SVEUILITE U ZAGREBU
SVEUILITE U ZAGREBU
EKONOMSKI FAKULTET ZAGREBPRIMJENA RAUNARSTVA U OBLAKU U
HOTELIJERSTVUDIPLOMSKI RAD
KATARINA VUGEC
ZAGREB, 2015.
SVEUILITE U ZAGREBU
EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB
PRIMJENA RAUNARSTVA U OBLAKU U HOTELIJERSTVU
THE APPLICATION OF CLOUD COMPUTING IN THE HOTEL
DIPLOMSKI RAD
Studentica: Katarina Vugec
Matini broj: 0067390013
Mentor: Prof. dr. sc. Ivan StrugarZagreb, srpanj 2015.
SADRAJ 1.
UVOD.....................................................................................................................................122.
RAUNARSTVO U OBLAKU
42.1. Sistem rada raunarstva u oblaku
52.2. Karakteristike i rizici
72.3. Prednosti i nedostaci raunarstva u oblaku
102.4. Primjeri koritenja raunarstva u oblaku
133. UPOTREBA RAUNARSTVA U OBLAKU
153.1. Microsoft i raunarstvo u oblaku
173.2. Raunarstvo u oblaku u Hrvatskoj
193.2.1. Virga Hrvatsko rjeenje raunarstva u oblaku
203.3. Ostala rjeenja raunarstva u oblaku u Hrvatskoj
224. EKONOMSKO ZNAENJE RAUNARSTVA U OBLAKU
234.1. Uloga raunarstva u oblaku u svjetskoj ekonomiji
244.2. Uloga raunarstva u oblaku u malom i srednjem poduzetnitvu
u Hrvatskoj
265. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
275.1. Uvoenje nove informacijske tehnologije
285.2. Primjena informacijske tehnologije u hotelskom
poslovanju
316. MENADERI HOTELA I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
326.1. Uloga informacijske tehnologije u hotelskom
poslovanju
6.2. Analiza informacijsko komunikacijske tehnologije u
hotelijerstvu...............................35367. ISTRAIVANJE
STUDENTI I RAUNARSTVO U OBLAKU
8. ZAKLJUAK41LITERATURAPOPIS ILUSTRACIJA
POPIS TABLICA
IVOTOPIS
1. UVOD
Informatika je posljednjih 50 godina u silovitom razvoju. Danas
ne samo da se ubrzano razvijaju ureaji, u obliku raunala i
tehnologije, ve su takoer i mobiteli sve manji sa sve veim
mogunostima, kompjuteri su sve bri i jai, a uz to razvija se i
internet toliko brzo da je danas najnormalnije bazirati veinu
poslovnog i privatnog ivota na internetu. Danas je preko interneta
dostupno sve, velika koliina znanja krui internetom, informacija je
pregrt, a bez problema se mogu gledati filmovi, sluati glazba, a
komunikacija sa ljudima nikad nije bila laka. Sve to olakava ivot
suvremenog ovjeka, ali postavlja i nove izazove. Prije svega, tu je
izazov smanjenja trokova i poveanja pristupanosti tehnologija onima
koji nisu u mogunosti investirati u infrastrukturu.
Ovaj diplomski rad bavi se upravo tom problematikom, i to u vidu
novog rjeenja koje donosi odgovore na ve spomenute izazove.
Tehnologija raunarstva u oblaku vrlo je inovativno rjeenje, koje
tek treba doekati pravi odjek, ali ve sada ima iznimno pozitivne
reakcije od strane informatiara i ljudi koji prate nove
tehnologije. Jednostavno reeno, ovaj rad baviti e se objanjavanjem
tehnologije koja omoguava pristup informacijama svima, bez ulaganja
u infrastrukturu, i sa minimalnim trokovima.
Rad je podijeljen u sedam cjelina. Prva cjelina se bavi
raunarstvom u oblaku openito, njegovim pojmom, osnovnim
karakteristikama, nainom rada, te primjerima koritenja. Drugi dio
analizira upotrebu raunarstva u oblaku, spominje se odnos sa
Microsoftom, te upotreba raunarstva u oblaku u Hrvatskoj. Trei dio
analizira utjecaj ove tehnologije na ekonomiju, njezin gospodarski
znaaj, kako openito, tako na svijet i na Hrvatsku. U nastavku rada
analizirat e se ekonomsko znaenje raunarstva u oblaku, te e biti
objanjeno raunarstvo u oblaku na primjeru hotelskog menadmenta.
Kraj rada donosi kratko istraivanje o tome koliko su mladi ljudi
upoznati s pojmom raunarstva u oblaku, te o tome da li bi koristili
tu opciju ili ne. U zakljuku, kao zavrnom dijelu rada, izloena je
sinteza cjelokupnog rada i istraivanja, te su navedene najvanije
spoznaje do kojih se dolo prilikom izrade ovog diplomskog rada.
2. RAUNARSTVO U OBLAKU"Raunarstvo u oblaku predstavlja ideju
isporuke raunarstva kao usluge, a ne kao proizvoda, pri emu su
dijeljeni resursi, softver i informacije, dostupne raunalima i
drugim ureajima kao pomona sredstva na internetu."
Prema Wikipedija
(https://en.wikipedia.org/wiki/Cloud_collaboration), raunarstvo u
oblaku omoguuje izraunavanje, softversku podrku, pristup podacima i
skladitenje usluga koje ne zahtijevaju da krajnji korisnik poznaje
fizike lokacije i konfiguracije sustava koji prua usluge. Paralele
ovom konceptu mogu se izvui s elektrine mree, pri emu krajnji
korisnici troe snagu bez potrebe da razumiju komponentu ureaja ili
infrastrukture potrebne za pruanje usluge.
Pojam raunarstvo u oblaku ispunjava trajna potreba za
informacijskom tehnologijom (IT): nain da se povea kapacitet ili
doda sposobnost u hodu bez ulaganja u novu infrastrukturu, obuku
novih kadrova ili licenciranje novog softvera. Raunarstvo u oblaku
obuhvaa bilo pretplatniki temeljenu ili plati pa koristi uslugu
koja, u stvarnom vremenu preko interneta, poveava postojee
mogunosti IT-a.
Raunarstvo u oblaku opisuje novi dodatak, potroaki i isporuivi
model za IT usluge temeljene na internet protokolu, a to obino
ukljuuje osiguravanje dinamiki prilagodljivih i esto
virtualiziranih resursa. To je nusprodukt i posljedica
jednostavnosti koritenja udaljenih raunalnih stranica prikazanih na
internetu. Te stranice esto preuzimaju formu web baziranih alata
ili aplikacija kojima korisnici mogu pristupiti i koristiti ih
koritenjem svog web preglednika, te ukoliko imaju program
instaliran lokalno na svom vlastitom raunalu.
"Usluga raunarstvo u oblaku dostavlja aplikacije preko
interneta. U te se aplikacije ulazi iz web - preglednika, dok su
poslovni softver i podaci pohranjeni na posluiteljima na udaljenom
mjestu. U nekim sluajevima, naslijeene aplikacije (linija poslovnih
aplikacija koje su do sada bile prisutne u tankim klijentima
Windows raunarstva) se dostavljaju putem zaslona za razmjenu
tehnologije, dok su raunalni resursi konsolidirani na udaljeno
mjesto gdje je smjeten podatkovni centar. U drugim sluajevima,
cijele poslovne aplikacije su kodirane pomou web - bazirane
tehnologije kao to je AJAX."
Veina raunarstvo u oblaku infrastrukture sastoji se od usluga
pruenih kroz zajednike centre podataka i koji se pojavljuju kao
jedinstvena toka pristupa za potroae "raunalne potrebe." Poslovne
ponude mogu biti potrebne kako bi se zadovoljile usluge na razini
sporazuma (SLA), ali posebni se uvjeti rjee dogovaraju sa manjim
tvrtkama.
Zapravo, moe se rei kako raunarstvo u oblaku "opisuje novi
nadomjestak, potronju, te dostavni model za IT servise zasnovane na
internetu, a isto tako tipino ukljuuje koritenje dinamikih
skalabilnih i esto virtualiziranih resursa preko interneta." .
Prema portalu PC
trikovi(https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing),
termin "oblak" se koristi kao metafora za internet, odnosno za sve
bazirano na crtanju tzv. oblaia koritenom u prolosti za
predstavljanje telefonskih mrea, a kasnije za doaravanje interneta
u raunalnim mrenim dijagramima kao apstrakcija infrastrukture koju
predstavlja. "Tipini raunarstvo u oblaku pruatelj usluga donosi
najee poslovne aplikacije online, a za koje je potrebno da im se
moe pristupiti sa bilo kojeg mjesta ili bilo kojeg Web servisa ili
softvera tipa Web preglednika, dok su softver i podaci pohranjeni
na serverima. Kljuan element za raunarstvo u oblaku je podeavanje i
kreiranje korisnikog doivljaja."
Slika 1 prikazuje raunarstvo u oblaku, odnosno povezanost svih
oblika raunarstva na internetu, u slikovito zamiljenom oblaku
Slika 1. Slikoviti prikaz raunarstva u oblaku
Izvor: Pc trikovi,
https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing
12.05.2015.
U nastavku ovog rada biti e detaljnije objanjeno kako
funkcionira raunarstvo u oblaku, koje su njegove karakteristike,
primjeri koritenja i slino.
2.1. Sistem rada raunarstva u oblakuPrema PC trikovima
(https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing),
veina infrastrukture raunarstva u oblaku sastoji se od servisa
dostavljanih putem zajednikih centara, zasnovanih na serverima.
Oblaci se esto pojavljuju kao pojedinane toke pristupa za sve
korisnike raunalne potrebe. Komercijalna ponuda se generalno oekuje
kada se dostigne kvaliteta servisa (eng. QoS quality of service)
zahtjevana od korisnika, i tipino ukljuuje SLA-ove.Glavni pruatelji
usluge cloud computinga su Microsoft, Salesforce, Skytap, HP, IBM,
Amazon i Google.Cloud computing mijenja nain na koji veina ljudi
koristi internet i pohranjuje svoje datoteke. To je struktura koja
se protee na stranice kao to su Facebook, Twitter i Amazon, i
jezgre koje omoguuju koritenje usluga kao to su Google Docs i
Gmail. No, kako to zapravo radi kljuno je pitanje.
Veina web - adresa i aplikacija se pokree sa posebnih raunala
ili servera. Uz irokopojasni internet, potreba za kupnjom softvera
koji e se pokrenuti na raunalu ili na webu tvrtke sve je manja.
Puno softvera koji se koriste danas su u potpunosti bazirani na
internetu. Na primjer, ako je hosting web stranice postavljen na
lokalni server ili raunalo, uobiajeno se mora odabrati odreeni
operacijski sustav (Windows / Linux / Mac), kako bi se utvrdilo
koji softver moe raditi na tom serveru. Ako se pak web locirao u
oblaku, to je osnova cloud computinga, nema potrebe za to. Tako je
mogue pokrenuti Windows i Linux programe rame uz rame.
Da bi se razumjelo kako raunarstvo u oblaku radi, treba
zamisliti da se oblak sastoji od slojeva - uglavnom slojeva suelja
i pozadinskih slojeva. Pozadinski slojevi su oni koji su vidljivi i
sa kojima se radi. Kada se pristupa, naprimjer, e-mailu na Gmail,
koristi se softver koji se izvodi na sloju suelja u oblaku. Isto
vrijedi i kada se pristupa Facebook raunu. Pozadinski sloj se
sastoji od hardverske i softverske arhitekture koja iz pozadine
pokree suelje koje se moe vidjeti na prednjem kraju. Budui da su
raunala postavljena da rade zajedno, aplikacije mogu iskoristiti
snagu svih tih raunala kao da rade na jednom stroju. Raunarstvo u
oblaku takoer omoguuje veliku fleksibilnost. Ovisno o potranji, moe
se poveati koliko resursa oblaka e se koristi bez potrebe za
dodjeljivanje specifinog hardvera za posao, ili jednostavno
smanjiti iznos dodijeljenih sredstava kada nisu potrebna.2.2.
