pri
tome treba imati u vidu da se novi zakoni primjenjuju relativno
kratko vrijeme, a da je za pisanje relevantnih komentara iz neke
procesne oblasti potrebno da proe dosta vremena u primjeni nekih
odredbi, kako bi se u praksi dolo do najoptimalnijih rjeenja. Uz
komentare zakona koristila se i druga dostupna literatura, a
posebno sudska praksa Vrhovnih sudova entiteta, sudova Brko
Distrikta, te kantonalnih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine i
okrunih sudova u Republici Srpskoj. Posto je u edukaciji prioritet
iznalaenje praktinih rjeenja za pojedina konkretna pitanja, manje
se koristitila literatura isto teoretske naravi.
to se tie strukture modula, on se sastoji od 3 podmodula, i to
jednog koji obrauje materiju glavne rasprave, drugog podmodula za
dokaze i provodjenje dokaza, a trei podmodul obrauje sudske odluke
u prvostepenom postupku. Svaki od podmodula je nadalje podijeljen
na teme, koje su uglavnom identine sa poglavljima iz Zakona o
parninom postupku pred Sudom BiH, entiteta i Distrikta Brko.
Materija svih podmodula je u formi prirunika u kome su prvo
relativno kratko izloene osnovne teoretske postavke oblasti, t.j.
teme, a zatim navedeni primjeri iz sudske prakse za pojedine teme.
Takoer se za pojedine teme postavljaju neka konkretna pitanja koja
su proistekle iz dosadanje prakse sudova u postupanju po novim
zakonima, te se pokuavaju dati mogue varijante odgovora na ta
pitanja i iznijeti eventualna razliita miljenja u vezi nekih
dilema. U toku izrade ovog prirunika odran je i jedan pripremni
test seminar, na kojem su neke postavke modula provjerene u
diskusiji sa kolegama iz cijele Bosne i Hercegovine, te je naglasak
dat na praktinu obuku i razmjenu miljenja a ne na predavanja ex
katedra. Sam prirunik e veinom biti zasnovan na rijeavanju
pojedinih praktinih pitanja iz prakse i davanja moguih varijanti
rjeenja, a ne bi trebao da ima konanu verziju, ve bi bio otvoren za
daljnja dograivanja i eventualne ispravke, u neprekidnoj
interakciji sa svim kolegama koje su zainteresovan za bilo koji vid
saradnje. Prema tome, osnovna ideja modula je da on ne bude
nepromjenjiv, ve da se dograuje i ispravlja aktuelnom sudskom
praksom i doprinosima kolega koji e iznositi svoja miljenja i
dileme, kako putem dopisivanja, tako i na seminarima i drugim
vidovima edukacije.
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 8
U kontekstu obraivanja pojedinih pitanja i tema, modulom je
obuhvaena i postojea sudska praksa. Budui da je sudska praksa u
pogledu primjene novih zakona veoma oskudna, u modulu smo
obuhvatili i sudsku praksu sudova iz zemalja regije (biva SFRJ), te
sudsku praksu nastalu prije 1991 godine. Iako smo svjesni smo da
sudska praksa drugih drava, te praksa koja je nastala u vrijeme
vaenja drugog Zakona o parninom postupku, ne moe dati definitivne
odgovore na brojne dileme koje proistiu iz primjene novih zakona,
ipak smo miljenja smo da u pojedinim sluajevima i ova sudska praksa
moe znatno olakati rjeenje nastalih problema u primjeni novih
Zakona o parninom postupku
Prilikom izrade materijala za prirunik, pojavila se potreba da
se neka pitanja i dileme malo ire obrade, te da se navedu neki
primjeri i obrasci koji bi mogli pomoi kolegama koji su na poetku
sudake karijere. Stoga smo se odluili da dio pripremljenog
materijala odvojimo u anexe, koji su sastavni dio modula. Ujedno
pozivamo sve kolege koji su zainteresovani da nam pomognu u izradi
ovog materijala za edukaciju, da nam poalju svoje primjere iz
sudske prakse, te nas upoznaju sa dilemama sa kojima se susreu u
radu, kako bi mogli u najveoj moguoj mjeri odgovoriti zadatku koji
je pred nama.
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 9
PODMODUL I - GLAVNA RASPRAVA
OPIS PODMODULA
Kategorije U ovom podmodulu obrauje se dio Zakona o parninom
postupku koji obuhvata odravanje glavne rasprave pred prvostepenim
sudom, sa posebnim osvrtom na dosadanja iskustva sudova u Bosni i
Hercegovini i na eventualne dileme kod tumaenja odredbi Zakona u
radu sudija, u cilju da se iste ovim podmodulom u najveoj moguoj
mjeri razrijee, kako bi sudije to bre i efikasnije vodili glavne
rasprave u parninom postupku, to je i jedan od osnovnih ciljeva
ZPP-a.
Trajanje
Za zavretak ovog podmodula na seminaru potrebno je najmanje est
radnih sati.
Oblik
U okviru tog vremena podmodul e se predstaviti u obliku kraeg
uvodnog predavanja, gdje e se naznaiti osnovni problemi i dileme, a
zatim je predvieno interaktivno uee edukacione jedinice ili grupe
te strunjaka na podmodulu i to putem diskusije predvoene od strane
moderatora i panel diskusije.
Ciljevi edukacije
Na korisnike podmodula, koji nemaju dovoljno iskustva eli se
prenijeti znanje o tome koje su pretpostavke za pravilno rukovoenje
glavnom raspravom, te prepoznavanje problema u svakom konkretnom
sluaju, a ciljevi edukacije korisnika sa veim iskustvom su da se
putem konferencijskih aktivnosti razmjenom miljenja doprinosi
usaglaavanju sudske prakse o ovom pitanju.
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 10
1. OPE NAPOMENE Tumaenje norme, kao proces njenog saznanja,
pretpostavka je njene pravilne
primjene i ostvarivanje osnovnog cilja donoenja iste norme. U
procesu reforme donoenja novih procesnih zakona na nivou Bosne i
Hercegovine i njenim entitetima, te u Distriktu Brko, osnovni cilj
je bio brz i efikasan postupak pred redovnim sudovima u svim
instancama.
Odredbama novih parninih zakona kojima se regulie glavna
rasprava u velikoj mjeri su promijenjene odredbe koje su regulisale
ovu materiju u prijanjim zakonima. Do ovih promjena je dolo zbog
tenje da se raspravljanje obavi to bre i efikasnije. injenica je da
su odredbe prijanjih zakona omoguavale da se postupak neopravdano
odugovlai, poto su stranke imale mogunost iznoenja novih injenica i
dokaza u svim fazama glavne rasprave, a takoer se esto dogaalo da
se roita odlau bez stvarne potrebe. Takoer je postojala mogunost i
odlaganja roita na neodreeno vrijeme, to se esto koristilo od
strane suda radi izbjegavanja donoenja odluke. Zbog tenje za
ubrzanjem i pojednostavljenjem postupka, odredbama novih zakona
kojima se regulie glavna rasprava je ukinuta mogunost iznoenja
novih injenica i dokaza tokom cijele glavne rasprave, ve se isti
mogu predlagati samo na pripremnom roitu (ovde postoji jedan
izuzetak o kome e kasnije biti vie govora). Takoer su izmijenjene
odredbe o odgodi roita, te je potpuno iskljuena mogunost ponovnog
otvaranja ve zakljuene glavne rasprave. Mora se priznati da je u
prolosti ovaj institut u praksi esto zloupotrebljavan, radi
prolongiranja donoenja odluke. Uslijed promjena kojima se strankama
daje znatno aktivnija uloga u postupku, dolo je do izmjene i u
odredbama o rukovoenju glavnom raspravom od strane sudije. Sutinski
je uloga sudije promijenjena, i to u smislu da se on sada samo
obavezuje da vodi rauna da se glavna rasprava vodi pravilno i da se
ne odlae bespotrebno, dok vie nije obavezan da brine da se o
predmetu spora svestrano raspravlja, te da se stara da se u toku
rasprave iznesu odluujue injenice i razjasne nepotpuni navodi.
Naime, novi zakoni su uglavnom usvojili raspravno naelo, na utrb
naela materijalne istine. Time je naravno data mnogo aktivnija
uloga samim parninim strankama. Ovim bi tebalo da se sprijeavaju
mogunosti koritenja nekih naina za odugovlaenje postupka od strane
suda i stranaka, ali u praksi takoer iz toga proizlaze i neki
potpuno novi problemi. Naime, uslijed neuporedivo aktivnije uloge
parninih stranka u toku postupka esto dolazi do situacija u kojima
stranke i njihovi punomonici, ak i advokati, nisu u mogunosti da u
potpunosti odgovore zahtjevima koje pred njih postavljaju odredbe
novih zakona. Stranke i njihovi punomonici nepravilnim i
neadekvatnim postupanjem oteavaju tok glavne rasprave i cjelokupni
parnini postupak. Stoga je nae miljenje da je u pogledu procesnih
mogunosti koje pruaju novi zakoni potrebno educirati, pored sudija,
i advokate koji zastupaju stranke.
