PRILOG ČASOPISU RRiF BR. 1/15. · što su na primjer patenti, licencije, softveri i sl. Nabavljena dugotrajna materijalna imovina unosi se u Popis dugotrajne imovine (obrazac DI)

PRIL

OG

ČA

SOPI

SU R

RiF

BR. 1

/15.

PO

ŠTA

RIN

A P

LAĆE

NA

U P

OŠT

I 100

00 Z

AG

REB

- TIS

KAN

ICA

GODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJAOBRTNIKA I SLOBODNIH

ZANIMANJA ZA 2014.

RRiF-plus, Zagreb, siječanj 2015.

SADRŽAJ

OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJAGodišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2014. ........................................................................................................2

I. Dr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač., prof. visoke škole

Popis dugotrajne imovine i obračun amortizacije za 2014. ...................3

II. Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. visoke škole i ovl. rač.

Kontrolno-analitički postupci pri utvrđivanju dohotka samostalnih djelatnosti za 2014. ............................................................ 20

III. Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. visoke škole i ovl. rač.

Godišnja prijava poreza na dohodak na obrascima DOH-Z i DOH za 2014. .......................................................................... 45

ZAGREB, VLAŠKA 68

OBRTNICIpozivamo Vas na JEDNODNEVNI SEMINAR

GODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJA OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA ZA

2014. I NOVOSTI U 2015. Program seminara:-

1.) Novosti u PDV-u od 1. siječnja 2015. za dohodaše (novi obrazac PDV, oporezivanje nekretnina)2.) Novi obračun plaće s primjenom novih osobnih odbitaka u 2015., te nove osnovice za doprinose3.) Način iskazivanja podataka na novom obrascu JOPPD (plaća, službeni put, putni nalog, ispravci) 4.) Obvezno zapošljavanje invalida u 2015., dospijeće i plaćanje naknade5.) Iskazivanje primitaka i izdataka - posebnosti za djelatnosti, godišnji popis – inventura kod samostalnih

obrtničkih djelatnosti: kako utvrditi popisne razlike (viškove i manjkove), obračun amortizacije i zaključivanje poslovnih knjiga

6.) Godišnja porezna prijava obrtnika i slobodnih zanimanja – zajednički obrt na DOH-Z obrascu i prijava na DOH obrascu za 2014.

7.) Godišnja porezna prijava građana za 2014.8.) Obračun članarine – TZ i spomeničke rente – SR, komorski doprinos – KD, naknada za općekorisne funkcije

šuma9.) Posebnosti izrade konačnog obračuna PDV-a za 2014. na obrascu PDV-K 10.) Porezna izvješća o isplaćenim plaćama i drugim primitcima za 2014.11.) Obveze pri prijelazu “dohodaša” u “dobitaša” s motrišta poreza na dohodak, dobitak i PDV-a, sastavljanje

početne bilance i obveze protekom godine.12.) Novi Zakon o radu, ovrhe na plaći i aktualnosti iz Zakona o obrtu13.) Pitanja i odgovori

Mjesto i vrijeme održavanja seminara:

ZAGREB 3. veljače (utorak) 2015. RRiF Visoka škola za financijski menadžment, Martićeva 29

Početak seminara u 9,30 sati.Cijena seminara je 750,00 kn (600,00 + PDV 150,00 kn), a uključuje pisani materijal (prezentacije predavača), radni pribor, obrok i napitak. Naknada za drugoga i svakoga sljedećeg polaznika iz istog društva (obrta, ustanove…) je 625,00 kn (500,00 kn + PDV125,00 kn). Plaćanje naknade je isključivo po primljenoj našoj ponudi koju ćemo poslati svim prijavljenima po popunjenju skupine.Seminar je planiran za točno određeni broj sudionika pa zato molimo Vašu prijavu.. U slučaju nedovoljnog broja prijavljenih, zadržavamo pravo odgode ili otkazivanja seminara.

Sve ostale obavijesti možete dobiti na našoj adresi: RRiF Konzalting d.o.o. za poslovno savjetovanje, Vlaška 68, 10000 Zagreb, tel. 01/4699-760, fax. 01/4699-766, email: [email protected]

e-pošta: [email protected] faks 01/4699-766PRIJAVNICA

za seminar

NOVOSTI U POSLOVANJU OBRTNIKA U 2015. I GODIŠNJI OBRAČUN ZA 2014:ZAgReb, 3. veljače 2015.

Naziv obrta, društva, ustanove ..........................................................................................................................................................................

Ulica i broj .................................................................................. Pošt. broj i mjesto ..............................................................................

OIB ................................................................................................ e-pošta .................................................................................................

Telefon .................................................................................. Faks ........................................................................................................

Ime i prezime polaznika

1. ............................................................................................................ 2. ...............................................................................................................

3. ............................................................................................................ 4. ...............................................................................................................

Potpis odgovorne osobe

U ___________________________ dne _______________________ . ___________________________________

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2015.SIJEČANJ 3

OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJA

Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2014.

Postupak sastavljanja prijave poreza na dohodak za 2014. za obrtnike i slobodna zanimanja nije se značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu, a rok podnošenja prijave i dalje je kraj

veljače, odnosno za 2014. to je 28. veljače 2015. Supoduzetnici predaju prijavu najkasnije do 31. siječ-nja 2015. Međutim, primjena novog Zakona o PDV-u, značajno je utjecala na evidentiranje pojedinih poslovnih događaja u vezi s prijenosom porezne obveze u tuzemstvu i u vezi sa stjecanjem dobara i usluga iz drugih država članica EU-a i trećih zemalja.

Ovaj je Prilog namijenjen fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak. Cilj nam je prije sastavljanja prijave poreza na dohodak za 2014. osvrnuti se na najznačajnije poslovne primitke i izdatke, godišnji obračun amortizacije, obračun članarina i doprinosa te druge specifičnosti poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja.

Opširnije o obračunu amortizacije, kontrolno-analitičkim postupcima pri utvrđivanju dohotka za 2014. i izradi godišnje porezne prijave, pročitajte u ovom Prilogu.

Samostalne obrtničke djelatnosti, za potrebe utvr-đivanja dohotka, vode jednostavno knjigovodstvo (prema načelu blagajne) evidentiranjem poslovnih primitaka i poslovnih izdataka samo u jednoj knjizi − obrascu KPI. Ova skupina obveznika može, uz zado-voljenje propisanih uvjeta, plaćati porez na dohodak i paušalno, međutim, oni koje vode poslovne knjige utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u poreznom razdoblju.

Zakonski okvir na temelju kojeg se sastavlja pri-java poreza na dohodak fizičkih osoba koje obav-ljaju samostalnu djelatnost temelji se na odred-bama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 143/14., dalje: Zakon) i Pravilnika o pore-zu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 160/13., dalje: Pravilnik). Nadalje, obrtnici i slobodna zanimanja koji posjeduju dugotrajnu materijalnu i nemateri-jalnu imovinu trebaju pri obračunu amortizacije primijeniti čl. 12. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. – 148/13.), a svi koji su obveznici PDV-a trebaju se pridržavati odredaba iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost (dalje: Zakon o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13. - 143/14.) i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (dalje: Pravilnik o PDV-u; Nar. nov., br. 79/13. - 35/14.).

Godišnju poreznu prijavu o ostvarenom zajed-ničkom obrtu na obrascu DOH-Z predaju prvo supoduzetnici, i to do kraja siječnja 2015. Tek tada svaki poduzetnik predaje poreznu prijavu na obrascu DOH do kraja veljače. Iznimno je bit-no naglasiti da pri sastavljanju godišnje porezne prijave posebnu pozornost treba usmjeriti na spe-cifičnosti djelatnosti za koju se sastavlja obračun. Pritom se pri utvrđivanju porezne obveze poseb-nosti pojavljuju i u slučaju kada obrtnici koriste olakšicama, oslobođenjima i poticajima u skladu s čl. 53. – 57. Zakona o porezu na dohodak. Za 2014. primjenjuju se i nove odredbe o smanjenju dohot-ka koje proizlaze iz Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07. – 14/14., dalje: Zakon o državnoj potpori).

Do kraja veljače 2015., zajedno s prijavom poreza na dohodak za 2014. (obrazac DOH), obrtnici tre-baju predati i izvješća o ostalim obvezama. Rokovi predaje su sljedeći: Ò do 31. siječnja 2015. Poreznoj upravi dostavlja se: Øprijava poreza na dohodak na obrascu DOH-Z

koju dostavljaju obrtnici koji imaju zajednički obrt, odnosno posluju u supoduzetništvu

Øobrasci IP za svakog zaposlenika u obrtuØkonačni obračun za trošarine

Ò do 28. veljače 2015. Poreznoj upravi dostavlja se: Øprijava poreza na dohodak za 2014. − obrazac

DOHØkonačni obračun PDV-a za 2014. − obrazac PDV-KØobračun članarine za komoru (obrazac KD), tu-

rističku članarinu (obrazac TZ) i spomeničku rentu (obrazac SR).

Posebno treba obratiti pozornost na to jesu li os-tvareni primitci i izdatci u vezi s obavljanjem registri-rane djelatnosti te jesu li porezno priznati. Za potre-be izrade godišnje porezne prijave, u nastavku ovoga Priloga daje se sljedeći raspored opisane građe:Øobračun amortizacije dugotrajne imovine s po-

sebnim osvrtom na osobne automobileØutvrđivanje poslovnih primitaka i izdataka te

zaključivanje knjige primitaka i izdatakaØutvrđivanje ostalih izdataka u vezi s poslova-

njem obrtnika i slobodnih zanimanjaØprimjena poreznih olakšica i osobnih odbitakaØutvrđivanje dohotka i porezne obvezeØostale obveze obrtnika i slobodnih zanimanja

(PDV-K, TZ, SR, KD i dr.).

Blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu novu 2014. godinu žele vam

Vaši RRiF-ovci!

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2015. SIJEČANJ4

I. Popis dugotrajne imovine i obračun amortizacije za 2014.

Dr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač., prof. visoke škole UDK 657.1/336.2

1. DUGOTRAJNA IMOVINA – PREDMET AMORTIZACIJE

Pojam „dugotrajna imovina“, sukladno čl. 24. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 143/14., dalje: Zakon), obuhvaća stvari i prava koja služe za obavljanje djelatnosti i stjecanje do-hotka, a čija je pojedinačna nabavna vrijednost (ili trošak proizvodnje ako su proizvedeni u vlasti-toj režiji) veća od 3.500,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne godine.

Prema čl. 29., st. 1. Pravilnika o porezu na doho-dak (Nar. nov., br. 95/05. – 160/13. – dalje: Pravilnik), u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane na računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni pore-zi, izdatci za projektiranje i nadzor, izdatci pripreme prostora za građenje, izdatci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdatci nastali u postupku dovođe-nja sredstva u radno stanje.

Dugotrajna imovina obuhvaća:a) dugotrajnu materijalnu imovinu koja može

biti potrošiva i nepotrošiva. Potrošiva materi-jalna imovina (npr. građevinski objekti, stroje-vi i oprema, transportna sredstva i dr.) podli-ježe amortizaciji za razliku nepotrošive koja se ne amortizira (npr. zemljišta, prirodna bogat-stva i umjetnička djela) i

b) dugotrajnu nematerijalnu imovinu (prava) koja predstavlja istrošivu dugotrajnu imovinu kao što su na primjer patenti, licencije, softveri i sl.

Nabavljena dugotrajna materijalna imovina unosi se u Popis dugotrajne imovine (obrazac DI) po nabavnoj vrijednosti. Pritom nije bitno jesu li računi u vezi s njezinom nabavom plaćeni ili ne. Prema tome, ovdje dolazi do odstupanja od temelj-nog načela „blagajne“ na temelju kojeg obveznici poreza na dohodak bilježe svoje izdatke (i primitke).

Prava (dugotrajna nematerijalna imovina) ulaze u Popis dugotrajne imovine i mogu se amortizirati samo ako je račun za njihovu nabavu plaćen (čl. 24. st. 1. Zakona).

Stvari i prava čija je pojedinačna nabavna vri-jednost iznosila 3.500,00 kn ili manje, neovisno o njihovom vijeku trajanja, NE ulaze u Popis du-gotrajne imovine, već se izdatak u vezi s njima knjiži u Knjigu primitaka i izdataka u trenutku plaćanja računa. Ovdje se primjenjuje načelo blagajne! U praksi je riječ o sitnom inventaru, izdatcima za računalne programe i sl. čija je na-bavna cijena do 3.500,00 kn.

Za razliku od plaćenih predujmova za robu i ma-terijal, predujmovi plaćeni za nabavu dugotrajne imovine ne ulaze u poslovne izdatke odnosno ne unose se u Knjigu primitaka i izdataka.

2. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE – OBRAZAC DIPrema čl. 33. st. 3. Pravilnika, Popis dugotrajne

imovine (obrazac DI) jedna je od temeljnih poslov-nih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i obveznici su poreza na dohodak. Nje-gov oblik i sadržaj te način ustroja i vođenja propi-sani su u čl. 24. Zakona i čl. 35. Pravilnika o porezu na dohodak. Osim obrtnika i slobodnih zanimanja, Popis dugotrajne imovine vode i drugi porezni ob-veznici koji obavljaju samostalnu djelatnost a pri-javili su se u registar obveznika poreza na dohodak (obrazac RPO) i dohodak utvrđuju na temelju po-slovnih knjiga. To mogu biti samostalni poljopri-vrednici, sportaši, najmodavatelji, autori i druge osobe koje su upisane u registar obveznika poreza na dohodak i vode Knjigu primitaka i izdataka.

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje amortizacije dugotrajne imovine koja je u njemu evidentirana. Ali u njega se u svrhu evidencije unosi i ona dugotrajna materijalna imovina koja ne pod-liježe amortizaciji (npr. zemljišta, umjetničke slike itd.). Kod obveznika poreza na dohodak to je jedina evidencija o dugotrajnoj imovini koja sadržava po-datke o datumu njezine nabave, ispravama o naba-vi i nabavnoj cijeni, otpisanoj vrijednosti i knjigo-vodstvenoj (sadašnjoj) vrijednosti.

Amortizirati se može samo dugotrajna imovi-na evidentirana u Popisu dugotrajne imovine!

U skladu s čl. 29., st. 4. Pravilnika, u poslovne iz-datke ne priznaje se amortizacija dugotrajne imo-vine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iska-zana u Popisu dugotrajne imovine, niti se izdatak otpisa može priznati na dodatna ulaganja u dugo-trajnu imovina koja nije iskazana u Popisu dugo-trajne imovine. Za imovinu koja nije iskazana u tom popisu ne može se priznati niti izdatak otpisa za te-kuće ni investicijsko održavanje.

U obrazac DI unosi se ona dugotrajna imovina koju je fizička osoba koja obavlja samostalnu dje-latnost (dalje: obrtnik) pribavila:

a) kupnjom iz novčanih sredstava obrta odnosno djelatnosti slobodnog zanimanja (na domaćem trži-štu, stjecanjem dobara iz druge države članice EU ili uvozom iz treće zemlje)

b) kupnjom na kredit koji je odobrio prodavatelj ili banka

c) na financijski leasingd) izradom predmeta dugotrajne imovine u vla-

stitoj režiji − npr. proizvodnja stroja u vlastitoj radi-onici i sl.

e) gradnjom građevinskog objekta u vlastitoj reži-ji − obrt se pojavljuje istodobno u ulozi investitora i izvođača


f) gradnjom poslovnog prostora ili građevinskog objekta − obrt je investitor, a radove izvodi drugi po-duzetnik ili

g) ulaganjem privatne imovine u obrt odnosno djelatnost slobodnog zanimanja na temelju Zapisni-ka o ulaganju

h) stjecanjem prava – ali samo ako su plaćena.Neovisno o tome na koji je od tih načina dugotraj-

na imovina pribavljena, ona se unosi u Popis dugo-trajne imovine po trošku nabave (nabavnoj vrijed-nosti) ili trošku proizvodnje, ako je riječ o stvarima proizvedenim u vlastitoj režiji. Pritom nije bitno jesu li računi za nabavu dugotrajne materijalne imovine plaćeni ili ne.

Kod dugotrajne imovine koja je nabavljena na kredit ili na financijski leasing obračunana kamata se NE uključuje u nabavnu vrijednost, već kao na-knada za financiranje u trenutku plaćanja čini po-slovni izdatak koji se unosi u KPI. Isto se odnosi i na plaćenu jednokratnu naknadu i druge izdatke u vezi s odobravanjem kredita. Kamate koje se smatraju naknadom za uslugu financiranja 100 % porezno su priznat izdatak i pri nabavi osobnih automobila.

Za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost i posjeduju dugotrajnu imovinu, Popis DI sa-stavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje 31. prosinca, odnosno na dan likvidacije obrta. To vrijedi i za 2014. Zaključna stanja iz stupca 4 i 9 pre-pisat će se pojedinim stvarima ili pravima kao po-četna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za sljedeću (2015.) godinu.

Dugotrajna imovina ostaje evidentirana u Popi-su dugotrajne imovine i nakon što je u cijelosti ot-pisana sve do trenutka njezine prodaje, darovanja, izuzimanja za potrebe vlasnika ili drugog načina otuđenja ili uništenja. Iako se i dalje koristi, jed-nom otpisana dugotrajna imovina ne može se po-novno amortizirati.

U Popis dugotrajne imovine NE unosi se du-gotrajna imovina uzeta u operativni leasing ili unajmljena od drugih fizičkih ili pravnih osoba.

2.1. KUPNJA OPREME OD DOBAVLJAČA U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, prema

čl. 29. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak, uklju-čuju se:

1. kupovna cijena smanjena za popuste iskazane u računu

2. carina i druge uvozne pristojbe3. nepovratni porezi (npr. trošarine pri nabavi

automobila, porez na promet rabljenih motor-nih vozila i sl.)

4. izdatci za dopremu i instaliranje opreme5. svi drugi izdatci nastali u postupku dovođenja

opreme u radno stanje6. nabavna vrijednost opreme (1 + 5).Na jednak se način utvrđuje i nabava transpor-

tnih sredstava i osobnih automobila, uređaja, ured-skog namještaja i dr.

Svi se navedeni izdatci (plaćeni i neplaćeni) zbra-jaju kako bi se utvrdila nabavna vrijednost po kojoj će sredstvo biti evidentirano u Popisu dugotrajne

imovine. U tu se svrhu preporučuje sastaviti kalku-laciju nabavne vrijednosti dugotrajne imovine uz koju će se priložiti izvorne isprave.

2.1.1. Nabava dugotrajne materijalne imovine u tuzemstvu

9 Primjer: Nabava opreme u tuzemstvu

Raču

ni se

uno

se

Nabavnavrijednost

stroja155.000,00 kn

u Popisdugotrajne

imovine

U evidenciju tražbina i obveza ➯ u knjigu U-RA tek kada budu plaćeni

Račun br. 21/1/1 Prodajna cijena stroja 150.000,00 kn + 25% PDV-a 37.500,00 kn Prodajna cijena s PDV-om 187.500,00 kn

Račun br. 138/2/1 Usluga prijevoza (dopreme) stroja 5.000,00 kn + 25% PDV-a 1.250,00 kn Ukupno s PDV-om 6.250,00 kn

Ulazni računi u vezi s nabavom dugotrajne ma-terijalne imovine primljeni od dobavljača - obve-znika PDV-a koji sadržavaju sve elemente propisa-ne čl. 79., st. 1. Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13. - 143/14.) unose se u evidenciju o tražbinama i ob-vezama odnosno u knjigu URA ako su plaćeni i na temelju njih stječe se pravo na pretporez, ali se NE unose u Knjigu primitaka i izdataka (dalje: KPI). Naime, „zavisni troškovi nabave“ uključuju se u nabavnu vrijednost dugotrajne materijalne (nema-terijalne) imovine i posljedično tome se u izdatke u KPI uključuju kao izdatak otpisa (amortizacije) u stupac „izdatak u naravi“.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost, a obveznici su PDV-a i upisani su u registar obveznika PDV-a, u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine ne uključuju PDV iskazan na računima do-bavljača, već ga u trenutku plaćanja računa priznaju kao pretporez. Za razliku od njih, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a prema čl. 90., st. 1. Zakona o PDV-u nisu u sustavu PDV-a jer u pret-hodnoj kalendarskoj godini nisu ostvarili vrijednost isporuka dobara ili usluga veću od 230.000,00 kn („mali porezni obveznici“), u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuju i PDV zaračunan na računima u vezi s nabavom dugotrajne imovine.

2.1.2. Stjecanje predmeta dugotrajne materijalne imovine iz drugih država članica EU-a

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-latnost mogu izravno nabavljati opremu, uređaje, transportna sredstava i drugu dugotrajnu materijal-nu imovinu na jedinstvenom tržištu Europske unije.

Kada su ovi obveznici poreza na dohodak ujedno i obveznici PDV-a (upisani su u registar poreznih obveznika) te posjeduju PDV identifikacijski broj (koji je evidentiran u VIES bazi), dobavljač - pore-zni obveznik iz druge države članice EU-a izdaje račun za isporučena dobra uz porezno oslobođenje i „prenosi“ poreznu obvezu na stjecatelja. Naime, predmet oporezivanja, u skladu s čl. 4., st. 1., t. 2a.) Zakona o PDV-u smatra se i stjecanje dobara unu-tar EU-a koje je u tuzemstvu obavljeno uz naknadu. Pri stjecanju dobara unutar EU-a obveza za obra-


čun PDV-a nastaje u trenutku izdavanja računa ili najkasnije petnaestog dana u mjesecu nakon mje-seca u kojemu je nastao oporezivi događaj za ispo-ruke dobara ako račun do tada nije izdan (čl. 31. st. 2. Zakona o PDV-u). Račune u stranoj valuti treba preračunati u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a. Pri stjecanju dobara i usluga iz drugih država članica EU-a, “dohodaši” ne mogu primijeniti “načelo blagajne”, već neovisno o tome je li račun ino-dobavljaču plaćen, trebaju u obra-čunskom razdoblju iskazati obvezu za PDV i pret-porez (osim ako nije riječ o dobrima za koje se pret-porez ne može priznati - npr. osobni automobili). S tom svrhom, u skladu s čl. 163. st. 4. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13. – 35/14.), vode posebnu evidenciju: „Evidenciju za stjecanje dobara iz EU“ (ili odvojene knjige I-RA i U-RA za stjecanje dobara iz EU-a). Iz ove evidencije preuzimaju se podatci za popunjavanje obrasca PDV. Podatak o vrijednosti stečenih dobara iz EU-a koja podliježu oporeziva-nju u RH unosi se u stupac 11 „Prijave za stjecanje dobara i usluga iz drugih država članica EU“ (obr. PDV-S) zbirno po svakom isporučitelju.

9 Primjer:1. Obrt je kupio stroj za pakiranje od dobavljača

Štefi d.o.o. iz Maribora. Obrtnik je preuzeo stroj 20. rujna 2014. u Mariboru. Račun Štefi d.o.o. br. 214 od 19. rujna 2014. glasi na 1.200,00 eura (na ulaznom računu je klauzula: oslobođeno PDV-a). Stroj je predan u uporabu 21. rujna, a račun je plaćen 15. listopada 2014. Primjenjuje se godišnja stopa amor-tizacije od 25 %.

Obračun PDV-a primjenom srednjeg tečaja HNB-a 19. rujna 2014.:

1.200,00 eura x 7,603110 = 9.123,73 x 25 % = 2.280,93 kn.

2. Obrt je kupio novi osobni automobil Opel, u Grazu od dobavljača Markus GmbH. Vlasnik obrta preuzeo je automobil 23. listopada 2014. u Grazu. Račun Markus GmbH br. 2547/1 od 22. listopada glasi na 10.000,00 eura. Račun je plaćen18. listopa-da 2014. U Hrvatskoj je 24. listopada 2014. plaćen poseban porez na motorna vozila u skladu s njego-vom vrijednosti i emisiji CO2 u svoti od 5.600,00 kn. Osobni je automobil namijenjen za prijevoz vlasnika obrta i zaposlenika i predan je u uporabu nakon re-gistracije 25. listopada 2014. Primjenjuje se godišnja stopa amortizacije od 20 %.