Karakteristike i rizici
Generalno, korisnici raunarstva u oblaku ne posjeduju vlastitu
fiziku infrastrukturu. "Umjesto toga, oni zaobilaze kapitalne
trokove na taj nain da plaaju koritenje infrastrukture od tree
strane, odnosno od samog pruatelja usluge. Oni koriste resurse kao
servise i plaaju samo one resurse koje koriste. Dijeljenje
kompjutorske snage izmeu viestrukih korisnikamoe poboljati ukupnu
sustavsku ocjenu, dok se serveri ne ostavljaju nepotrebno
besposleni (to znatno smanjuje trokove, dok istovremeno poveava
brzinu aplikacijskog razvoja). Krajnji efekt ovog pristupa je da je
ukupno iskoritenje raunalnih resursa poraslo dramatino, a
istovremeno, krajnji korisnik ne mora nadograditi svoje raunalo do
inenjerskog vrhunca. Kao dodatak, dobivamo "poboljanu propusnost
visoke brzine", koja omoguuje primanje istovremenog odaziva iz
centralizirane infrastrukture na drugim stranicama."
Korisnici raunarstva u oblaku u pravilu izbjegavaju kapitalna
ulganja (CapEx) za hardver, softver i servise kada plaaju pruatelju
samo one koje zaista i koriste. Koritenje se obino naplauje na bazi
potronje (resursi koji su zaista potroeni, kao i potronja struje),
ili na bazi pretplate (vremenski bazirano, kao pretplata na
novine), sa malim, ili u potpunosti bez neopravdanih trokova. Dobar
primjer za to je koritenje usluge Dropbox, gdje korisnik plaa samo
cijenu paketa koja se formira po koliini pohranjenih podataka, a za
sve ostalo brine se ponua usluge. Korisnik dakle nema drugih
trokova, ulaganja i slino.
"Ostale prednosti ovog pristupa su niski uvjeti pristupa,
dijeljena infrastruktura i trokovi, niski trokovi menadmenta, i
trenutan pristup irokom spektru aplikacija. Openito, korisnici mogu
prekinuti ugovor u bilo kom trenutku (samim time zaobilaze rizik
vraanja investicije i nesigurnost), a servisi su obino pokriveni
service level agreement - ima (SLA - ovima), sa konanim i
definiranim penalima."
Prema rijeima Nicholas Carr-a, strateka vanost informacijskih
tehnologija je postizanje standarda i smanjivanje trokova. "Meu
ostalim, kompanije bi na ovaj nain mogle sauvati sredstva
namjenjena kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu, no isto tako,
mogue je da ne bi utedjele mnogo, te da bi ak i platile vie za
operativne trokove. U situacijama gdje kapitalni trokovi nisu
relativno maleni, ili u organizacijama koje imaju fleksibilniji
operativni financijski budet, cloud model vjerojatno nee dovesti do
vee fiskalne dobiti. Ostali faktori koji utjeu na ljestvicu svake
potencijalne utede ukljuuju efikasnost informacijskih centara u
kompanijama, postojee operativne trokove unutar kompanija, razinu
adaptacije cloud sustava, te tip funkcionalnosti smjetene u
oblak."
Prema Wikipedija,
(https://en.wikipedia.org/wiki/Cloud_computing#Characteristics),
kljune karakteristike raunarstva u oblaku su agilnost, trokovi,
nezavisnot ureaja i lokacija, pouzdanosti i sigurnost. Agilnost je
unaprijeena sa korisnikom mogunou za brzim i jeftinim koritenjem
tehnolokih infrastrukturnih resursa. Zatim su tu trokovi za koje se
tvrdi da su znatno smanjeni, dok su kapitalna ulaganja preusmjerena
na operacione trokove. Ovo osjetno smanjuje razinu ulaska, obzirom
da je infrastruktura tipino dobavljana od treih strana, i ne mora
se kupovati samo za jednu upotrebu ili nefrekventnim intenzitetom,
kao to su to raunalni zadaci i servisi. Odreivanje cijene ove
korisnosti na kompjutorskoj bazi je fino balansirana sa opcijama
zasnovanim na koritenju nekoliko IT vjetina koje su potrebne za
implementaciju. Nezavisnosti ureaja i lokacija omoguuje da
korisnici pristupaju sustavu koristei web preglednik bez obzira na
svoju lokaciju ili koji ureaj oni koristili (npr. PC, mobitel).
Obzirom da je infrastruktura off - site (tipino pruana od tree
strane), te dostupna putem interneta, korisnici se mogu spojiti sa
bilo koje lokacije.
Viestruki pristup omoguuje dijeljenje resursa i trokove meu
velikim brojem korisnika i dozvoljava:
Centralizaciju infrastrukture u lokacijama sa niim trokovima
(kao to su nekretnine, elektrika itd.). Povean kapacitet
maksimalnog optereenja (korisnicima nije potreban inenjer za najvie
mogue nivoe pristupa)
Utilizacija i efikasnost unapreenja za sustave koji su uobiajeno
iskoriteni sa samo 1020%."Pouzdanost je poboljana ukoliko se
nekoliko redundantnih stranica koristi istovremeno, to dobro
dizajnirano raunarstvo u oblaku ini pogodnim za poslovni
kontinuitet i oporavak od katastrofe." Ne manje vana je i injenica,
kako su mnogi vei cloud computing servisi pretrpjeli
zastarijevanje, a IT poslovni menaderi u takvim trenucima mogu
uiniti vrlo malo ili gotovo nita."Performanse se prate, a stalna i
promjenjiva arhitektura se konstruktivno koristi putem web servisa
jednako kao i putem sustavskog suelja. Jedna od najvanijih novih
metoda za poboljanje performansi pozadinskog prijenosa podataka za
vrlo velike i zahtjevne aplikacije je paralelno podatkovno
programiranje na distribuiranim podatkovnim mjestima."
"Sigurnost se poveava tijekom centralizacije podataka, poveanog
fokusa na sigurnosne resurse itd., no briga se moe nastaviti i
problem moe nastati ukoliko se izgubi kontrola nad odreenim
osjetljivim podacima, zbog nedostatka osiguranja za spremljene
datoteke. Sigurnost je esto toliko dobra koliko je dobar i
tradicionalni sustav pojedinano, djelomino zato to davatelj usluge
ima mogunost kontrolirati resurse kako bi rijeio sigurnosne
probleme koje mnogi korisnici sami sebi ne bi mogli priutiti.
Nadalje, kompleksnost sigurnosti je mnogostruko uveana kada se
podaci distribuiraju putem ireg raspona i/ili veeg broja
ureaja."
Odravanje aplikacija raunarstva u oblaku je jednostavnije,
poglavito otkada one ne moraju biti instalirane na svakom raunalu
ponaosob. Ovo pojednostavnjuje podrku obzirom da se promjene
odrauju na klijentu istog trena."Mjerenje resursa raunarstva u
oblaku i iskoritenja istih mogue je na osnovi klijenta, dnevno,
tjedno, mjeseno ili na godinjoj bazi. Ovo omoguuje klijentima da
odaberu pruatelja na osnovi trokova ili pouzdanosti (QoS)."
2.3. Prednosti i nedostaci cloud computinga
Prednosti koje donosi novi poslovni model, raunarstvo u oblaku,
su sljedee:
Nia cijena programske podrke: plaa se usluga, tj. onoliko koliko
se koristi (troi).
Korisniku je uvijek dostupna zadnja, najnovija verzija
programske podrke.
Programska podrka i podaci su dostupni sa svake lokacije gdje
korisnik ima pristup internetu.
Manji trokovi odravanja i nadogradnje programske podrke.
Nema trokova direktno vezanih za kupovinu hardvera (strojne
opreme), licenci za posluiteljske operativne sustave, baze
podataka, servere za elektroniku potu,
njihovu instalaciju i konfiguraciju te kasnije odravanje.
U uslugu je ukljuena profesionalna antivirusna zatita, a kod
pretplate i arhiviranje (eng. backup) podataka.
Nedostaci raunarstva u oblaku su:
Problem dostupnosti nije mogue koristiti uslugu ukoliko je
internetska veza slaba ili u prekidu.
Problem sigurnosti:
Povjerenje da pruatelj usluga nee ukrasti, prodati ili
zloupotrijebiti nae podatke, dokumente, baze podataka, ili podatke
o naem ponaanju i koritenju aplikacija. Mogunost "prislukivanja"
komunikacije izmeu nas kao korisnika i naih klijentskih ureaja i
raunskih centara.
Problem ovisnosti o jednom pruatelju programske podrke, tj.
usluga (zbog nedostatka standarda o zapisu podataka i njihovoj
razmjeni izmeu razliitih platformi).Kad se radi o informatikim
profesionalcima, raunarstvo u oblaku predstavlja novu tehnoloku
platformu koja omoguava da se razvojni inenjeri i programeri
koncentriraju na implementaciju poslovne logike, umjesto da
implementiraju infrastrukturu za izvravanje i podrku rada
aplikacija. S druge strane, sistemskim inenjerima omoguava
smanjenje opsega posla pri odravanju platformi za izvravanje
aplikacija.Prednosti raunarstva u oblaku za profesionalne
informatiare su sljedee:
1. Dostupnost aplikacija: sa svake lokacije koja ima pristup
internetu i putem njega raunskom centru, velik broj raunala
omoguava poveanje dostupnosti aplikacija zbog velikog broja
raunskih centara koji su distribuirani geografski, a takoer svaki
raunski centar ima redundantnu (zalihosnu, viestruku)
infrastrukturu, poevi od posluitelja, komunikacijskih veza, sustava
napajanja, klimatizacije, automatskog nadgledanja i profesionalnog
informatikog osoblja za podrku. 2. Skalabilnost aplikacija
(mogunost opsluivanja velikog broja korisnika): Platforme
raunarstva u oblaku omoguavaju iskoritavanje velikog broja
posluitelja i raunskih centara na razliitim mjestima. Nova
paradigma razvoja aplikacija omoguava jednostavniji razvojni proces
programska podrka se razvija kao da se planira opsluivati jednog
korisnika, a infrastruktura raunskog centra i platforme omoguava da
se takva aplikacija "klonira" i opsluuje veliki broj korisnika u
isto vrijeme. U konfiguraciji platforme raunarstva u oblaku mogue
je podesiti kada e se koristiti dodatni resursi, ime se optimizira
cijena koritenja infrastrukture sa stvarnim potrebama da bi se
efikasno opsluivalo vie ili manje korisnika.
3. Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija:
Aplikacija se aurira samo na jednom mjestu, korisnici dobivaju novu
verziju prilikom sljedeeg pristupa. Parametrima konfiguracije
aplikacija se moe prilagoditi svakoj grupi korisnika.4. Stalno
praenje rada i odravanje infrastrukture: Veliki dio trokova za
informatiku i osiguranje rada programskih rjeenja odnosi se upravo
na osiguranje infrastrukture za njihov rad, sigurnost, pohranu
podataka i konfiguraciju sustava te stalni nadzor performansi rada.
Smjetajem aplikacija u "oblak", taj troak je viestruko manji, a
kvaliteta usluge i performanse se esto poveavaju.Iako su navedene
prednosti velike i znaajne, postoje i nedostaci koje treba uzeti u
obzir kada se pone razmiljati o razvoju aplikacija koje e se
smjestiti u "oblak":
1. Mora se usvojiti nov nain razvoja aplikacija: Platforme koje
danas nude razliiti proizvoai ili ponuditelji poput Microsofta i
Amazona vrlo su razliite i zahtijevaju poseban nain projektiranja
arhitekture takvih aplikacija.
2. Nije mogue (jednostavno) premjetati postojee aplikacije.
3. Ne postoje standardi za: povezivanje aplikacija (servisa) u
"oblacima" razliitih proizvoaa (ili ak istog proizvoaa), razmjenu
podatka, premjetanje podataka i programske podrke iz "oblaka"
jednog proizvoaa u drugi.
4. Problem sigurnosti, odnosno povjerenja da "vlasnik oblaka"
nee preuzeti korisnike aplikacije, ukrasti podatke ili samu
aplikaciju.2.4. Primjeri koritenja raunarstva u oblakuU nastavku
rada nabrojati e se i objasniti primjeri koritenja raunarstva u
oblaku, kako bi se doarala irina rasprostranjenosti. Prvi primjer
je Live@Edu, skup besplatnih Windows Live servisa i Microsoft
Exchange 2010 koji moe koristiti svaka akreditirana obrazovna
institucija (kola, fakultet). Ovaj besplatni servis smjeten je u
Microsoftovim raunskim centrima i svim kolama omoguava da na svojoj
vlastitoj domeni imaju:
1. Web pristup elektronikoj poti s domenom kole poput:
pero:[email protected],
2. zajedniki adresar, kalendar, distribucijske grupe,
3. veliki prostor za pohranu datoteka svakog korisnika
(dokumenata, slika, multimedije i sl.),
4. online suradnju izmeu uenika, uenika i uitelja, uitelja i
roditelja,
5. povjerljivost i sigurnost podataka.