to se tie ranijih odredbi o spajanju i razdvajanju parnica, iste
su po novim zakonskim rjeenjima premjetene u oblast pripremnog
roita. U novim zakonima se predviaju i znatno ozbiljnije posljedice
izostanka stranaka sa glavne rasprave, to je u skladu sa konceptom
koji su zakoni usvojili. Takoer je, u skladu s naputanjem naela
pomoi neukoj stranci, dolo do izostavljanja odredbi koje su
predviale da je sud duan stranku ili njenog zakonskog zastupnika
upozoriti na potrebu da uzme punomonika, a time i mogunost da se iz
tog razloga glavna rasprava odgodi. U novim zakonima, iz
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 11
poglavlja o glavnoj raspravi izostavljene su odredbe koje su
propisivale da izvoenje dokaza odreuje sud, poto sud takve odluku
sada donosi na pripremnom roitu. Takoer su izostale i odredbe koje
su propisivale obavezu suda da se stara da se u toku rasprave
iznesu odlune injenice, dopune nepotpuni navodi, dopune ili oznae
dokazna sredstva, te razjasne navodi stranaka. Ovakvo je rjeenje u
skladu i s novim mjestom koje pripremno roite zauzima u parninom
postupku, jer se u pravilu sva procesna graa iznosi, odnosno
predlae, na pripremnom roitu, a ne vie na glavnoj raspravi, to vai
i za dokazna sredstva. Sud e odluku o tome koji e se dokazi
izvoditi donositi na roitu za glavnu raspravu samo u sluaju kada je
jedna od stranaka predloila izvoenje novih dokaza koji nisu bili
predloeni na pripremnom roitu, ukoliko stranka uini vjerovatnim da
bez svoje krivice nije bila u mogunosti predloiti taj dokaz na
pripremnom roitu. U tom e sluaju, nakon izjanjenja protivne
stranke, sud najprije odluiti jesu li ispunjeni gore navedeni
uslovi, te ako dozvoli izvoenje predloenih dokaza, o tome donijeti
posebno rjeenje. Takoer e sud na glavnoj raspravi, ako je tuilac
izjavio da preinaava tubu, ili tueni istakao protivtubeni zahtjev,
odluiti posebnim rjeenjem da li su ove radnje stranaka
dozvoljene.
Novim odredbama je decidno predvien i redoslijed izvoenja
dokaza. Ova materija do sada nije bila ureena zakonom, ve je o tome
odluivao sud prema svojoj diskreciji. Nae je miljenje da ove
odredbe nee mnogo promijeniti praksu sudova, prema kojoj su se
dokazi izvodili onako kako je bilo jednostavnije i zgodnije sudu i
strankama. Pri tome su se esto dokazi uvidom u dokumentaciju i
razne isprave provodili na kraju glavne rasprave, to je, koliko je
nama poznato i sada praksa u veini sudova. Mislimo da redoslijed
provoenja dokaza u najveem broju sluajeva ne moe biti od uticaja na
donoenje pravilne odluke suda kojom se rjeava tubeni zahtjev, te
striktno propisivanje reda provoenja pojedinih dokaza nije
svrsishodno, niti neophodno. Uostalom, sud u procesnopravnom smislu
rukovodi izvoenjem dokaza na glavnoj raspravi, te u tom smislu i
odreuje redoslijed izvoenja dokaza, odnosno odluuje da li je
potrebno odstupiti od redoslijeda utvrenog zakonom.
U ovom podmodulu e dakle biti govora o uslovima za odravanje
glavne rasprave i toku glavne rasprave, sa osvrtom na dileme koje
se pojavljuju u radu prvostepenih sudova, posebno sa aspekta
potivanja raspravnog naela, ali ne i potpunim zanemarivanjem naela
materijalne istine, u cilju potpunog utvrivanja injeninog stanja i
pravilne primjene materijalnog prava.
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 12
2. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE
Zakazivanje roita za glavnu raspravu regulisano je odredbama
lanova 94 do 96 ZPP RS i ZPP FBiH, lanom 225 ZPP BD BiH i lanovima
61 do 63 ZPP BiH. U odnosu na ranija pravila o zakazivanju, nova
rjeenja idu za tim da se omogui priprema glavne rasprave tako da se
u pravilu ista okona na jednom roitu. Prema tome, tok glavne
rasprave u velikoj mjeri e zavisiti i od rjeenja o zakazivanju
glavne rasprave koje se donosi na pripremnom roitu. Sud nakon
okonanja pripremnog roita rjeenjem odreuje odravanje roita za
glavnu raspravu. (napomena: vidi Anex I)
Ovdje je posebno znaajno razjasniti kako e se formulisati
pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi. U praksi se
esto dogaa da se ova formulacija ograniava na uoptenu konstataciju
tipa: ''raspravljati e se o navodima iz tube i odgovora na tubu''.
Ovo svakako ne bi bilo pravilno, posebno imajui u vidu da e tok
glavne rasprave, pa i ishod cijelog postupka, u mnogome zavisiti
upravo od identifikovanja pitanja o kojima e se na roitu za glavnu
raspravu raspravljati. Miljenja smo da bi bilo neophodno da se u
samom rjeenju po mogunosti navedu konkretne injenice koje e se
utvrivati na glavnoj raspravi. Ukoliko se tako uini, razjasnit e se
i mnoge dileme koje se pojavljuju na samoj glavnoj raspravi (npr.
mogunost postavljanja pojedinih pitanja svjedoku od strane sudije i
dr.) (napomena: vidi Anex III-primjer 1)
Takoer je iz odredbi koje reguliu zakazivanje glavne rasprave
oigledna elja zakonodavca da se postupak uini kraim i ekonominijim,
to je posebno izraeno u odredbi da e se glavna rasprava u pravilu
odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnog
roita, te da e se roite zakazati za onoliko dana uzastopno koliko
je neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu. Pravilo bi bilo
predvidjeti mogunost da se glavna rasprava ne moe zavriti isti dan
kada je zakazana, te da e se nastaviti slijedei dan. Oito je tenja
zakonodavca bila da se postupak zavri na jednoj glavnoj raspravi,
bez odlaganja i nastavljanja.
injenica je da sa primjenom ovih odredbi u praksi ima dosta
problema, iz razliitih razloga. Mogue je i da je jedan od razloga
okolnost da su sudije u prolim vremenima stekle naviku da se glavna
rasprava odlae vie puta i provodi vie roita, te ne ele odstupati od
stare prakse. Meutim, po naem miljenju, najvei problem je u tome to
su sudije na graanskim odjeljenjima skoro svih sudova u Bosni i
Hercegovini preko svake mjere optereene brojem predmeta u svojim
referatima. Ukoliko jedan sudija u svom referatu ima vie od hiljadu
parninih predmeta, oito je da nije u mogunosti da zakazuje rasprave
u roku od 30 dana, niti da vodi rauna da se rasprava vodi u
kontinuitetu vie dana. Zbog toga dolazi do nedostatka slobodnih
termina suda, te se najee glavna rasprava ne moe nastaviti drugi
dan, pa se nastavak odreuje za mjesec ili vie dana, ime se na
izvjestan nain gubi svrha ovakvih odredbi. Takoer e u nekim
sluajevima ve u fazi pripremnog roita biti ogledno da se rasprava
ne moe provesti u roku od 30 dana, naprimjer u sluajevima kad neki
od dokaza nije mogue pribaviti u tom roku ili kad je za vrenje
vjetaenja potrebno vie vremena.
Ukoliko na pripremnom roitu nije odlueno o odreenim procesnim
smetnjama, potrebno je i da se u rjeenju o odreivanju roita za
glavnu raspravu navede da e se o tim pitanjima raspravljati.
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 13
Zakonom je predviena mogunost da se glavna rasprava odri i u
nastavku pripremnog roita, ali nisu poblie predvieni uvjeti za to.
I ovdje je oigledna tenja da se postupak uini efikasnijim i
ekonominijim, s tim da bi ovu mogunost trebalo koristiti u
sluajevima kada je mogue odmah provesti potrebne dokaze. Naravno
strankama bi moralo biti omogueno raspravljanje o svim relevantnim
pitanjima. Takoer je predvieno da sud procijeni potencijalnu duinu
trajanja glavne rasprave te unaprijed odredi potreban broj dana za
glavnu raspravu kako bi se ista mogla odrati u kontinuitetu. U
praksi se ova odredba rijetko primjenjuje, vjerovatno dijelom zbog
starih navika sudija, ali i zbog velike optereenosti sudija
predmetima, zbog kojeg je teko odvojiti vie radnih dana za voenje
jedne glavne rasprave.
Rjeenje kojim se odreuje provoenje glavne rasprave se ne
dostavlja strankama, budui da je isto uneseno u zapisnik sa
pripremnog roita. Naravno, ukoliko jedna od stranaka nije bila
prisutna na pripremnom roitu, uz poziv na glavnu raspravu e joj se
dostaviti prepis zapisnika. Na roite za glavnu raspravu pozivaju se
stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom roitu, te svjedoci i
vjetaci koje je sud odluio pozvati. Ukoliko je odreeno provoenje
dokaza vjetaenjem, vjetak se poziva na glavnu raspravu a uz poziv
mu se dostavlja i rjeenje kojim se odreuje vjetaenje. Rok za
dostavljanje nalaza i miljenja vjetaka trebao bi biti tako odreen
da se taj nalaz i miljenje mogu dostaviti strankama najmanje 8 dana
prije roita za glavnu raspravu. Naravno da je oigledno da su ovi
rokovi postavljeni nerealno i da je gotovo nemogue da u periodu od
30 dana vjetak bude obavijeten o predmetu vjetaenja, izradi nalaz i
miljenje, te da se taj nalaz i miljenje dostave strankama 8 dana
prije odravanja rasprave. Ovo pogotovo vai u sluajevima kada se
radi o sloenijim vjetaenjima. U praksi se ovi rokovi probijaju u
velikoj mjeri, to se u jednom broju sluajeva ne moe izbjei, te je
po naem miljenju tada to potpuno opravdano.
Mogue dileme i pitanja:
1. ta je najpravilnije uiniti ukoliko ne postoji objektivna
mogunost zakazivanja roita u roku od 30 dana?
2. ta treba uzeti u obzir prilikom procjene koliko je dana
neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu?
3. Kad su ispunjeni uslovi da se glavna rasprava odri odmah
nakon pripremnog roita?