Obračun PDV-a primjenom srednjeg tečaja HNB-a 22. listopada 2014.:

10.000,00 eura x 7,689633 = 76.896,33 x 25 % = 19.224,08 kn.

EVID

ENCI

JA Z

A S

TJEC

AN

JE D

OBA

RA IZ

EU

RED.

BR

OJ

R A Č

U N

DOBA

VLJA

Č (ISP

ORUČ

ITELJ

DOB

ARA I

LI US

LUGA

)PR

ETPO

REZ

OBVE

ZA PD

V

BROJ

DATU

MNA

ZIV -

IME

I PRE

ZIME I

SJ

EDIŠT

E

(PDV

ID. B

R.

/ OIB

)

PORE

ZNA O

SNOV

ICAUK

UPNI

IZN

OS

RAČU

NAUK

UPNO

5%13

%25

%

5%10

%25

%M

OŽE S

E OD

BITI

NE M

OŽE

SE O

DBITI

MOŽ

E SE

ODBI

TINE

MOŽ

E SE

ODB

ITIM

OŽE S

E OD

BITI

NE M

OŽE

SE O

DBITI

5%13

%25

%

12

34

56

78

910

(11+

12+

13

+14

+15

+16

)11

1213

1415

1617

1819

121

419

.9.20

14“Š

tefi”

d.o.o

., M

aribo

r, Slov

enija

SI 12

3456

789.1

23,73

11.40

4,66

2.280

,932.2

80,93

2.280

,93

225

47/1

22.10

.214.

“Mar

kus”

GmbH

, Gr

az, A

ustri

jaAT

U258

7419

676

.896,3

396

.120,4

119

.224,0

819

.224,0

819

.224,0

8

Kada je riječ o stjecanju novoga osobnog automo-bila, obrtnik – porezni obveznik popunjava obrazac NPS i dostavlja ga Poreznoj upravi na ovjeru. Kod stjecanja osobnog automobila iz EU-a obrtnik nema pravo na priznavanje pretporeza u skladu s čl. 61. st. 1. Zakona o PDV-u. Zato se u evidenciji o stjecanju dobara iz EU-a iskazala obveza i pretporez koji se ne može priznati.

JESTE SE PRETPLATILI NA RRiF ZA 2015.

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA: 01/4699-760 mob. 099/4699-760.

ili na: www.rrif.hr


U nabavnu vrijednost osobnog automobila uklju-čuje se pretporez koji se ne može priznati i posebni porez te ona iznosi 76.896,33 + 19.224,08 + 5.600,00 = 101.720,41 kn.

Obračun amortizacije:Øza stroj [9.123,73 x 25 %) : 12 mj.] x 3 mj. = 456,19 knØza osobni automobil[101.720,41 x 20 %) : 12 mj.]

x 2 mj. = 3.390,68 kn, od čega je 70 % porezno priznati trošak amortizacije (2.373,48 kn), a 30 % porezno nepriznati trošak amortizacije (1.017,20 kn).

Podatci se unose u Popis dugotrajne imovine (t. 6.).

2.1.3. Uvoz dugotrajne materijalne imovine iz trećih zemalja

U nabavnu vrijednost uvezene opreme iz trećih zemalja uključuje se i carina te druge carinske pri-stojbe. Pri uvozu opreme, u skladu s čl. 32. st. 1. Za-kona o PDV-u, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku uvoza. PDV obračunava carina na osnovicu koju čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima (čl. 35. st. 1. Zakona o PDV-u). Ona se utvrđuje tako da se vrijed-nost uvezene opreme prema carinskim propisima uveća za carinu, posebne poreze i trošarinu (ako je propisana za ova dobra), carinske pristojbe i druga davanja koja se plaćaju pri uvozu.

Obrtnik – obveznik PDV-a PDV obračunan pri uvozu opreme priznaje kao pretporez u obračun-skom razdoblju u kojem je primio jedinstvenu ca-rinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao uvoznik i u kojoj je iskazna svota PDV-a koju treba platiti. Pod-sjećamo, uvoznik je obvezan PDV pri uvozu platiti carini u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima.

Za razliku od obrtnika – obveznika PDV-a koji su upisani u registar poreznih obveznika, obrtnici – “mali porezni obveznici” nemaju pravo na priznava-nje pretporeza pa će stoga PDV obračunan i plaćen pri uvozu uvećati nabavnu vrijednost uvezene opreme.

2.2. NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE NA FINANCIJSKI LEASING

Financijski leasing jedan je od oblika financira-nja nabave dugotrajne materijalne imovine. Iako je riječ o najmu vozila, strojeva i druge vrste opre-me ili nekretnina, financijski leasing za primatelja (obrtnika) ima obilježje kupnje opreme na dugoroč-ni kredit, osim što pravno vlasništvo nad predme-tom leasinga ne prelazi odmah na primatelja, već u pravilu tek nakon otplate posljednje leasing rate. Prema tome, po završetku trajanja ugovorenog na-jma vlasništvo nad predmetom leasinga prenosi se na najmoprimca bez novoga kupoprodajnog odnosa kao što je to slučaj kod operativnog leasinga.

Dugotrajna materijalna imovina nabavljena na fi-nancijski leasing unosi se u Popis dugotrajne imovine te se amortizira, neovisno o tome što će plaćanje raču-na biti tijekom ugovorenog leasing razdoblja. Obrtnik na sebe preuzima gotovo sve rizike i koristi od imovine uzete u financijske leasing i ima je pravo amortizirati, iako je ona je u formalno-pravnom vlasništvu leasing društva. Uplatom posljednje leasing rate, obrtnik će i formalno postati njezinim vlasnikom.

Postupak fakturiranja financijskog leasinga i obračuna kamata kao naknade za uslugu financi-ranja te u vezi s tim i postupak obračuna PDV-a u praksi se najčešće odvija na sljedeći način (pod pret-postavkom da su davatelj i primatelj leasinga obve-znici PDV-a):

a) Leasing društvo isporučuje, tj. daje na raspo-laganje predmet leasinga (npr. opremu) primatelju leasinga i u tom obračunskom razdoblju izdaje mu račun za opremu danu u leasing (bez uračunanih kamata). Na računu je iskazana vrijednost opreme + 25 % PDV-a. Posebno je bitno da u svrhu priznavanja pretporeza ovaj račun sadržava sve elemente propi-sane čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u. Uz račun se dostav-lja i „Plan otplate“ s mjesečnim ratama koje se sastoje od otplatne kvote (dio vrijednosti opreme u leasingu uvećane za pripadajući PDV) i kamata. Od 1. siječnja 2010. kamata je oslobođena PDV-a. Prema tome, ako kamata kod financijskog leasinga NE čini sastavni dio naknade za isporuku predmeta leasinga već se pri njegovoj isporuci obračunava i iskazuje odvoje-no, tada se navedena kamata NE oporezuje PDV-om. Obrtnik − primatelj leasinga stavlja opremu u upora-bu i unosi je u Popis dugotrajne imovine radi kasnijeg obračuna amortizacije. Po ulaznom računu za opre-mu primljenu u financijski leasing, tijekom lizinš-kog razdoblja obrtnik priznaje pretporez „malo po malo“ − u dijelu kako plaća leasing rate, tako da iz plaćene svote koja se odnosi na vrijednost opreme s PDV-om (u praksi se često naziva otplata glavnice ili otplatna kvota) primjenom preračunane stope PDV-a „izvuče“ pretporez i unese ga u knjigu U-RA pozi-vajući se svaki put na isti račun za opremu primlje-nu u leasing. Još uvijek vrijedi sljedeće „pravilo“: ako je isporuka predmeta leasinga bila po stopi od 22 %, primjenjuje se preračunana stopa od 18,0328 %, ako je isporuka bila poslije 1. kolovoza 2009. po stopi od 23 %, primjenjuje se preračunana stopa od 18,6992 % i ako je isporuka bila nakon 1. ožujka 2014. po stopi od 25 %, preračunana stopa je 20 %.

b) Leasing društva najčešće istekom svakog mje-seca izdaju račun za obračunanu i dospjelu kama-tu, pozivajući se pritom na oslobođenje od PDV-a na kamatu. Kako bi iskazao ukupnu mjesečnu ob-vezu za primatelja leasinga (leasing ratu), leasing društvo na računima za kamate dodaje još i dio glavnice koji se odnosi na vrijednost predmeta lea-singa (uključivo s PDV-om).

Za primatelja leasinga dospjele su kamate na-knada za financiranje i kao poslovni izdatak unose se u KPI u mjesecu kada je kamata plaćana. Svotu na računu za kamate koja se odnosi na dio vrijedno-sti isporučene opreme (dio glavnice) obrtnik treba shvatiti samo kao „obavijest” o dugu, a nikako kao „novi račun” za najam opreme! Pretporez po raču-nu za opremu primljenu u leasing priznat će u dijelu koji je plaćen primjenom preračunane stope PDV-a. U našem primjeru (t. 2.2.1.) isporuka predmeta le-asinga bila je u rujnu, 29. rujna 2014., po računu br. 218/1/1. Kod evidentiranja pretporeza (za opremu – predmet leasinga) u knjigu U-RA svaki se put unosi broj i datum istoga računa za opremu primljenu u leasing (u našem primjeru za plaćenu prvu leasing ratu: 1.774,62 x 20 % = 354,92 kn). Jednako se postupa i s dugotrajnom imovinom kupljenom na kredit.


Ako između obrtnika i leasing društva stoji ban-ka koja je u cijelosti podmirila dug leasing društvu i o tome pisano izvijestila obrtnika − on u tom sluča-ju može odmah priznati cijelu svotu pretporeza po računu za opremu uzetu u financijski leasing. Isto se odnosi i u slučaju kada obrtnik kupi opremu na kredit, a između njega i dobavljača stoji banka koja odmah u cijelosti plaća dobavljaču a obrtnik zatim otplaćuje kredit banci.

2.2.1. Primjer knjiženja nabave opreme na financijski leasing

Proizvodni obrt, vlasnik Ivica Ivić, zaključio je 28. rujna 2014. s L-leasingom d.d. ugovor o financijskom leasingu stroja za pakiranje na razdoblje od 4 godine. Vrijednost stroja je 80.000,00 kn. Ugovorene kamate su 8 % godišnje. Plaćanje u 48 jednakih mjesečnih anuiteta. Sukladno zaključenom ugovoru, uplatom posljednje leasing rate stroj prelazi u vlasništvo obrta.

L-leasing isporučio je obrtu predmet leasinga i ispo-stavio račun br. 218/1/1 od 29. rujna 2014. za stroj na 100.000,00 kn (80.000,00 vrijednost stroja + 25 % PDV-a 20.000,00). U prilogu računa nalazi se Plan otplate:

PLAN OTPLATE FINANCIJSKOG LEASINGA

RED. BR. LIZINŠKE

RATE

ANUITET (LIZINŠKE

RATE)KAMATE OTPLATNA

KVOTASTANJEDUGA

1 2 (3+4) 3 4 5

0 - - - 100.000,001 2.441,29 666,67 1.774,62 98.225,382 2.441,29 654,84 1.786,45 96.438,933 2.441,29 642,93 1.798,36 94.640,57

itd.

ØNa temelju odluke vlasnika obrta stroj je pre-dan u uporabu 30. rujna 2014. i evidentiran u Popisu dugotrajne imovine po nabavnoj vri-jednosti od 80.000,00 kn. Primjenjuje se stopa amortizacije od 25 % godišnje.

ØL-leasing izdao je račun br. 569/1/1 od 31. listo-pada 2014. za obračunane kamate za listopad. Obrtnik je 5. studenog 2014. uplatio prvu „le-asing ratu” od 2.441,29 kn, koja uključuje ot-platnu kvotu 1.774,62 kn i kamate od 666,67 kn. Pretporez po dijelu plaćenog rn. 218/1/1 koji se odnosi na isporuku predmeta leasinga (stroja) iznosi: 1.774,62 x 20 % = 354,92 kn.

ØL-leasing izdao je račun br. 712/1/1 od 30. stu-denog 2014. za obračunane kamate za studeni. Obrtnik je 3. prosinca 2014. uplatio drugu „le-asing ratu” od 2.441,29 kn, koja uključuje ot-platnu kvotu 1.786,45 kn i kamate od 654,84 kn. Pretporez po dijelu plaćenog rn. 218/1/1 koji se odnosi na isporuku predmeta leasinga iznosi: 1.786,45 × 20 % = 357,29 kn.

ØNa dan 31. prosinca 2014. u knjizi primitaka i izdataka knjiži se amortizacija stroja u svoti od 5.000,00 kn za razdoblje od listopada do prosin-ca 2014.

Obračun amortizacije za 2014.:

80.000,00 x 25%x 3 mj. = 5.000,00 kn

12 mj.

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE NA DAN 31. 12. 2014.(Obrazac DI)

TEK. BR.

NAZIV STVARI ILI PRAVA

ISPRAVA BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST

KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST

VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA

KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST STVARI ILI PRAVA NA KRAJU

GODINE1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Stroj za pakiranje Rn. 218/1/1 od 29.9.2014. 80.000,00 80.000,00 4 25% 5.000,00 75.000,00

itd.

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA(Obrazac KPI)

R. br.NADNEVAK PRIMTKA/ IZDATKA

BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U

PRIMICIMAUKUPNI PRIMICI

IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22.

st. 1. t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVININA ŽIRO-

RAČUN U NARAVI U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

90. 5.11.14. T - 90 Izv. br. 74 kamata 666,67 666,67

92. 3.12.14. T - 92 Izv. br. 78 kamata 654,84 654,84

93. 31.12.14. T - 93 Amortizacija za X-XII 2014. 5.000,00 5.000,00

itd.

www.rrif.hr


Kod priznavanja pretporeza po uplati leasing rata koje se odnose na otplatnu kvotu (vrijednost ispo-ručenog stroja s PDV-om) obrtnik se u knjizi U-RA uvijek poziva na isti ulazni račun koji se odnosi na isporuku stroja (račun br. 218/1/1).

2.3. KUPNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA ZA POSLOVNE SVRHE

Pri kupnji građevinskog objekta prodavatelj i ku-pac − fizička osoba koja samostalno obavlja djelat-nost (dalje: obrt) − sklapaju kupoprodajni ugovor koji u slučaju kada je prodavatelj obveznik PDV-a treba sadržavati elemente računa u skladu s čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u. U ugovoru sklopljenom 2014. i ranije prodavatelj je trebao razdvojiti vrijednost građevinskog objekta od vrijednosti pripadajućeg zemljišta. Kupac nekretnine (obrtnik) trebao je ovaj kupoprodajni ugovor prijaviti ispostavi Porezne uprave na području na kojem se nekretnina nalazi, i to u roku od 30 dana od sklapanja ugovora. Kupac je bio obvezan platiti razrezani porez na promet ne-kretnina u roku od 15 dana od dana dostave rješe-nja Porezne uprave. Porezna uprava obračunala je porez na promet nekretnina po stopi od 5 % na vri-jednost zemljišta i iznimno na vrijednost građevine ako prodavatelj nije obveznik PDV-a, odnosno ako je riječ o prodaji građevine sagrađene prije stupanja na snagu Zakona o PDV-u (1997. i prije). Obračuna-ni porez na promet nekretnina, naveden u Rješenju porezne uprave, uključuje se u nabavu vrijednost zemljišta i građevinskog objekta.

Pri kupnji i izgradnji građevinskih objekata i poslovnih prostora bitno je u Popisu dugotrajne imovine odvojiti građevinski objekt od zemljišta i njihove vrijednosti posebno iskazati. Razlog tome je što zemljišta ne podliježu amortizaciji.

2.4. IZGRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA Kada se građevinski objekt ili poslovni prostor

gradi u vlastitoj režiji, izdatci koji pritom nastaju za građevinski materijal, projektnu dokumentaciju i dr. ne knjiže se u KPI (iako su neki plaćeni), već ih se kao elemente cijene proizvodnje zbraja. Po zavr-šetku gradnje i predaji objekta na uporabu, on se u Popis dugotrajne imovine unosi po cijeni proizvod-nje. Vrijednost građevinskog objekta treba odvojiti od zemljišta i zasebno ih unijeti u Popis DI.

U nabavnu vrijednost zemljišta, osim pripada-jućeg poreza na promet nekretnina, uračunavaju se naknade geodeta (ako je potrebna izmjera), na-knade za komunalno uređenje (komunalni i vodni doprinos, naknade za dozvole za priključke na ko-munalnu infrastrukturu) i drugi troškovi nastali izravno u vezi s nabavom zemljišta.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta iz-građenog u vlastitoj režiji:

1. izdatci za projektiranje i nadzor 2. izdatci pripreme prostora za građenje3. izdatci za građevinski materijal (uključujući

njihove zavisne troškove nabave bez PDV-a) 4. bruto-plaće radnika (+ doprinosi na plaće)

koji rade na izgradnji objekta5. amortizacija opreme kojom se koristi pri

gradnji objekta6. izdatci za uređenje okoliša zgrade 7. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s

građenjem.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta koji je obrtnik sam izgradio za potrebe svog poslovanja unosi se u Popis dugotrajne imovine u stupac 4 − Nabavna vrijednost kako bi mogao započeti postu-pak amortizacije.

Ako se obrtnik – upisan u registar obveznika PDV-a tijekom izgradnje svoga građevinskog objekta u 2014. godini koristio građevinskim uslugama dru-gih tuzemnih poduzetnika – upisanih u registar ob-veznika PDV-a (npr. za izradu projektne dokumen-tacije, uklanjanje stare građevine, iskop temelja, zidarske radove, elektroinstalacijske i vodoinstala-terske radove te ostale građevinske radove u skladu s odredbama iz čl. 152. st. 1. t. a) Pravilnika o PDV-u i Dodatka II. ovog Pravilnika), oni su ispostavljali ra-čune bez PDV-a pozivajući se na čl. 75. st. 3. t. a) Za-kona o PDV-u i klauzulu „tuzemni prijenos porezne obveze“. Obrtnik – investitor na kojega je prenesena porezna obveza obvezan je bio „platiti“ PDV na ta-kve građevinske usluge u skladu s čl. 75. st. 3. t. a) Za-kona o PDV-u. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja koja obavlja građevinske usluge.

U svojoj poreznoj evidenciji obrtnik - investitor je obračunski iskazao obvezu i pretporez, neovisno o tome je li dobavljaču platio račun (čl. 139. Zakona o PDV-u). Ove račune obrtnik – investitor treba evi-dentirati u Evidenciju za tuzemni prijenos porezne obveze koja sadržava sve podatke o obvezi za PDV i pretporezu, potrebne za popunjavanje obrasca PDV. Umjesto spomenute posebne Evidencije, obrtnik može ulazne račune s prijenosom porezne obveze istodobno evidentirati u posebne knjige U-RA i I-RA – namijenjene isključivo za poreznu evidenciju u vezi s prijenosom porezne obveze u tuzemstvu.

Bitno je naglasiti da ako je izvršitelj ugradnje ujed-no i dobavljač dobara koja će biti ugrađena (npr. kod parketarskih radova: parket s postavljanjem), tada se prijenos porezne obveze primjenjuje i na isporu-ku dobara i na njihovu ugradnju, međutim ako se obavlja isporuka dobara bez usluge ugradnje, prije-nos porezne obveze ne može se primijeniti i dobav-ljač – obveznik PDV-a na isporuku ovih dobara treba obračunati 25 % PDV-a. Pretporez po ovim računima obrtnik može priznati tek kada će biti plaćeni.

Prema tome, plaćeni računi za građevinski materi-jal, isplaćene plaće radnicima koji su radili na izgrad-nji objekta, plaćeni računi za obavljene usluge od strane drugih građevinskih poduzetnika na izgradnji vlastitog objekta NE unose se u Knjigu primitaka i iz-dataka i obrtniku ne predstavljaju izdatak poreznog

ČasopisRačunovodstvo Revizija i Financije

je najčitaniji časopis u Hrvatskoj!Preporučite ga i drugima


razdoblja u kojemu su plaćeni, jer se svi izdatci veza-ni za izgradnju građevinskog objekta (neovisno jesu li računi plaćeni ili nisu) „zbrajaju“ i ulaze u vrijednost građevinskog objekta (cijenu proizvodnje).

Završetak objekta i njegovo stavljanje u uporabu bitno je s motrišta obračuna amortizacije, odnosno knjiženja izdataka na temelju dugotrajne materijal-ne imovine u Knjizi primitaka i izdataka tijekom ko-risnog vijeka trajanja građevinskog objekta.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta čija je izgradnja povjerena izvođaču radova:

1. izdatci za projektiranje i nadzor 2. izdatci pripreme prostora za građenje3. vrijednost radova po računu izvođača za ko-

načnu situaciju 4. izdatci za uređenje okoliša zgrade 5. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s

građenjem.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta unosi se u Popis DI u stupac 4 – Nabavna vrijednost.

U vezi s građevinskim objektima koji se vode u Popisu dugotrajne imovine, poduzetnik ima pravo na izdatke za tekuće i investicijsko održavanje. U trenutku plaćanja oni predstavljaju porezno pri-znati izdatak. Ako je riječ o rekonstrukciji i adapta-ciji građevinskog objekta kojim se bitno poboljšava kvaliteta objekta i produljuje njegov korisni vijek trajanja (osobito ako je trebalo ishoditi građevinsku dozvolu), tada se to smatra ulaganjem u dugotrajnu imovinu − povećava se vrijednost postojeće gra-đevine i svota ulaganja se unosi u Popis dugotrajne imovine, a ne u izdatke tekućeg razdoblja.

2.5. ULAGANJE DUGOTRAJNE IMOVINE U OBRTObrtnik može radi obavljanja djelatnosti u obrt

unijeti i privatnu imovinu. Ako ona ima obilježje du-gotrajne imovine, evidentira se u Popisu dugotrajne imovine.

Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a ne potječu od obavljanja djelatnosti. Zbog toga se sastavlja Za-pisnik o ulaganju.

Ulaganja dugotrajne imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Kod ulaganja je to ci-jena nove nabave. Ako se ne može pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.

Ako se tržišna cijena dobra koja nisu nova, već ra-bljena, ne može pouzdano utvrditi, u procjeni vri-jednosti polazi se od tržišne cijene za novo dobro pri čemu se uzima u obzir potrošenost uloženog dobra. Kad je riječ o dugotrajnoj imovini koja ima ograničeni vijek trajanja, njezina se vrijednost može smanjiti s ob-zirom na okolnost da joj istječe ili joj je već istekao vi-jek trajanja. Primjerice, ako obrtnik koji ulaže poslovni prostor u svoj obrt ne posjeduje odgovarajuću ispravu o njegovu stjecanju (kupoprodajni ugovor, rješenje po-rezne uprave o obračunu poreza na promet nekretni-na iz kojeg bi bila primjetna osnovica odnosno tržišna vrijednost i sl.), vrijednost prostora treba procijeniti. Za to je najbolje angažirati stručnog procjenitelja.

U nastavku dajemo primjer Zapisnika o ulaganju dugotrajne imovine:

Ivica CvjetićOIB 12345678900Zagreb, Putić 8

ZAPISNIK O ULAGANJU POSLOVNOG PROSTORA U OBRT

Na temelju čl. 27. st. 4. i čl. 28. Pravilnika o pore-zu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 160/13.), Ivica Cvjetić − vlasnik trgovačkog obrta Cvijet ulaže u obrt prostor od 200 m2 u prizemlju svoje obiteljske kuće u Zagrebu, Putić 8, u svrhu obavljanja regi-strirane djelatnosti.

Vrijednost poslovnog prostora procijenjena je na 1,200.000,00 kn, a vrijednost pripadajućeg građe-vinskog zemljišta na 400.000,00 kn. Procjenu je obavio Montings d.o.o., Zagreb, Opatička 18, OIB 12358745911.

