7/21/2019 Primjer Rada Iz Tribologije Knjiga http://slidepdf.com/reader/full/primjer-rada-iz-tribologije-knjiga 1/25 PRILOZI Prilog 3.2 PRIMJER PRORAČUNA CIRKULACIONOG SISTEMA PODMAZIVANJA ULJEM Radi potreba postrojenja, u kojem se treba obezbijediti podmazivanje pojedinih mašinskih elemenata, potrebno je projektovati adekvatan sistem podmazivanja. Pomoću sistema podmazivanja treba da se podmazuju slijedeći mašinski elementi: cilindrični zupčasti par, pužni prijenosnik i četiri kotrljajna ležaja. Konstruktivne karakteristike maznih mjesta su date u tabeli P3.2, a ostale parametre neophodne za projektovanje sistema usvojiti prema preporukama iz literature ili proračunati. Tip mineralnog ulja za podmazivanje ovih elemenata nosi oznaku ISO VG 100 i prema tabeli 4.2 ima sljedeće karakteristike: kinematski viskozitet: v =100 [mm 2 /s], - dinamički viskozitet: r\ = 90 [mPas]. Mazivo za podmazivanje pužnog prijenosnika bi trebalo, prema preporuci, biti većeg viskoziteta, ali je iz praktičnih razloga uzeto kao i kod drugih elemenata koji se podmazuju. Tabela P3.2 Karakteristike elemenata koji se podmazuju Mazno mjesto Oznaka maznogmjesta Potrebnakoličina mazivaQ, l/min Potrebnakoličina maziva0 ,10 s m3/s Pritisakp, bar Dužinepojedinihgrana1, m kotrljajni ležaj MM1 12 20 4 G|2+G]=24 m kotrljajni ležaj MM2 12 20 4 G,2+G2=24 m zupčasti par MM3 8 13,2 4 G3=15 m kotrljajni ležaj MM4 6 10 4 G4=15 m pužni zupčasti par MM5 2 3,3 10 G5= 3 m kotrljajni ležaj MM6 6 10 4 Gć=12 m Izbor sistema podmazivanja Analizirajući postavljeni zadatak kao i karakteristike i potrebe elemenata koji se podmazuju, usvaja se prema preporukama datim u poglavlju 1 ovog priručnika, cirkulacioni sistem za podmazivanje uljem- tip J. Karakteristika ovog sistema je da se doprema ulja do maznih mjesta odvija pomoću pumpnog agregata, a putem povratnog cjevovoda ulje se doprema nazad u rezervoar. Ovaj sistem ima svoju praktičnu vrijednost i u tome što vrlo malo zagađuje okolinu i omogućava adekvatno odvođenje topline sa maznih mjesta. Prema preporukama datim u tabelama 1.1 do 1.7 može se zaključiti da ovakav sistem zadovoljava postavljene zahtjeve. Idejno rješenje cirkulacionog sistema podmazivanja je prikazano na slici P3.2 Proračunom treba utvrditi ostale konstruktivne parametre ovog sistema. Sistem za podmazivanje prikazan na slici sastoji se od jednog pogonskog agregata (PA), magistralnog voda (MC), šest grana(Gi-G 6 ) i povratnog cjevovoda(PC). Grana jedan snabdijeva naizmjenično dva mazna mjesta (MM1 i MM2 - kotrljaj ni ležajevi) preko razvodnika (Rl) pri čemu se regulacija protoka i izlaznog pritiska reguliše na podesivoj prigušnici(Pl). Karakteristike maznih mjesta MM1 i MM2 su identične, te se proračun vrši za jednu granu. Granom G 3 podmazuje se zupčasti par (MM3), a regulacija se 182
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Prilog 3 .2 PRIMJER PRORAČUNA CIRKULACIONOG SISTEMA PODMAZIVANJAULJEM
Radi potreba postrojenja, u kojem se treba obezbijediti podmazivanje pojedinihmašinskih elemenata, potrebno je projektovati adekvatan sistem podmazivanja. Pomoćusistema podmazivanja treba da se podmazuju slijedeći mašinski elementi: cilindričnizupčasti par, pužni prijenosnik i četiri kotrljajna ležaja. Konstruktivne karakteristikemaznih mjesta su date u tabeli P3.2, a ostale parametre neophodne za projektovanjesistema usvojiti prema preporukama iz literature ili proračunati. Tip mineralnog ulja za
podmazivanje ovih elem enata nosi oznaku ISO VG 100 i p rema tabeli 4.2 ima sljedećekarakteristike:
Mazivo za podmazivanje pužnog prijenosnika bi trebalo, prema preporuci, biti većegviskoziteta, ali je iz praktičnih razloga uzeto kao i kod drugih elemenata koji se podmazuju.