4. Da li je u rjeenju o odreivanju glavne rasprave, prilikom
identifikovanja pitanja o kojima e se raspravljati, potrebno
istaknuti samo injenice koje su sporne izmeu parninih stranaka?
5. Da li se glavna rasprava moe provesti odmah nakon pripremnog
roita ukoliko jedna od stranaka nije sa tim saglasna ili nije
prisutna na pripremnom roitu?
6. Da li u pozivu za pripremno roite mora stajati upozorenje da
postoji mogunost odravanja glavne rasprave odmah nakon pripremnog
roita?
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 14
7. Ukoliko je odreen dokaz sasluanjem parninih stranaka, a
stranka ima punomonika koji je zastupa u tom postupku, da li
stranku treba lino pozivati na roite za glavnu raspravu?
Varijante moguih odgovora:
1. Naravno da sudije koje u svom referatu imaju vie od hiljadu
parninih predmeta nisu u mogunosti da u svim svojim predmetima
zakazuju roita u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnog
roita. Sudije se snalaze na razne naine kako bi rijeili ovaj
problem, a najee u zakonskom roku zakazuju roita u postupcima koji
su predvieni kao hitni postupci i u predmetima u kojima ocjene da
mogu za njih nastupiti problemi ukoliko prekorae rok. Zbog toga se
predmeti u sporovima male vrijednosti i drugi predmeti za koje
sudije ocijene da su manje znaajni zakazuju u puno duim vremenskim
rokovima. Ovome se ne moe nita prigovoriti, budui da sudije
objektivno nisu u mogunosti da postupaju striktno po zakonu, te se
moraju snalaziti kako znaju i umiju. Miljenja smo da je ovaj rok,
kao i neki drugi rokovi predvieni zakonima, nerealan u uslovima
sadanje optereenosti sudova graanskim predmetima.
2. Budui da sud na pripremnom roitu odluuje o predmetu
raspravljanja i dokazima koji e se provoditi, imajui u vidu
kompleksnost predmeta, te broj dokaza ije provoenje je odreeno
(naroito broj svjedoka), sud moe i procjeniti duinu trajanja glavne
rasprave. Naravno da ova procjena zavisi i od iskustva sudije.
Meutim sve okolnosti se ne mogu predvidjeti, te sudije u praksi
esto grijee u ovim procjenama. Miljenja smo da je gotovo nemogue
uvijek predvidjeti duinu trajanja glavne rasprave, te je u praksi
jako teko realizovati odredbu kojom se propisuje da sud zakazuje
raspravu za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se ista
odri u kontinuitetu.
U zavisnosti od sloenosti predmeta i dokaza koji su odreeni za
izvoenje na roitu za glavnu raspravu (sasluanja stranaka, veeg
broja stranaka i svjedoka), moglo bi biti svrsishodno da sud kod
takvih predmeta odredi glavnu raspravu za dva dana, tako to bi
prvog dana parnine stranke izloile tubu i izvele dokaz sasluanjem
stranaka, a drugi dan u nastavku da se pristupi sasluanju svjedoka,
a ovo iz razloga to je u praksi ve primijeeno da svjedoci nekada
budu pozvani za jutarnje sate, kada je zakazan poetak roita za
glavnu raspravu, te zatim dugo ekaju na izvoenje dokaza sasluanja,
obzirom na zakonom utvreni tok glavne rasprave.
3. Miljenja smo da bi do ovakve situacije moglo doi u relativno
jednostavnijim predmetima, kada je injenino stanje meu strankama
nesporno, ili postoji oit nedostatak aktivne ili pasivne
legitimacije na strani stranaka, ili je potraivanje oigledno
zastarjelo, a istaknut je prigovor zastarjelosti na pripremnom
roitu, ukratko u sluajevima kada sudija moe procijeniti na koji
nain e donijeti odluku u predmetu. Naravno, pretpostavlja se da na
raspravu ne treba pozivati trea lica, npr. svjedoke, niti odreivati
uviaj. (napomena: vidi Anex III-primjer 2)
4. U naelu je u rjeenju o odreivanju glavne rasprave potrebno
istaknuti samo injenice koje su sporne izmeu parninih stranaka,
meutim ukoliko postoji sumnja da stranke tee ka raspolaganju koje
nije dozvoljeno, sud moe odrediti da se raspravlja i o nespornim
injenicama. (napomena: vidi Anex III-primjer 3)
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 15
5. U ovom sluaju postoje dva razliita miljenja. Po jednom ne bi
bilo mogue provesti glavnu raspravu nakon pripremnog roita bez
saglasnosti svih parninih stranaka, a po drugom to bi bilo mogue u
sluaju ako je injenino stanje nesporno ili ako na pripremnom roitu
nisu izneseni novi navodi, koji nisu navedeni u tubi i odgovoru na
tubu, a ne radi se o sloenom predmetu. Mi smatramo da bi odravanjem
glavne rasprave nakon pripremnog roita, na koje nije pristupila
jedna od strana, a da o takvoj mogunosti nije upozorena u pozivu za
raspravu, dolo do povrede odredaba parninog postupka koja se ni na
raspravi pred drugostepenim sudom ne bi mogla otkloniti, to bi
dovelo do ukidanja odluke prvostepenog suda i vraanja na ponovni
postupak ( lan 227 stav 1 taka 2 ZPP-a FBiH i RS).
6. Miljenja smo da bi bilo potrebno da u pozivu stoji ovakvo
upozorenje, kako bi stranke bile svjesne mogunosti da se glavna
rasprava moe odrati odmah nakon pripremnog roita. Ovakvo upozorenje
sud bi mogao staviti samo kada na osnovu sloenosti predmeta
procijeni da postoje uslovi odravanja glavne rasprave istog dana
nakon okonanog pripremnog roita.
7. U sluaju odreivanja provoenja dokaza sasluanjem parninih
stranaka na pripremnom roitu, ukoliko je na istom prisutan njen
punomonik, nije potrebno posebno pozivati parninu stranku, ve se
nalae njenom punomoniku da je obavijesti o provoenju tog
dokaza.
3. TOK GLAVNE RASPRAVE
3.1. Ope napomene
Tok glavne rasprave regulisan je lanovima 97 do 110 ZPP RS i ZPP
FBiH, lanovima 226 do 236 ZPP BD BiH i lanovima 64 do 77 ZPP BiH.
Glavna rasprava je centralni dio parninog postupka, a sud donosi
odluku o tubenom zahtjevu na osnovu procesnog materijala iznesenog
na njoj, postupajui u duhu lana 8 Zakona o parninom postupku
eniteta i Distrikta Brko i lana 13 ZPP BiH, koji sadri naelo
slobodne ocjene dokaza ili slobodnog sudijskog uvjerenja, a koje
naelo se primjenjuje i u ostalim fazama postupka (npr. na
pripremnom roitu kada sud cijeni koji dokaz e parnine stranke
izvesti na roitu za glavnu raspravu, ocjena prihvatanja izvoenja
dokaza koji je predloen na glavnoj raspravi i sl).
Glavna rasprava stoga predstavlja niz procesnih radnji stranaka
i suda preuzetih radi utvrivanja injenica, na koje e sud
primijeniti materijalno pravo prilikom donoenja odluke. Ona je
neophodna za donoenje prvostepene odluke, osim u sluajevima izriito
predvienim zakonom. U novim zakonima posebno je naglaeno naelo
koncentracije dokaza, kao i cjelokupnog postupka. Tenja zakonodavca
je bila da se izmijene odredbe koje su na izvjestan nain omoguavale
da se postupak odugovlai, te da se roite za glavnu raspravu
bezrazlono odlae, ak i na neodreeno vrijeme. Stoga bi prema
odredbama novih zakona, u pravilu, glavna rasprava trebala biti
provedena na jednom roitu. Ovo naelo nalazi mjesto u uvodnim
odredbama novih Zakona (lan 11 ZPP RS i ZPP FBiH i lan 16 ZPP BiH)
kao jedan od osnovnih naela parninog postupka, a u
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 16
zakone su unesene i brojne druge odredbe koje bi trebale da
omogue ostvarenje tog naela.
Nema sumnje da je, u skladu s novim pravilima, zaista u velikom
broju sluajeva mogue okonati glavnu raspravu na samo jednom roitu
bez odugovlaenja, ime se omoguava efikasnije rjeavanje graanskih
predmet. To naravno predstavlja idealnu situaciju, dok se u praksi
esto deava i da se roite za glavnu raspravu vodi u vie nastavaka, a
iz veeg broja razloga, o kojima e kasnije biti govora. U sluaju
kada doe do odlaganja glavne rasprave i njenog nastavljanja, i
dalje vai princip jedinstva glavne rasprave, to znai da glavna
rasprava uvijek predstavlja jednu procesnu cjelinu. Pod tim se
podrazumijeva da radnje provedene na prethodnom roitu ne gube
procesno znaenje, i da se u pravilu ne moraju ponavljati, te takoer
i da je sud prilikom odluivanja obavezan uzeti u obzir cjelokupnu
procesnu grau i navode stranaka iznesene tokom cijele glavne
rasprave, na bilo kojem od roita.
U novim zakonima ustanovljen je institut povlaenja tube u sluaju
da tuitelj ne doe na roite za glavnu raspravu, uz ispunjavanje i
drugih uslova, dok je naputena prijanja mogunost nastupanja
mirovanja postupka. Ovo je takoer uinjeno u cilju breg okonavanja
postupka, u sluaju kada tuitelj izgubi interes da se isti vodi.
Vjerovatno najznaajnija izmjena u pogledu materije glavne
rasprave jeste ukidanje mogunosti iznoenja novih injenica i
predlaganja dokaza tokom cijele glavne rasprave. Upravo ova
mogunost se esto koristila od strane parninih stranaka u
situacijama kada im je bilo u interesu da se postupak unedogled
odugovlai. Takoer je veoma znaajna izmjena uinjena time to je
ukinuta mogunost ponovnog otvaranja glavne rasprave koja je
zakljuena, a koji institut se u prolosti takoer esto koristio u
svrhu odlaganja donoenja odluke, a bez prave potrebe.