Poslovni prostor s pripadajućim građevinskim zemljištem predaje se u uporabu s datumom Zapi-snika o ulaganju.

Zagrebu 17. svibnja 2014.Ivica Cvjetić

U prilogu: Elaborat o procjeni

3. AMORTIZACIJAStvari i prava dugotrajne imovine koji su eviden-

tirani u Popisu dugotrajne imovine ravnomjerno se otpisuju, tj. amortiziraju kroz korisni vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine su-kladno odredbama čl. 12. Zakona o porezu na dobit, na čiju primjenu upućuje čl. 24. st. 4. Zakona o porezu na dohodak i čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Amortizacija dugotrajne materijalne i ne-materijalne imovine priznaje se kao izdatak u naravi u svoti koja je obračunana na nabavnu vrijednost po linearnoj metodi uz primjenu godišnjih stopa amor-tizacije propisanih u čl. 12. Zakona o porezu na dobit. Prema tome, pri utvrđivanju izdataka za dugotrajnu imovinu odstupa se od temeljnog načela blagajne.

9 Tablica 1.

Vodi seu Popisu DI

DUGOTRAJNAMATERIJALNA IMOVINA

– Potrošiva imovina –(građevinski objekti,

oprema...)

DUGOTRAJNANEMATERIJALNA IMOVINA

– Istrošiva imovina –(licencije, software i druga prava)

NEPOTROŠIVA dugotrajnamaterijalna IMOVINA

Zemljišta, šume i dr. sličnaobnovljiva prirodna bogatstvaSpomenici kultureUmjetnička djela

DUGOTRAJNAFINANCIJSKA

IMOVINA(dionice, udjeli)

NE PODLIJEŽEAMORTIZACIJI

PODLIJEŽEAMORTIZACIJI

➯Ako je u Popisu DI➯Ako je predana u

uporabu➯Ne mora biti

plaćena

➯Ako je plaćena➯Ako je u Popisu DI

➡


Jednom otpisanu dugotrajnu imovinu obrtnik ne može ponovno amortizirati, iako je i dalje rabi u obavljanju svoje djelatnosti. Ako obrtnik u svom poslovanju rabi dugotrajnu imovinu koja nije evi-dentirana u Popisu dugotrajne imovine, također je nema pravo amortizirati. Izdatak otpisa ne prizna-je se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.

Izdatci za nabavu dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (npr. zemljišta i umjetničkih djela) priznat će se kao poslovni izdatak tek pri nji-hovu otuđenju − prodaji ili izuzimanju.

Osim amortizacije, u poslovne izdatke na temelju dugotrajne materijalne imovine ulaze: Øizdatci za popravak dugotrajne materijalne

imovine (tekuće i investicijsko održavanje) kada su plaćeni i

Øsmanjenje vrijednosti dugotrajne imovine zbog štete koja je nastala uslijed izvanrednih događaja (npr. zbog elementarne nepogode, krađe i dr.) pod uvjetom da o tome postoje za-pisnici mjerodavnih tijela (npr. osiguravajućeg društva, policije i dr).

3.1. OSNOVICA ZA AMORTIZACIJUOsnovica za obračun amortizacije je

nabavna vrijednost dugotrajne imovine, odnosno:Ø nabavna vrijednost (trošak nabave) pojedi-

nog predmeta dugotrajne imovine - ako je ono kupljeno ili uzeto u financijski leasing (više o tome u t. 2.);

Ø cijena proizvodnje (trošak proizvodnje) - ako je ono proizvedeno u vlastitoj režiji;

Ø procijenjena tržišna vrijednost predmeta du-gotrajne imovine - ako je ono u Popis dugotraj-ne imovine uneseno na temelju Zapisnika o ulaganju dugotrajne imovine.

Podatak o osnovici za amortizaciju pojedinog predmeta dugotrajne imovine, bilo da je riječ o stva-rima ili pravima, uvršten je u Popis dugotrajne imo-vine (obrazac DI), u stupcu 4 − Nabavna vrijednost.

3.2. STOPE AMORTIZACIJEAmortizacija se obračunava za svaki predmet du-

gotrajne imovine pojedinačno. Amortizacija koja je obračunana na trošak nabave predmeta dugotrajne imovine prema linearnoj metodi, primjenom godiš-njih amortizacijskih stopa propisanih u čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit, smatra se porezno pri-znatim izdatkom s motrišta poreza na dohodak. Te su stope izračunane prema predviđenom korisnom vijeku trajanja predmeta dugotrajne imovine (stopa amortizacije = 100/vijek trajanja), a sukladno čl. 6. spomenutog zakona mogu se udvostručiti.

9 Tablica 2.

Red. br.

Skupina dugotrajne imovine

Amortizacijski vijek

Godišnja amortizacija

%

Podvostručena godišnja am.%

1. Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT

20 god. 5% 10%

2. Osnovno stado, osobni automobili 5 god. 20% 40%

Red. br.

Skupina dugotrajne imovine

Amortizacijski vijek

Godišnja amortizacija

%

Podvostručena godišnja am.%

3. Nematerijalna imovina, oprema, vozila (osim osobnih automobila), i mehanizacija

4 god. 25% 50%

4. Računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže

2 god. 50% 100%

5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina

10 god. 10% 20%

U skladu s čl. 12. st. 6. Zakona o porezu na do-bit i obrtnik može propisane stope za redoviti otpis udvostručiti odnosno povećati do 100 %. Tako će, na primjer, umjesto za 20 godina (prema propisanoj stopi od 5 %), proizvodnu halu (građevinski objekt) u cijelosti amortizirati za 10 godina ako primijeni „ubrzani otpis” i s poreznog motrišta najvišu dopu-stivu stopu amortizacije 10 % godišnje.

Obrtnik može primjenu ubrzane amortizacije pri-lagoditi potrebama poslovanja tako da ne primijeni najvišu dopustivu stopu (za opremu 50 %), već stopu koja će biti veća od 25 %, ali manja od 50 % godišnje.

Udvostručene stope (ubrzana amortizacija) mogu se primijeniti na svu dugotrajnu imovinu koja podliježe amortizaciji, uključujući osobne automobile u Popisu dugotrajne imovine.

Ako obrtnik obračunava amortizaciju po nižim stopama od onih propisanih u čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim izdatkom, ali se kori-sni vijek trajanja ovog sredstva produljuje. To znači da se primjerice za opremu može primijeniti godiš-nja stopa amortizacije od 1 %. Razlog primjene niže stope amortizacije može biti manji stupanj iskori-štenja kapaciteta dugotrajne materijalne imovine zbog smanjenja poslovnih aktivnosti, ali jednako tako može biti s ciljem iskazivanja manjih poslovnih izdataka u obrascu KPI radi sprječavanja nastanka gubitka od obrtničke djelatnosti.

Postavlja se pitanje može li se obrtnik odreći amortizacije kao izdatka za jedno porezno razdo-blje? Odgovor na ovo pitanje nalazimo u stajalištu Ministarstva financija (MF Kl.: 410-01/06-01/589; Ur. br.: 513-07-21-01/06-2 od 14. lipnja 2006.) za koje smatramo da je još uvijek primjenjivo u poreznoj praksi. ... obveznik poreza na dohodak, ovisno o svo-joj poslovnoj politici, može odlučiti da u pojedinom poreznom razdoblju u popisu dugotrajne imovine i u knjizi primitaka i izdataka koje vodi, ne iskaže iz-datke otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti i upisana je u taj popis.

Primijeni li obrtnik višu stopu amortizacije od najviše dopustive prema Pravilniku, razlika amor-tizacije obračunane po toj višoj stopi i najvišoj dopu-stivoj svoti iz Pravilnika čini porezno nepriznat iz-datak i ona se ne unosi u knjigu primitaka i izdataka.


Primjerice, ako za proizvodnu opremu čija je na-bavna vrijednost 10.000,00 kn obrtnik primijeni

stopu amortizacije od 60 %, iz izračuna je razvidno sljedeće:

10.000,00 x 60% = 6.000,00 kn ð svota amortizacije primjenom uvećane stope (u Popisu DI)

− 10.000,00 x 50% = 5.000,00 kn ð porezno priznati izdatak na temelju amortizacije (unosi se u KPI)

1.000,00 kn ð porezno nepriznati izdatak (NE unosi se u KPI)

U čl. 12. Zakona o porezu na dobit nije potanje na-vedeno što ulazi u pojedine skupine dugotrajne imo-vine, zato se dugotrajna imovina u ove skupine razvr-stava prema računovodstvenim kriterijima, npr.:

1. Građevinski objekti − obuhvaćaju poslovne zgrade, tvorničke zgrade, hale i radionice, skladišta, nadstrešnice i garaže, staklenike, sušionice, hlad-njače, montažne zgrade, barake, ograde (drvene, betonske, metalne ili druge konstrukcije), putove, parkirališta, vodospremnike i ostale nespomenute građevinske objekte.

Brodovi veći od 1.000 BRT.2. Osnovno stado − obuhvaća radna i priplod-

na grla stoke svih vrsta (goveda, konji, svinje, koze i ovce, mazge, magarci i mule, perad, ribe, pčelinja društva i dr.) te stočni podmladak koji će se koristiti za rad ili priplod. Stoka koja je izdvojena iz osnovno-ga stada radi tova i kasnije se prodaje ili je izravno nabavljena u tu svrhu pa čini „obrtno”, a ne osnov-no stado i NE unosi se u Popis dugotrajne imovine niti se amortizira.

Osobni automobili (vidjeti t. 3.4.) 3. Nematerijalna imovina − obuhvaća patente, li-

cencije, zaštitni znak, prava na temelju ulaganja u tuđu imovinu i drugu nematerijalnu imovinu osim računalnih programa (softvera) jer su oni zajedno s računalnom opremom uključeni u skupinu 4.

Oprema − obuhvaća strojeve i alate, tehnička postrojenja i uređaje, uredsku opremu, namještaj (pokućstvo), pogonski i poslovni inventar, poslovni inventar u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, tele-fonske centrale s pripadajućim instalacijama i apa-ratima (osim mobilnih telefona), opremu zaštite na radu i protupožarne zaštite, i drugu opremu (osim onu navedenu u skupini 4).

Vozila kao što su kamioni, tegljači, priključna transportna sredstva (prikolice), teretna zatvorena vozila, hladnjače, bicikli, motor-kotači, autobusi, zrakoplovi i druga vozila osim osobnih automobila.

Mehanizacija kao npr. mehanizacija za graditelj-stvo (kranovi, jaružala, skele, dizalice i sl.), poljopri-vredna mehanizacija i dr.

4. Računala, računalna oprema i programi (softve-ri) te oprema za računalne mreže, mobilni telefoni.

Najviša dopuštena godišnja stopa amortizacije za tu skupinu dugotrajne imovine iznosi 100 %, no kako se ne bi stekao dojam da se ta imovina može u cijelosti otpisati u godini u kojoj je nabavljena, treba podsjetiti da se s amortizacijom počinje prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojemu je dugo-trajna imovina stavljena u uporabu. Primjerice, ra-čunala koja su stavljena u uporabu u prosincu 2013. mogu se amortizirati u cijelosti 2014. uz 100 % stope amortizacije jer je u tom slučaju amortizacija zapo-čela u siječnju 2014. i odnosi se na razdoblje od svih dvanaest mjeseci.

5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina − od-nosi se na one predmete dugotrajne imovine koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati u prethodne četiri skupine. U tu se skupinu mogu se na primjer uklju-čiti voćnjaci, vinogradi, hmeljnjaci i drugi trajni na-sadi, brodovi manji od 1000 BRT i dr.

3.3. OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA 2014.Za dugotrajnu imovinu koja je bila u uporabi svih

12 mjeseci u 2014. svotu amortizacije (stupac 8 DI) izračunava se primjenom godišnje stope na nabav-nu vrijednost, odnosno:

svota amortizacije

(otpisa)=

nabavna vrijednost (stupac 4 Obr. DI) x stopa am. (stupac 7 Obr. DI)

100

Kad je riječ o dugotrajnoj imovini nabavljenoj ili otuđenoj tijekom 2014. (nije bila u uporabi svih dva-naest mjeseci), svota amortizacije koja se unosi u stupac 8 Popisa dugotrajne imovine za 2014. izraču-nava se razmjerno broju mjeseci uporabe te imovine:

svota amortizacije

(otpisa) =

nabavna vrijednost (stupac 4 Obr. DI) x stopa am. (stupac 7 Obr. DI) x broj

mjeseci uporabe DI100

Mjeseci uporabe iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi se uzima mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u uporabu, a kao posljednji se uzima mjesec u kojemu je dugotrajna imovina otu-đena ili uništena.

Izdatak na temelju amortizacije priznaje se u porezni izdatak od prvog dana mjeseca koji sli-jedi iza mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina stavljena u uporabu.

9 Primjer:Računalo čiji je trošak nabave 12.000,00 kn pre-

dan je u uporabu 5. ožujka 2014. Godišnja je stopa amortizacije 100 %. Obračunava se amortizaciju za 2014. (od travnja do prosinca).

svota amortizacije =

12.000,00 kn x 100%x 9 mjeseci = 9.000,00 kn

12 mjeseci

Prema tome, da bi se stvari i prava dugotrajne imovine mogli amortizirati, moraju biti stavljeni u uporabu. Prava trebaju biti i plaćena. Intenzitet ko-jim će se sredstava dugotrajne imovine trošiti nije odlučujući za obračun amortizacije jer ona uz fizič-ko trošenje i ekonomski zastarijevaju. Ako je riječ o opremi koja je kupljena, ali još nije instalirana, od-nosno stavljena u uporabu − s obračunom amortiza-cije se još ne može početi.


Kada se zbog promjene uvjeta poslovanja ili proi-zvodnog programa određena oprema neko vrijeme neće rabiti, smatramo da obrtnik može donijeti odlu-ku o stavljanju te opreme izvan uporabe i za to razdo-blje ne treba obračunavati amortizaciju. O tome treba sastaviti odgovarajuću ispravu iz koje je vidljivo raz-doblje u kojemu oprema neće biti u uporabi i razlog zbog kojega je do toga došlo. Amortizacija će se nasta-viti kada se oprema ponovno stavi u uporabu, a vijek njezina trajanja „produljit” će se za razdoblje u koje-mu je bila izvan uporabe, kako bi u konačnici cjeloku-pna nabavna vrijednost postala poslovnim izdatkom. Naravno, uzme li se u obzir ekonomsko zastarijeva-nje te opreme − poduzetnici se, u pravilu, neće odreći amortizacije jednom stavljene opreme u uporabu, unatoč smanjenu intenzitetu fizičkog trošenja odno-sno smanjenom kapacitetu. U tom je slučaju primje-renije primijeniti niže stope amortizacije.

Obračun amortizacije za prodanu, darovanu, i na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu obavlja se do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u uporabi.

9 Primjer:Protuprovalni ormar koji je u uporabi od stude-

nog 2012. i vodi se u Popisu dugotrajne imovine obr-ta, prodan je 27. travnja 2014. Nabavna vrijednost ormara bila je 3.600,00 kn. Obračunava se amorti-zacija za razdoblje od siječnja do travnja 2014. pri-mjenom uvećane stope amortizacije 50 % godišnje.

svota amortizacije

(ormar)=

3.600,00 kn x 50%x 4 mjeseca = 600,00 kn

12 mjeseci

Ako je u Popisu dugotrajne imovine preostala knjigovodstvena (neamortizirana) vrijednost pro-dane ili na drugi način otuđene dugotrajne imovi-ne, ona je porezno priznat izdatak i knjiži se u KPI kao izdatak u naravi.

Na dan 31. prosinca 2014. ukupna svota obraču-nane amortizacije (otpisa) iz stupca 7 Popisa dugo-trajne imovine unosi se u knjigu primitaka i izda-taka tako da se doda ukupno utvrđenim godišnjim poslovnim izdatcima (stupac 15 KPI).

3.4. AMORTIZACIJA OSOBNIH AUTOMOBILA I DRUGIH SREDSTAVA ZA OSOBNI PRIJEVOZ OBRTNIKA I NJEGOVIH RADNIKA

Za razliku od teretnih vozila čiji su troškovi amor-tizacije i svi drugi troškovi u vezi s njima u cijelosti porezno priznati izdatak, porezni položaj osobnih automobila drukčiji je.

Ako se u Popisu dugotrajne imovine nalaze i osobni automobili ili druga sredstva za osobni pri-jevoz obrtnika ili njegovih zaposlenika (a na osno-vi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz nije utvrđena plaća ili drugi dohodak), 30 % amortiza-cije tih prijevoznih sredstava čini porezno nepri-znati izdatak sukladno čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dohodak. Drugim sredstvima za osobni prijevoz smatraju se motocikli, plovila i sl.

Podsjećamo, 100 % priznatim poslovnim izdatci-ma smatraju se izdatci za osiguranje (obvezno i ka-

sko) motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava (čl. 22., st. 2. Zakona o porezu na dohodak). Svi izdatci porezno su priznati ako se na temelju uporabe osob-nih automobila (ili drugih sredstava za osobni prije-voz) obračunava plaća u naravi nekom od zaposleni-ka u obrtu. Podsjećamo, na osnovi uporabe osobnih automobila nije moguće utvrditi plaću u naravi za samog obrtnika (vlasnika obrta) jer se ona za njega ne obračunava. Stoga, ako u obrtu nema zaposlenih radnika, amortizacija osobnih automobila i svi drugi izdatci nastali s njim u vezi dijele se na 70 % porezno priznatoga izdatka i 30 % porezno nepriznatoga.

Ako je osobni automobil nabavljen na financijski leasing i leasing društvo (koje je formalno-pravno vlasnik ovog automobila) svake godine zaračuna obrtu naknadu za osiguranje i naknadu za porez na cestovna motorna vozila, riječ je o naknadi koja je samo 70 % porezno priznati izdatak. Za razliku od toga, kamata plaćena u vezi s financijskim leasin-gom osobnih automobila u cijelosti je porezno pri-znati izdatak.

Iako se u čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na doho-dak izrijekom ne spominje da se u cijelosti priznaju izdatci u vezi s osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslo-vodnih i drugih zaposlenih osoba ako se oni izravno koriste u obavljanju određene djelatnosti, smatramo da potvrdu za potpuno priznavanje izdataka kod takvih slučajeva nalazimo u čl. 21., st. 1. Zakona: „U poslovne izdatke poreznih obveznika koji samostalnu obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 18. ovog Zakona ulaze oni izdatci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.“ Prema tome, izdatci koji nastanu kori-štenjem osobnih automobila isključivo za obavljanje poduzetničke djelatnosti bez kojih tu djelatnost nije moguće obavljati kao što su: autoškole, taxi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, po-moć na cesti, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti, u cijelosti predstavljaju porezno priznati izdatak! To više što se prema odredbama čl. 61. st. 2. Zakona o PDV-u u ci-jelosti priznaje pretporez ako se radi o osobnim auto-mobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevo-za umrlih, iznajmljivanja…

Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (Nar. nov., br. 51/10. – 85/14.) automobi-le svrstava u dvije kategorije: M – osobni automobili i autobusi za prijevoz osoba s najmanje četiri kota-ča i N – teretni automobili. Motorno vozilo koje slu-ži za prijevoz osoba te osim sjedala za vozača ima još najviše osam sjedala, svrstava se u podskupinu M1. U podskupinu N1 ubrajaju se motorna vozila za prijevoz tereta najveće dopuštene mase do 3,5 t. Kod nabave motornih vozila s oznakom N1 moguće je priznavanje pretporeza, ali s tim u vezi je tijekom 2014. došlo do bitnih promjena. Naime, izmjenom pravilnika o PDV-u od 20. ožujka 2014. pretporez se može priznati samo za motorna vozila kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carin-ske tarife i nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na motorina vozila (čl. 136. st. 6. Pravil-nika o PDV-u).


Izmjene Zakona o PDV-u u posljednjih pet godina u vezi s priznavanjem pretporeza za nabavu osob-nih automobila posljedično su utjecale i na obračun porezno nepriznatih izdataka u vezi s njima, kako je to prikazano u nastavku.

3.4.1. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni do 31. prosinca 2009.

Kada je riječ o osobnim automobilima koje su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost nabavile u 2009. i ranije, imale su pravo u cijelosti priznati pretporez u mjesecu kada su dobavljaču platili račun za isporučeni automobil. Ali u tom slučaju obvezni su istekom svakog obračunskog razdoblja (mjeseca ili tromjesečja) obračunati PDV na 30 % mjesečne (tromjesečne) amortizacije auto-mobila i u svrhu toga ispostaviti R-2 račun. Ovakav postupak obavljaju sve do 100 % otpisa (amortizaci-je) ovih osobnih automobila.

U 2014. godini na 30 % mjesečne amortizacije pri-mjenjivala se stopa PDV-a od 25 % , neovisno o tome što je pri nabavi ovih automobila pretporez priznat po stopi od 22 %. Obračunani PDV ne unosi se u KPI već samo u Knjigu I-RA.

Prema tome, amortizacija ovih osobnih automo-bila obračunava se na njihovu nabavnu vrijednost (bez PDV-a) i s motrišta poreza na dohodak dijeli se na 70 % porezno priznatog izdatka i 30 % porezno nepriznatog izdatka.

9 Primjer:Na dan 31. prosinac 2014. obračunava se amor-

tizacija za osobni automobil „Citroen“ nabavljen 9. prosinca 2009. Njegova nabavna vrijednost je 120.000,00 kn, a godišnja stopa amortizacije 20 %.

Obračun godišnje svote amortizacije osobnog automobila:

120.000,00 kn x 20% = 24.000,00 kn (u stupac 12 KPI)

7.200,00 kn30% porezno nepriznata amortizacija(u stupac 14 KPI)

16.800,00 kn 70% porezno priznata amortizacija(u stupac 15 KPI)

3.4.2. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012.

U razdoblju od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012. pri nabavi osobnih automobila i drugih sredstva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, 30 % pretporeza pri nabavi osob-nih automobila NIJE se mogao priznati u trenut-ku plaćanja računa dobavljaču. Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ovih 30 % nepri-znatog pretporeza uključile su u nabavnu vrijednost osobnog automobila na način da su ga unijele u po-seban redak Popisa DI. Svota nepriznatog pretpore-za amortizira se po istoj godišnjoj stopi amortizacije kao i osobni automobil. Navedeno je potvrdilo Mi-nistarstvo financija (MF Kl.: 410-01/10-01/224; od 8. ožujka 2011.): … Stoga je istog (30 % pretporeza) za porezne svrhe potrebno posebno evidentirati kao dio

nabavne vrijednosti sredstva za osobni prijevoz kojim će se uvećati osnovica poreza na dobit i dohodak od samostalne djelatnosti tijekom razdoblja korištenja takvog sredstva.

Unos osobnog automobila nabavljenog u razdo-blju od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012.

u Popis dugotrajne imovine

Vrijednost isporuke 100.000,00 kn+ 23% PDV-a 23.000,00 knUkupno s PDV-om 123.000,00 kn

U Popis DI30% nepriznatog pretporeza6.900,00 kn u Popis DI

70% priznatog pretporeza16.100,00 u razdoblju kad je račun plaćen

9 Primjer obračuna amortizacije osobnih au-tomobila nabavljenih u razdoblju od 1.siječnja 2010. do 29. veljače 2012.:U Popisu dugotrajne imovine knjigovodstve-

ni obrt „IM“ vl. Ivan Mikić ima evidentiran osobni automobil „Golf“ koji je nabavljen od dobavljača „Autocom“ d.o.o. Račun R-1 br. 154 od 4. studenog 2011. glasio je na 123.000,00 kn (vrijednost isporuke 100.000,00 kn + 23 % PDV-a 23.000,00 kn). U Popi-su dugotrajne imovine za 2011. godinu odvojeno je evidentirana nabavna vrijednost ovog automobila u svoti od 100.000,00 kn i vrijednost 30 % porezno ne-priznatog pretporeza pri nabavi u svoti od 6.900,00 kn.