Ovo ne zahtijeva:
1. dodatne investicije u hardver (posluitelji) i raunalnu
infrastrukturu,
2. zapoljavanja ili plaanja odravanja informatike
infrastrukture.
Uenicima, studentima, nastavnicima i profesorima omoguen je
stalni pristup, potrebno je samo od CARNet-a zatraiti vlastitu
internetsku domenu za kolu. Sljedei primjer je koritenje uredskih
aplikacija: Microsoft Office 2010 Web Aplikacija. Korisnici koji e
koristiti najnoviju verziju Microsoft Officea 2010, moi e birati
izmeu (najmanje) dva modela koritenja: klasine kupovine licence i
instalacije na raunalo ili koritenja online verzije, primjerice
Worda, Excela, PowerPointa i OneNotea koja e biti dostupna
besplatno, tj. financirana online oglasima. Ovo je savren primjer
raunarstva u oblaku, jer se na njemu odlino vidi kolike utede on
nosi. Upravo zahvaljujui raunarstvu u oblaku, korisnik ne mora
kupovati skupi MS Office paket kako bi ga mogao koristiti, ve ga
koristi samo po potrebi putem interneta.
Primjer broj tri je prodaja ulaznica za koncert. Odlian je
primjer problem nastao oko prodaje internetskih ulaznica za koncert
grupe U2 u Zagrebu kada su mjerodavni izjavili da "nisu oekivali
tako veliki broj korisnika u isto vrijeme", te da "im se ne isplati
investirati u infrastrukturu koja e ionako biti maksimalno koritena
samo par dana u godini". To je idealni scenarij za " raunarstvo u
oblaku " njegova infrastruktura (platforma) e osigurati potrebne
resurse ak i u trenucima vrnog (maksimalnog) optereenja, a kada ono
nije takvo, koristit e se minimalni resursi uz minimalne trokove i
to je najbolje, nije potrebno nabaviti nikakvu posebnu
opremu.Primjer broj etiri je poslovna aplikacija za novu tvrtku. Na
primjer, pokretanje nove tvrtke: prikupljena su sredstva za
pokretanje poslovnog pothvata, jo se ne zna koliko e biti
klijenata, a potrebno je povezati se s financijskim ustanovama kao
to je poslovna banka, porezna uprava itd. Umjesto da se novac uloi
u vlastiti posluitelj, kupi se neprekidno napajanje, jedinica za
arhiviranje, licenca za operativni sustav i baza podataka te se
plaa mjeseno odravanje infrastrukture i aplikacije jednostavno se
na internetu pronae online servis koji nudi stalno dostupni sustav
koji e omoguiti unaanje podataka o klijentima i sve poslovne
transakcije te biti dostupan sa svakog mjesta koje ima pristup
internetu. Umjesto da se odmah na poetku uloe velika sredstva, taj
servis e omoguiti plaanje male poetne naknade s mogunosti zakupa
veih resursa (vie prostora za podatke ili vei broj korisnika kako
tvrtka bude rasla), te e se sukladno tome i plaati neto vea
naknada. Kad je rije o obrazovanju, najbolji kandidat za raunarstvo
u oblaku je "Matica uenika" aplikacija koja se nalazi na jednom
mjestu i na malom broju posluitelja. Smjetajem takve aplikacije u
"oblak", dobila bi se mogunost smanjenja trokova vezanih za
infrastrukturu, uz poveanje dostupnosti i brzine rada aplikacije.
Naravno, postojat e problem sigurnosti (povjerenja) zbog osobnih
podataka uenika. Govori li se o poslovnom svijetu, onda su to svi
tzv. javni servisi poput katastra, porezne uprave, svih vrsta
evidencija i registara itd.
3. UPOTREBA RAUNARSTVA U OBLAKUUpotrebu raunarstva u oblaku
najbolje je prikazati kroz povijest njegovog pojavljivanja. Poeci
koncepta oblak raunarstva seu u daleke 1960-te, kada je John
McCarthy smatrao da "Kompjuteriziranje moe jednoga dana postati
organizirano kao javno dobro". Gotovo sve karakteristike oblak
raunarstva dananjice (elastina provizija, nudi se kao dobro, online
je, prua iluziju neograniene dostupnosti), a u usporedbi sa
elektroindustrijom i javnim koritenjem, privatnim, dravnim i
zajednikim formama, su detaljno istraene u knjizi Douglas-a
Parkhill-a iz 1966. Pod imenom "The Challenge of the Computer
Utility".
Konani termin "oblak" posuen je od telefonije, odnosno od
telekomunikacijskih kompanija, koje su do 90-tih godina prologa
stoljea preliminarno nudile specijalizirane podatkovne krugove za
prijenos podataka od toke do toke (point - to point), te koje su
poele nuditi Virtual Private Network (VPN) servise sa komparabilnom
kvalitetom servisa, ali sa mnogo niim trokovima. Simbol oblaka je
koriten kako bi se oznaila demarkacija toaka izmeu kojih je
podijeljena odgovornost od strane pruatelja usluge prema krajnjem
korisniku. Raunarstvo u oblaku proiruje svoje granice pokriem
servera jednako kao i mrene infrastrukture.
Amazon je odigrao kljunu ulogu u razvoju ovog naina rada, na taj
nain da je modernizirao svoje podatkovne centre nakon dot-com
sloma, koji, kao veina kompjutorskih mrea, koriste malo, svega do
10 % svojih kapaciteta u normalnom radu, samo da bi ostavili
prostora za povremene pice u prometu. Kada je pronaeno da nova
oblak arhitektura rezultira znatnom internom efikasnou i
mnogobrojnim poboljanjima, premda malenima, brzo pokretni
"two-pizza timovi" su mogli dograditi nove osobine bre i znatno
jednostavnije, a Amazon je inicirao razvoj novih proizvoda i
lansirao na trite Amazon Web Service (AWS) ve davne 2006.
U 2007.-oj, Google, IBM, i velik broj sveuilita usvojili su u
velikom broju istraivaki projekt raunarstvo u oblaku. Poetkom 2008,
Eucalyptus postaje prva otvorena AWS API kompatibilna platforma za
razvoj privatnih oblaka.
Ve sredinom 2008.-e, Gartner je ugledao priliku za raunarstvo u
oblaku "kako bi oblikovao odnose izmeu korisnika IT servisa, onih
koji samo koriste IT servise i onih koji ih prodaju", te se osvrnuo
na to da "se organizacije prebacuju sa vlasnitva hardvera i
softvera na model usluge po potrebi" tako da "projektirani pomak na
raunarstvo u oblaku rezultira dramatinim rastom IT proizvoda u
nekim podrujima i znatnim utedama u drugima."
U oujku 2010., Microsoft-ov CEO, Steve Ballmer, izrekao je svoju
najsnaniju misao vezanu uz postavljanje budunosti kompanija u oblak
sustav rijeima "Za oblak, mi smo svi za", te u daljnjoj izjavi
"otprilike 75 posto naih korisnika koriste u potpunosti oblak, a za
godinu dana to e biti i vie od 90 posto."
Prema rijeima tehnolokog direktora Hewlett Packard-a Shane-a
Robisona u srpnju 2010., vrh ljestvice HP-ove strategije je upravo
"inovativnost oblaka". Raunarstvo u oblaku je jedan od osam kljunih
fokusa u istraivakom polju za HP Labs. to se pak budunosti tie,
ekskluzivno istraivanje portala silicon.com je pokazalo da
organizacije namjeravaju pojaati koritenje usluge raunarstva u
oblaku u narednoj godini. Istraivanje je takoer ukazalo na razloge
zato e upravo oblak napraviti razliku za poslovanje - i koji su
strahovi zadrka za usvajanje oblaka. Istraivanje je pokazalo da 76
% organizacija koje koriste raunarstvo u oblaku, imaju manje od
etvrtine svoje infrastrukture u oblaku.
No, tvrtke se pripremaju na poveano koritenje raunarstva u
oblaku, a udio ispitanika ije organizacije imaju etvrtinu svoje IT
infrastrukture u oblaku se utrostruio tijekom narednih godinu dana.
Jedan od 10 ispitanika, ak, predvia da bi se u narednih godinu dana
cijele organizacije mogle nai u virtualnom oblaku. Slika 2
prikazuje upravo gore navedeno istraivanje o tome kakva su
oekivanja za napredak raunarstva u oblaku u poduzeima koja ve imaju
implementiran taj sustav.
Slika 2. Razmjer raunarstva u oblaku u infrasutrkturi IT-a danas
i za godinu danaGrafikon autora prema podacima o istravanju s
https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computingNa
kraju, moe se zakljuti kako je upotreba raunarstva u oblaku jo
uvijek u poetnikim problemima, no ona ima itekako mnogo potencijala
te se moe iriti na sve grane poslovanja, kao i svakodnevnog
ivota.
3.1. Microsoft i raunarstvo u oblaku"Microsoft ima veliko
iskustvo u izgradnji aplikacija u "oblaku", poput Windows Live
Services, Live@Edu i nove verzije Office 2010 Web Aplikacija, te je
na temelju njega razvio svoju vlastitu platformu raunarstva u
oblaku i nazvao je Windows Azure-a. Uz nju, te koritenje .NET
Services i SQL Services, ve je sada mogue testiranje i izrada
probnih aplikacija koritenjem poznatih alata poput Visual Studija i
.NET programskih jezika, te kombiniranje s dobro poznatim i
besplatnim Windows Live uslugama. U narednim mjesecima se oekuje
konano oblikovanje i predstavljanje poslovnog modela koji e
tvrtkama i razvojnim inenjerima omoguiti da bolje sagledaju njene
mogunosti.
Osnovna razlika izmeu Microsoftovog Windows Azurea- i ostalih
ponuaa usluga je da Microsoft omoguuje instalaciju platforme
Windows Azure i lokalno u nekoj tvrtki ili raunskim centrima irom
svijeta. Na taj nain omoguuje laki razvoj aplikacija, ali i daje
mogunost tvrtkama da zadre dio svojih programskih rjeenja i
"osjetljivih" podataka u svojoj "kui"."
Iako se u ovom tekstu navodi dosta moguih nedostataka "
raunarstva u oblaku ", neminovna je injenica da sve vie
informatikih tvrtki ulae ili u razvoj platformi za " raunarstvo u
oblaku " (Amazon, Microsoft, Google, SAP), ili u razvoj programskih
rjeenja na nekoj od postojeih platformi (Google, Microsoft).
Prema nedavno objavljenim podacima u "The Economistu", 69 %
Amerikanaca koji imaju pristup internetu, ve koriste neki od
servisa iz "oblaka" poput web-bazirane elektronike pote, bloga,
online pohrane podataka itd. Obrazovne ustanove ve sada istrauju
mogunost razvoja alata i sustava za udaljeno uenje zasnovanih na
platformi raunarstva u oblaku, poput primjera na cloud computing
and distance learning (uenje na daljinu pomou raunarstva u oblaku)
i Albany Law School.
Tvrtke su malo sporije u prihvaanju ove poslovne i tehnoloke
inovacije, no zahtjevi trita za jeftinijim, modernijim i iroko
dostupnim informacijama i servisima, te potreba za im veom
konkurentnou tjeraju ih da sve vie ulau i razvijaju programsku
podrku u "oblacima".
Najkonzervativnije su vladine institucije i financijske
ustanove, to je i razumljivo, pa se nagaa da e one, umjesto da
svoje podatke i aplikacije stave u "oblak", razviti svoje platforme
ili sklopiti partnerstva s postojeim "igraima" na tritu. Posljednji
podatak govori kako e ukupni prihodi od usluge najma softverskih
resursa putem interneta, tzv. raunarstvo u oblaku, premaiti 14
milijardi dolara godinje do kraja 2013. godine, po procjeni
analitike tvrtke za IT trite Gartner.