Nove odredbe kojima se regulie tok glavne rasprave mogle bi biti
od utjecaja i na promjenu organizacije u oblasti advokature. Naime,
advokati koji su punomonici stranaka nisu vie u mogunosti da jedan
drugog zamjenjuju na raspravama, te da na iste dolaze nespremni,
zbog ega su se rasprave esto odlagale vie puta. Naime, punomonici
stranaka sada moraju biti potpuno spremni za glavnu raspravu (kao i
za pripremno roite), jer bi proputanjem parninih radnji mogla
nastupiti teta za njihove stranke, a koja se nee moi otkloniti u
daljem toku postupka. Pretpostavljamo da e se stoga ee pojavljivati
i tube kojima stranke potrauju naknadu tete od advokata koji su ih
zastupali, u sluaju da su propustili provoenje nekih parninih
radnji usljed ega je nastupila teta za stranku. Takoer se moe
pretpostaviti da e doi i do stvaranja udruenih advokatskih
kancelarija ili drugih formi udruivanja rada advokata, poto e to
biti neophodno da bi se odgovorilo zahtjevima koje nameu novi
procesni zakoni. I ovdje moramo naglasiti potrebu dalje edukacije i
pripadnika advokatske profesije, te pravnika koje zastupaju firme i
preduzea, budui da odredbe novih procesnih zakona nameu visoke
standarde pri zastupanju stranaka. Otvara se i pitanje efikasne
pravne pomoi za stranke koje nisu u mogunosti da angauju advokata
kao punomonika, to je problem koji vjerovatno u blioj budunosti nee
biti adekvatno rijeen.
Novim zakonima izmijenjene su i odredbe o upravljanju postupkom
od strane sudije. Naime, sudije nemaju vie obavezu da se brinu da
se o predmetu spora svestrano raspravlja, kao to je bilo predvieno
prijanjim zakonodavstvom. Ovo je u skladu sa znaajem naela
dispozicije stranaka, a uloga suda je u velikoj mjeri reducirana i
svodi
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 17
se na voenje rauna da se rasprava odvija na pravilan nain, bez
nepotrebnih odlaganja te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim
za donoenje odluke.
3.2. Otvaranje glavne rasprave
Glavna rasprava zapoinje time to sudija otvara glavnu raspravu.
Ne bi bilo na odmet da sudija objavi svoje ime i prezime, mada se
moe pretpostaviti da ga stranke ve znaju, kako bi stranke bile u
mogunosti da eventualno zatrae izuzee. Sudija poziva sve osobe koje
su pozvane na roite za glavnu raspravu da uu u sudnicu i objavljuje
predmet raspravljanja. Objavljivanje predmeta raspravljanja bi se
trebalo sastojati u oglaavanju stranaka u sporu, te saetog oznaenja
predmeta spora, (npr. utvrenje prava vlasnitva, radni spor, razvod
braka i dr.) U praksi se ovo objavljivanje predmeta spora esto ne
provodi, zbog nedostatka vremena, za to smatramo da ne predstavlja
poseban problem. Sudija zatim ustanovljava da li su ispunjene
pretpostavke za odravanje rasprave, t.j da li su pristupile sve
pozvane osobe (stranke, njihovi zakonski zastupnici i punomonici,
umjeai, svjedoci, vjetaci), te se to konstatuje na zapisnik. Ako
sudija ustanovi da su neke od pozvanih osoba izostale, provjerava
da li su uredno pozvane, pa ako jesu, da li imaju opravdan razlog
za izostanak. Sudija treba da u zapisnik konstatuje razloge
neodazivanja, a njih moe ustanoviti na osnovu primjedbe dostavljaa
navedene na dostavnici, na osnovu informacija dobijenih od
prisutnih osoba, ili na osnovu eventualnog obavjetenja osobe koja
je izostala, a kojim opravdava svoj izostanak. U praksi se naravno
esto deava da dostavljai, bilo sudski, bilo potanski, ne postupaju
pravilno po odredbama ZPP-a o dostavi, pa je je nekad teko
ustanoviti da li je osoba koja nije pristupila na roite zapravo
uredno obavijetena.
U sluaju neopravdanog izostanka tuitelja, u pravilu e se tuba
smatrati povuenom. Ovo se deava po sili zakona, te nije potreban
prijedlog protivne stranke. Time se stvara presumpcija da je
tuitelj povukao tubu. Parnini postupak se i pokree voljom tuitelja,
a pretpostavlja se da je njemu u interesu da se postupak okona to
bre. Stoga se njegov izostanak sa roita smatra njegovim
disponiranjem o daljem voenju parnice, te se pretpostavlja da je
izgubio interes za dalje voenje parnice.(napomena: vidi Anex
III-primjer 4)
Zakon ostavlja mogunost tuenom da trai da se roite odri, i ako
tuitelj nije pristupio na njega. Tueni moe imati pravni interes da
se raspravi predmet spora, a takoer moe i pretpostaviti da e
tuitelj traiti prijedlog za povrat u prijanje stanje. Stoga se u
praksi mogu oekivati i sluajevi da se tueni zaista upusti u
raspravljanje. U tom sluaju se postavlja problem odvijanja glavne
rasprave u odsustvu tuitelja. Postavlja se pitanje ko e izloiti
tubu, te izvoditi dokaze koje je tuitelj predloio na glavnoj
raspravi. U sluaju neopravdanog izostanka tuenog sa roita za glavnu
raspravu, zakon predvia da e se rasprava odrati bez njegovog
prisustva. Naime, smatra se da je i u ovim okolnostima naelo
kontradiktornosti zadovoljeno, jer je tuenom samim urednim
pozivanjem pruena mogunost da raspravlja pred sudom. Prema tome,
svojim izostankom tueni prihvata rizik odravanja glavne rasprave u
njegovom odsustvu, a tako i svih drugih posljedica koje za njega
mogu nastupiti. U ovakvom sluaju sud bi morao na glavnoj raspravi
izloiti odgovor na tubu i druge navode tuenog koji su eventualno
izneseni na pripremnom roitu.
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 18
Prema odredbama novih zakona, neopravdan izostanak uredno
obavijetene stranke ne moe dovesti do odgode ili odlaganja
rasprave, ak ni na zahtjev druge strane. Meutim u praksi se esto
pojavljuju sluajevi kada uredno obavijeteni tueni ne pristupi na
raspravu, da tuitelj trai odgodu roita za glavnu raspravu, emu sud
u pravilu udovoljava. Mada ovakva mogunost ne postoji prema novim
zakonima, smatramo da ovakvo postupanje sudova u sutini ne moe
dovesti do tetnih posljedica, a posebno imajui u vidu da stranke
disponiraju svojim zahtjevima, pa tako i tuitelj koji predlae
odgodu.
Nakon to sudija otvori glavnu raspravu, objavi predmet
raspravljanja i utvrdi jesu li dole sve pozvane osobe, sudija treba
da utvrdi postoje li procesne smetnje za dalje postupanje. Ovo bi
moglo u praksi izazvati razne dileme. Naime, predvieno je da sud
prvo utvruje da li postoje procesne smetnje, prije raspravljanja o
glavnoj stvari, a zatim dozvoljava mogunost raspravljanja o
procesnim pitanjima odvojeno od raspravljanja o glavnoj stvari ili
zajedno sa raspravljanjem o glavnoj stvari. Miljenja smo da sud,
ukoliko treba odluiti o prigovoru postojanja procesnih smetnji
treba prvo da raspravi i odlui po takvom prigovoru. Ukoliko ga ne
usvoji, to bi trebao usmeno saopiti strankama, te nastaviti sa
raspravljanjem o glavnoj stvari.
Sudska praksa Ne nastupa fikcija povlaenja tube ako je jedna od
stranaka podneskom
primljenim prije odravanja roita traila odlaganje roite, a sud
nije rijeenjem odbio prijedlog i rjeenje dostavio strankama prije
dana roita.
Iz obrazloenja: prema odredbama lana 449 stav 2 ZPP-a, ako sa
pripremnog roita
ili sa prvog roita za glavnu raspravu, ili s bilo kojeg kasnijeg
roita izostanu obje stranke, sud e roite odloiti, a ako ni na novo
roite ne dou obje stranke, smatrat e se da je tuilac povukao tubu.
Primjenom navedene odredbe zakona sankcionie se pasivnost parninih
stranaka, odnosno neopravdano izostajanje stranaka sa roita.
Meutim, u prilici kad jedna od stranaka podneskom trai odlaganje
roita, kako je to u konkretnom sluaju blagovremeno traio punomonik
tuitelja, nisu ispunjeni uvjeti za primjenu lana 499 stav 2 Zakona
o parninom postupku, ukoliko prije roita sud nije rjeenjem odbio
prijedlog i to rjeenje prije odravanja roita dostavio strankama.(
napomena- vidi Anex III-primjer 5)
(Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj P-216/98 od
10.11.1998 godine) Ne smatra se da je stranka uredno obavijetena o
roitu, ako su pozivi upueni
odvjetniku koji je bio punomonik stranke do likvidacije
odvjetnikog ureda, a punomo mu nije obnovljena nakon ponovnog
otvaranja ureda.
(Vrhovni sud FBiH P-5/98 od 24.02.1998 godine).
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 19
Sudska praksa prije 1991 godine Prijedlogom tuioca da se roite
odri u odsustvu njegovog punomonika ne
otklanja se zakonska fikcija povlaenja tube, jer se rasprava ne
moe odrati u odsustvu zastupnika obiju stranaka.