Na dan 31. prosinca 2014. obračunava se amorti-zacija automobila i 30 % nepriznatog pretporeza uz primjenu godišnje stope amortizacije od 20 %. Svota amortizacije (otpisa) unosi u Popis dugotrajne imo-vine za 2014.

Obračun godišnje svote amortizacije osobnog automobila:

100.000,00 kn x 20% = 20.000,00 kn (u stupac 12 KPI)

6.000,00 kn30% poreznonepriznata amortizacija(u stupac 14 KPI)

14.000,00 kn 70% porezno priznata amortizacija(u stupac 15 KPI)

Obračun godišnje svote amortizacije 30 % nepri-znatog pretporeza:

6.900,00 kn x 20 % = 1.380,00 kn (u stupac 12 i 14 KPI) porezno nepriznata amortizacija

Svaka tri mjeseca izlazi ažurirani regis-tar svih propisa

PREGLED PROPISA

PRETPLATITE SE NA RRiF-ov PREGLED PROPISA ILI OBNOVITE PRETPLATU

Godišnja pretplata iznosi 380,00 + 19,00

PDV = 399,00 kn.


POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2014.(Obrazac DI)

TEK. BR.


ISPRAVA BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST


VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA


GODINE1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil“Golf”

Rn. 154 od 4. 11. 2011. 100.000,00 58.333,34 5 20% 20.000,00 38.333,34

2.30% nepriznatog

pretporeza za “Golf”

Rn. 154 od 4. 11. 2011. 6.900,00 2.875,00 5 20% 1.380,00 2.737,00



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22. st. 1. t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

444 31.12.2014. 444

Amortizacija osobnog automobila za 2014.

20.000,00 6.000,00 14.000,00

445 31.12.2014. 445

Amortiza-cija 30% nepriznatog pretporeza za 2014.

1.380,00 1.380,00 0,00

Kada je riječ o osobnom automobilu na temelju kojeg se ne obračunava plaća zaposleniku, obračun amortizacije 30 % nepriznatog pretporeza unosi se u stupac 12 KPI ali se odmah „neutralizira“ u stupcu 14 KPI kao porezno nepriznati izdatak pa stoga ne utječe na dohodak obrta.

BITNO! Na jednak se način u Popis dugotrajne imovine evidentiraju osobni automobili uzeti u fi-nancijski leasing u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012. Istovjetan je i obračun i knjiženje amortizacije. Kamata u vezi s financijskim leasin-gom 100 % je porezno priznati izdatak u trenutku kada je plaćena.

Ako se na temelju ovog osobnog automobila za-posleniku u obrtu obračunava plaća, ukupna svota amortizacije porezno je priznati izdatak i evidentira se u stupac 12. i 15. KPI.

3.4.3. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni nakon 1. ožujka 2012.

Obrtnici i slobodna zanimanja koji su osobni au-tomobil nabavili poslije 1. ožujka 2012. nisu imali pravo na priznavanje pretporeza sukladno čl. 20., st. 11., toč. a. „starog“ Zakona o PDV-u, niti to pravo imaju od 1. srpnja 2014. u skladu s čl. 61. st. 1. „no-vog“ Zakona o PDV-u.

Osobnim automobilima za čiju nabavu i najam NIJE dopušten odbitak pretporeza smatraju se mo-torna vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702), uklju-čujući motorna vozila tipa »karavan«, »kombi«, »tr-

kaći automobili« te »pick-up« vozila koja nisu razvr-stana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife (čl. 136., st. 3. Pravilnika o PDV-u).

PDV iskazan na ulaznom računu ulazi u nabavnu vrijednost osobnog automobile pa tako i u osnovicu za amortizaciju. „Bruto nabavna vrijednost“ osob-nog automobila unosi se u Popis dugotrajne imovi-ne. Prema tome, amortizacija ovih osobnih automo-bila obračunava se na njihovu nabavnu vrijednost u koju je uključen nepriznati pretporez i s motrišta poreza na dohodak dijeli se na 70 % porezno prizna-tog izdatka i 30 % porezno nepriznatog izdatka.

Bitno je naglasiti kako se pretporez kod nabave osobnih automobile ne priznaje niti za one osobne automobile za koje se obračunava plaća nekome od zaposlenika. Međutim, trošak amortizacije i svi drugi troškovi u vezi s tim automobilom u cijelosti su porezno priznati izdatak.

Još jednom treba istaknuti da se pretporez može priznati ako je riječ o motornim vozilima katego-rije N1 koja prema posebnim propisima obuhvaća motorna vozila namijenjena za prijevoz dobara čija najveća masa nije veća od 3,5 tone, a koja su razvr-stana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na mo-torna vozila (čl. 136., st. 6. Pravilnika o PDV-u). Stoga su svi troškovi (izdatci) u vezi s ovim vozilima, uk-ljučujući i amortizaciju, u cijelosti porezno priznati.

Pretporez se u cijelosti priznaje kod nabave osob-nih automobila i drugih sredstava za osobni prije-voz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vo-zila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i


dobara, prijevoza umrlih i iznajmljivanje. Stoga je i trošak amortizacije ovih vozila u cijelosti porezno priznati izdatak.

9 Primjer obračuna amortizacije osobnih auto-mobila nabavljenih nakon 1. ožujka 2012.:U ožujku 2014. godine kupljen je osobni automo-

bile. Račun br. 214/1/1 od 19. ožujka 2014. glasi:Prodajna cijena osobnog automobila “Corsa” 100.000,00 kn+ 25 % PDV-a 25.000,00 kn

nepriznati pretporezUkupno PC s PDV-om 125.000,00 kn

NABAVNA CIJENA

Obračun godišnje svote amortizacije osobnog au-tomobila za razdoblje od travnja do prosinca 2014. uz godišnju stopu amortizacije od 20 %:

125.000,00 x 20% = 25.000,00 kn : 12 mj. = 2.083,33 x 9 mj. = 18.750,00 kn (u stupac 12 KPI)

5.625,00 kn30% poreznonepriznata amortizacija(u stupac 14 KPI)

13.125,00 kn70% porezno priznata amortizacija(u stupac 15 KPI)


TEK. BR.


ISPRAVA BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST


VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA


GODINE1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil “Corsa“

Rn. 214 od 19. 3.

2014.125.000,00 125.000,00 5 20% 18.750,00 106.250,00



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

311 31.12.2014. 311

Amortizacija osobnog au-tomobila od IV.-XII. 2014.

18.750,00 5.625,00 13.125,00

Na jednak se način postupa s osobnim automobi-lima koji su uzeti u financijski leasing poslije 1. ožuj-ka 2012.

3.4.4. Amortizacija osobnih automobila čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn

Ako fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost nabave osobne automobile i druga sred-stva za osobni prijevoz čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn, obvezne su kod obračuna amortizacije primijeniti čl. 12. st. 13. Zakona o po-rezu na dobit.

Amortizacija za osobne automobile i druga sred-stva za osobni prijevoz priznaje se do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sredstvu, i to u visini 70 % amortizacije kao porezno priznatog troška (odno-sno 100 % ako se na temelju tog automobila obraču-nava plaća u naravi). Međutim, ako je nabavna vri-jednost osobnog automobila veća od 400.000,00 kn, trošak amortizacije obračunan na vrijednost koja prelazi 400.000,00 kn uvećan za pripadajući PDV u cijelosti je porezno nepriznati trošak, neovisno o tome obračunava li se na temelju njega plaća u nara-

vi. Navedeno se odnosi samo na prijevozna sredstva nabavljena u razdoblju od 2005. (ne i ranije) neovi-sno o tome jesu li kupljena ili uzeta u financijski le-asing. Iznimno, ova se odredba NE odnosi na ona prijevozna sredstva koja služe isključivo za registri-ranu djelatnost najma ili prijevoza.

3.4.4.1. Primjer obračuna amortizacije za osobne automobile nabavljene u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012.

U Popisu dugotrajne imovine odvjetničkog ure-da Ivice Ivića (samostalna djelatnost) evidentiran je osobni automobil BMV nabavljen u 2012. od do-bavljača „Autoprom“ d.o.o. temeljem računa R-1 br. 160 od 19. siječnja 2012. od 516.600,00 kn (vrijednost isporuke 420.000,00 kn + 23 % PDV-a 96.600,00 kn). Primjenjuje se uvećana, ali porezno dopuštena, go-dišnja stopa amortizacije od 25 %.

Obračunava se amortizacija za 2014. godinu.

www.rrif.hr


BRAČUN AMORTIZACIJE ZA OSOBNE AUTOMOBILE ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST VEĆA OD 400.000,00 KN

Nabavna vrijednost

Godišnja stopa

amortizacije

Ukupno obračunana amortizacija

Amortizacija obračunana na osnovicu

od 400.000 kn

70% porezno priznate

amortizacije

30% porezno nepriznate

amortizacije

Amortizacija na osnovicu iznad 400.000,00 kn

1 2 3 4 5=(4x70%) 6=(4x30%) 7=(20.000x25%)

420.000,00 25% 105.000,00 100.000,00 70.000,00 30.000,00 5.000,00

stupac 12 KPI stupac 15 KPI 35.000,00 knstupac 14 KPI

OBRAČUN AMORTIZACIJE NEPRIZNATOG PRETPOREZA ZA OSOBNE AUTOMOBILE ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST VEĆA OD 400.000,00 KN

PretporezObračunani

pretporez po ulaznim računima

70% Priznatog pretporeza (kada je

račun plaćen)

30% nepriznatog pretporeza

100% nepriznatog pretporeza

Amortizacija nepriznatog pretporeza za 2014.godišnja

stopa am.30% nepriznatog

pretporeza100% nepriznatog

pretporeza1 2 3 4 5 6 7=(4x6) 8=(5x6)

na osnovicu 400.000,00 kn 92.000,00 64.400,00 27.600,00 25% 6.900,00 -

na osnovicu iznad 400.000,00 kn (20.000,00 kn)

4.600,00 - - 4.600,00 25% - 1.150,00

Ukupno: 96.000,00 64.400,00 27.600,00 4.600,00 6.900,00 1.150,00

U Popis DIamortizira se

Stupac 12 KPI i Stupac 14 KPI


TEK. BR.


ISPRAVA BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST


VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA


GODINE1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil BMV

Rn. 160 od 19.1.2012. 420.000,00 218.750,00 4 25% 105.000,00 113.750,00

2. 30% nepriznatog pretporeza

Rn. 160 od 19.1.2012. 27.600,00 14.375,00 4 25% 6.900,00 7.475,00

3.100% nepriznatog pretporeza iznad

400.000,00 kn

Rn. 160 od 19.1.2012. 4.600,00 2.395,83 4 25% 1.150,00 1.245,83



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

318 31.12.2014. 318

Amortizacija osobnog automobila za 2014.

105.000,00 35.000,00 70.000,00

319 31.12.2014. 319

Amortizacija 30% neprizna-tog pretpore-za za 2014.

6.900,00 6.900,00 0,00

320 31.12.2014. 320

Amortizacija 100% nepri-znatog pret-poreza (iznad 400.000,00 kn)za 2014.

1.150,00 1.150,00 0,00


3.4.4.2. Primjer obračuna amortizacije za osobne automobile nabavljene nakon 1. ožujka 2012.

Odvjetnički ured vl. Ivica Ivić nabavio je osobni au-tomobil Passat od dobavljača „XV“ d.o.o. Račun br. 154/1/1 od 7. travnja 2014. glasi na 510.000,00 kn:

Prodajna cijena osobnog automobila Passat 408.000,00 kn+ 25 % PDV-a 102.000,00 kn

nepriznati pretporezUkupno prodajna cijena s PDV-om 510.000,00 kn

NABAVNA VRIJEDNOST OSOBNOG AUTOMOBILA

Automobil evidentiran je u Popis dugotrajne imo-vine i stavljen je u uporabu 15. travnja 2014.


TEK. BR.


ISPRAVA BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST


VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA


GODINE1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil Pasat

Rn. 154 od 7.4.2014. 510.00,00 510.00,00 4 20% 68.000,00 442.000,00



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

551 31.12.2014. 551

Amortizacija osobnog automobila V-XII. 2014.

68.000,00 30.666,67 37.333,33

Na dan 31. prosinca 2014. obračunava se amor-tizacija za osobni automobil za razdoblje svibanj – prosinac 2014. primjenom godišnje stope amortiza-cije od 20 %.

Obračun amortizacije na nabavnu vrijednost osobnog automobila

[(510.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 8 mj. = 68.000,00 kn Ò u stupac 12 KPI

Obračun 30 % porezno nepriznate amortizacije na osnovicu od 400.000,00 kn:

[(400.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 8 mj. = 53.333,33 kn x 30 % = 16.000,00 kn Ò u stupac 14 KPI

Obračun porezno nepriznate amortizacije na osnovicu iznad 400.000,00 kn:

[(110.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 8 mj. = 14.666,66 Ò u stupac 14 KPI

Na temelju prethodnih primjera može se zaključiti kako postupak amortizacije osobnih automobila koji se rabe za prijevoz vlasnika obrta i zaposlenika ovisi o razdoblju u kojemu su oni nabavljeni, odnosno o po-reznom položaju pretporeza pri njihovoj nabavi. Za razliku od toga postupak amortizacije osobnih auto-mobila koji se rabe isključivo za obavljanje poduzet-ničke djelatnosti bez kojih tu djelatnost nije moguće obavljati i teretnih vozila u potpunosti je istovjetan amortizaciji strojeva, opreme i drugih predmeta du-gotrajne imovine i s motrišta poreza na dohodak u cijelosti je porezno priznati izdatak.

5. OTUĐENJE DUGOTRAJNE IMOVINEDo otuđenja dugotrajne imovine koja se vodila u

Popisu dugotrajne imovine dolazi u slučaju prodaje, darovanja, izuzimanja za potrebe vlasnika, inven-turnog manjka i rashodovanja (redovitog ili izvan-rednog).

Dugotrajna imovina prodaje se po prodajnoj ci-jeni koja se može postići na tržištu, a ona može biti

jednaka, manja ili veća od njezine knjigovodstvene vrijednosti.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatno-sti, a ujedno su obveznici poreza na dodanu vrijed-nost, na prodajnu cijenu trebali su obračunati PDV, neovisno o tome jesu li pri nabavi te imovine iskori-stili pravo na pretporez. Iznimka od toga je prodaja zemljišta i građevinskih objekata koji su pri nabavi bili oporezovani s 5 % poreza na promet nekretnina. Oni se neovisno o tome što je sadašnji prodavatelj obveznik PDV-a prodaju ponovno s 5 % poreza na promet nekretnina. Obveznik plaćanja ovog poreza je kupac, a obračunat će ga Porezna uprava.

Kod prodaje osobnih automobila u 2014. koji se kao dugotrajna imovina nalaze u Popisu dugotrajne imovine (u potpunosti su ili djelomično amortizira-ni), posebnu pozornost treba usmjeriti na priznava-nje pretporeza pri njihovoj nabavi jer o tome ovisi postupak oporezivanja pri njihovoj kasnijoj prodaji.

Kod prodaje osobnih automobila koje je obrtnik – obveznik PDV-a nabavio do 29. veljače 2012. - na


prodajnu cijenu treba obračunati 25 % PDV-a. Kod prodaje osobnih automobila koji su nabavljeni na-kon 1. ožujka 2012. kada se za osobne automobile (kao dugotrajnu imovinu) nije mogao priznati pret-porez, kod njihove kasnije prodaje PDV se NE obra-čunava. Riječ je o oslobođenoj isporuci sukladno čl. 40., st. 2. Zakona o PDV-u.

Za prodanu dugotrajnu imovinu treba obra-čunati amortizaciju do kraja mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina bila još u uporabi. U Popisu dugotrajne imovine utvrđuje se preostala knjigo-vodstvena (neamortizirana) vrijednost i knjiži u KPI kao izdatak u naravi. Ako je riječ o prodaji dugotraj-ne imovine koja se u obrtu rabila u poslovne svrhe i trebala je biti evidentirana u Popisu dugotrajne imovine, ali nije, prema čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak „knjigovodstvena vrijednost” te imovine izračunava se na temelju isprava o njezinoj nabavi ili procjenom ako isprave ne postoje.

Pri prodaji nepotrošive dugotrajne imovine (ze-mljišta) u KPI kao izdatak u naravi knjiži se njezina nabavna vrijednost. Naime, u trenutku kupnje te nekretnine nabavna vrijednost se evidentirala samo u Popisu dugotrajne imovine, a kako se zemljišta ne amortiziraju, u knjizi primitaka i izdataka na teme-lju te vrste dugotrajne materijalne imovine nije bio knjižen izdatak sve do trenutka njezine prodaje ili izuzimanja, kada će se on sučeliti s primitkom.

Naplatom izdanog računa za prodaju dugotrajne imovine nastaje poslovni primitak, a za obrtnike koji su obveznici PDV-a nastaje i obveza za obračun 25 % PDV, osim ako nije bila riječ o nekretnini koja podliježe porezu na promet nekretnina.

Izdatak na temelju dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (npr. zemljišta) nastat će tek pri njezinu otuđenju − npr. prodaji ili izuzimanju.

6. PRAKTIČNI PRIMJER OBRAČUNA I KNJIŽENJA AMORTIZACIJE ZA 2014.

Trgovački obrt „Korner“ vl. Marija Marić ima u Popisu dugotrajne imovine 1. siječnja 2014. eviden-tiranu sljedeću dugotrajnu materijalnu imovinu:

1. Građevinski objekt − skladište sagrađeno 2003. i stavljeno u uporabu 9. lipnja 2003. Nabavna vri-jednost 820.000,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2014. bila je 430.500,00 kn. Primjenjuje se stopa amortizacije 5 % godišnje.

2. Zemljište na kojemu se nalazi građevinski objekt nabavljen 2003. godine. Nabavna vrijednost

zemljišta je 150.000,00 kn.3. Klima uređaj „LP-X“ nabavljen 2009. godine po

cijeni 7.900,00 kn. U cijelosti je otpisan u 2013. ali se još uvijek nalazi u funkciji.

4. Protuprovalni ormar nabavljen u prosincu 2012. godini po cijeni 3.600,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2014. jest 1.800,00 kn. Primje-njuje se ubrzana stopa amortizacije 50 %.

5. Kamion nosivosti 5 t kupljen na financijski le-asing (5 godina) i predan u uporabu 18. rujna 2013. Nabavna vrijednost 128.000,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2014. bila je 120.000,00 kn. Sto-pa amortizacije je 25 %.

Tijekom 2014. zabilježeni su sljedeći poslovni doga-đaji u vezi s dugotrajnom materijalnom imovinom:

ØDana 5. ožujka u uporabu se stavlja nabavlje-no računalo HP zajedno s operativnim progra-mom Windows. Račun br. 87/2/1 dobavljača od 25. veljače 2014. glasi na 18.000,00 kn. Prodajna cijena računala bez PDV-a 10.000,00 + prodajna cijena programa Windows bez PDV-a 2.000,00 + 25 % PDV-a 3.000,00 kn. Nabavna vrijednost računala zajedno s pripadajući programom Windows je 12.000,00 kn. Računalo se zajedno s operativnim programom kao sastavnim dije-lom unosi u Popis dugotrajne imovine i preda-je u uporabu 5. ožujka 2014. Godišnja je stopa amortizacije 100 %. Amortizacija se obračuna-va za razdoblje od travnja do prosinca 2014. (v. t. 3.3.) i iznosi 9.000,00 kn.

ØDana 27. travnja 2014. kupcu Edit d.o.o. prodan je protuprovalni ormar. Račun R-2 br. 1/2/2 gla-si na 1.250,00 kn (vrijednost isporuke 1.000,00 kn + 25 % PDV-a 230,00 kn).

Obračunava se amortizacija za razdoblje od siječ-nja do travnja 2014. u svoti od 600,00 kn. Neotpisanu vrijednost prodanog ormara od 1.200,00 kn knjiži se u KPI kao izdatak u naravi.ØDana 17. svibnja 2014. na temelju Zapisnika o

ulaganju ,vlasnik obrta unosi u obrt poslov-ni prostor u prizemlju svoje obiteljske kuće s pripadajućim zemljištem. Procijenjena tržišna vrijednost građevinskog objekta je 1.200.000,00 kn, a zemljišta 400.000,00 kn. Poslovni prostor stavlja se u uporabu istoga dana i unosi u Po-pis dugotrajne imovine (primjer zapisnika u t. 2.6.). Primjenjuje se udvostručena godišnja sto-pa amortizacije od 10 %.

ØDana 16. rujna 2014. nabavljena je rashladna vitrina (oprema) od dobavljača Fram d.o.o. Ra-čun br. 125/1/1 od 16. rujna 2014. glasi 7.500,00 kn (vrijednost isporuke 6.000,00 kn + 25 % PDV-a 1.500,00 kn).

ØDana 18. rujna 2014. račun br. 145/1/1 „Framco“ d.o.o. (nije obveznik PDV-a) za instaliranje ras-hladne vitrine 500,00 kn plaćen je u gotovini.

ØDana 18. rujna 2014. rashladnu vitrinu pre-daje se u uporabu i unosi u Popis dugotrajne imovine po nabavnoj cijeni 6.500,00 kn. (Ku-povna cijena po računu dobavljača 6.000,00 kn + izdatak za instaliranje 500,00 kn). Pri-mjenjuje se udvostručena godišnja stopa amortizacije 50 %.

ØDana 19. rujna 2014. nabavljen je stroj za pa-kiranje od dobavljača Štefi d.o.o. iz Maribora (Slovenija). Račun Štefi br. 214 glasi na 1.200,00 eura (vidjeti t. 4.).

ØDana 22. listopada 2014. kupljen je novi osobni automobil u Austriji. Račun Markus GmbH br. 2547/1 od 22. listopada glasi na 10.000,00 eura. U RH je 24. listopada 2014. plaćen poseban porez na motorna vozila u skladu s njegovom vrijednosti i emisiji CO2 u svoti od 5.600,00 kn. Automobil je predan u uporabu 25. listopada 2014. (vidjeti t. 4.).

ØDana 20. prosinca 2014. nabavljen je knjigo-vodstveni program za vođenje poslovnih knji-ga obrtnika i slobodnih zanimanja. Račun br. 954/1/1 Kontico d.o.o. glasi na 4.500,00 kn (vrijednost softvera 3.600,00 kn + 25 % PDV-a


900,00 kn). Ne unosi se u popis DI za 2014. S obračunom amortizacije započet će se u 2015.

Obračun amortizacije 31. prosinca 2014.:qZa protuprovalni ormar:

[3.600,00 x 50 %) : 12 mj.] x 4 mj. = 600,00 qZa kamion: 128.000,00 x 25 % = 32.000,00 knqZa računalo HP: (u t. 3.3. ovog članka)

qZa poslovni prostor: 1,200.000,00 x 10 % = 120.000,00 : 12 mj. = 10.000,00 x 7 mj. =70.000,00kn

qZa stroj za pakiranje: (u t. 2.1.2. ovog članka)qZa osobni automobil Opel Astra kupljen u

EU-u (u t. 2.1.2.ovog članka)qZa rashladnu vitrinu: 6.500,00 x 50 %

= 3.250,00 : 12 mj. = 270,83 x 3 mj. = 812,50 kn

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2014. GODINU(Obrazac DI)

Red. br.


ISPRAVA BROJ / NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST

KNJIGOV. VRIJEDNOST

VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA

KNJIGOVOD. VRIJEDN. STVARI ILI

PRAVA NA KRAJU GODINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9=(5-8)

1. Građevinski objekt - skladište

Rn. br. 316/18.7.2003. 820.000,00 430.500,00 20 5% 41.000,00 389.500,00

2. ZemljišteKupoprodajni

ugovor 6.2.2003.