Tabela P3.2 Karakteristike elemenata koji se podmazuju
kotrljajni ležaj MM4 6 10 4 G4=15 mpužni zupčasti par MM5 2 3,3 10 G5= 3 m
kotrljajni ležaj MM6 6 10 4 Gć=12 m
Izbor sistema podmazivanja
Analizirajući postavljeni zadatak kao i karakteristike i potrebe elemenata koji se podmazuju, usvaja se prema preporukama datim u poglavlju 1 ovog priručnika,cirkulacioni sistem za podmazivanje uljem- tip J. Karakteristika ovog sistema je da sedoprema ulja do maznih mjesta odvija pomoću pumpnog agregata, a putem povratnogcjevovoda ulje se doprema nazad u rezervoar. Ovaj sistem ima svoju praktičnuvrijednost i u tome što vrlo malo zagađuje okolinu i omogućava adekvatno odvođenjetopline sa maznih mjesta. Prema preporukama datim u tabelama 1.1 do 1.7 može sezaključiti da ovakav sistem zadovoljava postavljene zahtjeve.
Idejno rješenje cirkulacionog sistema podmazivanja je prikazano na slici P3.2Proračunom treba utvrditi ostale konstruktivne parametre ovog sistema.
Sistem za podmazivanje prikazan na slici sastoji se od jednog pogonskog agregata (PA),magistralnog voda (MC), šest grana(Gi-G6) i povratnog cjevovoda(PC). Grana jedansnabdijeva naizm jenično dva mazna mjesta (MM1 i MM2 - kotrljaj ni ležajevi) preko
razvodnika (R l) pri čemu se regulacija protoka i izlaznog pritiska reguliše na podesivoj pr igušnici(P l). Karakteristike maznih mjesta MM1 i MM2 su identične, te se proračunvrši za jednu granu. Granom G3 podmazuje se zupčasti par (MM3), a regulacija se
odvija preko nepodesive prigušnice(P2). Podmazivanje kotrljajnog ležaja (MM4) sereguliše preko podesive prigušnice (P3). Regulacija podmazivanja maznih mjesta MM5(pužni prijenosnik) i MM6 (kotrljajni ležaj) se obavlja preko podesive prigušnice P4 i
preko grana G5 i G^. Sa svih maznih mjesta se mazivo putem povratnog cjevovoda
vraća u rezervoar.
Analizom karakteristika maznih mjesta utvrđeno je da izlazni pritisci na maznimmjestima imaju vrijednosti od 4[bar] osim maznog mjesta MM5, gdje je potreban
pritisak od 10[bar], U slučaju ležajeva sa hidros tatičkim podmazivanjem, potrebno je proračunom odrediti minimalni pritisak maziva na maznom mjestu.
Slika P3.2 Shema cirkulacionog sistema podmazivanja uljem
Proračun parametara cjevovoda vrši se za svaku granu posebno. U tabeli 2.22 dati suobrasci za proračun padova pritisaka kroz pojedine dijelove sistema podmazivanja.
U prvom koraku proračuna, na osnovu preporučenih brzina strujanja ulja kroz sistem,određuju se prečnici cjevovoda, kao i ostale veličine neophodne za defmisanje sistema(padovi pritisaka, protoci ...). Na osnovu proračuna mogu se radi preglednosti i boljegshvatanja definisati dijagrami promjene relativnog pritiska za pojedine grane sistema.Ukoliko padovi pritisaka nakon proračuna budu neodgovarajući, porebno je promijeniti
prečnik cjevovoda i ponoviti proračun.
Grana sistema Gn
Grana G12 se prostire od maznog mjesta MM1 i MM2 do priključka T4. U ovom slučajusu karakteristike maznih mjesta MM1 i MM2 do razvodnika R1 identične, te seanaliziraju padovi pritiska u jednom pomoćnom cjevovodu, npr. do MM1.