U svakom sluaju, inovacija koju je s novim poslovnim modelom i
novom tehnolokom platformom donio pojam "raunarstvo u oblaku",
uvela je novu paradigmu i odnose u poimanju informatike, programske
podrke i usluga.3.2. Raunarstvo u oblaku u HrvatskojU Brazilu,
Kini, Indiji, Velikoj Britaniji i SAD-u vrlo je velika sklonost
koritenju oblak usluga, pokazuje meunarodno istraivanje agencije
GfK provedeno putem 1.800 intervjua s IT strunjacima. Studija, meu
ostalim, pokazuje da cijena moe ponekad biti i manji nedostatak za
prihvaanje te solucije, ali zato je sigurnost podataka sada postala
prednost. Kada se pitalo osobe koje odluuju o IT-u u poduzeima o
konceptu raunarstva u oblaku oni su prvo pomislili na uvanje
podataka izvan kue s dostupom s bilo koje lokacije nezavisno od
ureaja i aplikacija. Ispitanici u Europi i SAD-u esto to spontano
povezuju s moguom sigurnosti ili rizikom za podatke, a manje s
mogunosti kao to je trokovna uinkovitost i fleksibilnost. Za trita
u razvoju - u Brazilu, Kini, Indiji slika je neto drugaija. Tu se,
uz raunarstvo u oblaku, prvo asocira trokovna uinkovitost, zatim
fleksibilnost, te sigurnost. Tek manji dio ispitanika navodi na
prvom mjestu rizik, odnosno nesigurnost.
Na tritima u razvoju, kao to su Brazil, Kina i Indija, ve
postoji prihvat irokog spektra raznih oblak rjeenja mogunosti
udomljavanja infrastrukture podataka i aplikacija van okvira
organizacije. Razina zanimanja i stupanj penetracije nezavisne su
od veliine kompanije. Takoer, visok je nivo namjere implementacije
oblak servisa u naredne dvije godine. U pogledu koritenja situacija
je posve drugaija na razvijenim tritima kao to su Njemaka, Velika
Britanija i SAD. Na tim su podrujima manje kompanije (do 9
zaposlenih) ve obraene od oblak servisa i prihvaanje je vee nego
kod velikih kompanija. Planovi za daljnji rast postoje u svim
segmentima, osim kod malih poduzea u Njemakoj. Tamo kod nekih firmi
IT strunjaci rade izvan klasinog ureda pa su i trokovi odravanja i
administracije manji.
Razlozi zbog kojih poduzea raznih veliina i iz razliitih zemalja
prihvaaju oblak rjeenja vrlo su raznoliki. Bez obzira na razinu
zabrinutosti koja postoji na zapadnim tritima, sigurnost podataka i
pristup podacima iz bilo koje lokacije osnovni su pokretai
koritenja raunarstva u oblaku. Za gotovo polovinu intervjuiranih IT
strunjaka, odnosno donositelja odluka, pitanje sigurnosti (zatite
podataka) spada u tri najvanija razloga za koritenje ovog sistema.
Za treinu ispitanih iznimno je vano da je pristup podacima mogu s
bilo kojeg mjesta. Samo u Njemakoj pitanju sigurnosti podataka dat
je vei ponder, pokazuje istraivanje provedeno u srpnju.Sama cijena
raunarstva u oblaku je ponekad dvoznana. Premda se ini razumno
koritenje ovog sistema kao reduktora ukupnih trokova IT-a, ipak
postoje neke dvojbe (kod 42 posto ispitanih). Time kod dijela
zainteresiranih cijena usluge postaje vie barijera nego prednost
koritenja. Neki od potencijalnih klijenata boje se da e koritenjem
raunarstva u oblaku postati suvie ovisni o vanjskim
dobavljaima.
Kod svih ispitanih kao vodei dobavljai raunarstva u oblaku
navode se Amazon, Apple, Google i Microsoft. U Kini i Indiji navode
se jo IBM i Oracle, dok u Brazilu navode jedino Google i Microsoft.
No kada se pita za marku s najveim povjerenjem tada na prvo mjesto
dolazi Microsoft kojeg bira 66 posto ispitanika. Meu vodee spadaju
i IBM (63 posto ispitanih) te Google (58 posto). Jedino su
ispitanici u Njemakoj pokazali drugaije miljenje. Kod njih IBM i
Deutsche Telekom uivaju daleko vee povjerenje nego Microsoft i
Google.
Hrvatska dijeli sudbinu svih zemalja sline veliine i ekonomskih
mogunosti raunarstvo u oblaku je primarno globalna infrastruktura u
smislu da se onaj, koji koristi ili nudi oblak infrastrukturu,
uglavnom globalno natjee sa svim ostalim kompanijama koje tu uslugu
nude ili koriste na tritu. Naravno, raunarstvo u oblaku
infrastrukturu javnog tipa ne nudi nitko u Hrvatskoj jednostavno je
preskupo investirati u infrastrukturu tog tipa, ali i kasnije
konkurirati tvrtkama na meunarodnom tritu. No, postoji vrlo vitalan
i rastui segment hosteram odnosno pruatelja usluge (koji mogu svoja
rjeenja hostati na svojoj ili tuoj oblak infrastrukturi) u
Hrvatskoj koji nude odreene SaaS (eng. software as a service,
softver kao usluga) usluge krajnjim korisnicima, i to primarno na
Hrvatskom tritu. To su ili privatne kompanije ili veliki telekom
operateri i jedni i drugi nude osnovne usluge poput elektronike
pote ili zajednikog rada putem usluga koje se mogu koristiti putem
Weba. Pojavljuje se i rastui broj malih i startup kompanija koje su
orijentirane na SaaS (software as a service) rjeenja te koja ih
hostaju na PaaS (eng. platform as a service, platforma kao usluga)
modelu velikih kompanija. Ovo je vjerojatno najbre rastue trite kod
nas.
"S korisnike strane stvar je malo drugaija najpopularnije usluge
su SaaS usluge. Znakovit broj tvrtki, primarno iz domene malog i
srednjeg poduzetnitva, koristi SaaS usluge koje im nudi sve vei
broj hrvatskih kompanija (naravno, koriste se i usluge stranih, ali
u domeni osnovnog poslovanja, sve je vie aplikativnih rjeenja poput
knjigovodstva, virtualnih ureda i slino koje se sele na cloud).
Naravno, pravi pomak se dogodio na korisnikom segmentu sasvim je
svejedno da li se korisnik nalazi u Hrvatskoj, Brazilu ili u SAD-u
kada se koriste opepopularne aplikacije tipa facebook, twitter ili
foursquare. A tu su takoer i SaaS ili PaaS aplikacije i platforme
koje su izgraene na modelima raunarstva u oblaku."
"Danas je prilino jednostavno napraviti aplikaciju koja se moe
podii u oblak i pri tome iskoristiti sve prednosti koje oblak prua.
Tome u prilog ide ak i poslovni model: ako nitko ne koristi odreenu
aplikaciju, vjerojatno se ista nee niti nita platiti (ali onda
vjerojatno niti sama aplikacija nema smisla). No, to je upravo
prostor za stvaranje cijelog niza novih tvrtki (startupa) u
Hrvatskoj koje uz vrlo mali troak mogu pokrenuti svoj posao i drati
ga profitabilnim naravno, uz pravu ideju i pristup. Hosteri (ili
infrastrukturni pruatelji) imaju malo vei zadatak jer to nije
pitanje konkurencije s velikima nego i sa malima: iako su svi
koncentrirani na velike igrae, Microsoft i Google su samo dva od
nekoliko stotina providera raunarstva u oblaku koji danas postoje u
svijetu."
"Za napomenu, u nedavno objavljenih 10 najveih podatkovnih
centara u svijetu, Microsoft na listi ima tri, Google i Amazon niti
jedan, a ostalih sedam su tvrtke za koje ljudi u Hrvatskoj nikada
nisu uli, ali njihova se infrastruktura, odnosno ponuda, moe
iskoristiti i u Hrvatskoj uz nekoliko klikova miem. No, u zadnje
vrijeme raste segment privatnih oblak investicija i oblak
investicija baziranih na infrastrukturnim pruateljima koje su
okrenute interno prema zemlji dakle, podizanje oblak infrastruktura
u tono ogranienom podruju, to je veliki potencijal za lokalne
tvrtke. Na primjer, za oekivati je da e drava za svoje potrebe
graditi oblak infrastrukturu ali e ta, zbog potrebe suvereniteta
nad podacima, morati biti postavljena unutar granica drave. I tu
globalni igrai gube nad ponudom lokalnih." 3.2.1. Virga Hrvatsko
rjeenje raunarstva u oblaku11. studenog 2010. u prostorima Hrvatske
Gospodarske Komore odrana je prezentacija poslovnog rjeenja tvrtke
LogIN Sustavi d.o.o. iz Rijeke. Rije je o poslovnom sustavu pod
nazivom Virga. Poslovni sustav Virga je softversko rjeenje za male
i srednje poduzetnike koje se temelji na tehnologiji raunarstva u
oblaku i SaaS (software as a service) poslovnom modelu. Glavna
znaajka ovog sustava je da korisnik svim poslovnim servisima
(nabava, prodaja, skladite, webshop, knjigovodstvo, izvjea, itd.)
pristupa putem interneta uz autentifikaciju koja jami sigurnost
podataka. Dakle, svi poslovni podaci poduzea nalaze se na udaljenom
serveru u Rijeci uz sigurnosnu podrku (eng. Backup) na drugom
serveru, te pruatelj usluge u potpunosti jami za njihovu sigurnost
i dostupnost.
Neki od korisnika ovog poslovnog sustava su i trgovaki centri
Plodine i Mercator Hrvatska, te mnogobrojni hotelski lanci. Glavna
prednost sustava je prije svega uteda trokova, budui da poduzee sve
svoje aktivnosti usmjerava ka poslovnim procesima bez nepotrebne
brige oko tehnikog funkcioniranja servisa i ulaganja u tehniku
infrastrukturu i dodatnu edukaciju zaposlenika. Cijena ovakvog
sustava ovisi o sloenosti poslovnih procesa unutar firme, a kree se
od nekoliko stotina kuna mjeseno pa navie.
Tvrtka LogIN d.o.o. osnovana je 1996. godine s misijom razvoja i
odravanja ERP/EAS sustava te implementacijom navedenih rjeenja
poslovnim subjektima. Tvrtka upoljava 24 djelatnika koji se gotovo
iskljuivo bave projektiranjem, izgradnjom, implementacijom i
odravanjem poslovnih sustava. Od 2003. godine nositelji su oznake
Oracle Certified Partner, dok su ove godine postali Oracle Gold
Partner. Osim navedenog, ponose se i uvoenjem sustava upravljanja
kvalitetom ISO 9000/9001. Njihov ERP sustav LogINFO nositelj je
etikete "Izvorno hrvatsko". Kako bi odvojili razvoj ERP rjeenja od
SaaS rjeenja, 2006. godine osnovali su tvrtku LogIN Sustavi d.o.o.
iji je cilj iskljuivo briga o izradi vrhunskog SaaS rjeenja. Tako
je i nastao projekt "Virga".
3.3. Ostala rjeenja raunarstva u oblaku u Hrvatskoj
Najnovije rjeenje raunarstva u oblaku u Hrvatskoj predstavljeno
je ovo ljeto od strane T-coma. Usluga tCloud Raunalo poslovnim
korisnicima omoguuje koritenje virtualne informatike infrastrukture
(virtualnih raunala), te nabavu, isporuku i odravanje popratnog
hardvera. Pristup usluzi omoguen je putem interneta, bez obzira na
pruatelja usluga, a korisnicima HT-a bit e omoguena cjelovita
usluga. Korisnici usluzi tCloud Raunalo pristupaju preko svoje
postojee infrastrukture (raunala, laptopa, tableta ili mobitela)
ili preko Thin Clienta. Uslugu korisnici mogu samostalno
administrirati kroz administratorski i korisniki portal. Putem
administratorskog portala korisnici imaju mogunost dodavanja novih
raunala i novih usluga, te njihov nadzor koritenja, dok putem
korisnikog portala korisnici imaju nadzor vlastitog raunala,
mogunost promjena podataka i pregleda koritenih softwarea.
Korisnici ve od 5 kuna dnevno mogu unajmiti vlastiti ured u
"oblaku" i tako izbjei troak kupnje informatike opreme, servera i
licenci, a sve trokove odravanja i administracije za njih preuzima
HT. Do 31. kolovoza 2011. godine korisnicima je bila na
raspolaganju probna ponuda gdje su potpuno besplatno mogli
isprobati sve prednosti koje im tCloud Raunalo usluga donosi bez
plaanja prve dvije mjesene naknade. Sastavni dio usluge tCloud
Raunalo je i tCloud Store putem kojeg korisnici biraju kojim se
aplikacijama ele koristiti na svojem virtualnom raunalu, te ih
plaaju nakon koritenja. Aplikacije se izabiru putem korisnikog
portala i odmah postaju dostupne na korisnikovom tCloud
Raunalu.