150.000,00 150.000,00 - - - 150.000,00

3.Klimatizacijski

uređaj„LP-X“

Rn. “R-2” 214/2.4.2009. 3.200,00 Ø - - - Ø

4. Protuprovalni ormar

Rn. “R-1” 86/27.12.2012. 3.600,00 1.800,00 2 50% 600,00 1.200,00

5. Kamion 5t

Rn. “R-1” 86/27.8.2013.

o financijskom leasingu

128.000,00 120.000,00 4 25% 32.000,00 88.000,00

6. Računalo HP s Win. prog.

Rn. “R-1” 87/25.2.2013. 12.000,00 12.000,00 1 100% 9.000,00 3.000,00

7.Poslovni prostor

200m2Zagreb, Putić 8

Zapisnik o ulaganju

17.5.2014.1.200.000,00 1.200.000,00 10 10% 70.000,00 1.130.000,00

8.Građevinsko

zemljišteZagreb, Putić 8

Zapisnik o ulaganju

17.5.2014.400.000,00 400.000,00 - - - 400.000,00

9. Rashladna vitrina

Rn. “R-1” 125/16.9.2014. 6.500,00 6.500,00 2 50% 812,50 5.687,50

10. Stroj za pakiranje

“Štefi” Maribor Rn. 214

19.9.2014.9.123,73 9.123,73 4 25% 456,19 8.667,54

11.Osobni automobil Opel Astra

Markus” GmbH br. 2547/1 od 22.10.2014.

101.720,41 101.720,41 5 20% 3.390,68 98.329,73

Ukupno 2.834.144,14 2.431.644,14 157.259,37 2.274.384,77

U skladu s čl. 35. st. 2. Pravilnika o porezu na do-hodak, u stupac 6 Popisa dugotrajne imovine unosi se vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit. Ali ako je obrtnik donio odluku o primjeni niže stope amortizacije od one propisane, vijek trajanja za tu imovinu bit će dulji od onoga u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

Postavlja se pitanje koju stopu amortizacije upi-sati u stupac 7 Obrasca DI za onu imovinu koja je nabavljena ili otuđena tijekom poslovne godine. Tim više što u čl. 35. st. 2. toč. 8. Pravilnika o porezu na dohodak stoji da se svota otpisa (amortizacije) u stupcu 8 Obrasca DI izračunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 Obrasca DI pomnoži sa sto-pom amortizacije iz stupca 7 Obrasca DI. No, to se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je u uporabi svih

12 mjeseci. Naime, kada bi se u stupac 7 Obrasca DI unosila stopa za razmjerni dio mjeseci uporabe te imovine u poslovnoj godini i ona množila s na-bavnom vrijednošću, izračunana svota amortiza-cije razlikovala bi se od one izračunane primjenom formule navedene u čl. 35. st. 2. toč. 8.1. Pravilnika o porezu na dohodak, za imovinu koja je nabavljena odnosno otuđena tijekom godine. Stoga smatramo ispravnim unositi u stupac 7 godišnje stope amorti-zacije sukladno korisnom vijeku trajanja, a primje-nom formule izračunati svotu amortizacije za raz-doblje u kojemu je sredstvo bilo u uporabi.

Ukupnu obračunanu svotu otpisa dugotrajne imovine iz obrasca DI knjiži se 31. prosinca 2014. u Knjigu primitaka i izdataka, i to na način da se ukupna svota otpisa (amortizacije) od 157.259,37 kn unosi u stupac 12 KPI (izdatak u naravi). Međutim,


ukupno porezno priznat izdatak na temelju otpisa (amortizacije) za 2014. godinu iznosi 156.242,17 kn i unosi se u stupac 15 KPI, dok je porezno nepriznati izdatak na temelju amortizacije osobnog automobi-la 1.017,20 kn i unosi se u stupac 14 KPI.

Neotpisanu vrijednost prodanog protuprovalnog ormara (red. br. 4 obrasca DI) u svoti od 1.200,00 kn knjiži se u stupac 12 KPI.

BITNO: Prema izmjenama čl. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit (izmjene su objavljene u Nar. nov., br. 143/14.), fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti po-staje u 2015. godini obveznik poreza na dobitak:1. ako je u prethodnom poreznom razdo-

blju (2014.) ostvarila ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna (do sada je to bilo 2.000.000,00 kuna) ili

2. ako ispunjava dva od sljedeća tri uvjeta:a) u prethodnom poreznom razdoblju (2014.)

ostvarila je dohodak veći od 400.000,00 kunab) ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj

od 2.000.000,00 kunac) u prethodnom poreznom razdoblju (2014.)

prosječno je zapošljavala više od 15 radnika.

Prema tome, obrtnici – „dohodaši“ koji na dan 31. prosinca 2014. u Popisu dugotrajne imovine ima-ju knjigovodstvenu vrijednost dugotrajne imovine veću od 2.000.000,00 kuna, trebaju još provjeriti vi-sinu ostvarenog dohotka od obrta i prosječan broj zaposlenih u 2014. godini kako bi utvrdili jesu li ob-vezni prijeći iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobitak, jer vrijednost dugotrajne imovi-ne više nije samostalni kriterij za prelazak u drugi porezni sustav.

II. Kontrolno-analitički postupci pri utvrđivanju dohotka samostalnih djelatnosti za 2014.

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. visoke škole i ovl. rač. UDK 657.1/336.2

U vezi sa sastavljanjem godišnje porezne prijave za samostalne obrtničke djelatnosti, s motrišta propisa o dohotku, a u odnosu na prethodnu godinu, nije došlo do značajnih promjena. To zna-

či da se u vezi s evidentiranjem primitaka i izdataka, te samim sastavljanjem obrazaca DOH-Z i DOH primjenjuju jednaka pravila. Međutim, nove odredbe primjenjuju se u vezi s državnim potporama za obrazovanje i izobrazbu, što je novost, jer su propisi za navedene potpore objavljeni nakon predaje godišnje prijave za 2014. O čemu sve treba voditi brigu prije sastavljanja obrazaca DOH i DOH-Z, može se pročitati u nastavku članka.

1. UVODNE NAPOMENESamostalne obrtničke djelatnosti, za potrebe

utvrđivanja dohotka, vode jednostavno knjigo-vodstvo (prema načelu blagajne) evidentiranjem poslovnih primitaka i poslovnih izdataka samo u jednoj knjizi − obrascu KPI. Ova skupina obvezni-ka može uz zadovoljenje propisanih uvjeta plaćati porez na dohodak i paušalno, međutim, oni koji vode poslovne knjige utvrđuju dohodak kao ra-zliku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u poreznom razdoblju.

Obrtničkim djelatnostima iz čl. 18. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 143/14., da-lje: Zakon) smatraju se djelatnosti u smislu čl. 1. Zako-na o obrtu (Nar. nov., br. 143/13.) i sve druge posebno navedene gospodarske djelatnosti koje vode poslov-ne knjige (obrazac KPI) te evidentiraju primitke i iz-datke prema načelu blagajne. Dohodak samostalnih obrtničkih djelatnosti je razlika između primitaka i izdataka. Obilježja navedenih djelatnosti jesu samo-stalnost, trajnost i namjera stjecanja dohotka, iako trajnost kao kriterij nije nužan za djelatnosti iz čl. 32. st. 3. Zakona, odnosno za autorsku djelatnost znan-stvenika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih

vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera i druge dje-latnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu djelatnost ili nesamostalan rad. I ove djelatnosti, iako spadaju u skupinu drugih dohodaka, mogu voditi poslovne knjige na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, u skladu s čl. 32. st. 6. Zakona.

Napominjemo da obveznici poreza na dohodak koji obavljaju djelatnost obrta u supoduzetništvu − zajedničkom obrtu trebaju predati prijavu za 2014. na obrascu DOH-Z za zajednički ostvareni doho-dak najkasnije do kraja siječnja 2015. Tek nakon toga svaki supoduzetnik predaje prijavu za svoj dio dohotka te možebitno ostvarene ostale dohotke u poreznom razdoblju, do kraja veljače 2015.

Temelj je utvrđivanja dohotka od obrtničkih i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, u skladu s čl. 19. st. 1. Zakona i čl. 23. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 160/13., dalje: Pravilnik), razlika između poslovnih primita-ka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdo-blju, a evidentiranih u poslovnim knjigama – knjizi primitaka i izdataka (obrazac KPI).


Samostalnost znači da se djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost uz obilježja: ulaganje kapitala, postojanje poduzetničkog rizika, slobodno određivanje vrste djelatnosti te vremena i mjesta obavljanja djelatnosti, rad za više naručitelja, poduzetnik može djelatnost obavljati sam i/ili s po-sloprimcima.

Za trajnu djelatnost je bitna namjera da se njezi-no obavljanje ponavlja kao stalan izvor dohotka, od-nosno ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti, tada već jednokratna radnja može značiti početak trajnog obavljanja djelatnosti. Namjera stjecanja dohotka postoji ako se, na temelju vrste djelatnosti, načina njezina obavljanja i poslovne osposobljeno-sti, može zaključiti da će se djelatnost obavljati traj-no i tako stjecati dohodak.

Zato za oporezivanje pojam „obrtničke djelatno-sti” treba shvatiti u širem smislu jer to nisu samo one djelatnosti navedene u Zakonu o obrtu nego i sve druge djelatnosti koje imaju navedena obilježja i koje ostvaruje porezni obveznik, bez obzira na to je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije. Važno je da se za utvrđivanje ove vrste dohotka vode poslov-ne knjige, prema vlastitoj odluci ili zato što je tako utvrđeno u propisima o oporezivanju dohotka.

Bitno je napomenuti da u godišnjoj poreznoj pri-javi na obrascu DOH treba odvojeno iskazati doho-dak od obavljanja obrtničke djelatnosti kao razliku primitaka i izdataka evidentiranih u obrascu KPI, a posebno druge dohotke toga obrtnika (primjeri-ce, dohodak od nesamostalnog rada (plaće) ako je negdje drugdje u radnom odnosu) na temelju po-tvrde isplatitelja, odnosno prema uplaćenom pore-zu na dohodak i možebitnom prirezu.

Ako je pritom obrtnik obveznik PDV-a, PDV treba obračunati na temelju računa R-2 na ove primitke i evidentirati ih u knjigu I-RA, a u obrascu KPI evi-dentiraju se samo računi od obavljanja obrtničke djelatnosti.

Međutim, ako uz obavljanje registrirane obrtnič-ke djelatnosti, na temelju koje je i obveznik PDV-a, nositelj obrta kao građanin iznajmljuje nekretninu, smatra se obveznikom PDV-a za sve ostvarene do-hotke. To ga ujedno obvezuje da primitak od najma treba evidentirati kao primitak u knjizi primitaka i izdataka te mu se priznaju samo stvarno nastali iz-datci, a ne tzv. paušalni u visini 30 %. U godišnjoj će poreznoj prijavi navedeni obrtnik iskazati ukupan dohodak od obavljanja jedne i druge djelatnosti za-jedno, u skladu s čl. 40. st. 4. Pravilnika.

Osim prijave ostvarenog dohotka na obrascima DOH-Z i DOH, sve samostalne obrtničke djelatnosti trebaju predati najkasnije do kraja veljače 2015. nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave i sljedeće obračune:Økonačni obračun PDV-a za 2014. na obrascu

PDV-K (posljednja godina sastavljanja konač-nog obračuna)

Øobračun članarina turističkim zajednicama za 2014. na obrascu TZ (članak o toj tematici objavljen je u časopisu RRiF, br. 1/15.)

Øobračun spomeničke rente za 2014. na obras-cu SR (članak o toj tematici objavljen je u ovom broju časopisa RRiF, br. 1/15.)

Øobračun komorskog doprinosa za 2014. na obrascu KD (u dijelu III. ovog PRILOGA ).

2. KADA, GDJE I ZA KOJE RAZDOBLJE SE PODNOSI GODIŠNJA POREZNA PRIJAVE ZA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Prema čl. 42. Zakona i čl. 84. Pravilnika, obve-znici poreza na dohodak trebaju podnijeti godiš-nju prijavu na propisanom obrascu DOH − Prijava poreza na dohodak, nakon isteka poreznog razdo-blja − kalendarske godine čiji je sadržaj propisan čl. 88. Pravilnika. Prijava se predaje nadležnoj is-postavi Porezne uprave (dalje: PU) koja je mjesno nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičaje-nog boravišta poreznog obveznika najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. To znači da je za dohodak 2014. krajnji rok predaje 28. veljače 2015.

Tijekom 2014. te u kontroli prije sastavljanja go-dišnje porezne prijave, za utvrđivanje primitaka i izdataka, primjenu poreznih olakšica te oporezi-vanje dohotka za 2014. treba primjenjivati odredbe sljedećih poreznih propisa:ØZakona o porezu na dohodakØPravilnika o porezu na dohodak ØZakona o državnoj potpori za obrazovanje i izo-

brazbu (Nar. nov., br. 109/07. – 14/14., dalje: Za-kon o državnoj potpori)

ØPravilnika o sadržaju evidencije državne pot-pore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.).

Osim navedenoga, očekuje se i Uputu o sastavlja-nju i podnošenju godišnje porezne prijave obveznika poreza na dohodak i obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak za 2014. godinu koju treba donijeti Mi-nistarstvo financija (nije objavljena do zaključivanja ovog broja časopisa RRiF).

Obveza predaje godišnje prijave poreza na doho-dak, odnosno utvrđivanje oporezivog dohotka za porezno razdoblje, određena je čl. 62. st. 4. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08. – 73/13.).

Za dohodak supoduzetnika od zajedničkog obavljanja djelatnosti, prijava o utvrđenom do-hotku od zajedničke djelatnosti na obrascu DOH-Z podnosi se ispostavi područnog ureda PU na čijem području je prebivalište ili uobičajeno bo-ravište nositelja zajedničke djelatnosti, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu go-dinu, u skladu s čl. 34. st. 7. Zakona, a čiji je sadržaj propisan čl. 83. Pravilnika. Tako svaki supoduzet-nik može u roku, odnosno do kraja veljače, pre-dati vlastitu prijavu na obrascu DOH i uključiti pripadajući udio u zajedničkom dohotku.

Obveza predaje prijave poreza na dohodak supo-duzetnika te svakog sudionika zasebno grafički se može prikazati na sljedeći način:

DOKUP MINUTA MOŽETE OBAVITI NAtel. (01)/4699-760 mob. 099/4699-760.


9 Slika 1. Prijava poreza na dohodak na obrasci-ma DOH-Z i DOH

A

DOH

DOH-Z

DOH DOH

do 31. 1. 2015.

do 28. 2. 2015.

B C

No, ako je tuzemni porezni obveznik tijekom go-dine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište u općinama ili gradovima u RH, prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza smatra se ona općina ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno boravište dulji, odnosno pretežiti dio godine.

Razdoblje utvrđivanja dohotka u pravilu je ka-lendarska godina, a može biti i kraće, ako je tuze-mni porezni obveznik, primjerice, promijenio sta-tus u inozemnog poreznog obveznika i obrnuto te ako je porezni obveznik tijekom godine rođen ili je preminuo (čl. 2. Zakona). Neovisno o tome za koje se razdoblje porez na dohodak utvrđuje, godišnju po-reznu prijavu treba predati uvijek do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno kao da je riječ o cijelom poreznom razdoblju.

Nadalje, u skladu s čl. 39. st. 6. Zakona, obvezni-cima poreza na dohodak, koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a ne podnesu je ili ako su podatci iz godišnje prijave netočni ili nepotpuni, po-rez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Ako porezni obveznik zbog opravdanih razloga, odnosno onih za koje nije odgovoran (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila), propu-sti predati poreznu prijavu (koju je obvezno ili dra-govoljno trebao predati) u zakonskom roku do kra-ja veljače 2015., može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje (čl. 84. Općega poreznog zakona). Zahtjev za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od osam dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje, odnosno od dana kada je doznao za uzrok, a u istom roku istodobno treba predati poreznu prijavu. Ako je obvezan ili želi podnijeti poreznu prijavu, može do 8. ožujka 2015. (u roku od 8 dana od kada je prijavu trebalo predati) podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje sta-nje i istodobno podnijeti novu poreznu prijavu.

Nakon isteka roka od tri mjeseca od propušte-nog roka porezni obveznik više ne može podnije-ti zahtjev za povrat u prijašnje stanje niti obaviti propuštenu radnju, odnosno predati poreznu pri-javu, osim ako je propuštanje i toga roka izazvala viša sila. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostava Porezne uprave odlučuje za-ključkom. Na temelju poreznih prijava koje su porezni obveznici obvezni podnijeti, ali ih nisu podnijeli u propisanim rokovima, pri čemu nisu

postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava utvrđuje godišnji porez na doho-dak i prirez procjenom (čl. 39. st. 6. Zakona i čl. 82. Općega poreznog zakona) te u skladu s čl. 208. st. 1. t. 6. Općega poreznog zakona podnosi prijavu za vođenje prekršajnog postupka.

Na temelju poreznih prijava koje porezni obve-znici žele podnijeti, a nisu ih podnijeli u propisa-nom roku, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava donijet će za-ključak o obustavi postupka u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09.). To znači da se po takvim poreznim prijavama neće utvrđivati porez na dohodak i prirez, a ni razlike.

Kazna za nepodnošenje porezne prijave propi-sana je odredbama čl. 208. st. 1. t. 6. Općega pore-znog zakona. Novčanom kaznom od 5.000,00 do 300.000,00 kn kaznit će se poreznog obveznika koji ne preda poreznu prijavu u propisanom roku, a za to nema opravdan razlog.

3. T KO TREBA PREDATI PRIJAVU POREZA NA DOHODAK OD OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Člankom 2. Zakona i čl. 2. Pravilnika utvrđeno je tko je obveznik poreza na dohodak. Obveznici poreza na dohodak ujedno su obveznici sastavlja-nja godišnje porezne prijave, iako je obveza izriči-to propisana za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost te utvrđuju doho-dak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.

Porezni je obveznik fizička osoba koja stječe do-hodak u Hrvatskoj (neovisno o tome ima li prebiva-lište ili boravište u tuzemstvu ili u inozemstvu), a ako više fizičkih osoba zajednički stječe dohodak, porezni je obveznik svaka fizička osoba zasebno za vlastiti udio u zajedničkom dohotku. U slučaju smrti poreznog obveznika, porezni obveznik postaje na-sljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz do-hotka što ga je ostavitelj stekao do smrti. Time ima obvezu da u ime i za račun ostavitelja podmiri dospje-le obveze do vrijednosti naslijeđene imovine te može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavi-telja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Istodobno je nasljednik i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se, u skladu s čl. 17. Zakona i čl. 19. Pravilnika, do-hodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatno-sti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva, drugi dohodak na temelju kojeg su porezni obveznici obvezno ili na vlastiti zahtjev odlučili utvrđivati dohodak na na-čin propisan za samostalne djelatnosti. Riječ je i o djelatnostima najma poslovnog prostora, pogoto-vo obveznika PDV-a.

Stoga su i obveznici predaje godišnje porezne pri-jave porezni obveznici − poduzetnici koji obavljaju navedene djelatnosti, a koji dohodak utvrđuju na te-


melju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, od-nosno knjige primitaka i izdataka, popisa dugotraj-ne imovine i evidencije o tražbinama i obvezama.

Ističemo da su godišnju poreznu prijavu obvezni predati u propisanim rokovima svi porezni obveznici koji se navode u nastavku, neovisno o tome obavljaju li djelatnost samostalno ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti kao supoduzetnici u tzv. zajedničkom obrtu. Dohodak se u oba slučaja utvrđuje kao jedin-stven dohodak prema podatcima evidentiranim u jednoj poreznoj knjizi − knjizi primitaka i izdataka, kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka u poreznom razdoblju. Zajednički utvrđeni doho-dak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema utvr-đenom ugovoru, ali tek nakon podnesene prijave o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.

3.1. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU SAMOSTALNE OBRTNIČKE DJELATNOSTI

U skladu s čl. 18. st. 1. Zakona, obrtničkim djelat-nostima smatraju se djelatnosti određene u Zakonu o obrtu, te sve druge posebno navedene gospodar-stvene djelatnosti. Pritom se obrtničkom djelatno-šću smatra i davanje u zakup cijeloga obrta te ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobod-nog zanimanja.

3.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST SLOBODNOG ZANIMANJA

Prema čl. 18. st. 2. Zakona, djelatnostima slobod-nih zanimanja smatra se samostalna:Ødjelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara,

odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inže-njera, arhitekata, poreznih savjetnika, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slič-ne djelatnosti

Ødjelatnost znanstvenika, književnika, izumite-lja i druge slične djelatnosti

Øpredavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti

Ødjelatnost novinara, umjetnika i sportaša.

3.3. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Prema čl. 18. st. 3. Zakona, ova djelatnost obuhva-ća iskorištenje prirodnih bogatstava zemlje i proda-ju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.

Naglašavamo da su fizičke osobe na osnovi djelat-nosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ako su na toj osnovi obveznici PDV-a pre-ma Zakonu o PDV-u te ako ostvaruju poticaje na na-čin i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. Ovi porezni obveznici utvrđuju dohodak kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u poreznom razdoblju evidentiranih u poreznim knji-gama i evidencijama za samostalne djelatnosti.

Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i rural-nom razvoju (Nar. nov., br. 92/10., 124/11. i 50/12.) u čl. 23. st. 1. za 2013. propisivao je uvjet za ostvarenje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gos-podarstva koja su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više od 48.000,00 kn primitaka od izravnih

plaćanja kao status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva po osnovi obavljanja djelat-nosti poljoprivrede. Ovaj se Zakon primjenjivao do 1. srpnja 2013., odnosno do ulaska RH u Europsku uniju, stoga za takve porezne obveznike ne postoji obveza upisa u sustav poreza na dohodak sve dok ne ispune uvjete iz čl. 18. st. 3. Zakona. Navedeno po-tvrđuje Ministarstvo financija svojim stajalištem (Kl. br. 410-01/14-01/699 od 14. travnja 2014.) objav-ljeno u časopisu PIP, br. 7-8/14. na str. 118.

3.4. POREZNI OBVEZNICI KOJI OSTVARUJU DRUGI DOHODAK

Riječ je o poreznim obveznicima koji ostvaru-ju tzv. drugi dohodak, a odlučili su voditi poslovne knjige na vlastiti zahtjev (čl. 32. st. 6. Zakona). Riječ je o obveznicima koji su navedeni u čl. 32. Zakona, a ostvaruju, primjerice, primitke na osnovi djelatno-sti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, autorske naknade, primitke trgovačkih putnika, akvizitera, tumača, primitke na osnovi djelatnosti sportaša i dr. No uvjet je da su upisani u registar obveznika poreza na dohodak te da u skla-du s time vode poslovne knjige i plaćaju akontacije poreza na dohodak u tijeku godine.

3.5. POREZNI OBVEZNICI KOJI STJEČU DOHODAK OD IMOVINE DAVANJEM U NAJAM ILI ZAKUP NEKRETNINE, A OBVEZNICI SU PDV-a

Ovi obveznici utvrđuju dohodak prema čl. 19. – 23. Zakona, odnosno kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju koje je trebalo evidentirati u poslovnim knjigama za obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti. Obveza je navedena u čl. 29. st. 1. Zakona za pore-zne obveznike koji dohodak od imovine ostvaruju davanjem u najam ili zakup nekretnina ili pokret-nina, izdavanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a obveznici su PDV-a. Isti porezni obveznici mogu također vo-diti poslovne knjige, iako nisu u sustavu PDV-a, na vlastiti zahtjev (čl. 29. st. 2. Zakona).

4. KOJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI NE MOGU PREDATI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU

Godišnju poreznu prijavu, prema čl. 41. t. 2. Za-kona, NE MOGU predati porezni obveznici ako im je porez na dohodak utvrđen u paušalnoj svoti, u skladu s čl. 44. Zakona. To su samostalne djelatno-sti, odnosno porezni obveznici koji ne vode poslovne knjige i plaćaju porez na dohodak u paušalnoj svoti, koji je rješenjem utvrdila Porezna uprava, i to za:

4.1. PAUŠALNO OPOREZIVANJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Prema odredbama čl. 44. st. 1. Zakona, osim utvr-đivanja dohotka na osnovi podataka iskazanih u po-slovnim knjigama, propisana je mogućnost prema kojoj fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati i plaćati u paušalnoj svoti. Paušalno oporezivanje dohotka detaljnije je utvrđeno Pravilnikom o pau-šalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06. i 61/12.).