Količina maziva neophodna za ispravan rad maznog mjesta MM1 i MM2 prema tabeliP3.2 iznosi: Qi=Q2=12 [l/min]=0,0002 [m3/s], a do razvodnika R1 kroz cjevovod sedoprema količina maziva Qi2= Qi=Q2=12 [l/min]:=0,0002 [m3/s], jer se podmazivanjemaznih mjesta vrši naizmjenično. Detaljan prikaz grane G 12 i pomoćnih cjevovoda Gi iG2 sa rasporedom promjena pritisaka je prikazan na slici P3.3.
Prečnik cjevovoda grana Gi i G2 i G 12 se određuje prema obrascu :
d n — - — = . P — ° ° - 2 = 0,007 - 0,009[m] = 7 + 9[mm], ... (P3.28);r • (3 5)
gdje je:■ v=3-^5 [m/s], preporučena brzina strujanja u potisnom vodu (tabela 2.22).
— — - J — 9.’ ^ = 0,005 + 0,0065[/w] = 5,0 -t-6,5 \mm \ . . . .(P3.29)n - v x \ n •(3 -i- 5)
Usvaja se prečnik cjevovoda kroz grane pomoćnih cjevovoda Gi i G2 , od razvodnikaR1 do maznih mjesta, di=d2=5[mm], a za granu Gj2 prečnik dj2=8 [mm]. Izbor prečnikacjevovoda treba vršiti prema standardima ili katalozima proizvođača.
Materijal cijevi je čelik Č .1330.
Za usvojene prečnike cjevovoda, brzine strujanja iznose:4 Qx _ 4 0,0001
Ukupni pad pritiska od priključka T4 do maznih mjesta MM1 i MM2 predstavlja zbirsvih linijskih i lokalnih padova pritisaka i potreba maznog mjesta kroz ovu dionicucjevovoda.
□ Potreban pritisak na maznom mjestu:
P u m i - 4 [bar] - usvojeno ili izračunato, u zavisnosti od vrste maznog mjesta.
□ Linijski padov i pritisaka se određuju prema obrascu:
lin =
gdje je:
Aplin = X • — • — • p ili prema nomogram u prikazanom na slici 2.19, d 2
1- dužina pravolinijskog dijela cjevovoda, [mm], X - ko eficijent linijskih otpora u cijevi,d -unutrašnji prečnik cjevovoda, [mm],v -brzina strujanja ulja kroz posmatranu dionicu, [m/s], p - gus tina ulja, p=900 [kg/m3].
* Za određivanje promjera c jevovoda može se koris titi i nomogram prikazan na slici 2.17.
Koeficijent linijskih otpora u cijevima, X, zavisi od veličine Rejnoldsovog ( Reynolds) broja, R e, i relativne hrapavosti cjevovoda. Rejnoldsov broj za slučaj strujanja u cijevi
v •d kružnog poprečnog p resjeka izračunava se prema izrazu: Re = ------ . Ukoliko je
vizračunata vrijednost Rejnoldsovog broja manja od granične vrijednosti Re< 2300, prema tabeli 2.27, tečnost kroz cjevovod struji lam inamo, pri čemu je: v-kinematskaviskoznost ulja izražena u [mm2/s].
Ukoliko je strujanje ulja u cjevovodu laminam o, koeficijent X se izračunava prema3 64
izrazu: A. = — .Re
Vrijednosti linijskih padova p ritisaka za granu G n su prikazani u tabeli P3.3.
Tabela P3.3 Vrijednosti linijskih padova pritisaka za proračun grane G12
Simbol Dužina Prečnik BrzinaKin.
viskozitetGustina
Rejnoldsovbroj
Koeficijentlinijskihotpora
Padpritiska
Padpritiska
L, m d, mm v, m/s 0 , mm’/s p, kg/m3 Re X=64/Re Ap, Pa Ap, bar
Apu-i 4 5 5,1 100 900 255 0,25 2350080 23,5
ApLl-2 1 5 5,1 100 900 255 0,25 587520 5,9
ApL12-l 5 8 4 100 900 320 0,20 900000 9,0
ApL12-2 10 8 4 100 900 320 0,20 1800000 18,0
APL12-3 4 8 4 100 900 320 0,20 720000 7,2
£PlinG12 24 63,6
□ Loka lni padovi pritisaka (sastoje se od lokalnih otpora priključaka i armatum ihelemenata kao što su ventili, filteri, prigušnice i dr.):
4 p lok= š ~ - P ’ - ( p 3 -32)
gdje je:■ v - brzina strujanja ulja, [m/s],■ p - gus tina ulja (p=900 [kg/m3]),■ t>- koeficijent lokalnog otpora.