Trokovi interne infrastrukture uz tCloud usluge smanjuju se i do
80 posto, a istodobno se smanjuje i niz operativnih trokova poput
trokova odravanja, administriranja ili poziva korisnikoj slubi.
Smanjuju se i trokovi skaliranja informatike infrastrukture,
odnosno korisnici jednostavno mogu unajmiti vie prostora "u oblaku"
kada ponu iriti poslovanje. tCloud usluge odlikuje i iznimna
sigurnost pohranjenih podataka. Podaci se arhiviraju u Data Centru,
u kojemu se sigurnosno pohranjuju svi podaci u skladu s najviim IT
standardima, te uz stalan nadzor infrastrukture. U sluaju kvara ili
gubitka ureaja svi su podaci sauvani i dostupni odmah im se ponovno
uspostavi veza. Stoga je vano naglasiti da su podaci u "oblaku"
bitno sigurniji od onih pohranjenih na bilo kojem lokalnome disku
ili ak serveru.
Posljednji veliki pruatelj usluge raunarstvo u oblaku u
Hrvatskoj je HP. HP Enterprise Cloud Services - Compute nudi uslugu
privatnog cloud-a iz HP-ovih najsuvremenijih datoteka. Upravljan je
specifinim politikama koje se odnose na usluge, performanse,
sigurnost i privatnost, to omoguava klijentima brzu implementaciju
i sigurno raunanje sa skalabilnim IT kapacitetima. Zasniva se na
HP-ovoj vodeoj poziciji u konvergentnim infrastrukturama i irini
softver portfolija koji HP posjeduje u automatizaciji i
upravljanju. Kao takav, on posjeduje sve potrebne resurse za
pristup u hibridni privatni oblak.
4. EKONOMSKO ZNAENJE RAUNARSTVA U OBLAKURaunarstvo u oblaku
predstavlja korak naprijed na podruju IT tehnologija. Rije je o
tehnologiji ope namjene koja bi mogla pruiti temeljni doprinos za
promicanje uinkovitosti u javnom i privatnom sektoru i promicati
gospodarski rast, konkurenciju i poslovno stvaranje. Ekonomski
utjecaj raunarstva u oblaku postaje bitan i za kuanstva i za
poduzea. S jedne strane, potroai e biti u mogunosti pristupiti svim
svojim dokumentima i podacima s bilo kojeg ureaja (od kue ili na
poslu preko PC-a, mobilnog telefona i slino), to je ve mogue za
usluge e-pote ili drutvenih mrea. S druge strane, poduzea e biti u
mogunosti unajmiti raunalne snage (hardver i softver u svojim
najnovijim verzijama) i skladitenje od davatelja usluga, dok e se
uplata vriti na zahtjev, kao to se ve ini za druge usluge, kao to
je struja i slino.
Naravno da e uvoenje raunarstva u oblaku utjecati na stil ivota,
ali e takoer imati i dubok utjecaj na strukturu trokova svih
industrija. Na primjer, to moe pruiti ogromne utede trokova i veu
uinkovitost u velikim dijelovima javnog sektora, ukljuujui bolnice
i zdravstvenu zatitu (osobito za pruanje informacija i tehnologije
u udaljenim lokacijama), zatim na obrazovanje (pogotovo za
e-uenje), te djelatnostima vladinih agencija. Osim toga, znaajna
pozitivna eksternalija se oekuje zbog utede energije: poboljanje
energetske uinkovitosti moe doprinijeti smanjenju ukupne emisije
ugljika u znaajnoj mjeri.
Ako se gleda privatni sektor, uvoenje raunarstva u oblaku moe
pruiti goleme utede trokova. To moe stvoriti multilateralne mrene
uinke izmeu poduzea, i promicati ulazak inovacija u svim sektorima
gdje su trokovi restriktivno i drastino smanjeni za usvajanje
raunarstva u oblaku. Ovaj zadnji efekt moe imati veliki utjecaj na
ire gospodarstvo. Raunarstvo u oblaku e se vjerojatno razviti uz
razliite koncepte, usmjerene na pruanje infrastrukture
(iznajmljivanje virtualnih strojeva), platforme (na kojem se
softverske aplikacije se mogu pokrenuti) ili softvera
(iznajmljivanje pune usluge, kao i za e-mail). U pripremi za
uvoenje, mnoge velike visoko tehnoloke tvrtke (eng. high-tech)
grade ogromne podatkovne centre napuene sa stotinama tisua servera
koji e biti na raspolaganju za potrebe kupaca u bliskoj
budunosti.
4.1. Uloga raunarstva u oblaku u svjetskoj ekonomiji
Ekonomski uinak raunarstva u oblaku esto se prezentira kao
glavni klju ka uspjehu te tehnologije. Raunarstvo u oblaku se
zapravo smatra revolucijom IT tehnologije, te se smatra
tehnologijom koja e promijeniti cjelokupnu industriju. Strunjaci
tako istiu iznimne utede vremena, manji rizik, ali i manje trokove
kao kljuan faktor. Gledano sa ekonomskog stajalita, kljuan faktor
su trokovi, a istraivanja su pokazala kako su trokovi raunarstva u
oblaku znatno nii nego kod koritenja ostalih IT tehnologija. Ipak,
raunarstvo u oblaku je i dalje u povojima, te e biti potrebno jo
neko vrijeme kako bi se njegova upotreba ustalila. No, interes
velikih kompanija dovoljno govori sam za sebe.
Prvi pokreta ovog podruja je Amazon, koji je omoguio pristup za
vie od pola milijuna programera putem Amazon Web Servisa. Google
nudi online aplikacije za obradu teksta, dok su softver i podaci
pohranjenih na posluiteljima. Google App Engine omoguava
softverskim razvijateljima da piu aplikacije koje se mogu izvoditi
besplatno na Googleovim posluiteljima. Microsoft je poeo kasnije,
ali s visokim ulaganjima ukljuio se u stvaranje novih podatkovnih
centara i uvoenja platforme oblaka pod nazivom Windows Azure koja
je u stanju pruiti niz novih tehnologija: Windows okruenje u
"oblaku" za pohranu podataka i za pokretanje aplikacija,
infrastrukturni prostor za razvoj oblak aplikacija, bazu podataka
temeljenu na oblaku, i aplikacijski alat koji korisnicima omoguuje
sinkronizaciju i stalno auriranje podataka u tim sustavima. Oracle
je predstavio verziju svoje baze programa u "oblaku", a spajanjem
sa Sun Microsystems najavio je pripremu za daljnje irenje na tom
podruju. Yahoo je takoer u fazi razvoj posluitelja za ove usluge,
to dovoljno govori o tome kako e ovo biti vrlo bitno porduje u
budunosti.
Natjeaj za oblake izmeu tih tvrtki e se preoblikovati u IT
strukturu trita, kao to je to uinila PC raspodjela 80-ima. Meutim,
potrebno je stvoriti uinkovitu mreu u razvoju platforme oblaka i
poduzeti velike napore na tritu kako bi se osigurala odgovarajua
standardizacija koja e zadrati niske cijene i poveati brzinu
difuzije raunarstva u oblaku. Dakle, u dugoj vonji, oekuje se
prilino konkurentna situacija na strani ponude.
Sve ovo navedeno je presudno za razumijevanje utjecaja uvoenja
ove tehnologije na gospodarski rast. Prva i najvanija korist je
povezana s generaliziranim smanjenjem fiksnih trokova ulaska i
proizvodnje, u smislu pomicanja fiksnih kapitalnih rashoda IT-a u
operativne trokove, ovisno o veliini potranje i proizvodnje. To
doprinosi smanjenju prepreka za ulazak malih i srednjih poduzea,
jer je infrastruktura u vlasnitvu pruatelja usluga, te ne mora biti
kupljena za jednokratne ili rijetko intenzivne raunalne zadatke, to
na kraju stvara brzu skalabilnost i rast. Posljedice na endogenost
strukture trita s najveim utedama e biti iroka, s ulaskom novih
tvrtki, poveanjem prosjene i na kraju i ukupne proizvodnje.
Ekonomski utjecaj irenja ove nove ope namjene tehnologija moe biti
vrlo velik, kao to se dogodilo, na primjer, s difuzijom
telekomunikacijske infrastrukture 70-ih i 80-ih godina ili uvoenjem
interneta 90-ih godina.
4.2. Uloga raunarstva u oblaku u malom i srednjem poduzetnitvu u
Hrvatskoj
Od raunarstva u oblacima najvie bi koristi trebale imati male i
srednje tvrtke koje nemaju kapitala za vlastitu IT infrastrukturu.
Glavna vrijednost oblaka je u tome to omoguuje oslobaanje trokova
infrastrukture koja, u prosjenoj kompaniji, ini i do 70 posto
ukupnih IT trokova. Danas, kada je kriza na vrhuncu, nema dana kada
netko ne pozove dravu da zatiti ili potakne domau proizvodnju,
radnike, proizvode. Poruka je razvijenih: tomu to domaa tvrtka
proizvodi dovoljno kvalitetno ne moe konkurirati ni uvoz, makar bio
jeftiniji. Konkretno, u godinu dana krediti poduzeima smanjili su
se gotovo 200 milijuna kuna. Istodobno, dravnim je poduzeima
odobreno 1,3 milijarde kuna vie. Veih zaokreta nema na vidiku. Ako
je ita dobroga u krizi, to je vea otvorenost prema novim idejama i
konceptima.
Kad je rije o biznisu i informatikoj tehnologiji, njihova je
neraskidiva veza odavno "ozakonjena", ali pod pritiskom smanjenja
trokova i poveanja efikasnosti tvrtke sada postaju mnogo svjesnije
potrebe da od IT-a dobiju to vie, bolje i jeftinije. Iako pojam
nije sasvim nov, raunarstvo u oblaku kao novi koncept i model
prodaje, poinje ulaziti u fazu primjene, a kako mu je glavni
lajtmotiv uteda, ujedno i privlaiti pozornost ire publike. Premda
nije revolucija, raunarstvo u oblaku je, slau se strunjaci, vana
evolucija od koje bi najvie koristi trebale imati male i srednje
tvrtke koje nemaju kapitala za vlastitu IT infrastrukturu.
Na kraju, moe se rei kako e raunarstvo u oblaku svakako imati
veliku ulogu na poduzetnitvo u Hrvatskoj kada se pone
primjenjivati, no s obzirom da je tek sada doao na trite, sigurno
je da e proi jo nekoliko godina dok se ova tehnologija ozbiljnije
shvati i stavi u uporabu.
5. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJAInformacijska i komunikacijska
tehnologija je svakako najprodornije generika tehnologija
dananjice. Ona nalazi primjene u svakoj grani gospodarstva i
podloga je za djelovanje dravnih i drutvenih struktura. Zbog svojih
mogunosti prikupljanja, pohranjivanja, prenoenja i obrade
informacija ona je toliko unaprijedila cijelo drutvo koje se u
razvijenim zemljama moe ve danas nazvati informacijskim drutvom.
Informacijska i komunikacijska tehnologija ine podlogu za kreativnu
i djelotvornu upotrebu znanja.Znanje i inteligentno koritenje
informacija postaju kljuni faktori novog gospodarstva te se umjesto
sintagme informacijsko drutvo sve ee koristi i sintagma drutvo
znanja. U Republici Hrvatskoj treba stvoriti uvjete za nesmetano
irenje istraivanja, razvoja, proizvodnje i svih oblika uporabe
informacijske i komunikacijske tehnologije koja je prijeko potrebna
za prikljuivanje razvijenom svijetu. Ona moe znaajno utjecati na
sveopi napredak drutva i posluiti kao poluga za rjeavanje mnogih
kritinih toaka. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
pomae razvitku informacijskog drutva i drutva znanja u kojem znanje
postaje neizostavnim osnovnim faktorom proizvodnje.Dananje je
poslovanje nemogue zamisliti bez potpore informatikih rjeenja,
odnosno informacijske tehnologije (IT) kao nezaobilaznog izvora
stjecanja poslovnog znanja. Primjena prave tehnologije i rjeenja po
mjeri kljuna je za trini opstanak prvenstveno zbog toga to se
temelji na cjelinama tono prilagoenima odreenom poslovanju.