(Vrhovni sud BiH, broj P-336/86 od 27.01.1987 godine).
Podnesak tuioca kojim predlae da se odluka donese u njegovom
odsustvu, na osnovu stanja u spisu, ne moe otkloniti zakonsku
fikciju povlaenja tube iz lana 499 stav 2.
(Vrhovni sud BiH broj P-379/87 od 24.03.1988 godine).
Fikciju povlaenja tube ne otklanja odsustvo sa roita zbog tekog
finansijskog stanja parnine stranke.
(Vrhovni sud BiH broj P-35/88 od 20.10.1988 godine).
Tuba se smatra povuenom i onda kada je za tuitelja pristupila
osoba bez punomoi koja nije u ostavljenom roku podnijela
punomo.
(Privredni sud Hrvatske P-2400/90 od 11.12.1990 godine).
Nema mjesta primjeni odredbe o povlaenju tube u situaciji kada
je tuitelj
obavijestio sud o opravdanoj sprijeenosti da pristupi na
zakazano roite. (Vrhovni sud BiH P- 53/80 od 12.06.1980
godine).
Tuilac ne moe pravdati izostanak sa roita oekivanjem da e
predsjednik vijea donijeti odluku o tubenom zahtjevu zbog toga to
je injenino stanje u toku postupka postalo nesporno.
(Vrhovni sud BiH broj P- 381/90 od 25 februara 1991 godine)
Praksa sudova iz inostranstva
Nee se meutim, smatrati da je tuitelj bio uredno pozvan, ako u
pozivu za glavnu raspravu nije bio upozoren na navedenu posljedicu
zbog izostanka s roita.
(Vrhovni sud Hrvatske Gzz-37/92 od 15.12.1992 godine.)
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 20
3.3. Odvijanje glavne rasprave
Odredbe novih zakona mnogo detaljnije reguliu odvijanje glavne
rasprave tj. redoslijed poduzimanja pojedinih parninih radnji, u
usporedbi sa odredbama starih zakona. Ovo se posebno donosi na
redoslijed izvoenja dokaza.
U pogledu odredbe da prvo tuitelj, odnosno zastupnik ili
punomonik tuitelja, ukratko izlau bitna pitanja iz tube i ita
isprave, to se moe razumijeti tako da je izlaganje tube usmeno, pa
u pravilu ne bi bilo pravilno dozvoliti da se tuba ita ili da
tuitelj samo izjavi da ostaje kod pismenog teksta tube. Smatramo da
nije neophodno izlagati cijelu tubu, odnosno odgovor na tubu, ve
samo njihove bitne injenine i pravne aspekte. Pretpostavljamo da se
u praksi esto dogaa da sudija na prijedlog stranke konstatuje da
stranke ostaju kod tube ili odgovora na tubu datog u pismenom
obliku, poto se tako skrauje vrijeme trajanja roita za glavnu
raspravu. Uostalom, ako stranke nemaju nita da dodaju samoj tubi
ili odgovoru na tubu, ne vidimo zato bi bilo pogreno samo
konstatovati da ostaju kod navoda iz njih. Ovo bi bilo donekle u
suprotnosti sa naelom usmenosti, ali smatramo da ne bi moglo
uticati na donoenje pravilne odluke.
Miljenja smo da sud ne bi trebao ni dozvoliti iznoenje
cjelokupnih navoda koje su stranke iznijele u svojim pismenim
podnescima, jer bi to bilo nesvrsishodno i vodilo nepotrebnom
produenju roita za glavnu raspravu. Druga bi situacija bila ukoliko
bi se roite za glavnu raspravu u potpunosti audio snimalo, kao to
je to za sada sluaj samo u krivinom postupku, u nekim sudovima koji
su za to tehniki opremljeni, Tada bi zaista bilo neophodno usmeno
izlagati sve navode iz tube i odgovora na tubu. Zakoni propisuju i
da se prilikom izlaganja tube provedu dokazi itanjem isprava. Ovo
je neobino rjeenje koje je u suprotnosti sa dosadanjom praksom i
navikama sudija. Ipak se izvoenje dokaza itanjem isprava prije
izvoenja drugih dokaza ini loginim, budui da isprave, posebno
javne, esto predstavljaju najmanje sporno dokazno sredstvo, pa bi
nakon itanja isprava neke injenice mogle meu strankama biti
razjanjene, uslijed ega nee biti potrebno izvoditi i druge dokaze.
Po nekim miljenjima, ovu odredbu o itanju isprava trebalo bi
shvatiti restriktivno, kao itanje samo onih isprava koje je
neophodno izloiti u sklopu kratkog izlaganja tube. Nakon toga tueni
ukratko izlae odgovor na tubu. Tueni je ranije podnio pismeni
odgovor na tubu i na raspravi usmeno samo izlae njegove bitne
aspekte. Sud bi trebao nakon izlaganja bitnih elemenata tube i
odgovora na tubu dozvoliti strankama da nastave raspravljati o
injeninim i pravnim pitanjima vanim za presuenje, a posebno im
dozvoliti da se izjasne o navodima protivne stranke.
U pravilu, izostanak osoba koje su pozvane na glavnu raspravu a
koje nisu stranke, njihovi punomonici ili zakonski zastupnici
(npr.svjedoci,vjetaci), bez obzira na razlog izostanka, ne spreava
njeno odravanje. Sud e u toku daljeg raspravljanja, zavisno od
prijedloga stranaka, te rezultata izvoenja drugih dokaza, odluiti
je li potrebno da se radi ponovnog pozivanja tih osoba roite odloi
i zakae novo.(napomena: vidi Anex III-primjer 6) Razlozi izostanka
ovih osoba mogu biti relevantni samo za odluku o eventualnom
izricanju kazne, u smislu odredaba o nepotivanju suda.
Treba napomenuti da zakoni obavezuju sud da o pretpostavkama za
odravanje rasprave brine i prije dana odravanja glavne rasprave.
Tako je predvieno da je sud duan osam dana prije odravanja roita
provjeriti da li postoje zakonske pretpostavke
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 21
za odravanje rasprave i da li e dokazi biti pribavljeni do
roita, te e u protivnom odgoditi raspravu. Ovo je lijepo zamiljeno,
ali naravno da se ovakve odredbe u praksi rijetko sprovode, poto
veina sudija koji vode graanske predmete u Bosni i Hercegovini,
usljed ogromnog broja predmeta sa kojima su zadueni, fiziki nije u
mogunosti da vri ovakve provjere i procjenjuje vjerovatnou da se
roite nee moi odrati.(napomena: vidi Anex III-primjer 7)
Odluka o tome koji e se dokazi izvoditi donosi se na glavnoj
raspravi samo ako je jedna od stranaka predloila izvoenje novih
dokaza koji nisu bili predloeni na pripremnom roitu. U tom e
sluaju, nakon izjanjenja protivne stranke, sud najprije odluiti da
li su ispunjeni uslovi, tj. da li je stranka uinila vjerovatnim da
bez svoje krivice nije mogla predloiti dokaz na pripremnom roitu.
Isto se odnosi i na situaciju kada tuilac izjavi da preinaava tubu,
ili tueni istie protivtubeni zahtjev, tj sud e, prije pristupanja
izvoenju dokaza, odluiti da li su ove radnje stranaka dozvoljene.
Sud je duan da, u procesno-pravnom smislu, rukovodi izvoenjem
dokaza na glavnoj raspravi i odluuje da li je potrebno odstupiti od
redoslijeda utvrenog zakonom. Na samim strankama je obaveza da vode
rauna da se iz izvedenih dokaza dobiju odgovori na sva pitanja
bitna za odluivanje. To ipak ne znai da sud ne moe preduzimati
radnje koje e mu pomoi da se razjasne odreene injenice bitne za
odluivanje. Sudu je ostavljeno ovlatenje da osobama koje se
sasluavaju postavlja pitanja u bilo koje vri-jeme, tj. tokom
cijelog sasluanja. Dakle, sud ipak zadrava i odreenu ulogu u
rukovoenju izvoenjem dokaza u materijalno - pravnom smislu. Pri
tome, sudija koji vodi postupak mora biti izuzetno paljiv da ne bi
svojim postupanjem izazvao sumnju u nepristrasnost, budui da i
postavljanjem pitanja sudija moe uticati na saznavanje injenica
koje mogu biti vane za donoenje odluke.
Prema odredbama o redoslijedu izvoenja dokaza, nakon izlaganja
tube i odgovora na tubu, te izvoenja dokaza itanjem isprava, prvo
se pristupa sasluanju stranaka. Moe se pretpostaviti da je ovako
predvieno radi tenje da stranke daju to vjerodostojnije iskaze,
budui da ne mogu svoj iskaz prilagoavati ostalim izvedenim
dokazima, posebno iskazima svjedoka. Zatim se sasluavaju svjedoci,
i to prvo svjedoci koje je predloio tuitelj, a zatim oni koje je
predloio tueni. Nakon sasluanja svjedoka izvode se svi ostali
dokazi, od kojih se svojim znaajem izdvaja vjetaenje. U pravilu bi
provoenje dokaza uviajem trebalo obavljati nakon sasluanja stranaka
i svjedoka. Meutim, u skladu s naelom procesne ekonomije, u velikom
broju sluajeva bie najsvrsishodnije izvesti ovaj dokaz prije svih
ostalih dokaza. Ovo bi posebno vailo za sluajeve kada je potrebno
da se na uviaju provede i vjetaenje, to e i biti sluaj u najveem
broju predmeta.