Koeficijent lokalnog otpora određuje se prema karakteristici lokalnog otpora,npr. za priključne elemente, elemente za kontrolu i razvodnike potrebno je
koristiti tabelu 2.25.
Karakteristike lokalnih otpora na dijelu cjevovoda G 12 i Gi i G2 su prikazani u tabeliP3.4, određene prema T.2.25.
Tabela P3.4 Vrijednosti koeficijenata lokalnih otpora za grane G nOznaka
priključkaVrsta priključka Karakteristika
Vrijednost koeficijenta, £,
M l, M2 mlaznica D?/D|=0,9 1,92K3,K4 koljeno, 90° D/d=20/5=4 0,20
R1 razvodni ventil prema katalogu prizvođača 2,30P1 ventil sa konusom Tabela 2.25 - tačka 8. 2,00K2 koljeno, 90° D/d=22/8=2,75 0,38T4 T- priključak Tabela 2.25 - tačka 1. 0,10
Ova grana se prostire od maznog mjesta MM3 do priključka T4. Količina mazivaneophodna za ispravan rad maznog mjesta MM3 prema tabeli P3.2 iznosi:Q3=8 [l/min]=0,000132 [m3/s].
Detaljan prikaz grane G 3 sa rasporedom promjena pritisaka je p rikazan na slici P3.4.
Prečnik cjevovoda grane G3 se usvaja Ć3 = 8[mm] ili se određuje prema obrascu:
ili prema nomogramu prikazanom slici 2.17.4-03V
Za usvojeni prečnik brzina strujanja kroz granu G3 iznosi:
= 2,67 [m/s], . ..(P3.34)4-0 3 4 0,000132
d, -k 0,008 n
Proračun padova pritisaka kroz granu G3
Ukupni pad pritiska od priključka T4 do maznog mjesta MM3 predstavlja zbir svihlinijskih i lokalnih padova pritisaka i potreba maznog mjesta kroz ovu dionicucjevovoda.
□ Potreban pritisak na maznom mjestu: Pmm 3= 4 [bar] - usvojeno ili izračunato, u zavisnosti od vrste maznog mjesta.
□ Linijski padovi pritisaka za granu G3 su prikazani u tabeli P3.6.
Tabela P3.6 Vrijednosti linijskih padova pritisaka za proračun grane Gj
Simbol Dužina Prečnik BrzinaKin.
viskozitetGustina
Rejnoldsovbroj
Koeficijentlinijskihotpora
Padpritiska
Padpritiska
L, m d, mm v, m/s 0 , mm2/s p, kg/m3 Re k=64/Re Ap, Pa Ap, bar
ApL3 15 8 2,6 100 900 208 0,31 1755000 17,6
£PlinG3 17,6
□ Lokalni padovi pritisaka:Karakteristike lokalnih otpora na dijelu cjevovoda G 3 su prikazani u tabeli P3.7,određene prema T.2.25.
Tabela P3.7 Vrijednosti koeficijenata lokalnih otpora za grane G3
Oznaka Vrsta priključka Karakteristika Vrijednost koeficijenta, £,
Ova grana se prostire od maznog mjesta MM4 do priključka T3. Količina mazivaneophodna za ispravan rad maznog mjesta MM4 prema tabeli P3.2 iznosi:Q4=6 [l/min]=0,0001 [m3/s],
Prečnik cjevovoda grane G4 se usvaja d* = 8[mm] ili se određuje prema obrascu:
¡4-0dA- J - ili prema nomogramu prikazanom na slici 2.17.
V n - v
Za usvojeni prečnik brzina strujanja kroz granu G4 iznosi:4 Q4 4-0,0001 „ r /n
^ ■ o S o e r " 2 1 " * 1- " ( P 3 3 6 )
Detaljan prikaz grane G4 sa rasporedom promjena pritisaka je prikazana na slici P3.5.
Ukupni pad pritiska od priključka T3 do maznog mjesta MM4 predstavlja zbir svihlinijskih i lokalnih padova pritisaka i potreba maznog mjesta kroz ovu dionicucjevovoda.