Uvjeti za paušalno oporezivanje samostalne dje-latnosti su:

Ø samostalne djelatnosti obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1. Zakona koje fizičke osobe obavljaju samo-stalno i trajno prema čl. 1. Zakona o obrtu, i to proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu sa svrhom ostvarivanja do-hotka te

Ødjelatnosti poljoprivrede i šumarstva iz čl. 18. st. 3. Zakona, što obuhvaća korištenje pri-rodnih bogatstva zemlje i prodaju te zamje-nu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.

Kako djelatnosti slobodnih zanimanja iz čl. 18. st. 2. Zakona (samostalne djelatnosti zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turistič-kih djelatnika, znanstvenika, književnika, izumite-lja, samostalna predavačka i odgojna djelatnost kao i druge slične djelatnosti) nisu posebno navedene, to znači da se na fizičke osobe koje obavljaju spomenute djelatnosti ne mogu primjenjivati odredbe o godiš-njem paušalnom plaćanju poreza. Spomenute djelat-nosti trebaju voditi poslovne knjige te utvrditi doho-dak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.

Za paušalno oporezivanje samostalne djelatno-sti u 2014. primjenjivali su se i trebali su biti zado-voljeni sljedeći uvjeti:

1. fizička osoba nije obveznik PDV-a prema Zako-nu o PDV-u, što znači da tijekom prethodne go-dine nije ostvarena godišnja vrijednost isporuke dobara i obavljenih usluga u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn, a što je granična svota za ulazak u sustav PDV-a po „sili“ Zakona za 2014., ili ako porezni obveznik u sustav PDV-a nije upisan na temelju vlastita zahtjeva neovisno o visini ostva-renog prometa

2. primitci u prethodnoj godini nisu viši od 149.500,00 kn

3. za obavljanje djelatnosti nema izdvojenih po-slovnih jedinica niti proizvodnih pogona

4. fizička osoba ne obavlja samostalnu djelatnost trgovine i ugostiteljstva, a koje su djelatnosti posebno navedene kao iznimka kojima se do-hodak ne može utvrđivati u paušalnoj svoti. Iznimno, obavljanjem djelatnosti trgovine ne smatra se djelatnost fizičkih osoba registriranih za obavljanje djelatnosti proizvodnje koji svoje vlastite proizvode prodaju na tržištu (građani koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, a upisani su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava).

Porezni obveznici koji su zadovoljili navedene uv-jete u 2014. plaćali su sljedeću svotu paušalnog po-reza na dohodak:

9 Tablica 1. Porez na dohodak i prirez za paušal-no oporezivanje samostalne djelatnosti za 2014.

u kunama

Ostvareni ukupni primitci(u kunama)

Godišnja porezna osnovica

Godišnji paušalni porez na dohodak

Mjesečni paušalni porez na dohodak

(bez prireza)Od 0,00 do 85.000,00 12.750,00 1.530,00 127,50

Od 85.000,01 do 115.000,00 17.250,00 2.070,00 172,50Od 115.000.01 do 149.500,00 22.425,00 2.691,00 224,25

Rješenjem je utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak konačan te porezni obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

S primjenom od 1. siječnja 2014. ukinute su po-rezne olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja te su uvedene nove olakšice za područja koja se, prema propisima o regionalno razvoju, smatraju potpomognutim po-dručjima (za I. i II. skupinu) te za područje Grada Vukovara. Prema izmijenjenom čl. 5. Pravilnika, obrtnici koji obavljaju samostalnu djelatnost na pot-pomognutim područjima jedinica lokalne samou-prave na otocima prve skupine i području Grada Vu-kovara, plaćaju godišnji paušalni porez na dohodak koji također ovisi o ukupnim godišnjim primitcima i utvrđuje se u tri razine.

9 Napomena: Opširnije o novim uvjetima i pa-ušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti u 2015. može se pročitati u časopisu RRiF, br. 12/14., str. 214.

4.2. PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU

Porezni obveznici koji pružaju ugostiteljske uslu-ge građana u domaćinstvu, a koji žele da im se do-hodak oporezuje paušalno, u skladu s čl. 8. Pravil-nika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koji će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog po-reza (Nar. nov., br. 48/05. i 148/09., dalje: Pravilnik o paušalnom oporezivanju), trebaju podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika na obrascu RPO-1 is-postavi područnog ureda PU nadležnoj prema mje-stu prebivališta ili uobičajenog boravišta.

„Paušalist” može, prema čl. 2. Pravilnika o pau-šalnom oporezivanju, biti fizička osoba − građanin kojemu je na temelju odobrenja nadležnog ureda odobreno pružanje usluge građana u domaćinstvu u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj dje-latnosti, koji nije obveznik PDV-a te koji dohodak ne utvrđuje prema čl. 19. – 24. Zakona, odnosno na te-melju poslovnih knjiga pod uvjetom da:

1. iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje čiji je vlasnik, a najviše do 20 postelja ili kreveta, i/ili

2. organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno.

Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez pore-zu na dohodak za ovu skupinu obveznika utvrđuje se poreznim rješenjem na sljedeći način:

Čitajte najnovije financijske vijesti na

RRiF- ovim internetskim stranicama

www.rrif.hr


Godišnji paušalni porez

na dohodak=

Broj kreveta/

broj smještajnih jedinica u

kampu

x

Visina paušalnog poreza po krevetu/

smještajnih jedinica u

kampu

x

Koeficijent područja na kojem se usluga

obavlja

Rješenje donosi nadležna ispostava područnog ure-da Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, a vrijedi i za sljedeće godine sve do donošenja novog rješenja. Napominje se da je rješenjem utvrđeni porez na dohodak i prirez konačan, što znači da porezni obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

U nastavku se daje izračun godišnjega paušalnog poreza na dohodak na osnovi iznajmljivanja, ovisno o broju kreveta i razredu turističkog mjesta, te svota poreza po krevetu od 300,00 kn (bez prireza):

9 Tablica 2. Paušalni porez na dohodak prema broju kreveta i razredu turističkog mjesta

Brojkreveta

Turističko mjesto

A – koef. 1,00

Turističko mjesto

B – koef. 0,85

Turističko mjesto

C – koef. 0,70

Turističko mjesto

D – koef. 0,50

1 300,00 255,00 210,00 150,002 600,00 510,00 420,00 300,003 900,00 765,00 630,00 450,004 1.200,00 1.020,00 840,00 600,005 1.500,00 1.275,00 1.050,00 750,006 1.800,00 1.530,00 1.260,00 900,007 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,008 2.400,00 2.040,00 1.680,00 1.200,009 2.700,00 2.295,00 1.890,00 1.350,00

10 3.000,00 2.550,00 2.100,00 1.500,0011 3.300,00 2.805,00 2.310,00 1.650,0012 3.600,00 3.060,00 2.520,00 1.800,0013 3.900,00 3.315,00 2.730,00 1.950,0014 4.200,00 3.570,00 2.940,00 2.100,0015 4.500,00 3.825,00 3.150,00 2.250,0016 4.800,00 4.080,00 3.360,00 2.400,0017 5.100,00 4.335,00 3.570,00 2.550,0018 5.400,00 4.590,00 3.780,00 2.700,0019 5.700,00 4.845,00 3.990,00 2.850,0020 6.000,00 5.100,00 4.200,00 3.000,00

9 Napomena: Pregled turističkih mjesta po razre-dima daje se u ovom broju časopisa RRiF. Za ona naselja koja nisu proglašena turističkim mjestom i koja nisu svrstana u razred turističkih mjesta, kao koeficijent područja na kojem se usluga pruža pri-mijenit će se koeficijent 0,50, odnosno koeficijent razreda D turističkih mjesta. Izračun godišnjega paušalnog poreza na dohodak

na osnovi organiziranja kampova, ovisno o broju smještajnih jedinica u kampu i razredu turističkog mjesta (bez prireza), uz svotu poreza po smještajnoj je-dinici u kampu od 350,00 kn, pokazuje se u nastavku:

9 Tablica 3. Paušalni porez na dohodak prema broju smještajnih jedinica u kampu i razredu turi-stičkog mjesta

Brojsmještajnih jedinica u

kampu

Turističko mjesto

A – koef. 1,00

Turističko mjesto

B – koef. 0,85

Turističko mjesto

C – koef. 0,70

Turističko mjesto

D – koef. 0,50

1 350,00 297,50 245,00 175,002 700,00 595,00 490,00 350,003 1.050,00 892,50 735,00 525,004 1.400,00 1.190,00 980,00 700,005 1.750,00 1.487,50 1.225,00 875,006 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1050,007 2.450,00 2.082,50 1.715,00 1.225,008 2.800,00 2.380,00 1.960,00 1.400,009 3.150,00 2.677,50 2.205,00 1.575,00

10 3.500,00 2.975,00 2.450,00 1.750,00

Prema čl. 6. Pravilnika, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak ovi obveznici plaćaju tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja, u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, odnosno razmjerno broju tromjesečja za koji se obveza utvrđuje.

Rokovi za 2014. su bili sljedeći: I. tromjesečje do 31. ožujka 2014. II. tromjesečje do 30. lipnja 2014. III. tromjesečje do 30. rujna 2014. IV. tromjesečje do 31. prosinca 2014.

Ako iznajmljivač u tijeku godine na temelju rje-šenja nadležnog ureda počinje ili prestaje iznaj-mljivati sobe, postelje ili kamp, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez poreznom se obvezniku utvrđuje razmjerno broju tromjesečja u kojemu je imao odobrenje za pružanje usluga građanima u domaćinstvu.

Porezni obveznik koji pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na toj osnovi plaća porez na dohodak u godišnjoj paušalnoj svoti NE vodi poslovne knjige prema propisima o porezu na dohodak, međutim, obvezan je izdati račun za svaku obavljenu uslugu.

9 Napomena: Opširnije o uvjetima i poreznom položaju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – na-jam soba, postelja i kampova, može se pročitati u časopisu RRiF, br. 6/10., str. 83. i 5/14., str. 97.

4.3. OBAVLJANJE DJELATNOSTI DOMAĆE RADINOSTI I SLOBODNOG ZANIMANJA

Prema čl. 51 Zakona o obrtu, domaću radinost ili sporedno zanimanje NE može obavljati osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobitak utvrđuje na temelju po-slovnih knjiga prema posebnim propisima, a obve-znik je poreza na dodanu vrijednost prema odred-bama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

To znači da djelatnost kućne radinosti i spored-nog zanimanja može obavljati:Øfizička osoba koja (ne) ostvaruje dohodak od ne-

samostalnog ili druge vrste dohodaka i nije obve-znik PDV-a

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


Øosoba koja obavlja registriranu samostalnu dje-latnost obrta ili slobodnog zanimanja prema po-sebnim propisima, nije obveznik PDV-a i ne vodi poslovne knjige

Øosoba koja obavlja samostalnu djelatnost poljo-privrede i šumarstva, nije obveznik PDV-a i ne vodi poslovne knjige

Øumirovljenici i druge osobe koje nisu obveznici PDV-a, odnosno ne vode poslovne knjige.

Mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka određena je čl. 44. st. 1. Zakona: Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnosti iz članka 18., a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati u paušalnom iznosu.

Dvojbu o tome može li se dohodak od domaće radinosti i sporednog zanimanja oporezivati pau-šalno, riješio je Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, kojim je određeno da se paušalno mogu oporezivati samostalne djelatnosti obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1. Zakona, odnosno: djelatnosti u smislu čl. 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno na-vedene gospodarstvene djelatnosti.

Kako je u čl. 51. Zakona o obrtu utvrđeno da: Fi-zičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz čl. 1. ovog Zakona i kao domaću radinost samo osobnim ra-dom, smatramo da se navedena mogućnost odnosi i na dohodak od navedenih djelatnosti, a između ostaloga treba zadovoljavati i sljedeće uvjete, odre-đene čl. 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti koji su detaljno navedeni u t. 4.1. ovog članka.

Na koje se usluge i proizvode odnosi mogućnost obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja utvrđeno je Pravilnikom o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili spo-rednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (Nar. nov., br. 100/07. – 82/11.).

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem, u skladu s čl. 41. t. 2. Zakona o porezu na dohodak i čl. 4. st. 6. Pravilnika o paušalnom opo-rezivanju samostalnih djelatnosti. Tako primjerice, za poreznog obveznika na trećoj poreznoj razini, iz Siska, obveze bi za 2015. bile sljedeće:

9 Tablica 4. Paušalni porez na dohodak za pore-znog obveznika iz treće razine ostvarenih primitaka

1. Godišnji paušalni dohodak 22.425,00 kn2. Godišnji paušalni porez na dohodak

(r. br. 1. x 12 %)2.691,00 kn

3. Godišnji prirez poreza na dohodak (r. br. 2. x 10 % propisana stopa prireza za grad Sisak)

269,10 kn

4. Sveukupni godišnji paušalni porez i prirez 2.960,10 kn5. Mjesečni paušalni porez i prirez

(r. br. 4. : 12)246,68 kn

Paušalni je porez na dohodak porezni obveznik trebao plaćati tromjesečno u svoti od 740,04 kn (246,68 x 3 mj.) s rokom dospijeća do posljednjeg dana u svakom tromjesečju. Porezni obveznik nije bio obvezan voditi poslovne knjige, osim evidencije o prometu na obrascu KPR, te za ostvareni dohodak na koji se plaća paušalni porez porezni obveznik ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno u sljedećim rokovima: I. siječanj – ožujak do 31. ožujka II. travanj – lipanj do 30. lipnja III. srpanj – rujan do 30. rujna IV. listopad – prosinac do 31. prosinca.

Obveza se uplaćuje na račun grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika.

Prema izmijenjenom čl. 5. Pravilnika, domaće ra-dinosti i slobodnih zanimanja koji obavljaju djelat-nost na potpomognutim područjima jedinica lokal-ne samouprave na otocima prve skupine i području Grada Vukovara, plaćaju godišnji paušalni porez na dohodak koji također ovisi o ukupnim godišnjim primitcima i utvrđuje se u tri razine. S primjenom od 1. siječnja 2014. uvedene su nove olakšice za po-dručja koja se prema propisima o regionalno ra-zvoju smatraju potpomogunutim područjima (za I. i II. skupinu) te za područje Grada Vukovara.

9 Napomena: Opširnije o poslovanju domaće ra-dinosti i sporednih zanimanja može se pročitati u časopisu RRiF br. 7/14., str. 114.

4.4. SEZONSKO OBAVLJANJE OBRTAPrema čl. 3. Zakona o obrtu, obrti se mogu obav-

ljati i sezonski, ali najdulje šest mjeseci unutar jed-ne kalendarske godine (neprekidno ili s prekidima). Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti utvrđene su u čl. 3. Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (Nar. nov., br. 60/10. i 17/12.) prema kojim se sezonski mogu obavljati djelatnosti označene brojčanom oznakom odjeljka, skupine i razreda prema Odluci o nacio-nalnoj klasifikaciji djelatnosti (Nar. nov., br. 58/07. i 72/07. – ispr.) te u skladu s pripadajućim tekstom.

Vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se prema zahtjevu obrtnika i upisuje se u obrtni re-gistar (obrtnicu). Ova skupina obveznika utvrđuje dohodak kao i svaka druga samostalna djelatnost, odnosno kao razliku primitaka i izdataka u vrijeme kada je obrt poslovao prema načelu blagajne.

Obrtnik koji obavlja sezonski obrt plaća doprino-se za obvezna osiguranja samo za vrijeme obavlja-nja djelatnosti, a izvan razdoblja može se osigurati na produženo mirovinsko osiguranje. Međutim, komorski doprinos i članarinu turističkoj zajednici treba plaćati tijekom cijele godine bez obzira na to što djelatnost obavlja sezonski.

Obrtnici koji obavljaju obrt sezonski, a nisu obve-znici PDV-a, mogu porez na dohodak plaćati paušalno.

9 Napomena: Opširnije o sezonskom obavljanju obrta može se pročitati u časopisu RRiF, br. 7/13., str. 162.

5. KAKO JE TREBALO EVIDENTIRATI PRIMITKE I IZDATKE U POSLOVNIM KNJIGAMA OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA U 2014.

Prije sastavljanja i izrade godišnje porezne prijave treba provjeriti jesu li svi podatci, ponajprije u obras-cu KPI, ispravno evidentirani i je li pritom poštovano temeljno „načelo blagajne” pri bilježenju poslovnih promjena. Posebno treba obratiti pozornost na to jesu li ostvareni primitci i izdatci u vezi s obavljanjem registrirane djelatnosti te jesu li porezno priznati.


Prema čl. 23. st. 1. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost te djelatnost slobodnih zanimanja trebaju utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.

5.1. KOJE SU POSLOVNE KNJIGE TREBALI VODITI OBRTNICI I SLOBODNA ZANIMANJA U 2014.

Poslovne knjige i evidencije, prema čl. 23. st. 2. Zakona, u kojima obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrtničku, djelat-nost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivre-de i šumarstva – čl. 18. st. 1., 2. i 3. Zakona) trebaju evidentirati poslovne primitke i izdatke te prema tome i utvrditi dohodak jesu:

9 Slika 2. Poslovne knjige samostalnih obrtničkih djelatnosti

• knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI)

• knjiga prometa (obrazac KPR)

• popis dugotrajne imovine (obrazac DI)

• evidencija o tražbinama i obvezama (obrazac TO)

Poslovne knjige mogu voditi i osobe koje ostvaru-ju tzv. drugi dohodak iz čl. 32. st. 3. Zakona, primje-rice autori, akviziteri, novinari, umjetnici, članovi predstavničkih tijela i dr., ako se prijave u registar obveznika poreza na dohodak. Obveza vođenja knji-ga odnosi se i na poljoprivrednike koji su u sustavu PDV-a ili koji su primili poticaje u tijeku 2014. prema posebnim propisima, te na građane koji su na teme-lju dohotka od najamnine također obveznici PDV-a.

Napominjemo također da obrtnici i slobodna za-nimanja, ako su u skladu sa Zakonom o PDV-u ob-veznici PDV-a, trebaju voditi:

9 Slika 3. Poslovne knjige i evidencije prema pro-pisima o PDV-u

• knjigu ulaznih računa – U-RA

• knjigu izlaznih računa - I-RA

• ostale evidencije o stjecanju dobara i usluga unutar EU-a, iz trećih zemalja i za tuzemni prijenos porezne obveze

Na taj način nisu obvezni osiguravati podatke o potraživanjima i obvezama. No porezni obveznici koji knjigu ulaznih i izlaznih računa vode prema plaćenim ili naplaćenim računima, trebaju voditi evidenciju o tražbinama i obvezama (obrazac TO).

9 Napomena: Opširnije o primjeni novog Zakona o PDV-u kod „dohodaša“ može se pročitati u časo-pisu RRiF br. 8/13., str. 171. i u Priručniku: Porez na dodanu vrijednost – primjena u praksi, Zagreb 2014.

5.2. KOJE JE ZNAČENJE „NAČELA BLAGAJNE“ I KADA TREBA EVIDENTIRATI PRIMITAK ILI IZDATAK KOD RAZNIH OBLIKA – NAČINA PLAĆANJA

Samostalne djelatnosti evidentiraju primitke i iz-datke prema načelu blagajne, što znači da se primitci i izdatci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon primljenih uplata i obavljenih isplata u skladu s čl. 12. st. 4. Zakona i čl. 8. st. 3. Pravilnika. No ako prilje-vi i odljevi nisu obavljeni u novcu nego u drugim do-brima, treba ih utvrđivati i evidentirati kao primit-ke i izdatke u naravi. Pritom se nenovčani primitci utvrđuju prema tržnoj vrijednosti, odnosno prema cijeni koja bi se ostvarila kod prodaje u uobičajenom poslovnom prometu, a nenovčani se izdatci utvrđuju prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.

Primitci ostvareni u inozemstvu (izravno ili ne-izravno) u stranoj valuti preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narod-ne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji te-čaj Hrvatske narodne banke obavlja se 31. prosinca godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. Zato tre-ba voditi brigu o tome da se nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatraju primitkom, nego postaju primitkom tek u trenutku naplate.

Osim plaćanja i naplate u gotovini i putem ži-ro-računa, obveznici poreza na dohodak plaćaju i naplaćuju prodana dobra i usluge i na drugi način, odnosno drugim instrumentima plaćanja. Pritom se prodana roba ili usluge smatraju naplaćenim, a nabavljena roba i usluge plaćenima i knjiže se kao primitak i izdatak u obrazac KPI u sljedećem tre-nutku (čl. 8. st. 9. i 12. Pravilnika):

9 Slika 4. Trenutak naplate prema vrsti instrume-nata plaćanja

Naplata instrumentima plaćanja

Øček - kada je za naplatu primljen ili predan čekØmjenica - primitak ili izdatak nastaje naplatom ili

prijenosom mjeniceØkreditna kartica - primitak nastaje naplatom na žiro-račun,

a izdatak plaćanjem sa žiro-računaØprijeboj, asignacija ili cesija - trenutkom naplate i

plaćanja smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovor ili druge isprave)

Treba istaknuti da se nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge ne smatraju iz-datcima, već postaju izdatci u trenutku plaćanja tih obveza. Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svog bankovnog računa, tada izdatak nastaje u tre-nutku kada organizacija ovlaštena za platni promet obavi primljeni nalog za plaćanje. Izdatcima se ta-kođer smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu ili neobavljene usluge, osim predujmova da-nih za nabavu dugotrajne imovine. Jednako tako, primitcima se smatraju primljeni predujmovi za buduću isporuku robe ili usluga.

www.rrif.hr


5.3. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PRIMITAKA U POSLOVNIM KNJIGAMA

Poslovni su primitci sva dobra koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju. Poslovni se primitci evidentiraju u obrascu KPI u stupcima 5, 6, 7 i ukupni primitci u stupcu 9, ovisno o tome je li riječ o primit-cima u gotovini, na žiro-računu ili u naravi. Pritom treba uvijek voditi brigu o načelu blagajne jer se po-slovnim primitcima smatraju samo naplaćena potra-živanja. Smatra se da su dobra, a time primitci, napla-ćeni kada porezni obveznik njima može raspolagati.

U skladu s čl. 20. st. 1. Zakona i čl. 8. i 24. Pravil-nika, poslovnim primitcima smatraju se:

1. Sva dobra (novac, stvari, materijalna pra-va, usluge i dr.) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrt-ničke i druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt u poreznom razdoblju prema njihovoj tr-žišnoj vrijednosti

Navedeni su primitci rezultat obavljanja regi-strirane djelatnosti, odnosno primitci od prodanih dobara i usluga naplaćenih u poreznom razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014., neovisno o tome je li riječ o cijeloj kalendarskoj godini ili samo dijelu godine. Primitcima se smatraju i primlje-ni predujmovi (čl. 8. st. 10. Pravilnika) za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (ka-lendarske godine) nije obavio. Pritom treba voditi brigu o tome da se primitci i izdatci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne sma-traju dohotkom, prema čl. 12. st. 7. Zakona, pa zato smatramo da ih niti ne treba knjižiti u obrazac KPI, odnosno ako se knjiže, treba ih evidentirati u stupac 14. Jednako tako, primljeni krediti i zajmovi NISU poslovni primitci te ih također NE treba knjižiti u obrazac KPI (čl. 21. st. 4. Zakona).

2. Primitci – svote državnih pomoći i poticaja

Primitcima se prema čl. 24. st. 1. t. 2. Pravilnika smatraju i primljene svote državnih pomoći, potica-ja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno dje-latnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, kao primjerice pri zapošljavanju (samo dio godine), u poljoprivredi državne potpore, za elementarne nepogode i dr.

Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva fi-nancija MF Kl.: 410-01/07 - 01/1199 od 29. kolovoza 2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP, br. 12/07. (važeće je i sada), a u nastavku se navodi dio:

... Prema tome potpore i poticaji u novcu ili u dru-gim djelatnostima koje namjenski ili nenamjenski dobivaju porezni obveznici za obavljanje samostalne djelatnosti obrta iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i drugih izvora, smatraju se poslovnim primitcima ostvarenim u okviru samostalne djelatnosti i kao ta-kvi evidentiraju u propisanim poslovnim knjigama (Knjizi primitaka i izdataka - obrazac KPI) u trenut-ku kada su ostvareni odnosno primljeni.

3. Primitci na temelju oproštenog duga od strane vjerovnika

Ako vjerovnik (kreditor) obrtniku oprosti, odno-sno otpiše dug na osnovi kredita za nabavu stvari i prava, a koja se unosi u popis dugotrajne imovine, svota otpisanog duga za obrtnika predstavlja primi-tak u naravi prema čl. 24. st. 1. t. 5. Pravilnika.

4. Primitci na temelju odricanja potraživanja od kupca

Ako se obrtnik iz osobnih razloga odrekne potraži-vanja od kupaca za prodana dobra ili obavljene uslu-ge koje bi u poreznom razdoblju u kojem se odrekao potraživanja ili poslije dovele do primitaka, svota ot-pisanog potraživanja postaje primitkom u naravi u godini u kojoj je obrtnik donio odluku o odricanju od potraživanja u skladu s čl. 8. st. 8. Pravilnika.

Ističemo da se na osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje primitak (čl. 8. st. 8. Pravilnika). Stajalište Mi-nistarstva financija o tome daje se u nastavku članka.

5. Primitci koji se javljaju kod zatvaranja obr-ta odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti – likvidacije

Obveza evidentiranja primitaka kod zatvaranja obrta proizlazi iz čl. 24. st. 1. t. 4. Pravilnika, a to mogu biti prema čl. 31. st. 3. Pravilnika sljedeći pri-mitci: nenaplaćena potraživanja od kupaca, uspo-rediva tržišna vrijednost zaliha materijala, gotovih proizvoda, trgovačke robe i ostalih zaliha te uspo-rediva tržišna vrijednost dugotrajne imovine koja je evidentirana u popisu dugotrajne imovine neovisno o njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti u trenutku zatvaranja obrta. Kod ovih se primitaka odstupa od temeljnog načela blagajne i oni se u knjigu primita-ka i izdataka bilježe kao primitci u naravi.

U vezi sa zatvaranjem samostalne obrtničke dje-latnosti te evidentiranjem primitaka na temelju evi-dentiranih potraživanja nad kojima je otvoren stečaj-ni postupak, Ministarstvo financija dalo je mišljenje MF Kl.: 410 - 01/07 - 01/721 od 28. svibnja 2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP, br. 8/07., str. 77. (važeće je i sada), a u nastavku se navodi dio:

... Pri zatvaranju samostalne odvjetničke djelatno-sti u poslovnim su knjigama kao poslovni primici bila iskazana i nenaplaćena potraživanja, između ostalih i potraživanja od kupaca nad kojima je otvoren ste-čajni postupak. Postavljen je upit ima li obveznik po-reza na dohodak pravo na otpis potraživanja i vrijed-nosno usklađenje duga, na način kako je to propisano propisima o porezu na dobit...

... Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nena-plativima nakon provedenog sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak.

U skladu sa navedenim odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, poslovni primici se ne utvrđuju po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenapla-tivima nakon provedenog sudskog postupka zbog ste-čaja ili likvidacije dužnika.


Ako se u konkretnom slučaju potraživanja koja je obveznik poreza na dohodak imao od dužnika, po-kažu kao nenaplativa nakon provedenog sudskog postupka zbog stečaja dužnika, a porezni je obveznik kao vjerovnik ta potraživanja iskazao kao poslovne primitke u skladu sa člankom 31. stavak 3. točka 1.3. Pravilnika o porezu na dohodak i to u poreznom raz-doblju u kojemu je likvidirao svoju djelatnost te za to porezno razdoblje podnio prijavu poreza na dohodak po kojoj je primio rješenje Porezne uprave, ima mo-gućnost pokrenuti obnovu postupka za utvrđivanje poreza na dohodak za to porezno razdoblje u skla-du s člankom 252. stavak 1. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91., 103/96. · Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Tim je odredbama propisano da stranka može tražiti obno-vu postupka u slučaju iz članka 249. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku i to u roku od mjesec dana, od dana kad je mogla iznijeti nove činjenice odnosno upotrijebiti nove dokaze.

9 Napomena: O prestanku obavljanja obrtničke djelatnosti može se pročitati u časopisu RRiF, br. 4/13., str. 187.

6. Primitci od otuđenja djelatnosti (prodaje, darovanja i sl.)

Otuđitelj je u poreznom razdoblju u kojem je dje-latnost otuđena obvezan iskazati poslovne primitke kako je navedeno u čl. 31. st. 1. Pravilnika, a stjecatelj primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge u skladu s čl. 31. st. 5. Pravilnika. Ako stje-catelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku dje-latnost, primitci od otuđenja se ne oporezuju ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.

Prema tome, trebao bi se zadržati kontinuitet po-slovanja i kontinuitet oporezivanja kod novog vla-snika, s tim da on u svoje poslovne knjige preuzme sva potraživanja i obveze.

Vrijednosti – dobra koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelat-nosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem dje-latnosti, smatraju se izuzimanjem, odnosno pri-mitkom u trenutku kada su izuzeta. Pritom izuze-ta dobra treba knjižiti kao primitak u obrazac KPI prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti, odnosno za izuzeta dobra to znači po prodajnoj cijeni. Izuzima-nja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga, no izuzimanja kao niti ulaganja u obliku fi-nancijske imovine ne utječu na dohodak od samo-stalne djelatnosti, što znači da se ne knjiže u obra-zac KPI (čl. 20. st. 4. Zakona, čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 4. Pravilnika).

7. Primitci ostvareni od prodaje i/ili izuzima-nja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala vodi-ti u popisu DI

Primitcima se smatraju, prema čl. 20. st. 3. Zako-na i čl. 24. st. 1. t. 6. Pravilnika, ostvareni primitci od prodaje (na temelju izdanog računa) stvari ili prava.

Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje pore-zni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog obli-ka samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svog kućanstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 1. Pravilnika). Vrijednost izuzimanja procjenjuje se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti (čl. 26. st. 5. Pravilnika), na koju treba obračunati PDV (može se smatrati i bruto-svotom – cijena na tržištu).

8. Manjkovi dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrt-ničke komore uvećani za pripadajući PDV

Odlukom o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i loma na proizvodima u trgovini na malo i Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugosti-teljstvu Hrvatska obrtnička komora propisala je ma-njak koji ne podliježe oporezivanju PDV-om i koji se stoga ne knjiži u primitak, odnosno ne uvećava osno-vicu poreza na dohodak. Svaki prekomjerni manjak zajedno sa svotom PDV-a knjiži se u primitak – uve-ćava dohodak u skladu s čl. 20. st. 5. Zakona i smatra se izuzimanjem (čl. 26. st. 6. Pravilnika). Pritom treba istaknuti da porezni propisi, kako o PDV-u tako i do-hotku, ne navode kao dopuštene sitne krađe do visine od 1 % od količine proizvoda koji su u obračunskom razdoblju prodani, a što je propisivala Hrvatska obrt-nička komora. O tome se je već u nekoliko navrata mi-šljenjem očitovalo Ministarstvo financija.

9 Napomena: O dopuštenom, odnosno prekomjer-nom kalu, rasipu... odnosno godišnjem popisu, pisa-li smo opširno u časopisu RRiF, br. 11/14. – PRILOG.

9. Naplaćene kamate po sredstvima i plasma-nima sredstava koja služe za obavljanje djelat-nosti i zatezne kamate na potraživanja iz po-slovnih odnosa

Ova odredba propisana je čl. 21. st. 5. Zakona i čl. 24. st. 1. t. 7. Pravilnika. Uvjet je da kamate po sred-stvima i plasmanima sredstava nisu oporezive po odbitku u skladu s čl. 30. i čl. 51. st. 2. Zakona, odno-sno da nije riječ o kamatama koje za fizičku osobu predstavljaju dohodak od kapitala.

No, kamate na pologe (po viđenju i oročene) na žiro-računu i deviznom računu koje je obrtniku isplatila banka u kojoj ima otvoren račun ne ulaze u poslovne primitke jer se ove kamate, u skladu s čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona, ne smatraju dohotkom.

10. Primitcima koje treba knjižiti u obrazac KPI smatraju se i sljedeći primitci:

Øprimitci naplaćeni od osiguravajućih društa-va na temelju osiguranja stvari, odgovornosti, imovine, života i slučaja ozljede na radu i imo-vine koje je isplatilo osiguravajuće društvo na ime osiguranja, osiguranja za slučaj ozljede na radu i sl. ako je ugovaratelj i korisnik police osi-guranja obrt

Øprimitci od refundacije naknada plaća za bo-lovanja preko 42 dana za zaposlenike u obrtu (NE i vlasnika obrta) primljeni od Hrvatskog


zavoda za zdravstveno osiguranje ili Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja na radu

Ønovčana sredstva primljena od Hrvatskog za-voda za zapošljavanje na ime sufinanciranja troškova novozaposlenih radnika na temelju programa poticaja zapošljavanja i sl.

Ødrugi poslovni primitci.

11. Poslovnim primitcima koji se NE bilježe u obrazac KPI (iako će neki od njih biti evidentirani kao uplata na izvatku žiro-računa) smatraju se:

Øprimljeni krediti i zajmovi od banaka i drugih fizičkih i pravnih osoba (čl. 21. st. 4. Zakona)

Øprimljene pozajmice vlasnika (uplaćene na ži-ro-račun)

Øizuzimanja financijske imovine odnosno ispla-ta novca za osobne potrebe vlasnika, tj. za po-trebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 20. st. 4. i čl. 24. st. 1. t. 3. Pravilnika)

Øprolazne stavke − novac primljen u ime i za ra-čun druge osobe (npr. za biljege, takse i sl. − čl. 12. st. 7. Zakona)

Ønaplaćene kamate po sredstvima po viđenju ili oročenim sredstvima na računima koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost ima otvorene u bankama (čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona)

Ønadoknade za vrijeme bolovanja vlasnika obrta i ostalih samostalnih zanimanja primljene od HZZO-a

Ødospjela, a nenaplaćena potraživanja od kupaca.

5.4. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH IZDATAKAPoslovni izdatci u vezi s obavljanjem obrtničke

djelatnosti evidentiraju se u stupcima 10, 11, 12 i 14 te ukupni izdatci u stupcu 15 obrasca KPI. Izdatak nastaje, u skladu s načelom blagajne, u trenutku kada je isplata obavljena. U izdatke spadaju svi od-ljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka tijekom pore-znog razdoblja, a smatra se da je došlo do odljeva dobara pa time i do nastanka izdatka, kada porezni obveznik njima više ne može raspolagati. Razlikuje-mo izdatke koji su porezno priznati od onih koji su nepriznati te odljeve novčanih sredstava koji se ne smatraju izdatcima pa se i ne knjiže u obrazac KPI.

I. POREZNO PRIZNATI IZDATCI

Prema čl. 12. i 21. Zakona te čl. 8. i 25. Pravilnika, kao poslovni izdatci mogu se priznati samo oni iz-

datci o kojima postoje uredne isprave i koji su izrav-no vezani za ostvarivanje primitaka.

Između primitaka i izdataka mora postojati me-đuzavisnost (čl. 25. st. 2. Pravilnika), a polazi se od normativa (utroška materijala, energije i dr.), vodeći pritom brigu o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

Za utvrđivanje povezanosti primitaka s iz-datcima, u skladu s čl. 25. st. 3. i 4. Pravilnika, porezni obveznici u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcij-skog i potrošnog materijala, pića i napitaka (na-ziv dobavljača, broj i datum računa) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – spe-cifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u po-slovne izdatke. Obveza se odnosi na proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reproduk-cijski i potrošni materijal za obavljanje djelatno-sti te ugostitelje koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili.

Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadr-žavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napi-taka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Promjene u evidenciji nabave i uporabe repro-dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od 15 dana po proteku svakog mjeseca, a evidenciju treba zaključiti sa stanjem 31. prosinca poreznog razdoblja. Porezni obveznik koji svakodnevno rabi reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavlja-ti knjiženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i po-trošni materijal.

Navedeno potvrđuje i uputa − stajalište Ministar-stva financija MF Kl.: 410-18/05-01/141 od 8. ožuj-ka 2006. koje je u cijelosti objavljeno u časopisima RRiF, br. 5/06., str. 111. i PiP, br. 6/06., str. 84. Sa-stavni dio mišljenja je i ogledni primjer evidencije koja sadržava podatke o nabavi (količina, jedinična vrijednost, ukupna vrijednost u kunama), uporabi (samo količinski podatak) te stanju (samo količi-na). Tako, primjerice, ugostiteljski objekt iskazuje sljedeće podatke:

...korak dalje...

pretplatite se na nova internet izdanja Vaših omiljenih stručnih časopisa.

više na www.rrif.hr


9 Tablica 5. Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka

POREZNI OBVEZNIK: TONIOIB 11122556639MJESTO: ZADAR, Nova ulica 33

NAZIV DJELATNOSTI: UGOSTITELJSTVO

EVIDENCIJA O NABAVI I UPORABI REPRODUKCIJSKOG I POTROŠNOG MATERIJALA PIĆA I NAPITAKA

NAZIV MATERIJALA meso: SVINJETINA- BUT

NABAVA UPOTREBA STANJE

Redni broj

Datum knjiženja Opis Mjerna

jedinica KoličinaJedinična vrijednost u kunama

Ukupna vrijednost u

kunamaKoličina Količina

1 2 3 4 5 6 7 8 9

7. 30.5.14. MESO teletina - but 01-50 kg 65 55,50 3.607,50 — —

8. 30.5.14. upotreba za 5/14. kg 45 20

9. 30.6.14. MESO SVINJETINA - but 02-51 kg 50 58,50 2.925,00 — 70

10. 30.6.14. upotreba za 6/14. kg 30 40

25. 31.12.14. upotreba za 12/14. kg 38 2

UKUPNO ZA 2014. kg 115 6.532,50 113 2

Poslovnim se izdatcima smatraju i knjiže se u obrazac KPI sljedeći poslovni izdatci:

1. Izdatci za materijal, robu, proizvode, ener-giju i usluge na osnovi obavljanja samostalne djelatnosti i dani predujmovi

Izdatak se priznaje u visini cijene nabave, odno-sno u visini primljenog i plaćenog računa dobavljača ili troška proizvodnje (čl. 21. st. 7. Zakona) uz uvjet da je riječ o izdatcima u vezi s obavljanjem obrtnič-ke djelatnosti. Pritom treba istaknuti da se izdatci za nabavljenu dugotrajnu imovinu ne utvrđuju primje-nom načela blagajne u visini izdataka za nabavljenu imovinu, već se raspoređuju kroz vijek trajanja po-trošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija – čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika). Kod nepotrošive dugo-trajne imovine (zemljišta), izdatci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Ako se obrtnička djelatnost obavlja u stambenom pro-storu, u poslovne se izdatke mogu uračunati samo povećani izdatci do kojih dolazi zbog korištenja stambenim prostorom za obavljanje djelatnosti (čl. 25. st. 6. Pravilnika), a ne i oni koji bi nastali neo-visno o tome koristi li se stambenim prostorom za obavljanje djelatnosti ili ne.

Izdatcima se smatraju i predujmovi dani za neis-poručenu robu i neobavljene usluge, osim preduj-mova danih za nabavu dugotrajne imovine.

2. Izdatci osoblja

Porezno priznatim izdatcima smatraju se isplaće-ne plaće zaposlenika (porez na dohodak i možebitni prirez te doprinosi), a priznaju se u visini stvarnih isplata. Uplaćeni doprinosi za osobno mirovinsko te zdravstveno osiguranje osobe koja obavlja sa-mostalnu djelatnost priznaju se, ako su plaćeni, do

visine propisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje (čl. 21. st. 8. Zakona). Napominjemo da porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelat-nost ne može iskazati izdatak na ime isplaćene pla-će, nego samo u svoti uplaćenih propisanih obve-znih doprinosa za sebe osobno (čl. 21. st. 6. Zakona).

3. Izdatci za obrazovanje i izobrazbu poduzet-nika i njegovih radnika

Riječ je o izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika koji još dodatno kao poticaji zapošljavanja umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zako-na. Za 2014., a prema čl. 56. st. 6. Zakona, dohodak samostalnih djelatnosti dodatno se umanjuje za svotu državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za svotu državne potpore za obrazo-vanje i izobrazbu prema posebnim propisima. Na taj se način smanjuje i porezna osnovica u godiš-njem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi.

Izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetni-ka iz čl. 25. st. 1. t. 2.1. Pravilnika smatraju se svote naknada za:Øobrazovanje na osnovnim, srednjim, višim,

visokim školama, fakultetima, poslijediplom-skom studiju te u postupku za stjecanje dok-torata, i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za te-čajeve, seminare, specijalizacije, konferencije i kongrese, i to u tuzemstvu i inozemstvu plaće-ne pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim ili registriranim za obavljanje tih djelatnosti

Øizdatci za nabavu knjiga, udžbenika, priruč-nika, skripti i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku

Øako se školovanje i stručno usavršavanje obav-lja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog


boravišta radnika, izdatcima za školovanje i stručno usavršavanje smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa školovanja i stručnog usavršavanja, i to do visine cijene karata sredstvima javnog prije-voza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjeto-vanja (ne i školovanja), dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim čl. 13. st. 2. t. 13. i 14. Pravilnika.

4. Otpisi dugotrajne imovine – amortizacija

Dobra dugotrajne imovine koja su unesena u po-pis DI otpisuju se u skladu s čl. 12. Zakona o pore-zu na dobit te je svota otpisa, neovisno o tome je li obračunana prema stopama iz navedenog članka, uvećanim za 100 % ili nižim od propisanih, pore-zno priznati izdatak. Nadalje, ako se dobro dugo-trajne imovine zbog uništenja više ne može rabiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u ci-jelosti i knjiži kao izdatak.

Na temelju navedenoga, iznimno od čl. 8. st. 2. Pravilnika, izdatci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, nego se ti izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja potroši-ve dugotrajne imovine, kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ističemo da se izdatcima otpisa ne smatraju otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizaci-je u skladu s čl. 21. st. 9. i 10. Zakona.

Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemlji-šta) izdatci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Međutim, ako je zemlji-šte kupljeno kao trgovačka roba – za daljnju pro-daju (nije riječ o gradnji nekretnine), izdatak se može evidentirati u trenutku plaćanja.

Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost sma-njena zbog izvanrednih događaja ako o tome po-stoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdat-ci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku pla-ćanja (čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika).

Treba napomenuti da se amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz pri-znaje do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sredstvu u skladu s čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na dobit. Ako trošak nabave prelazi navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelat-nost najma ili prijevoza.

9 Napomena: Detaljno o obračunu amortizacije kod obveznika poreza na dohodak može se pročitati u zasebnom članku ovog PRILOGA.

5. Sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu

To mogu biti sva privatna dobra koja porezni obve-znik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti, a smatraju se poslovnim izdatcima kada se ulaganje obavi (čl. 25. st. 1. t. 4. Pravilnika). Ulaganje obrtne imovine procjenjuje se prema nabavnoj vrijed-nosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedi-voj tržišnoj vrijednosti. Ulaganje dugotrajne imovine ne smatra se izdatkom nego se izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive dugotrajne imovine.

6. Preostala knjigovodstvena vrijednost u slu-čaju prodaje ili izuzimanja imovine

Prodaja ili otuđenje dugotrajne imovine koja je evidentirana u popisu DI u slučaju otuđenja knjiži se tako da poslovni izdatak čini preostala knjigovod-stvena vrijednost (čl. 21. st. 2. Zakona i čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika) te imovine na kraju mjeseca otuđenja, a poslovni primitak je primitak od prodaje/izuzi-manja. Za stvari koje nisu u popisu DI, knjigovod-stvena se vrijednost izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava, onda procjenom.

7. Naknade, potpore i nagrade za nositelje obrtničke djelatnosti i djelatnosti slobodnog za-nimanja kao i djelatnosti poljoprivrede te zapo-slenike kod navedenih obveznika

Riječ je o naknadama navedenim u čl. 13. Pravil-nika koje poslodavci, obrtnici i s obrtom izjednače-ne djelatnosti mogu isplaćivati sebi (čl. 25. st. 1. t. 8. Pravilnika) ili svojim zaposlenicima i knjižiti kao izdatak. To su npr. naknade prijevoznih troškova i troškova noćenja na službenom putu u visini stvar-nih izdataka, naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, naknade za korištenje privatnim automobilom u službene svrhe do visine 2,00 kn po prijeđenom kilometru i dr.

Nadalje, izdatci mogu biti isplaćeni kao potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kn godišnje, potpore za slučaj smrti radnika 7.500,00 kn ili člana uže obitelji radnika – do 3.000,00 kn, dar djetetu do 15 godina života u svoti od 600,00 kn, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres), dnevnice, terenski dodatak, naknada za odvojeni život, pomor-ski dodatak, otpremnine radi odlaska u mirovinu, ju-bilarne nagrade zaposlenicima, nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i dr.

Neoporezive isplate iz čl. 13. Pravilnika prizna-ju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i dru-gog). Pritom se izdatci za službena putovanja iz čl. 13. Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnim automo-bilom u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju na temelju urednog i vjerodostoj-nog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdatci i drugi podatci navedeni na put-nom nalogu u skladu s čl. 14. st. 1. i 2. Pravilnika. www.rrif.hr


Iznimno, može se iskazati izdatak (za prijevoz, noćenje i sl.), ako zaposlenik nema vjerodostojne isprave – račune zbog gubitka, krađe i sl. Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva financija MF Kl.: 410- 18/05-01/125 od 15. prosinca 2005. koje je objav-ljeno u časopisu PiP, br. 3/06., str. 105., i MF Kl.: 410-01/06-01/599 od 14. lipnja 2006., PiP, br. 9/06., str. 61. – važeće je i sada).

Neovisno u kojem se obliku izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadržava osobito sljedeće po-datke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje oso-ba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putova-nja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registracijsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila − kilo-metar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna

te izvješće s puta. Uz putni se nalog obvezno prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdatci, i to oso-bito: računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo.

Ministarstvo financija dalo je Uputu u vezi s vođe-njem evidencija pri korištenju prijevoznih sredstava pod brojem MF Kl.: 410-18/05-01/86 od 24. listopada 2005. koja je u cijelosti objavljena u časopisu PiP, br. 12/05., str. 84. Izmjenom Pravilnika (Nar. nov., br. 68/07. – stupio na snagu 2. srpnja 2007.) određeno je da se ne treba prilagati račun za utrošeno gorivo uz putni nalog ako se putuje osobnim automobilom (čl. 14. st. 2. Pravilnika).

9 Napomena: O izdavanju i obračunu putnog nalo-ga pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 9/12., str. 76.U nastavku se daju elementi putnog naloga i pre-

gled neoporezivih svota koje su obrtnici neoporezi-vo mogli isplatiti u 2014. i knjižiti u izdatke u skladu s čl. 7., 13., 16. i 45. Pravilnika.

“AB” d.o.o. Zagreb

Zagreb, 19. srpnja 2014.

19. srpnja

Split

pregovori u svezi s naplatom dospjelih potraživanja

vlastiti automobil BMW 318d ZG-555 EU

vlastiti automobil BMW 318d ZG-555 EU

dvijetisućepetsto kuna

tri (3)

2

170,00

2.500,00

pomoćnik direktora za financije

153/14

CD

19.7.

170,00 510,00

510,00

19.7. - 21.7.