Na pripremnom roitu se rjeenjem odreuje predmet uviaja, termin
uviaja, predmet vjetaenja ukoliko se vjetaenje odvija u sklopu
uviaja na licu mjesta, odreuje rok za izradu nalaza i odreuje
termin glavne rasprave (ostavljajui dovoljno vremena za dostavu
nalaza vjetaka parninim strankama- najmanje 8 dana), dakle sve ove
radnje se imaju obaviti prije glavne rasprave. Miljenja smo da bi u
takvom sluaju bilo najbolje da se prvo odredi roite na licu mjesta
radi obavljanja uviaja, na to roite pozvati vjetaka, a zatim
zakazati nastavak roita za glavnu raspravu vodei rauna o roku koji
je potreban vjetaku za izradu nalaza i miljenja ( i dostavu nalaza
parninim strankama), te na tom sljedeem roitu po mogunosti izvesti
sve ostale dokaze i zakljuiti glavnu raspravu.
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 22
to se tie zavrnih izlaganja stranaka, u njima bi se trebalo
rezimirati i naglasiti ono to je ve izneseno tokom rasprave, te
izvui odreene zakljuke. Odredbe novih zakona ukazuju da bi od
redoslijeda odvijanja glavne rasprave trebalo odstupati samo
izuzetno, ali su u praksi, prema naim saznanjima ta odstupanja
esta. Nekada do ovih odstupanja dolazi zbog starih navika sudija,
ali su ista esto i nuna. Na primjer, nemogunost izvoenja jednog
dokaza na roitu za glavnu raspravi dovee do toga da se prvo izvedu
drugi dokazi. Uglavnom, rukovoenje raspravom podrazumijeva
ovlatenje suda da raspravu otvori, da odreuje, u okvirima
predvienim zakonom, koje e se radnje i kojim redoslijedom
preduzimati, da daje rije strankama i drugim uesnicima postupka, da
donosi i objavljuje odluke, da pri izvoenju dokaza ne dozvoljava
postavljanje odreenih pitanja, da diktira zapisnik, brine se o redu
u sudnici i dostojanstvu suda, odluuje o iskljuenju javnosti, o
odgodi, odlaganju i nastavku roita, o zakljuenju glavne rasprave,
izrie kazne zbog zloupotrebe prava, naruavanja reda ili vrijeanja
suda i sl. Sud mora voditi rauna da se glavna rasprava odvija u
skladu sa naelom procesne ekonomije, uz najmanji utroak vremena i
sredstava. (napomena: vidi Anex III-primjer 8)
Prema tome, sud treba i da nastoji da ne dolazi do nepotrebnih
odgoda ili odlaganja roita, te da se raspravljanje ne proiri i na
ona pitanja koja nisu bitna za donoenje odluke o predmetu spora.
Stoga sud ima ovlaenje da odbije provoenje procesnih radnji koje
nisu bitne za postupak, te da prilikom sasluavanja stranaka,
svjedoka i vjetaka ne dopusti pitanja koja su nebitna za predmet.
Takoer sud ima mogunost izricanja novanih kazni uesnicima u
postupku, kada ocijeni da oni zloupotrebljavaju svoja procesna
prava. Ova zloupotreba se uglavnom sastoji u koritenju procesnih
prava u svrhu odugovlaenja postupka ili ikaniranja protivne
stranke. U posebnoj glavi novih zakona (Glava XXV ZPP RS, ZPP FBiH
i ZPP BiH) navedene su odredbe o nepotovanju suda, te odreene
novane kazne koje sud moe izrei uesnicima u postupku, kao i licima
koja postupak prate kao pripadnici javnosti. Izdvajanje ovih
odredbi u posebnu glavu zakona predstavlja novinu u procesnom
zakonodavstvu. Izuzetak je ZPP BD BiH, koji u odredbama kojima se
regulie odravanje reda na glavnoj raspravi (lanovi od 247-249)
predvia ovlaenja suda da novano kanjava uesnike u postupku. Sud je
uvijek obavezan da uva dostojanstvo stranaka u postupku, a posebno
dostojanstvo samog suda, te da u tu svrhu izrie i kazne, ako je to
neophodno. U praksi smo svjedoci da sudovi veoma rijetko poseu za
mjerama novanog kanjavanja ili udaljenja iz sudnice lica koja
remete odvijanje glavne rasprave. Miljenja smo da bi ovakvu praksu
valjalo promjeniti, to bi vodilo poveanju autoriteta suda pred
strankama i javnou.
Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se u
pravilu izvode neposredno pred sudom. Prema tome, u postupku se kao
temeljna istiu naela usmenosti i neposrednosti. U fazi glavne
rasprave nema izuzetaka od naela usmenosti (osim mogunosti pismenog
postavljanja pitanja i davanja odgovora svjedoka koji je gluh ili
nijem). Prema naelu neposrednosti, odluka o tubenom zahtjevu se moe
zasnivati samo na dokazima provedenim neposredno na glavnoj
raspravi.
Jednu od najvanijih izmjena u odnosu na stari parnini postupak
predstavlja uskraivanje mogunosti iznoenja novih injenica i dokaza
sve do zakljuenja glavne rasprave, pa ak i u albi. Stara rjeenja su
esto dovodila do odugovlaenja prvostepenog postupka, i otvarala put
zloupotrebama od strane parninih stranaka. U skladu sa naputanjem
naela materijalne istine, te razlozima procesne ekonomije,
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 23
injenice koje nisu bile iznesene, kao ni dokazi koji nisu bili
predloeni na pripremnom roitu, u pravilu se ne mogu iznositi,
odnosno predlagati na glavnoj raspravi. Naravno, i od ovog pravila
(uostalom kao i svakog drugog), postoji izuzetak, i to ako su
stranke u stanju uiniti vjerovatnim da navedene injenice, odnosno
dokaze, bez svoje krivice nisu bili u mogunosti iznijeti odnosno
predloiti na pripremnom roitu. Ovaj izuzetak bi se prvenstveno
trebao odnositi na injenice koje su nastupile nakon odravanja
pripremnog roita. Miljenja smo da prijedloge za iznoenje novih
injenica i predlaganje novih dokaza sud mora cijeniti jako
restriktivno.(napomena: vidi Anex III-primjer 9)
Osnovno pravilo je da se uvijek prvo izvode dokazi koje je
predloio tuitelj, a zatim dokazi tuenog, ali se naravno u praksi
esto dogaa da se od ovog pravila mora odstupiti. Sud je duan voditi
rauna da stranke, prilikom ispitivanja protivne stranke, svjedoka
ili vjetaka, ne uznemiravaju ili vrijeaju ispitivanu osobu, te im
je u protivnom ovlaten izrei novanu kaznu. Sasluani svjedoci i
vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi. Prema tome, opte je
pravilo da svjedoci naputaju sudnicu nakon davanja iskaza. Sud je
ovlaten da procesna rjeenja koja je donio u toku postupka opozove
ili izmijeni. Prema tome, sud to moe uiniti i na glavnoj raspravi u
pogledu odluka koje su donijete na pripremnom roitu, a kojima se
upravlja postupkom. Ukoliko zakonom nije drugaije predvieno, ovakva
procesna rjeenja se mogu pobijati samo albom protiv konane
odluke.
U toku glavne rasprave moe doi i do preinaenja tube, u
subjektivnom i objektivnom smislu, s tim da isto sud moe dozvoliti
i bez pristanka tuenog ako tuitelj bez svoje krivnje nije mogao
tubu preinaiti ranije i ako je tueni u mogunosti da raspravlja po
preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave.(napomena: vidi Anex
III-primjer 10)
3.4. Zakljuenje glavne rasprave
Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude
spreman za presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava
zakljuena. Odredba o zakljuenju rasprave u novim zakonima je
izmijenjena zbog naputanje naela materijalne istine. Nema vie
mogunosti ponovnog otvaranja ve zakljuene glavne rasprave,
instituta koji se veoma esto zloupotrebljavao u praksi sudova i
vodio bezrazlonom odugovlaenju prvostepenih postupaka. Nakon
zakljuenja glavne rasprave ne postoji vie mogunost preduzimanja
procesnih radnji od strane parninih stranaka. Prema novim
odredbama, nakon zakljuenja glavne rasprave, sud je odmah duan
obavijestiti prisutne stranke o datumu donoenja presude.
Mogue dileme i pitanja:
1.
Kako postupiti u sluaju prigovora procesnih smetnji izjavljenim
prije poetka raspravljanja na glavnoj raspravi?
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 24
2.
Da li sud moe odluiti da o procesnom prigovoru donese odluku
naknadno, van rasprave, s tim da se glavna rasprava ponovno zakae
nakon odluivanja o prigovoru ukoliko isti ne bude usvojen?
3.
Moe li se sud oglasiti mjesno nenadlenim ili odbaciti tubu kao
nerazumljivu ili nepotpunu na roitu za glavnu raspravu?
4.
Kada je tueni podnio protivtubu, a tuitelj nije doao na glavnu
raspravu, te tueni trai da se tuba tuitelja smatra povuenom, treba
li donijeti takvo rjeenje. U sluaju da se takvo rjeenje donese, da
li je opravdano da se roite odri i parnini postupak nastavi po
protivtubi?
5.
U sluaju da tuitelj ne pristupi na glavnu raspravu, u kom
momentu se ima smatrati da se tueni upustio u raspravljanje, i
shodno tome provesti roite za glavnu raspravu? 6.
U sluaju da tuitelj ne pristupi na glavnu raspravu, a ista se
vodi na zahtjev tuenog, ko treba da izloi tubu i druge navode
tuitelja?
7.
Da li sud moe izvoditi dokaze koje je tuitelj predloio na
pripremnom roitu umjesto njega, ukoliko tuitelj nije pristupio na
glavnu raspravu, a tueni trai da se ista odri?
8.
Kakvu odluku sud treba da donese u pogledu provoenja dokaza koji
su predloeni od strane tuitelja na pripremnom roitu i odreeni za
provoenje na roitu za glavnu raspravu, ukoliko tuitelj nije
pristupio na glavnu raspravu, a tueni trai da se ista odri?