□ Potreban pritisak na maznom mjestu:
Pmm4= 4 [bar]- usvojeno ih izračunato, u zavisnosti od vrste maznog mjesta.
□ Linijski padovi pritisaka za granu G4 su prikazani u tabeli P3.9
Tabela P3.9 Vrijednosti linijskih padova pritisaka za proračun grane G4
Simbol Dužina Prečnik BrzinaKin.
viskozitetGustina
Rejnoldsovbroj
Koeficijentlinijskihotpora
Padpritiska
Padpritiska
L, m d, mm v, m/s u, mm'/s p, kg/m3 Re k=64/Re Ap, Pa Ap,bar
ApL4 15 8 2 100 900 160 0,40 1350000 13,5
£PlinG4 13,5
□ Lokalni padovi pritisaka:
Karakteristike lokalnih otpora na dijelu cjevovoda G4 su prikazani u tabeli P3.10,
određene prema T.2.25.
Tabela P3.10 Vrijednosti koeficijenata lokalnih otpora za grane G4
Oznaka Vrsta priključka Karakteristika Vrijednost koeficijenta, £,
Ukupni pad pritiska od priključka T5 do maznog mjesta MM6 predstavlja zbir svihlinijskih i lokalnih padova pritisaka i potreba maznog mjesta kroz ovu dionicu
cjevovoda.
□ Potreban pritisak na maznom mjestu:
P mm 6= 4 [bar]- usvo jeno ili izračunato, u zavisnosti od vrste maznog mjesta.
□ Linijski padovi pritisaka za granu Gć su prikazani u tabeli P3.15
Tabela P3.15 Vrijednosti linijskih padova pritisaka za proračun grane G(,
Simbol Dužina Prečnik BrzinaKin.
viskozitetGustina
Rejnoldsovbroj
Koeficijentlinijskih
otpora
Padpritiska
Padpritiska
L, m d, mm v, m/s u, mm2/s p, kg/m3 Re k=64/Re Ap, Pa Ap,bar
ApL6 12 8 2 100 900 160 0,40 1080000 10,8
EpiinG6 10,8
□ Lokalni padovi pritisaka:
Karakteristike lokalnih otpora na dijelu cjevovoda Gć su prikazani u tabeli P3.16,određene prema T.2.25.
Tabela P3 .16 Vrijednosti koeficijenata lokalnih otpora za gran e Gt Oznaka Vrsta priključka Karakteristika Vrijednost
Ova grana se prostire od priključka T5 do priključka T3. Količina maziva koje protičekroz ovaj dio cjevovoda iznosi Qs6= Q5+Q6=2+ 6 =8 [l/min]=0,000133 [m3/s].
Detaljan prikaz grane G56 sa rasporedom promjena pritisaka je prikazana na slici P3.8.
5
II
Si I/ 3
----------f m
Slika P3.8 Grana sistema G56
Prečnik cjevovoda grane G56 se usvaja ds6 = 8 [mm] ili se određuje prema obrascu:
4 ■O¿5 6 ~ J — ^ ili p rema nomogram u prikazanom na slici 2.17. n - v
Za usvojeni prečnik brzina strujanja kroz granu G56 iznosi:
4 -2 56 _ 4 -0,000133
56 d \b -n 0,0082;t= 2,64 [m/s]. ...(P3.42)
Pad pritiska na u lazu u T5-priključak na kojem se magistralni vod G56 razdvaja na granuG5 i Ge ima vrijednosti pada pritiska:
Ova grana se prostire od priključka T3 do priključka T2. Količina maziva koje protičekroz ovaj dio cjevovoda iznosi Q456= Q4+Qs+Q6=6+2+6 =14 [l/min]=0,000233 [m3/s].
Detaljan prikaz grane G456 sa rasporedom promjena pritisaka je prikazana na slici P3.9.
APG456«
, 1APT2
A P t 3u !
Slika P3.9 Grana sistema G456
Prečnik cjevovoda grane G456 se usvaja (I456 = 10 [mm] ili se određuje prema obrascu:
4 Q^456 = 1 ------ ili prema nomogramu prikazanom na slici 2.17.71 -V
Za usvojeni prečnik, brzina strujanja kroz granu G456 iznosi:
4-0456 _ 4-0,000233V456 = '
‘ 456 •K 0 ,012tt= 2,96 [m/s]. (P3.47)
Pad pritiska na ulazu u T3-priključak na kojem se magistralni vod G456 razdvaja nagranu G56 i G4 ima vrijednosti pada pritiska:
Ukupni pad pritiska od priključka T3 do priključka T2 predstavlja zbir svih linijskih i
lokalnih padova pritisaka kroz ovu dionicu cjevovoda.