IT rjeenja poivaju na prikupljanju, obradi, pohrani i
dostupnosti informacija kojima se stjee uvid u poslovno znanje,
odnosno stanje cjelokupnog poslovanja. O vrsti i nainu razvoja IT
rjeenja ovise poslovni aspekti koje to rjeenje pokriva. Nedvojbena
je korist stjecanja pravih informacija u pravom trenutku, te
njihova pretakanja u znanje kao nezaobilazan dio poslovnog
odluivanja.5.1. Uvoenje nove informacijske tehnologije
Tehnologija u dananje vrijeme prodire u posao i u privatni ivot.
to se tie posla, informacijske tehnologije se oituju u hotelskoj
industriji, marketingu, distribuciji i operativnim funkcijama.
Informacijske tehnologije jednostavno su postale neizbjena osnova
da se njihovim uvoenjem u hotelijerstvo uvede vea efikasnost
menadmenta. Efikasnost menadmenta se postie samo ako je njegovo
stajalite prilagoeno novom poslovnom okruenju, a to onda rezultira
podizanjem produktivnosti i morala osoblja. Informacijske
tehnologije svoju vanost dokazuju kod omoguavanja interaktivne
komunikacije izmeu turistike destinacije i ciljnih turistikih
trita.
Turistiko trite uz napredovanje i uvoenje novih informacijskih
tehnologija pretvorilo se u elektroniko trite koje omoguuje
interakciju izmeu vodeih kompanija i potroaa. Ovdje nastupa pojam
konkurentnosti i povezanosti informacijskih tehnologija s time.
Turistike tvrtke i vodee hotelske tvrtke ne mogu efikasno
konkurirati ako nisu sposobni promovirati sami sebe na tom
elektronikom tritu.
Informacijsku tehnologiju u hotelskim tvrtkama utemeljila su tri
glavna vala tehnolokog razvoja. Razlikujemo kompjuterski
rezervacijski sustav koji je nastao 70-ih godina, globalni
distribucijski sustav 80-ih, i Internet iji razvitak pratimo 90-ih
godina prolog stoljea. Ove tehnologije s jedne strane djeluju
zajedno, a s druge pojedinano, no svrha im je jedna i provode je u
kontroliranju razliitih funkcija i ciljnih trita.
Tehnologija e se ubrzo povezati sa poslovanjem i drutvom, te e
pomoi zaposlenima da poveaju razinu zadovoljstva gosta. Kako bi se
zadovoljstvo gosta ostvarilo na visokoj razini, nova informacijska
tehnologija je uglavnom namijenjena za koritenje od strane gostiju.
Namjena joj je to ugodniji boravak gosta, efikasnija organizacija
hotelskih funkcija koja donosi i dodatne prihode, ali i smanjuje
trokove.
Ponovno se vraajui na termin konkurencije moe se zakljuiti da je
danas teko koritenjem nove informacijske tehnologije dodatno
profitirati. Tehnologija je u dananje vrijeme postala toliko
uobiajena da se, to se konkurentnosti tie, hotelska industrija
trudi samo drati korak sa konkurencijom, a ne biti bolja od nje.
Informacije zato mogu smo poveati trokove poslovanja, ne ostvarujui
ekonomsku dobit niti omoguujui konkurentnost.
Nove tehnologije kao trend mijenjaju pravila marketinke igre i
nagovjetaju kako e se hotelske tvrtke predstaviti na tritu. One
mogu identificirati kljune promjene, provesti istraivanje dinamike,
omoguuju preglednost konkurentske metode i na kraju krajeva
omoguuju procjenu hotelskog poduzea da prihvati promjene koje se
dogaaju. Ako se to sve uspije provesti u realnost nova je zadaa
odnos prema kupcima koji je do sada bio samo isticanje koristi
proizvoda, dok novije vrijeme zahtijeva dijalog s kupcem koji nosi
odreene izazove.
Ti izazovi se oituju u upravljanju trokovima distribucije,
analizi kupaca, razmatranju poslovnog modela, kontroli tehnologije
i procjeni novih medijskih mogunosti. Uspjeh menadmenta moe se
postii sa kvalitetom podataka koji idu u raunalne sustave i
detaljnom bazom podataka. Upravo tu vidimo vanost informacijske
tehnologije koja otvara vie trita, pribliava sve veoj globalizaciji
i time postaje neophodna u hotelskom sustavu. Klju svega je u
sposobnosti integriranja svih tih sustava u hotelski rezervacijski
sustav i poboljanje kvalitete pruanja usluga potroaima to naravno
donosi i vei profit.
5.2. Primjena informacijske tehnologije u hotelskom
poslovanju
U suvremenom svjetskom gospodarstvu turizam se razvija kao vodea
djelatnost u treem sektoru. Iz toga razloga hotelijeri su upueno u
vanost investiranja u nova tehnoloka dostignua i u prilagoavanje
novom sustavu efikasnosti u poslovanje. Konkurentnost je takoer
obiljeje suvremenog gospodarstva te zahtijeva napredovanje i
prilagodbu jer u suprotnom dolazi do pada prihoda. Za borbu sa
konkurencijom hotelima je od velike vanosti povezivanje u mreu
kompjuterskih rezervacijskih sustava putnikih agencija.
Turizam i hotelijerstvo su se dosta kasno ukljuili u proces
primjene informacijske tehnologije, a za to postoji vie razloga.
Pasivnost upravljakih kadrova, niska razina strunosti kadrova,
tradicionalni otpor svemu to je novo, pomanjkanje sredstava za
nabavu hardvera i softvera samo su neki od tih razloga. Hotelijeri
su usmjereni na modernizaciju i prilagoavanje potrebama promjenjive
turistike potranje, te im je glavni pokretaki motiv u primjeni
informacijske tehnologije to ekonominija primjena i pruanje
turistikih usluga. Uporaba informacijske tehnologije u
hotelijerstvu je nuna jer se pomou nje moe poveati produktivnost
rada i sniziti trokovi rada te upoznati i pravovremeno uoiti sve
promjene na tritu.
Ambicije menadmenta oituju se u procesu informatizacije
hotelskih poduzea. Kako bi se ciljevi poslovanja uspjeno proveli,
vano je optimalno iskoristiti raspoloive resurse, poveati
iskoristivost kapaciteta, podii kvalitetu pruanja usluga, uspjenije
upravljati cjelokupnim poslovanjem i na kraju svega ostvariti
profit. Navedeni ciljevi poslovanja teko bi se ostvarili da se
izostavi informatizacija cjelokupnog poslovanja.
Primjena informacijske tehnologije ima svoje karakteristike.
Jedna od njih je eliminiranje posla koja predstavlja promatranje
ili praenje kontinuiteta pojedinanih poslova jer moraju biti
optimizirani prije informatizacije. Eliminiranje suvinih
komunikacijskih lanaca je proces prenoenja informacija, a takoer
predstavlja karakteristiku primjene informacijske tehnologije. Jo
jedna karakteristika je i ugradnja automatske kontrole u procese
gdje je vano neto napraviti na pravi nain i posljednji put.
Utvrivanjem i sinergijom izmeu ljudi i tehnologije uspostavlja
se simultano raspoloiva informacija koja nema ogranienja vremena i
prostora. Takoer karakteristika je i pojednostavljenje zadataka jer
koritenjem tehnologije zadaci su jednostavniji i ubrzava se njihovo
izvrenje. Integracijom funkcija, kao jo jednom od karakteristika,
poslovi se obavljaju u kontinuitetu, a centraliziranom kontrolom s
decentraliziranim odluivanjem rezultati postaju mjerljivi.
Informacijska tehnologija osigurava znatno vii stupanj analize,
te se uz pomo nje lake i bolje locira problem. Kao posljednja
karakteristika navodi se kako informacijska tehnologija postaje
konkurentno oruje koje istodobno ima i operativnu i strategijsku
vanost.
Hotelsko upravljanje trenutno se nalazi u fazi potpune revizije
i korijenite preobrazbe, to znai da e biti neophodno znaajno
proiriti podruje primjene informacijske tehnologije u hotelima i
hotelskim poduzeima. Pri tome je izrazito vano da su hotelski
menaderi svih razina educirani kako bi cijenili strateku i taktiku
vanost tehnologije. Osim edukacije vano je i izraziti novu i
uspjeniju organizacijsku strukturu. Cilj menadera u hotelskoj
industriji danas je prvenstveno orijentiran na trokove
poslovanja.
Iz tog razloga hotelski informacijski sustav pored tekue obrade
podataka treba osiguravati i nove informacije. Time se postiu bitni
ciljevi za uspjeno voenje hotela, redovito se prate vanjske i
unutarnje promjene koje utjeu na poslovanje, dobivaju se redoviti
izvjetaji o poslovanju, osigurava se pravovremeni unos i obrada
podataka, te se stvara jedinstvena baza podataka za sve podsustave
hotelskog informacijskog sustava.
6. MENADERI HOTELA I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
Prelaskom u novo tisuljee menaderi u hotelijerstvu postali su
svjesni da tehnologija ima sve vei utjecaj na sve nas. Kada se tome
doda jaanje lokalne i globalne turistike konkurencije, probijanje
poslovnih i politikih granica, te novi nain razmiljanja o kvaliteti
hotelskih usluga, postaje jasno da se hotelski menaderi susreu s
izazovima neusporedivih dosega.
Proces oblikovanja i odravanja okruenja u kojem pojedinci, radei
zajedno u skupinama efikasno ostvaruju odabrane ciljeve. Zadaa
menadmenta je da poduzima potrebne akcije kojima e se osigurati da
pojedinci pridonesu najvie to mogu ciljevima skupine ljudi odnosno
njihove organizacije. Javlja se na svim organizacijskim razinama i
u svim vrstama organizacija, te osigurava realizaciju
organizacijskih ciljeva pomou ljudi. Osnovni cilj menadmenta je
efikasnost i uspjenost organizacije.
Menadment je odreen karakterom drutvenog sustava i oblikom
organizacije, u prvom redu drutvene i materijalne proizvodnje, ali
u povezanosti i interakciji s duhovnom proizvodnjom u odreenom
drutvu, uvaavajui i prirodno okruenje. Iz ovog proizlazi da je
menadment nesumnjivo kljuni faktor organizacijskog uspjeha i
razvoja, oznaava posebnu, najvaniju funkciju unutar organizacije te
istodobno profesiju sa specifinom strukturom znanja i metoda koje
su primjenjive u praktinom djelovanju. Kao menaderi, ljudi
izvravaju menaderske funkcije planiranja, organiziranja, kadrovskog
popunjavanja, voenja i upravljake kontrole.
Cilj svih menadera je isti: stvoriti viak. Za stvaranje
kvalitetnog menadera u turizmu i hotelijerstvu kao temelju ove
djelatnosti potreban je dui period, jer nositelji kvalitetnog
razvoja turizma i hotelijerstva mogu biti samo kreativni i
inovativni kadrovi dobrog temeljnog znanja steenog redovnim
obrazovanjem i odgovarajuom praksom na konkretnim poslovima.
Moderni menaderi postaju voditelji, treneri i savjetnici, pa su
u tom kontekstu, najee fokusirane komponente procesa upravljanja
kvalitetom:
a) vanost uvoenja i primjenjivanja standarda u poslovanju,
b) potreba za kvalitetnim timovima,
c) vrijednost prenoenja moi na zaposlene.
Organizacijska kultura suvremenih hotelskih poduzea nuno se mora
brzo prilagoditi novonastalim promjenama u poslovanju, jer je to
jedini nain opstanka na tritu. U najuspjenijim poduzeima, evidentan
je pomak k projektnom organiziranju, smanjivanju hijerarhijskih
slojeva i razina rukovoenja te stvaranju novih oblika
interorganizacijskog povezivanja. Takav pomak uvjetovan je
prvenstveno iz razloga prilagodbe konkurenciji u novim uvjetima
globalizacije, tehnolokih promjena i stvaranja informacijskog
drutva.
Poticaj za primjenu informacijske tehnologije u promjeni
organizacijske kulture hotelskih poduzea prua poveana mogunost
pravilnog reagiranja na mnogo vei broj razliitih ulaznih podataka,
pa je za uspjeno djelovanje komunikacija unutar jednog poduzea i
izmeu poduzea i njegovih korisnika presudna.
U nizu istraivanja dokazana je veza izmeu informacijske
tehnologije i organizacijske strukture. Ona pokazuje istu
zakonitost utjecaja i prema organizacijskoj kulturi. Informacijska
tehnologija bitno odreuje ne samo strukturu nego i socijalne odnose
i kulturu koja se razvija u organizaciji.