9.
Da li bi se trebalo dopustiti da tuitelj tek u zavrnom
izlaganju, npr. nakon izvedenog vjetaenja, imajui u vidu nalaz i
miljenje vjetaka, preinaava ili smanjuje tubeni zahtjev ?
10.
U kojoj fazi glavne rasprave bi bilo najsvrsishodnije dati
strankama priliku da se izjasne o rezultatima izvoenja dokaza?
11.
Moe li se novano kazniti lice koje ometa glavnu raspravu, a nije
uesnik u postupku?
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 25
12.
ta bi moralo biti navedeno u prijedlogu stranke za iznoenja
novih injenica ili predlaganju novih dokaza na glavnoj raspravi, a
da bi sud eventualno imao osnova da udovolji tom prijedlogu?
13.
Moe li sud na glavnoj raspravi odrediti izvoenje dokaza kojeg je
stranka predlagala na pripremnom roitu, a sud pri tom odbio
prijedlog?
14.
Moe li sud ponovno pozvati radi sasluanja svjedoka koji je ve
prethodno sasluan u postupku?
15.
Iz kojih razloga bi sud trebao naloiti svjedocima da ostanu u
sudnici i nakon davanja iskaza?
16.
Kada bi se moglo smatrati da je predmet spreman za presuenje,
imajui u vidu nove odredbe koje reguliu glavnu raspravu, te opta
naela parninog postupka?
17.
Ukoliko sud dozvoli preinaku tube na roitu za glavnu raspravu,
da li je duan da odgodi roite kako bi tuenom dao rok za izjanjenje
na preinaenu tubu?
Varijante moguih odgovora:
1.
Miljenja smo da sud na roitu za glavnu raspravu, ako treba
odluiti o prigovoru postojanja procesnih smetnji, prvo treba da
raspravi taj prigovor, pa ukoliko isti usvoji odbacuje tubu,
odnosno oglaava se nenadlenim. Ako se ne usvoji prigovor, rjeenje o
tome se usmeno saoptava strankama i odmah nastavlja sa
raspravljenjem o glavnoj stvari, s time da se u odluku o glavnoj
stvari unosi rjeenje o odbijanju procesnog prigovora.
2.
Ovakva situacija podsjea na odlaganje roita za glavnu raspravu
na neodreeno vrijeme i sigurno nije u duhu novih zakona o parninom
postupku i njihove tenje da postupak bude to efikasniji. Meutim,
nee uvijek biti lako sudiji da odluku o procesnom prigovoru donese
na samom roitu za glavnu raspravu, poto mu moe trebati vremena da
razmotri situaciju i proui propise, a zakon izriito ne zabranjuje
takvu soluciju. Po naim saznanjima, u praksi je ve dolazilo do
slinih sluajeva, pri emu se u sluaju usvajanja procesnog prigovora
donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ili se sud oglaava
nenadlenim, a u suprotnom procesni prigovor odbija i ponovno
zakazuje roite za glavnu raspravu. U ovom drugom sluaju
nezadovoljna
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 26
stranka ne bi imala posebno pravo albe na rjeenje o odbijanju
prigovora, ve samo zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.
3.
Zakonom je predvieno da e sud na roitu za glavnu raspravu prvo
utvrditi postoje li procesne smetnje i postupiti shodno odredbama
lana 67 ZPP Federacije BiH i RS i lana 34 ZPP BiH, ako odredbama
zakona nije drugaije predvieno. Poto postoje izriite zakonske
odredbe o tome do kad se sud moe oglasiti mjesno nenadlenim i kako
treba postupiti u sluaju nerazumljive i nepotpune tube, to se po
naem miljenju sud ne bi mogao oglasiti mjesno nenadlenim ili
odbaciti tubu na roitu za glavnu raspravu.
4.
U ovakvom sluaju trebalo bi donijeti rjeenje kojim se tuba
smatra povuenom, to rjeenje dostaviti tuitelju, naravno i tuenom
ukoliko trai otpravak rjeenja, a nastaviti raspravljanje po
protivtubi na roitu za glavnu raspravu.
5.
Prema odredbama zakona, uputanjem u raspravu se smatra trenutak
kada je sud primio odgovor na tubu tuenog. Prema tome, samim
izraavanjem elje tuenog da se vodi rasprava, ima se smatrati da su
ispunjeni uslovi za to.
6. Naravno da je sud u obavezi da umjesto tuitelja proita tubu
te ukratko iznese
relevantna pitanja i navode tuitelja sa pripremnog roita. Takoer
ovo pravilo bi vailo i u sluaju da tueni ne pristupi na roite za
glavnu raspravu, pa bi sud trebao izloiti odgovor na tubu i druge
navode tuenog sa pripremnog roita.
7. Po naem miljenju, sud se ne bi mogao umjesto tuitelja uputati
u izvoenje
dokaza koje je tuitelj predloio. To bi bilo u suprotnosti sa
ulogom suda koja proizilazi iz osnovnih principa na kojima poiva
novi parnini postupak. Takoe bi takvim postupanjem suda mogla doi u
pitanje i njegova nepristrasnost, poto bi se na taj nain sud
upustio u prikupljanje procesne grae u korist jedne od stranaka, za
to po novim Zakonima o parninom postupku nema ovlatenje, jer je to
iskljuiva obaveza parninih stranaka. Stoga se radnje koje sud moe
preduzimati po slubenoj dunosti mogu odnositi samo na upravljanje
postupkom, a nikako na meritum spora. Prema tome, sud bi izvoenjem
dokaza koje je predloio tuitelj, mogao djelovati neposredno u
korist tuitelja.
8.
U ovakvom sluaju bi sud morao donijeti rjeenje kojim se opoziva
rjeenje sa pripremnog roita kojim je odreeno izvoenje dokaza koje
je predloio tuitelj.
9.
U zavrnim izlaganjima bi u pravilu trebalo samo rezimirati i
podvui ono to je ve izneseno tokom rasprave, a ne iznositi nove
navode ili prijedloge. Meutim, lanom 57 stav 2 entitetskih zakona,
i lanom 24 stav 2 ZPP BiH je regulisano da nakon odravanja
pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, sud
moe
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 27
dopustiti preinaku tube ako ocijeni da ta preinaka nije
usmjerena na odugovlaenje postupka i ako tueni pristaje na
preinaku. Prema tome, poto zavrna izlaganja prethode zakljuenju
glavne rasprave, ukoliko se ispune gore navedeni uslovi, sud moe
dozvoliti preinaenje, s tim to smatramo da bi ovo ovlaenje valjalo
koristiti veoma restriktivno.
10.
Postoje razliita miljenja oko toga kada bi trebalo dati
strankama priliku da se izjasne o rezultatima izvoenja dokaza.
Ukoliko je odreeno izvoenje veeg broja dokaza, miljenja smo da bi
najpogodniji trenutak u toku glavne rasprave bio nakon izvoenja
svakog pojedinog dokaza, a ne bi bilo nepravilno ni to uraditi
nakon to bude proveden cjelokupni dokazni postupak. U svakom
sluaju, ne bi trebalo dopustiti da stranke ocjenu dokaza iznose u
zavrnom izlaganju.
11.
U smislu odredaba o nepotovanju suda, sud moe lice koje kao
slualac prisustvuje raspravi udaljiti iz sudnice, kazniti novanom
kaznom ili oboje. Ostaje otvoreno pitanje kako e se u praksi
provesti novano kanjavanje osobe koja je udaljena iz sudnice, a iji
identitet nije utvren.
12.
U prijedlogu za iznoenje novih injenica ili dokaza na glavnoj
raspravi, stranka bi trebalo da navede i zato to nije mogla uiniti
u nekoj od ranijih faza postupka, i te svoje navode takoer
potkrijepiti vjerodostojnim dokazima.
13.
Moe se zamisliti situacija u kojoj e biti potrebno izvesti dokaz
ije je provoenje odbijeno na pripremnom roitu, poto se iz toka
postupka pokae da je izvoenje tog dokaza neophodno. Poto sud nije
vezan svojim procesnim rjeenjem o odbijanju provoenja dokaza, moe
naknadno i na glavnoj raspravi staviti van snage prijanje rjeenje i
odrediti provoenje tog dokaza.
14.
Zakon ne predvia mogunost ponovnog pozivanja ve sasluanih
svjedoka, budui da bi se tako odugovlaio postupak, te mogunost
ponovnog sasluanja svjedoka ostavlja samo za sluaj kada je svjedok
jo uvijek prisutan u sudnici ili zgradi suda.
15.
Opte je pravilo da svjedoci naputaju sudnicu nakon davanja
iskaza. Sud bi trebao naloiti svjedocima da ostanu u sudnici i
nakon sasluanja kada sumnja da bi nakon naputanja sudnice mogli
uticati na iskaze drugih svjedoka koji ekaju da budu sasluani, kao
i kada smatra da e eventualno biti potrebno da se ti svjedoci
naknadno ponovo sasluaju.
16.
Zakon koristi uoptenu formulaciju, da se glavna rasprava
zakljuuje nakon to ''predmet bude spreman za presuenje''. Uzimajui
u obzir odredbe novih zakona o glavnoj raspravi kao i opta naela
postupka, moe se smatrati da je predmet spreman za
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 28
presuenje kada se provedu svi dokazi koje je sud odredio i nakon
to su se stranke izjasnile o provedenim dokazima, te o navodima
protivne stranke.
17.
Sud bi u ovom sluaju imao diskreciono ovlatenje da odlui da li e
odgoditi roite ili ne, u zavisnosti od toga da li smatra da je zbog
obima i vrste preinaenja tuenom potrebna posebna priprema za
izjanjenje.