□ Linijski padovi pritisaka za granu G456 su prikazani u tabeli P3.21.
Tabela P3.21 Vrijednosti linijskih padova pritisaka za proračun grane G456
Simbol Dužina Prečnik BrzinaKin.
viskozitetGustina
Rejnoldsovbroj
Koeficijentlinijskihotpora
Padpritiska
Padpritiska
L, m d, mm v, m/s v, mm2/! p, kg/m3 Re A,=64/Re Ap, Pa Ap, bar
APG456 12 10 2,96 100 900 296 0,22 1022976 10,2
2piinG456 10,2
□ Lokalni padovi pritisaka:
Karakteristike lokalnih otpora na dijelu cjevovoda G45 6 su prikazani u tabeli P3.22,određene prema T.2.25.
Tabela P3.22 Vrijednosti koeficijenata lokalnih otpora za grane G456
Oznaka Vrsta priključka Karakteristika Vrijednost koeficijenta, i;
T2 T- priključak Tabela 2.25 -tačka 1. 1,3
Tabela P3.23 Vrijednosti lokalnih padova pritisaka za proračun grane G456. .
Simbol OznakaKoeficijent
lokalnihotpora
Brzina Gustina Pad pritiska Pad pritiska
S v, m/s p, kg/m3 Ap, Pa Ap, bar
Api2 T2 1,3 2,96 900 5125,536 0,0513
Epi0kG456 0,0513
□ Ukupni pad pritiska u grani G456 od priključka T3 do T2:
4P g 456 =Z ^« G4 56 + Z ^ G 4 5 6 + A r3 = I0>2 + 0’05I3 + 17-6 = 27 >8 ---(P3.51)
Grana sistema Gm
Ova grana se prostire od priključka T4 do priključka T2. Količina maziva koje protičekroz ovaj dio c jevovoda iznosi Qi23= Qi+Q2+Q3=6+6+8 =20 [l/min]=0,000333 [m3/s].
Prečnik cjevovoda grane G 123 se usvaja di23 = 10 [mm] ili se određuje prema obrascu:
¡ 4 - 0¿/j23 = J — ili prema nomogramu prikazanom na slici 2.17.V n - v
Za povratni vod na raspolaganju je povratni pritisak jednak potencijalnoj energiji ulja namjestu maznog mjesta sa najvišom geodetskom visinom:
&Ph = P ’g ' h = 90 0-9 ,81 -4 = 35316 [Pa]=0,353 [bar]. (P3.66)
Za povratni vod preporučuje se brzina strujanja 1 [m/s], te se za ukupni protok određuje prečnik povratnog cjevovoda:
dP=.GM
v 2 pn
4 •0,000566
Y n= 0,0268 [m]=2 ,68[cm], ...(P3.67)
usvaja se prečnik dp=30 [mm].
Da bi povratni vod nesmetano odvodio ulje nazad u rezervoar potrebno je da vrijednost pritiska jednakog potencijalnoj energiji najvišeg maznog mjesta bude veće od gubitakau povratnom vodu.