6.1. Uloga informacijske tehnologije u hotelskom poslovanju
Potranja na turistikom tritu iz dana u dan raste, to znai da su
uvjeti poslovanja za hotelijere sve tei, ali predstavljaju
svojevrstan ispit zrelosti. Hotelijeri se moraju mijenjati zajedno
sa promjenama uvjeta poslovanja na turistikom tritu, te se moraju
prilagoavati novonastalim situacijama. Hotelijeri u takvim
situacijama imaju mogunost uz maksimalnu profesionalizaciju podii
kvalitetu usluge i tako zadrati stare te osvajati nove klijente.
Novo doba hotelijerima nalae prilagodbu i primjenu nove tehnologije
koja e im olakati pristup klijentima.
Veliina hotelskog objekta i razina informatizacije nekog objekta
smatraju se osnovnim determinantama u percipiranju informacijske
tehnologije. Menaderi velikih hotela bolje prihvaaju i bolje se
snalaze s informacijskom tehnologijom, te bolje shvaaju njene
prednosti, od menadera manjih hotela.
Dakle, potrebe za informacijskom tehnologijom, svijest o
korisnosti te tehnologije meu menaderima i osobljem hotela, jednako
kao i koritenje informacijske tehnologije da bi se povealo
zadovoljstvo gosta, raste s veliinom hotelskog objekta.Kada se
promotre ispitivanja, menaderi su bili prilino uvjereni u svoje
znanje i svijest o informacijskoj tehnologiji. Oko 10 % ispitanika
tako smatra da je njihovo znanje nisko ili vrlo nisko, 42 % da je
njihovo znanje i svijest prosjeno, a 48 % smatra da su njihove
sposobnosti visoke ili vrlo visoke. Pritom treba naglasiti da su
menaderi velikih hotela sigurniji u svoje sposobnosti u pogledu
informacijske tehnologije, nego njihovi kolege iz manjih hotela.
Menaderi su ocijenili sposobnosti i znanje svojih uposlenika o
informacijskoj tehnologiji, nie nego svoje vlastito. Ocijenili su
njihove sposobnosti s prosjenom ocjenom 3,0, a samo 23 % ispitanika
ocijenilo ih je visoko ili vrlo visoko, zapravo samo je jedan
ispitanik od ukupnog broja, ocijenio sposobnosti svog osoblja kao
"vrlo visoke". Od menadera se takoer trailo da odgovore na pitanje
da li su prethodno educirani ili su imali svojevrsne treninge u
pogledu informacijske tehnologije. Gledajui u globalu, veina se
izjasnila pozitivno (60 %). Anketa je pokazala da su najvee potrebe
za informacijskom tehnologijom bile u hotelima sa cjelogodinjim
poslovanjem, i to hoteli kapaciteta izmeu 101 i 200 soba. Vie od
polovine ispitanika (52%) ocijenilo je svoje potrebe za
informacijskom tehnologijom visokim ili vrlo visokim, a srednja
ocjena bila je 3,6 (tablica 2). Tablica 1. Potrebe za
informacijskom tehnologijom
Obiljeje%
vrlo nisko (1) 2%
nisko (2) 7%
prosjeno (3) 39%
visoko (4) 45%
vrlo visoko (5) 7%
srednja ocjena3,6
Izvor: Galii, V., Cerovi, Z. : Menaderi hotela i informacijska
tehnologija, Informatologija, str. 204.
Ispitanici su podijelili prednosti informacijske tehnologije u
dva dijela:
1. poveanje operacijske uinkovitosti, tj. kvalitetnije
obavljanje svakodnevnih poslova i 2. poveanje razine zadovoljstva
gostiju.Ispitanici su bili zadovoljni mogunostima informacijske
tehnologije u pogledu poboljanja operacijske uinkovitosti. Tablica
2 pokazuje kako je preko 70% ispitanika ocijenilo taj segment
''visoko'' ili ''vrlo visoko'', a samo 4 % ''nisko'' ili '' vrlo
nisko''. Srednja ocjena bila je 3,8.
Tablica 2. Efikasnost informacijske tehnologije u poboljanju
operativnosti
Obiljeje%
vrlo nisko (1) 1%
nisko (2) 3%
prosjeno (3) 19%
visoko (4) 62%
vrlo visoko (5) 15%
srednja ocjena3,8
Izvor: Galii, V., Cerovi, Z. : Menaderi hotela i informacijska
tehnologija, Informatologija, str. 204.Menaderi su takoer smatrali
da je informacijska tehnologija dobro sredstvo za poveanje
zadovoljstva gostiju u pojedinom hotelskom objektu. Srednja ocjena
bila je 3,65, to je vidljivo iz tablice 3. Tablica 3. Efikasnost
informacijske tehnologije u poveanju razine zadovoljstva
gostiju
Obiljeje%
vrlo nisko (1) 3%
nisko (2) 7%
prosjeno (3) 28%
visoko (4) 49%
vrlo visoko (5) 13%
srednja ocjena3,65
Izvor: Galii, V., Cerovi, Z. : Menaderi hotela i informacijska
tehnologija, Informatologija, str. 204.Dakle, ispitanici su
uvidjeli brojne prednosti informacijske tehnologije u
hotelijerstvu, kako u poboljanju operacijske uinkovitosti, tako i u
podizanju razine zadovoljstva gostiju. Tablica 4 prikazuje kako se
menaderi ocijenili najkorisnijim tehnologije za hotele kao
generatore stvaranja profita s jedne strane, odnosno smanjenje
trokova, prvenstveno radne snage, s druge strane.
Tablica 4. Najkorisnije tehnologije za hotele
TehnologijaRang korisnosti
sustav buenja1
elektroniko zakljuavanje vratiju2
pay TV u sobama3
elektronski sefovi u sobama4
ureaji za dojavljivanje (pageri)
5
Izvor: Galii, V., Cerovi, Z. : Menaderi hotela i informacijska
tehnologija, Informatologija, str. 204.6.2. Analza informacijsko
komunikacijske tehnologije u hotelijerstvu
Hotelijerstvo u Hrvatskoj ima vrlo velik utjecaj na
gospodarstvo. S obzirom da je Hrvatska zemlja koja ostvaruje vie od
2 milijarde eura prihoda od turizma godinje, logino je i da je
ponuda hotela uistinu velika. Broj zaposlenih u hotelima po nekim
procjenama prelazi 20.000, to je svakako respektabilan podatak.
Postavlja se pitanje kako informacijska struktura utjee na
poslovanje hotelijerskog sektora, smanjuje li trokove, poveava li
prihode, i slino.
Analizom postojeeg ICT-a i njegovih ljudskih potencijala dobit e
se pokazatelji stanja ICT-a u hotelijerstvu, te e se ti podaci
usporediti s uincima koje prua raunalstvo u oblaku. Strojnu
osnovicu informacijskog sustava ine fiziki dijelovi informacijskog
sustava, kao to su raunala, serveri i slino, dok komunikacijsku
komponentu poslovnog informacijskog sustava ini mrena oprema.
7. ISTRAIVANJE STUDENTI I RAUNARSTVO U OBLAKUNa kraju rada
provedeno je istraivanje o poznavanju pojma raunarstvo u oblaku meu
studentima, te o nekim njihovim navikama koritenja istog. Anketa je
provoena u periodu od 26.05.2015. do 09.06.2015., a sakupljen je
uzorak od 68 ispunjenih upitnika. Rezultati e biti prikazani i
analizirani u nastavku. Radi bolje preglednosti, svaki podatak iz
ankete bit e prezentiran kroz grafike prikaze, a cijela anketa moe
se pronai na sljedeem linku: http://bitly.com/cloudanketa Prva
slika prikazuje omjer ispitanih mukaraca i ena. U anketi je
sudjelovalo 59 ena i 9 mukaraca.
Slika 3. Omjer ispitanika po spolu
Izvor: anketa autora
Sljedei prikaz je dobna struktura ispitanika. Vidljivo je da je
veina ispitanih u dobi od 26 do 31 godine, zatim od 18 do 25, dok
je najmanji broj ispitanih stariji od 32 godine.
Slika 4. Dobna struktura ispitanika
Izvor: anketa autora
Na pitanje jesu li uli za pojam raunarstvo u oblaku, veina
ispitanih odgovorila je potvrdno. Ovo pokazuje kako su mladi ljudi
u koraku s tehnologijom i mogunostima koje ona prua.
Slika 5. Poznavanje pojma raunarstvo u oblaku
Izvor: anketa autora
Na pitanje koristite li neki od servera raunarstva u oblaku ,
takoer je veina odgovorila potvrdno, odnosno samo dvoje od onih
koji znaju za taj pojam ne koriste te usluge, dok svi ostali
koriste.
Slika 6. Koritenje raunarstva u oblaku u svakodnevnom ivotu
Izvor: anketa autoraSljedee pitanje otkrivalo je koriste li
ljudi raunarstvo u oblaku preko raunala, preko mobitela, oboje ili
nikako. Rezultati pokazuju sljedee:Slika 7. Nain koritenja
raunarstva u oblaku
Izvor: anketa autora
Vidljivo je da vei broj korisnika raunarstvo u oblaku koristi i
na mobitelu i preko raunala, dok je mali broj onih koji to ine samo
preko mobitela. Nastavno na ovo pitanje zanimljiv je i podatak o
tome da od svih ispitanika samo jedan nema smartphone, dakle ak 99%
ispitanih koristi smarpthone, to govori o tome kako mladi ljudi sve
vie koriste dostupne tehnologije, pa je realno i za oekivati kako e
broj korisnika raunarstva u oblaku putem mobitela s vremenom rasti.
Takoer, sljedee pitanje je bilo ako ne koristite smartphone,
namjeravate li ga nabaviti u narednih 6 mjeseci, na to je jedina
osoba koja ne posjeduje pametni telefon odgovorila pozitivno.
Promotri li se struktura operativnih sustava, suprotno uvrijeenom
miljenju kako veina ljudi koristi Apple, odnosno iPhone ureaje,
istraivanje je pokazalo kako to ba i nije tako.
Slika 8. Struktura operativnih sustava korisnika smartphonea
Izvor: anketa autora
Ispitanici su takoer upitani i o sigurnosnim aspektima uvanja
podataka u oblaku. Tako je na pitanje smatraju li da je podatke
bolje uvati u oblaku nego na raunalu pozitivno odgovorilo 46
ispitanih,, dok njih 22 smatra kako je ipak sigurnije podatke uvati
u klasinom obliku. Zanimljivo je kako su identini odgovori bili na
pitanje vjerujete li u sigurnost vaih podataka u oblaku, te na
pitanje vjerujete li u zatitu privatnosti podataka koji se uvaju u
oblaku. Samo etvero ispitanih smatra kako oblak nije inovativno
rjeenje uvanja podataka, to znai da vie od 90% ovu opciju smatra
inovativnom. Sljedei prikaz pokazat e koji su najvie koriteni cloud
servisi.
Slika 9. Struktura koritenih oblak servisa
Izvor: anketa autoraOvdje je vidljivo kako se najvie koriste
Dropbox i Google Drive, a bitno je i naglasiti kako je veina
ispitanih odgovorila kako koristi oba servisa istovremeno, to
govori o tome kako su ti servisi najpouzdaniji i najraireniji.
Logino je da najmanji broj korisnika koristi iCloud jer je on
dostupan samo Apple korisnicima, a iz prethodnih je odgovora
vidljivo kako njih ima najmanje. Nadalje, vie od 90% ispitanih
smatra kako je raunarstvo u oblaku budunost, te je realno za
oekivati kako e broj korisnika s vremenom rasti. Posljednja dva
pitanja odnosila su se na miljenje o povezanosti hotela s uslugama
raunarstva u oblaku, pa je tako na pitanje trebaju li hoteli danas
nuditi opciju brzog interneta pozitivno odgovorilo 67, a negativno
samo dvoje ispitanih. Zakljuno, moe se rei kako mladi ljudi danas
preferiraju moderne tehnologije i opcije koje im se pruaju. Ovo je
istraivanje tako pokazalo da veina ispitanih koristi smartphone, da
ga i oni koji ga dosad nisu imali namjeravaju nabaviti, a takoer i
da veina ispitanih koristi ili namjerava poeti s koritenjem
raunarstvo u oblaku. Stoga se s pravom moe rei kako je raunarstvo u
oblaku, zajedno s brzim mobilnim internetom, naa budunost.8.