Sudska praksa
Postoji nezakonito postupanje prvostepenog suda kada povodom
istaknutog materijalnog prigovora podijeljene odgovornosti isti ne
raspravi i razrijei do zakljuenja glavne rasprave, jer je time
onemoguio tuenog da raspravlja pred sudom o injenicama koje su od
znaaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i donoenje zakonite
odluke.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli broj G-1436/03 od 2506.2004
godine). Prvostepeni sud sudi i na osnovu injenica koje nastupe iza
podnoenja tube, a
prije zakljuenja glavne rasprave. Iz obrazloenja: Prvostepeni
sud je naao da je tubeni zahtjev za isplatu cijene za
isporuenu robu osnovan, a odbija da uzme u obzir potraivanja
koja je ugovorom o cesiji na tuenog prenio vjerovnik tuitelja, a
tueni ih istakao u prijeboj tuitelju, sa obrazloenjem da je ugovor
o cesiji zakljuen iza podnoenja tube u ovoj parnici, pa da se na
taj ugovor tueni moe pozvati u eventualnom izvrnom postupku. Ova
okolnost nije, meutim, od znaaja jer se u parninom postupku uzimaju
u obzir sve pravno relevantne injenice koje nastupe do zakljuenja
glavne rasprave.
(Rjeenje Vrhovnog suda FBiH broj P-113/99 od 5.8.1999)
Sudska praksa prije 1991 godine
Spajanjem parnica odlukom suda ne stvara se meu tuenima
suparniarstvo. Spajanje se vri radi ekonominosti postupka, pa se
omoguuje tuiocu da u jednoj parnici ostvaruje zahtjev prema veem
broju tuenih. Svaki od njih je samostalna stranka u sporu i tubeni
zahtjev se mora raspraviti prema svakome od njih.
(Vii privredni sud u Beogradu Sl.7148/73)
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 29
Spajanje parnica radi zajednikog raspravljanja u smislu l. 313
ZPP pred istim sudom nije obavezno, ve se parnice mogu spojiti kad
za to postoje razlozi celishodnosti, o emu odluuje sud.
(Vrhovni sud Srbije, Rev-1477/81)
Nedoputena je alba punomonika stranke odvjetnika, protiv usmeno
objavljenog rjeenja o izricanju kazne zbog naruavanja reda na
roitu, ve se alba moe izjaviti u zakonskom roku nakon dostave
pismenog otpravka takvog rjeenja.
(Okruni sud Varadin G-917/80)
Praksa sudova iz inostranstva
Sud nije vezan za rjeenje o upravljanju postupkom, pa sud moe
ukinuti ili izmijeniti svoje rjeenje. Ali, suprotno, sud je vezan
rjeenjem kojim je dopustio povrat u prijanje stanje jer se ne radi
o rjeenju o upravljanju parnicom.
(upanijski sud u Zagrebu G. 6711/97 od 8.9.1998.)
4. ODGODA, ODLAGANJE I NASTAVAK GLAVNE RASPRAVE
4.1. Ope napomene
Odgoda, odlaganje i nastavak roita za glavnu raspravu regulisani
su odredbama lanova 111 do 117 ZPP RS i ZPP FBiH, lanom 63 ZPP BD
BiH i lanovima 78 do 84 ZPP BiH. Ovim odredbama uvode se tri
razliita koncepta: odgode, odlaganja i nastavka roita. Mogunost
odgode, odnosno odlaganja znatno je ograniena, kako u pogledu
razloga tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlae Naime
glavna rasprava se ne moe odloiti na period dui od 30 dana. Dakle,
novi zakoni razlikuju odgodu i odlaganje roita za glavnu raspravu,
pri emu odgoda predstavlja odluku suda da se roite za glavnu
raspravu ne otvara, dok se pod odlaganjem podrazumijeva situacija
da se roite za glavnu raspravu vodi, poduzimaju odreene radnje, a
zatim se odlae radi nastavka istog. Terminoloki ova podjela nije
precizna, poto su termini odgoditi i odloiti sinonimi, ali se
odreivanjem razliitih uslova za odgodu ili odlaganje pravi
distinkcija izmeu ovih pojmova. ZPP BD BiH i ZPP BiH predviaju samo
odgaanje roita, pri emu ipak ne postoji sutinska razlika u odnosu
na zakone entiteta. Nove odredbe o odgodi, odlaganju i nastavku
roita tee veoj afirmaciji naelu koncentracije postupka, to bi
trebalo doprinijeti ekonominijem i efikasnijem parninom
postupku.
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 30
4.2. Odgoda roita
Kao razlozi zbog kojih se roite za glavnu raspravu moe odgoditi
navodi se nedostatak zakonskih pretpostavki za odravanje roita ili
okolnost da dokazi nisu pribavljeni do roita.(napomena: vidi Anex
II- 2)
Zakonske pretpostavke za odravanje roita ne postoje npr. ako
stranke nisu uredno obavijetene za roite ili je nastupila bolest
sudije (nadamo se da nije nita ozbiljno). Zakoni predviaju da sud 8
dana prije odravanja roita provjeri da li postoje razlozi za
odgodu, to se doima kao korisno i praktino rjeenje, poto se tako
mogu izbjei nepotrebni dolasci stranaka na raspravu i time smanjiti
trokovi postupka. Meutim, nae je miljenje da e u praksi, zbog
tehnike nemogunosti pojedinih sudova da postupaju aurno usljed
prevelikog broja predmeta u pojedinim referatima, biti jako teko
provoditi ovu odredbu, t.j. sud nee esto biti u mogunosti da 8 dana
prije odravanja roita za glavnu raspravu ustanovi da ne postoje
zakonske pretpostavke za njeno voenje i o tome hitno obavijesti
stranke. U sluaju odgode mora se odmah odrediti termin novog roita,
poto vie ne postoji mogunost odlaganja roita na neodreeno vrijeme.
(napomena: vidi Anex III-primjer 11)
4.3. Odlaganje roita
Do odlaganja roita dolazi kada je roite ve zapoeto, ali se iz
nekog razloga ne moe okonati. Zakon predvia samo dva razloga za
odlaganje roita i to nemogunost izvoenja nekog od dokaza bez
krivice stranke i mogunost zakljuenja sudske nagodbe. Ipak, mogue
je da se u praksi ne moe izbjei odlaganje roita i iz nekih drugih
razloga koje zakon ne predvia. (napomena: vidi Anex III-primjer
12)
Svrsishodno je da se roite odgodi radi pokuaja nagodbe, ali to
moraju predloiti obje stranke suglasno i po zakonu to mogu uiniti
samo jednom. U praksi se pojavljuje da sudovi i vie puta odlau
roite iz ovog razloga, na prijedlog stranaka, to smatramo da je
opravdano, opet iz razloga svrsishodnosti, mada ovu mogunost zakon
ne predvia. Smatramo da bi ovo bilo u skladu sa raspravnim naelom u
postupku, budui da stranke disponiraju svojim zahtjevima te ukoliko
ele da se roite ponovno odgodi radi pokuaja nagodbe, sud nema
razloga da im to uskrati. Takoer se deava da do odlaganja roita
dolazi uslijed propusta treih lica ili nepostupanja dravnih organa
i drugih sudova po zahtjevima za dostavljanje dokumentacije ili
spisa. Oigledno je stoga da u praksi nee biti mogue provesti
odredbe kojima se ograniava odlaganje roita na po jednom zbog
svakog zakonskog razloga. Po naem miljenju, sudije se trebaju
truditi da odlaganje roita za glavnu raspravu dolazi to rjee, ali u
praksi ne mogu biti striktno obavezani da roite ne mogu odlagati
vie od jednom za svaki od zakonom predvienih razloga.
Ukidanje odgode, odnosno odlaganja roita na neodreeno vrijeme je
veoma dobro rjeenje, koje dovodi do smanjenja neopravdano dugih
odugovlaenja pojedinih postupaka bez opravdane potrebe. to se tie
roka od 30 dana za odgodu ili odlaganje roita, oito je da se isti
ne moe striktno potovati zbog velikog broja predmeta sa kojima su
sudije u veini sudova zaduene. Takoer je i zbog tekoa sa
slubama
-
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 31
dostavljanja i spore saradnje sa dravnim institucijama i drugim
sudovima, esto u roku od 30 dana nemogue obezbijediti pribavljanje
dokaza za sljedee roite ili uruenje poziva stranci koja nije bila
uredno obavijetena. Postoje sluajevi kada ni teoretski nije mogue
obezbijediti uslove za odravanje roia (dostavljanje poziva u
inostranstvo). Vjerovatno u cilju poveanja odgovornosti sudija u
pogledu odlaganja roia, zakon ih obavezuje da o svakoj odgodi i
odlaganju roita obavijeste predsjednika suda, a predsjednika suda
da vodi evidenciju odgoda i odlaganja za svakog pojedinog sudiju.
Za ovu odredbu moemo samo rei da je potpuno nepraktina i
neprovodiva, te se prema naim saznanjima u praksi i ne primjenjuje.
To bi oigledno predstavljalo neopravdano obiman zadatak za
predsjednika suda, koji se mora baviti neuporedivo vanijim
pitanjima, a korist bi bila vrlo upitna. Sud je duan da se u
pravilu i prilikom zakazivanja roita nakon odgode odnosno odlaganja
istog prethodno konsultuje sa strankama. Svrha ove odredbe je da
sprijei eventualne ponovne odgode ili odlaganja zbog nemogunosti
stranke da pristupi na roite. U praksi, ukoliko je rije o odlaganju
roita kada su parnine stranke prisutne, ovu odredbu nee biti teko
primijeniti. Meutim kada se radi o odgodi roita prije datuma
odravanja rasprave ili ako je npr. razlog odgode neuredna dostava
poziva stranci, a zbog kojeg stranka nije ni pristupila, pojavie se
problem. Odredbe novih zakona o odgodi i o