Ukupni linijski i lokalni gubici u povratnom cjevovodu iznose:
/ v2 A p =
P d . 2
( v? 1 i v* 1 p + 3 - t k - f - P + 5 - Š r - r - P
\ J 2V J
APp = 0,085- 19 1 •900 + l 23-0,3— -9002
\ /+
7 \
l25-0,1- — 9002
...(P3.68)
0,03 2
A p p = 24225 + 405 + 225 = 24855 [N/m2]=0,248 [bar],
gdje je:■ lp =19 [m], dužina povratnog cjevovoda,■ dp =18 [mm], prečnik povratnog cjevovoda,■ vp = 1 [m/s], brzina strujanja ulja kroz povratni cjevovod,
64 64
= — = ------
= 0,085 , koeficijent linijskih gubitaka u povratnom cjevovodu,
Re
p Re 7501000-30vPdP
v p 40= 750 [mm /s]- kinematski viskozitet na pretpostavljenoj
temperaturi povratnog ulja od 60 °C, slika 4.6.,£,k= 0,3 za D/d=90/30=3 i 90°, tabela 2.25-tačka 3, ukupno 3 koljena,^t = 0,1 pravolinijsko proticanje kroz T priključak, tabela 2.25-tačkal, ukupno 5
gdje je: p p - ukupni pritisak u pumpi, ApaM - su ma priti sa ka na m jestu podm aziv anja + lokalni gubici u potisnom
vodu, filterim a, h ladnjacima, itd. + linijski gubici u cjevovodu,
■ Aph - statički pritisak zbog geodetske razlike nivoa ulja u rezervoaru i položajanajudaljenieg maznog mjesta, u ovom primjeru h=4 [m],4P* = p - g - h = 900-9 ,81 -4 = 35316 [Pa]=3,53 [bar],
■ Apd - rezervi pritisak koji se dodaje radi nepredviđenih povećanja otpora usistemu, npr. zaprljanje cjevovoda, ventila, razvodnika ili filtera, usvojenoApd=20 [bar].
Ukupni kapacitet pumpe, Qp = maksimaln i zah tj evi si stem a, Qgm + pozn a ti buduć i p o ra s t p o treb a , Qr (ako je potrebno) + 10 do 25% prekoračenja kapacit eta opskrb e za nepredviđ ene g ubitke u s is te m u nakon duge upotrebe le ža jeva, zatv arača i pum pi.
Analizirajući projektovani sistem treba pri definisanju radnih karakteristika pumpe uzetiu obzir i gubitke u ulaznoj cijevi i pratećoj armaturi sa uljem najveće očekivane radneviskoznosti kao statička usina visina (ako je potrebno) koje ne smiju da prekoračujuusisne sposobnosti pumpe, slika 2.5. U ovom slučaju ovi gubici nisu značajni, te senjihov uticaj zanemaruje.
Veličina definisanog radnog pritiska i kapaciteta pumpe određuje veličinu pumpe i utičena određivanje potisne snage.
Maksimalna snaga se određuje kada je poznato:
1. ukupni protok, Qp= 40 [l/min]=0,00066[m3/s],2. pritisak pri ukupnom protoku kroz sigurnosni ventil, pp=140 [bar],3. najveća očekivana radna viskoznost ulja pri najvećoj očekivanoj temperaturi
tr=60 °C koja prema slici 4.6 iznosi V(60°qo=40 [mm2/s].
gdje je: Qg m=34 [l/min], potrebna količina maziva za ispravan rad sistema,■ pp=140 [bar], maksimalni pritisak pumpe, r|uk=0,8-H0,85, ukupni koeficijent korisnog dejstva pumpe.
Na osnovu rezultata proračuna iz jednačine (P3.72)usvaja se pumpa snage:
Np=l 1 [kW],
Projektovanje rezervoara
Kod proračuna zapremine rezervoara, osim ispravne konstrukcije, mora se rezervoardimenzionisati u skladu sa funkcijama koje se trebaju u njemu obaviti.
Volumen razervoara se može računati po sljedećem obrascu:
gdje je:■ Stepen sigumosti= 1,25.■ Q=40 [l/min] =2,4[m3/h], kapacite t pumpe,■ 0 = 1,2-5-1,6 , koeficijent optoka za cirkulacione sisteme, tabela 2.2.
Definisanje stvarnih parametara sistema
Nakon završenog proračuna padova pritisaka i definisanja osnovnih dijelova sistema,kao što su dužine i prečnici glavnih i pomoćnih cjevovoda, broja i vrste priključaka,
koljena i ostale priključne armature, izvršen je odabir pumpnog agregata. Na osnovuizabranog pumpnog agregata potrebno je izvršiti proračun stvarnih padova pritisaka usistemu i izvršiti podešavanje istog, kako bi mazna mjesta bila snabdjevena sazahtjevanim pritiscima i količinama maziva.
Podešavanje sistema se može izvršiti povećanjem linijskih otpora (promjenom dužine i prečnika cjevovoda) ili povećanjem lokalnih otpora pomoću prigušnica ili ventila.
Na slic i P3.12 je prikazan dijagram promjene relativnog pr itiska kroz pojedine granecirkulacionog sistema podmazivanja uljem.