ZAKLJUAKZakljuno, nakon analize brojnih faktora mogue je podvui
neke bitne zakljuke. Prije svega, raunalstvo u oblaku danas postaje
sve vie prihvaeno. Ono vie nije nezamislivo kao nekad, ve je
dostupno svima. Tehnologija i internet biljee toliki napredak, da
je jedino pitanje to nam nosi budunost. U takvoj situaciji, glavni
izazov koji se postavlja pred sve, kako privatne osobe, tako i
poduzea, pa u konanici i hotele, je prihvaanje novih izazova i
tehnologija. S tim u skladu, bitno je rei kako je istraivanje
provedeno u ovom radu pokazalo kako mladi ljudi uvelike prihvaaju
tehnoloke inovacije, te se stoga moe zakljuiti kako e i budunost ii
u tom smjeru. Za oekivati je da e nove generacije, koje ve u
odrastanju imaju pristup raznim tehnologijama, ste primjenjivati jo
lake i bre, te ih isto tako i razvijati. Iako se neki toga boje, to
je u konanici dobra stvar jer olakava komunikaciju i poslovanje,
mnoge stvari su bre, jeftinije i jednostavnije, pa ih stoga kao
takve treba i prihvatiti.
Kada je rije o hotelijerstvu, iz navedenog je istraivanja
vidljivo da su ispitanici uvidjeli brojne prednosti informacijske
tehnologije u hotelijerstvu, kako u poboljanju operacijske
uinkovitosti, tako i u podizanju razine zadovoljstva gostiju, no
potrebno je uloiti jo novaca, truda i vremena u veu implementaciju
iste. Na taj nain mogu se postii bolji rezultati, ostvariti vei
profiti i slino.
U konanici, moe se zakljuiti kako je raunarstvo u oblaku
posljednjih pet godina izrazito napredovalo, kako je steklo iroku
primjenu, te kako je njegova budunost svjetla. To je sigurno jer se
uz pomo ove tehnologije postiu utede, ostvaruju bolji rezultati, te
je u konanici zadovoljstvo svih ukljuenih veliko.POPIS
LITERATURE
Knjige
1. Blokdijk, G., i I. Menken. Cloud Computing - The Complete
Cornerstone Guide to Cloud Computing Best Practices. Newstaed:
Emereo Pty Ltd, 2009.
2. Buyya, R., i J. Broberg. Cloud computing: principles and
paradigms. New Yersey: Wiley, 2011.
3. Crnkovi I., Larrson M. Building reliable component-based
software systems. Norwood: Artech House Publishers, 2002.
4. Erl, T. Service- oriented architecture: concepts, technology
and design. Upper Saddle River, New Jersey: Prentice hall,
2005.
5. Gillam, L. Cloud Computing: Principles, Systems and
Applications. London: Springer, 2010.
6. Miller, M. Cloud Computing: Web-Based Applications That
Change the Way You Work and Collaborate Online. New York: Que
Publishing, 2009.
7. Rittinghouse, J. W., i J. F. Ransome. Cloud
computing:implementation, management, and security. Cleveland: CRC
Press, 2009.
8. Velte, A. T., T. J. Velte, i R. Elsenpeter. Cloud compuing: a
practical approach. Columbus: The McGraw- Hill Companies, 2010.
9. Galii, V. i M. imuni. Informacijski sustavi i elektroniko
poslovanje u turizmu i hoteljerstvu. Opatija, Fakultet za turistiki
i hotelski menadment, 2006.lanci
1. Ludscher, B. et. al. Scientific workflow management and the
kepler systems. Concurrency and computation, 2006.
2. Naone, E. Computer in the Cloud. MIT, 2007.
3. Vanderwiele, M. The IBM research Cloud computing initiative.
Keynote Talk at ICVCI, 2008.4. Vouk, M. A. Cloud computing :
issues, research and implementations . Journal of computing and
information technology, 2008.
5. Vouk, M. A., i M. P. Singh. Quality of service and scientific
workflows. The quality of numerical software, 1997.
6. Sigala, M. Internet kao dopuna i pomo u nastavi turizma i
ugostiteljstva:europska iskustva. Edupoint, 2002.
7. Avelini Holjevac, I. Kvaliteta komuniciranja s turistiim
tritem. Informatologia, 2002.Internet izvori
1. About.com internet za poetnike.
http://netforbeginners.about.com2. Amazon. http://aws.amazon.com3.
Business.hr. http://www.business.hr/
4. Computer weekly. http://www.computerweekly.com
5. Digitalni asopis pogled kroz prozor.
http://pogledkrozprozor.wordpress.com6. Ekonomske aktualnosti.
http://www.voxeu.org
7. Gartner inc. http://www.gartner.com
8. Pc trikovi. http://www.pctrikovi.com/
9. Poduzetnitvo. http://www.poduzetnistvo.org
10. Portal Poslovni.hr. http://www.poslovni.hr
11. Seattle times. http://seattletimes.nwsource.com 12.
Silicon.com. http://www.silicon.com
13. Trgovako drutvo Login. http://www.login.hr/
14. Wikipedija. http://en.wikipedia.org POPIS ILUSTRACIJA4Slika
1. Slikoviti prikaz raunarstva u oblaku.
16Slika 2. Razmjer raunarstva u oblaku u infrasutrkturi IT-a
danas i za godinu dana..
Slika 3. Omjer ispitanika po
spolu............................................................................................36Slika
4. Dobna struktura
ispitanika...........................................................................................36Slika
5. Poznavanje pojma raunarstvo u
oblaku....................................
................................37Slika 6. Koritenje raunarstva u
oblaku u svakodnevnom
ivotu...........................................37
Slika 7. Nain koritenja raunarstva u
oblaku.........................................................................38
Slika 8. Struktura operativnih sustava korisnika
smartphonea.................................................39
Slika 9. Struktura koritenih oblak
servisa................................................................................39
POPIS TABLICA
33Tablica 1. Potrebe za informacijskom tehnologijom
34Tablica 2. Efikasnost informacijske tehnologije u poboljanju
operativnosti
34Tablica 3. Efikasnost informacijske tehnologije u poveanju
razine zadovoljstva
34Tablica 4. Najkorisnije tehnologije za hotele
Thakare, Manish S; Kuratkar, Akash T. International Journal of
Advanced Research in Computer Science INCLUDEPICTURE
"http://search.proquest.com/assets/r20151.3.2-2/core/spacer.gif" \*
MERGEFORMATINET 4.6 INCLUDEPICTURE
"http://search.proquest.com/assets/r20151.3.2-2/core/spacer.gif" \*
MERGEFORMATINET (May 2013)
Fingerprint, http://www.fpconsultancy.com/ccs.html ,
12.05.2015.
Pc trikovi, HYPERLINK
"https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing"
https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing
12.05.2015.
Ibidem
SLA Service Level Agreement. Usluga na razini sporazuma je dio
ugovora o uslugama, gdje je razina usluge formalno definirana. U
praksi, izraz SLA se ponekad koristi na ugovorene isporuke (usluga)
ili performanse.
L., Gillam, Cloud Computing: Principles, Systems and
Applications Springer, London, 2010., str. 112.
HYPERLINK
"https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing"
https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing
ibidem
M., Miller, Cloud Computing: Web-Based Applications That Change
the Way You Work and Collaborate Online Que Publishing, New York,
2009., str. 227.
Pc trikovi, HYPERLINK
"https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing"
https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing
12.05.2015.
Wikipedija, HYPERLINK
"https://en.wikipedia.org/wiki/Cloud_computing#Characteristics"
https://en.wikipedia.org/wiki/Cloud_computing#Characteristics,
12.05.2015.
ibidem, Wikipedija
G., Blokdijk, I., Menken Cloud Computing - The Complete
Cornerstone Guide to Cloud Computing Best Practices Emereo Pty Ltd,
Newstead, 2009., str. 67.
ibidem, G.Blokdijk, I.Menken, str. 88.
Pc trikovi, HYPERLINK
"https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing"
https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing
12.05.2015.
ibidem
Digitalni asopis pogled kroz prozor,
HYPERLINK
"https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/08/29/%E2%80%9Ecloud-computing%E2%80%9C-ili-programska-rjesenja-u-oblacima/"
https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/08/29/%E2%80%9Ecloud-computing%E2%80%9C-ili-programska-rjesenja-u-oblacima/
, 16.05.2015.
ibidem, Digitalni asopis pogled kroz prozor
ibidem
ibidem
PC trikovi, HYPERLINK
"https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing"
https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing
20.05.2015.
ibidem
Koncept prema kojemu timovi odgovaraju samo jednom menaderu, a
rije je o ideji po kojoj je svaki tim koji se ne moe nahraniti sa
dvije pizze prevelik
Amazon, HYPERLINK "http://aws.amazon.com/about-aws/"
http://aws.amazon.com/about-aws/ , 20.05.2015.
Gartner inc., HYPERLINK
"http://www.gartner.com/newsroom/id/742913"
http://www.gartner.com/newsroom/id/742913 20.05.2015.
Seattle times, HYPERLINK
"http://www.seattletimes.com/business/microsoft-commits-to-future-with-cloud-computing-services/"
http://www.seattletimes.com/business/microsoft-commits-to-future-with-cloud-computing-services/
20.05.2015.
PC trikovi, HYPERLINK
"https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing"
https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing
20.05.2015.
Pogled kroz prozor, HYPERLINK
"https://pogledkrozprozor.wordpress.com/page/139/"
https://pogledkrozprozor.wordpress.com/page/139/, 16.05.2015.
J. W., Rittinghouse, J. F., Ransome. Cloud
computing:implementation, management, and security. CRC Press,
Cleveland, 2009., str. 216.
Portal Poslovni.hr, HYPERLINK
"http://www.poslovni.hr/mobile/tehnologija/cloud-computing-trziste-vrijedit-ce-14-milijardi-usd-godisnje-do-2013-131623"
http://www.poslovni.hr/mobile/tehnologija/cloud-computing-trziste-vrijedit-ce-14-milijardi-usd-godisnje-do-2013-131623
, 21.05.2015.
Portal poslovni.hr, HYPERLINK
"http://www.poslovni.hr/vijesti/cloud-computing-posebno-popularan-na-trzistima-u-razvoju-184889"
http://www.poslovni.hr/vijesti/cloud-computing-posebno-popularan-na-trzistima-u-razvoju-184889
21.05.2015.
E., Naone. Computer in the Cloud. MIT, 2007: 22- 26.
Ratkom, HYPERLINK
"https://ratkom.wordpress.com/tag/cloud-computing/page/3/"
https://ratkom.wordpress.com/tag/cloud-computing/page/3/,
19.05.2015.
ibidem
ibidem
Trgovako drutvo Login, HYPERLINK "http://www.login.hr/o-nama"
http://www.login.hr/o-nama , 21.05.2015.
Business.hr,
http://gadgeterija.tportal.hr/2011/06/29/tcloud-racunalo-hrvatskog-telekoma-zeli-preuzeti-sve-vase-poslovne-zadatke/#.VabQRvnLkhU
21.05.2015.
Tportal, http://www.business.hr/, 21.05.2015.
Ekonomske aktualnosti, HYPERLINK
"http://www.voxeu.org/article/how-meet-challenge-climate-change"
http://www.voxeu.org/article/how-meet-challenge-climate-change ,
25.05.2015.
Poduzetnitvo, HYPERLINK
"http://www.poduzetnistvo.org/news/cloud-computing-najvise-koristi-malim-i-srednjim-tvrtkama"
http://www.poduzetnistvo.org/news/cloud-computing-najvise-koristi-malim-i-srednjim-tvrtkama
, 26.05.2015.
Sigala, M. (2002). "Internet kao dopuna i pomo u nastavi turizma
i ugostiteljstva: europska iskustva." Edupoint , 15- 22.
Fox, R. op. cit. str. 23.
Galii, V. (2006). Informacijski sustavi i elektroniko poslovanje
u turizmu i hotelijerstvu. Opatija: Fakultet za turistiki i
hotelski menadment, str. 110.
ibid. str. 112.
Avelini Holjevac, I. (2002). "Kvaliteta komuniciranja s
turistikim tritem." Informatologia , 156- 159.
Galii, V. (2003). "Informacijski sustav odravanja hotela."
Tourism and hospitality management , 107- 120.
ibid. str. 111.
Galii, V., Cerovi, Z. (2004). "Menaderi hotela i informacijska
tehnologija." Informatologia , 201- 205.
ibid. str. 204.
Galii, V. (2006). Informacijski sustavi i elektroniko poslovanje
u turizmu i hotelijerstvu. Opatija: Fakultet za turistiki i
hotelski menadment, str. 108.
PAGE