Zagreba

Korištenje osobnog automobila u službene svrhe 860x2,00cestom za Zagreb - Dugopoljecestom Dugopolje - Lučkohotel “Atrij” noćenje 750,00 x 2parkiranje 50,00 x 3

Splita

Splita 24,500 24,930

24,930 25,360

1.720,00

181,00

150,00

181,00

1.500,00

4.242,002.500,001.742,00

1.742,00

Zagreb, 22.7.2014.

430

860 860

Zagreba

600

2030

2306230

4

43

3

153/14

430

430

430

Pretplatite se na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015.Najkompletniji priručnik u Hrvatskoj


9 Tablica 6. Pregled neoporezivih svota naknada, potpora i nagrada za 2014.

Tek. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata (svota u kunama)I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka2. Troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka3. Troškovi prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni javnog prijevoza4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe 2,00 kn po prijeđenom kilometruII. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati – ništa, 8–12 sati 1/2 dnevnice,

preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno naj manje 30 kilometara od sjedišta društva i boravišta zaposlenika) 170,00 dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 dnevno4. Pomorski dodatak 250,00 dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 mjesečno6. Dnevnice u inozemstvu Vidjeti pregled po zemljama na stranicama u nastavkuIII. OTPREMNINE I DAROVI1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn2. Dar djetetu do 15 godina života 600,00 kn godišnje3. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje s PDV-om)4. Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, naknade za godišnji odmor i sl.) sveukupno 2.500,00 kn godišnje5. Otpremnina prema Zakonu o radu Vidjeti napomenu u točki 2.10. na stranicama u nastavku teksta6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske jedinice 3.326,00 kn* – odnosi se na sve isplatiteljeIV. POTPORE1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje5. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda **6. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata ***7. Darovanje za zdravstvene potrebe ****8. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja *****V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA1. Za navršenih

– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD1. Stipendije (kao potpora) 1.600,00 kn mjesečno******2. Športske stipendije i naknade za šport, usavršavanje 1.600,00 kn mjesečno3. Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju 4.000,00 kn mjesečno – javni natječaj (PiP 12/06., str. 14)4. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada 1.600,00 kn mjesečno (može u gotovini)5. Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga do 50.000,00 kn godišnje

* Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. (Nar. nov., br. 139/12.). ** Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13. i 125/13.) bez

ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima doho dak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). *** Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak samo na temelju posebnih propisa. **** Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije

toga samo nezaposlenicima. ***** Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do

500,00 kn mjesečno. ****** Sukladno čl. 10. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na dohodak.

U skladu s Pravilnikom i uputom Ministarstva fi-nancija o evidencijama pri korištenju prijevoznim sredstvima, obrazac za obračun naknade za kori-štenje osobnim automobilom u poslovne svrhe za

lokalnu vožnju (kada nije riječ o službenom putova-nju pa se ne evidentiraju obvezni podatci u putnom nalogu) može imati sljedeće elemente:

Časopis koji objavljuje službena stajališta o porezima, carinama, radnim odnosima i dr. Stalni prilozi pročišćenih

tekstova propisa. Inozemna sudska praksa i stajališta iz EUZa narudžbe molimo javiti se na broj (01)/4699-760 ili

e-mail: [email protected]


9 Tablica 7. Obračun loko-vožnje za korištenje privatnim automobilom u službene svrhe

Trgovačko društvo »ABC« d.o.oZagreb, Ilica 3

Obračun loko-vožnje ____________________ za _____________________u lipnju 2014. Anu Marić

Datum obračuna: ____________________ Potpis ovlaštene osobe: ______________________

Datum

Osobni automobil

Relacija Vrijeme Prijeđeni km

Naknada po km (u kn)

Ukupno (st. 8x9)Marka Registracijski

broj

BrojiloPočetno

stanjeZavršno stanje

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

15. 06. 2014. AUDI ZG-1769-A 68.214 68.230

Ilica 3 – Erste banka, Vukovarska – Veletržnica

Žitnjak – Vlaška 68

11,00 – 11,45 16 2,00 32,00

8. Isplate stipendija

Neoporeziva svota stipendije učenicima i studen-tima za redovito školovanje na srednjim, višim i vi-sokim školama te fakultetima priznaje se u izdatke do 1.600,00 kn mjesečno, u skladu s čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika.

Neoporeziva stipendija u svoti od 4.000,00 kn mjesečno može se isplaćivati i studentima na sveu-čilištima u tuzemstvu za izvrsna dostignuća u zna-nju i u ocjenama na sveučilištima, koji su izabrani na javnim natječajima.

Međusobno se isključuju neoporeziva svota sti-pendije od 4.000,00 kn i stipendija od 1.600,00 kn.

No ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade učenicima za vrije-me praktičnog rada i naukovanja ili stipendije, ili sportske stipendije, ili naknade sportašima (u visi-ni neoporezivih svota) za više mjeseci istog ili pret-hodnog poreznog razdoblja, propisane neoporezive svote priznaju se u ukupnoj svoti kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, sportska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Ispla-titelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primitcima, i to na osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se pri-mitci isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dosta-viti vjerodostojne isprave o ostvarenim primitcima kod drugih isplatitelja.

Ako su primatelji stipendija u tijeku poreznog razdoblja, odnosno u 2014., primili svotu veću od 11.000,00 kn (u visini peterostrukog osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini), NE mogu se smatrati uzdržavanim članovima (čl. 36. st. 4. Za-kona i čl. 53. st. 1. Pravilnika). To znači da ako su ro-diteljima u tijeku poreznog razdoblja bili porezna olakšica, trebaju predati godišnju poreznu prijavu i „odreći” se dodatnog faktora osobnog odbitka za uzdržavano dijete, odnosno platiti porez.

No, prema čl. 36. st. 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, u svotu od 11.000,00 kn ne uzima-ju se u obzir primitci prema posebnim propisima

propisima na osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obitelj-skih mirovina koje primaju djeca nakon smrti ro-ditelja (čl. 53. st. 2. Pravilnika).

9 Napomena: O troškovima stipendija, odnosno primitcima učenika i studenata, može se pročitati u časopisu RRiF, br. 9/14., str. 97.

9. Nagrade učenicima na praktičnom radu i naukovanju

Nagrade učenicima (ne i studentima) za vrije-me praktičnog rada i naukovanja također se mogu knjižiti u izdatke, i to neoporezivo do 1.600,00 kn mjesečno. Riječ je o izdatcima isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja u skladu s čl. 56. st. 1. Zakona, koja je mogla biti ne-oporezivo isplaćena (do visine utvrđene u čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika) u svoti od 1.600,00 kn po učeniku mjesečno. Obrtnik je mogao, ovisno o tome u kojem su razredu školovanja učenici za koje je obvezna praksa, utvrditi različite svote, no maksimalno po osobi, mjesečno do navedene svote.

Tako, primjerice, u djelatnosti obrtništva uobiča-jeno se isplačuju naknade učenika na praktičnom radu i utvrđuju se u sljedećim najnižim svotama.

9 Tablica 8. Najniže svote naknada učenika na praktičnom radu

GODINA ŠKOLOVANJA

Nagrada za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (po satu provedenom na praktičnoj nastavi)

I. godinaII. godinaIII. godinaIV. godina

4,00 kn5,00 kn6,00 kn7,00 kn

Pritom ističemo da se prema čl. 45. st. 1. t. 1. Pravil-nika neoporeziva naknada u svoti od 1.600,00 kn od-nosi samo na nagrade učenicima, a ne i studentima. Preporučujemo da i za ove potrebe, ako je bilo isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za svoje potrebe.

Nadalje, bitno je znati da se isplaćene stipendije kao potpore za školovanje ne smatraju nagradama učenicima te se za isplaćene stipendije kao potpore u školovanju ne smanjuje dodatno dohodak, nego


su samo izdatak. Primatelju stipendije (redovitom učeniku srednje, više i visoke škole te fakultetu) svo-ta do 1.600,00 kn mjesečno ne oporezuje se porezom na dohodak. Neovisno o tome što se stipendija uče-nicima i studentima do propisane svote ne smatra drugim dohotkom, isplatitelj stipendije ima obvezu takvu vrstu stipendije primatelju stipendije dozna-čiti na žiro-račun (čl. 90. st. 1. t. 22. Pravilnika).

10. Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti

U skladu s čl. 25. st. 1. t. 6. Pravilnika to su: knji-govodstvena vrijednost dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u vezi s djelatnošću te drugi izdatci u vezi s likvidacijom.

11. Plaćene kamate po kreditima i zajmovima koji su u vezi s obavljanjem djelatnosti kao i zate-zne kamate na obveze iz poslovnih odnosa

Poslovnim izdatcima smatraju se, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje dje-latnosti, također i jednokratne naknade te drugi iz-datci u vezi s odobravanjem kredita (čl. 25. st. 1. t. 10. Pravilnika).

Napominjemo da se izdatcima NE smatraju pla-ćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaće-nih javnih davanja, kao primjerice, poreza na do-hodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.

12. Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, čla-narina turističkoj zajednici, spomenička renta

1. Obveznici plaćanja komorskog doprinosa su fizičke osobe („dohodaši” i „dobitaši”), članovi Hr-vatske obrtničke komore koji obavljaju registrirane djelatnosti u skladu s odredbama Zakona o obrtu.

Način, stope, osnovice i rokovi plaćanja doprino-sa doneseni su u Odluci o obveznicima, jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznoga ko-morskog doprinosa za jedinstveni sustav organizi-ranosti obrta (Nar. nov., br. 6/14.).

Doprinos se u 2014. plaćao SAMO U PAUŠALNOJ SVOTI.

Prema načelu blagajne, plaćeni se doprinosi knji-že u obrazac KPI kao izdatak, a zajedno s obrascem DOH treba predati i konačni obračun za plaćeni ko-morski doprinos na obrascu KD. Obračun za 2014. dan je u poglavlju III. ovoga PRILOGA.

2. Obveza plaćanja članarine turističkim zajed-nicama propisana je odredbama Zakona o člana-rinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 152/08. i 88/10.). Obveznici su fizičke osobe koje imaju sjedište u turističkom mjestu, a prema šifra-ma djelatnosti koje su navedene u čl. 4. Zakona o čla-narinama u turističkim zajednicama.

Plaćene predujmove u 2014. trebalo je knjižiti u obrazac KPI u izdatke, a najkasnije do kraja mjeseca veljače 2015., zajedno s obrascem DOH, treba preda-ti i konačni obračun na obrascu TZ.

3. Obveza plaćanja spomeničke rente proizlazi iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar.

nov., br. 69/99. –157/13.). Može se plaćati na temelju dviju osnova:Ø prihodi od spomeničke rente koja se plaća po

stopi od 0,05 % na ukupne primitkeØ prihodi od spomeničke rente koja se plaća po

četvornom metru korisne površine poslovnog prostora.

Plaćene je svote trebalo u tijeku 2014. knjižiti u izdatke te zajedno s obrascem DOH treba predati konačni obračun spomeničke rente na obrascu SR.

9 Napomena: O obvezi plaćanja članarine turi-stičkim zajednicama i spomeničkoj renti te konač-nim obračunima na obrascima TZ, KD i SR, pišemo u ovom broju časopisa RRiF.

13. Premije dobrovoljnoga mirovinskog osigu-ranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg za-poslenika

Porezno priznati izdatak, u skladu s čl. 21. st. 11. Za-kona, su uplate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika. Poslodavac treba dobiti suglasnost radnika, a uplatu treba provesti u korist tuzemnoga dobrovoljnog mirovinskog fonda koji je registriran u skladu s propi-sima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdo-blja. To za 2014. može iznositi ukupno 6.000,00 kn go-dišnje. Svote dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja plaćene iznad 500,00 kn (za svaki mjesec poreznog razdoblja) smatraju se neto-plaćom radnika.

II. IZDATCI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU

Ovo je skupina izdataka koja u cijelosti ili jednim dijelom ne služe za ostvarivanje dohotka od obrta i slobodnih zanimanja te kao takvi nisu izravno ve-zani za obavljanje djelatnosti. Navedeni su u čl. 22. Zakona, kojim je određeno da se pri utvrđivanju do-hotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju.

Kako je trebalo evidentirati takve izdatke u po-slovnim knjigama obrtnika u 2014., a vodeći brigu i o odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH, 148/13. i 153/13. – Rješenje USRH– dalje: Zakon o PDV-u), odnosno čl. 61. st. 1. t. a) i b) koji se primjenjuje od 1. srpnja 2013., pokazuje se u nastavku:

1. 70 % izdataka reprezentacije

Pod reprezentacijom se, prema čl. 22. st. 1. t. 1. Za-kona, smatraju ugošćenja, darovi s utisnutim zna-kom tvrtke ili proizvoda ili njega, izdatci za odmor, sport, rekreaciju i razonodu, izdatci za korištenje osobnim motornim vozilima, plovilima, zrakoplo-vima, kućom za odmor i slični izdatci poslovnim partnerima u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom.

Porezno priznatim poslovnim izdatkom smatra se 30 % izdatka reprezentacije, dok je 70 % izdatka reprezentacije porezno nepriznati izdatak. Fizičke osobe koje su u sustavu PDV-a, u 70 % porezno ne-priznatog troška trebaju uključiti i pripadajući PDV (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona), a stopa PDV-a je u cijeloj 2014. bila 25 %.


S motrišta poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, u praksi se mogu javiti tri različita po-stupka s obračunom reprezentacije pa i knjiženje u obrascu KPI treba provesti u skladu s time.

9 Tablica 9. Evidentiranje izdatka za reprezenta-ciju koji je plaćen po ulaznim računima (računi u prometu na veliko za izdavatelje dobitaše, R-2 ra-čuna ili tzv. gotovinskog računa)

Ugošćivanje 37,50 kn (30% porezno priznati izdatak) u stupac 15 KPI-ja

125,00 kn 87,50 kn (70% porezno nepriznati izdatak) u stupac 14 KPI-ja

Svota od 125,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI-ja

9 Tablica 10. Evidentiranje uporabe vlastitih pro-izvoda ili trgovačke robe izuzetih za zaliha za po-trebe reprezentacije (račun dobavljača plaćen)

Nabavna vrijednost trgovačke robe (ili cijena proizvodnje vl. proizvoda)

100,00 kn POSTUPAK Posl.

knjige

Izuzimanje za reprezentaciju

25,00 kn

- Iskazati obvezu za PDV istekom razdoblja (100,00 x 25%)

I-RA

87,50 kn(125,00 x 70% porezno nepriznati izdatak)

u stupac 14 KPI-ja

25,00 kn(plaćeni PDV porezno priznati izdatak)

stupac 12 KPI-ja

Ovo je primjer uzimanja trgovačke robe za re-prezentaciju kada je račun dobavljača plaćen. U opisanom slučaju najprije treba obračunati PDV na trgovačku robu koja je izuzeta za potrebe re-prezentacije jer je pretporez već priznat. Tako pla-ćeni PDV treba evidentirati i u izdatak u obrascu KPI, i to kao izdatak u naravi. Potom treba svotu od 70 % ukupne vrijednosti robe s PDV-om (osno-vica 125,00 kn) evidentirati kao nepriznati izdatak u obrazac KPI, stupac 14. Na taj je način rezultat evidentiranja izuzimanja trgovačke robe za potre-be reprezentacije jednak kao da smo izravno kupi-li tu robu i knjižili 70/30.

Kontrola: 100,00 – 87,50 + 25,00 = 37,50 kn

2. Porez na dodanu vrijednost na vlastitu po-trošnju te besplatne isporuke i drugi slični izdatci

Ova skupina izdataka smatra se izuzimanjem jer nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 26. st. 1. Pra-vilnika) te se smatraju poslovnim primitcima u tre-nutku kada su izuzeti zajedno s PDV-om jer je riječ o besplatnim isporukama (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona).

3. Isplate naknada poduzetnicima koji obav-ljaju samostalnu djelatnost na osnovi naknada, potpora i nagrada ako prelaze propisane svote

Riječ je, primjerice, o dnevnicama i troškovima službenog putovanja poduzetnika koji obavlja-ju samostalnu djelatnost, iznad propisanih svota.

Navedena skupina izdataka se u trenutku isplate smatra oporezivim dohotkom – plaćom, ako je ri-ječ o isplati zaposlenicima, odnosno ako se ispla-ćuje vanjskim suradnicima, tada je riječ o drugom dohotku. Prekomjerne isplate nositeljima obrta ne knjiže se u KPI kao isplata naknade jer se mogu smatrati akontacijom dohotka.

4. Izdatci – 30 % u vezi s vlastitim ili unajmlje-nim osobnim motornim vozilima i drugim sred-stvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovod-nih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja tim sredstvima za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća u naravi

Izdatke u vezi s korištenjem osobnim motornim vozilima trebalo je knjižiti na jednak način kao i reprezentaciju, no razlika je jedino u tome što je u ovom slučaju porezni priznati izdatak u visini 70 % izdatka, a 30 % je porezno nepriznato.

Pritom treba napomenuti da se izdatci za osigu-ranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava knjiže kao izdatak u visini ukupne svote računa kao i porez na cestovna motorna vozila i plo-vila te troškovi kamata za osobne automobile koji su u financijskom leasingu.

Evidentiranje troškova prijevoznih sredstava ovi-si o tome je li automobil (čl. 22. st. 2. Zakona):

a) u imovini obrta − nepriznato 30 % troška amortizacije, goriva, registracije, troškova tekućeg održavanja (rezervni dijelovi, usluge servisa za popravak i sl.), pranja automobila, autoguma i dr.;

b) u financijskom leasingu – nepriznato 30 % troška amortizacije, goriva, troškova tekućeg održavanja, autoguma, i 30 % NEPRIZNATO svih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik financijskog leasinga (npr. naknada koju leasing-kuća zaračuna korisniku za regi-straciju vozila, osiguranje, imovinski porez na cestovna vozila i sl.). Kamata kao trošak finan-ciranja priznaje se u 100 %-tnoj svoti;

c) u poslovnom najmu (operativni leasing) − ne-priznato 30 % troška naknade po ugovoru o najmu, troška goriva i svih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik najma;

d) rent a car − nepriznato 30 % troška za uslugu rent a cara i troška goriva.

U 2014. pretporez se ne priznaje iz ulaznih ra-čuna koji se odnose na izdatke u vezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslo-vodnih i drugih zaposlenih osoba. To znači da 70 % ukupne svote računa treba evidentirati u izdatak, a 30 % je nepriznati izdatak (stupac 14).

9 Tablica 11. Evidentiranje izdatka za osobni au-tomobil – gorivo koje je plaćeno po ulaznom raču-nu, R-2 računu ili tzv. gotovinskom računu

Gorivo za osobni automobil

87,50 kn (70% porezno priznati izdatak) u stupac 15 KPI-ja

125,00 kn 37,50 kn (30% porezno nepriznati izdatak) u stupac 14 KPI-ja

Svota od 125,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI-ja


Međutim, ako se na osnovi korištenja tim sred-stvima za osobni prijevoz utvrđuje plaća u naravi za zaposlenike, pretporez se također ne može koristiti, ali izdatak je u cijeloj svoti porezno priznat.

Napominjemo da se i svi ostali izdatci koji nisu u izravnoj vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti ne mogu knjižiti kao izdatak u obrascu KPI.

III. KOJI SE IZDATCI NE SMATRAJU POSLOV-NIM IZDATCIMA

Poslovnim izdatcima ne smatraju se izdatci koji su nastali u vezi s osobnim potrebama poreznog ob-veznika ili pak nisu nastali s namjerom ostvarivanja poreznih primitaka, a kako je navedeno u čl. 12. st. 8. i čl. 22. st. 3. Zakona, to su sljedeći izdatci:Ø plaćeni porez na dohodak (mjesečne akon-

tacije i razlika po godišnjoj poreznoj prijavi), porez na dodanu vrijednost (uplate na temelju

mjesečnog ili tromjesečnog obrasca PDV kao i godišnjeg prema obrascu PDV-K), porez na na-sljedstva i darove te drugi osobni porezi

Ø izdatci za novčane kazne i prekršaje, izdatci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka

Ø otplate kredita i zajmova nositelja obrtničke djelatnosti i

Ø svi ostali izdatci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.

U obrascu KPI navedene izdatke zato NE treba niti evidentirati jer nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, neovisno o tome što su možda plaćeni preko žiro-računa poreznog obveznika.

Pregled najčešćih porezno priznatih primitaka i izdataka koje samostalne obrtničke djelatnosti tre-baju evidentirati u obrascu KPI u poreznom razdo-blju daje se u tabličnom pregledu u nastavku.

9 Tablica 12. Pregled porezno priznatih primitaka i izdataka

OBRAZAC KPIPRIMITCI IZDATCI

Ø Sva dobra koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke djelatnosti

Ø Izdatci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge koji se koriste za stjecanje dohotka

Ø Primitci na temelju oproštenog duga od strane vjerovnika za nabavu stvari i prava

Ø Izdatci osoblja – bruto-plaće

Ø Primitci na temelju odricanja tražbina od kupca Ø Otpisi dugotrajne imovine – amortizacijaØ Primitci koji se javljaju kod likvidacije – prestanka

obavljanja samostalne obrtničke djelatnostiØ Svaka ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu

Ø Primitci od otuđenja Ø Preostala knjigovodstvena vrijednost u slučaju prodaje ili izuzimanja dugotrajne imovine

Ø Manjkovi dobara iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore

Ø Naknade, potpore, nagrade iz čl. 13. Pravilnika za nositelja obrta i zaposlenike (dnevnice, terenski dodatak, stipendije, nagrade učenicima, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe)

Ø Naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava i zatezne kamate na tražbine iz poslovnih odnosa

Ø Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti (čl. 31. Pravilnika)

Ø Primitci naplaćeni od osiguravajućih društava Ø Plažene kamate po kreditima i zajmovima i zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa ali NE i zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, PDV-a, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.)

Ø Primitci od refundacija naknada plaća za bolovanja iznad 42 dana za zaposlenike

Ø Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkoj zajednici, spomenička renta

Ø Novčana sredstva od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za sufinanciranje novozaposlenih radnika na temelju Programa poticaja zapošljavanja

Ø 70% izdataka za osobne automobile

Ø Drugi poslovni primitci Ø 30% izdataka reprezentacije

Napominjemo da je za potrebe izrade godišnje porezne prijave samostalnih obrtničkih djelatno-sti obračun amortizacije dan u zasebnom članku u ovom PRILOGU broju časopisa RRiF.

6. KOJE OLAKŠICE SMANJUJU OSTVARENI DOHODAK SAMOSTALNIH OBRTNIČKIH DJELATNOSTI

Za 2014. primjenjuju se nova pravila u vezi s uvje-tima i stjecanjima prava na poreznu olakšicu, od-nosno smanjenja dohotka koji se odnose na obra-zovanje i izobrazbu radnika, i to:Øveličina poduzetnika utvrđuje se u skladu sa

Zakonom o poticanju razvoja maloga gospo-darstva (Nar. nov., br. 92/02. - 56/13.)

Øukupna svota smanjenja osnovice poreza na do-hodak od samostalne djelatnosti ne može biti veća, niti s jedne osnove od one predviđene u čl. 3. st. 1. i 2. te čl. 4 Zakona o državnoj potpori

Øosnovica poreza na dohodak može se smanji-ti u vezi s učenicima koji su na naukovanju za zanimanja samo u sustavu vezanih obrta, a ne više za sva obrtnička zanimanja

Øviše se ne primjenjuju karte regionalnih potpo-ra u vezi s općim i posebni obrazovanjem.

Korisnici državne potpore, u skladu sa Zako-nom o državnoj potpori, su dakle fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga. Naime, to su poduzetnici koji se prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva dijele na mikro, male i srednje te ve-like poduzetnike.

Sustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju financijski izvještaji PODUZETNIKA sadržan je u:

RRiF-ovom računskom planu za poduzetnike

XIX. izdanje, Zagreb 2014.


9 Slika 5. Kriteriji poduzetnika prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva

KATEGORIJA SUBJEKTA “MALOG

GOSPODARSTVA”

Godišnji prosječni

broj zaposlenih

radnika

Ukupna aktiva(kod

“dohodaša” dugotrajna

imovina)

MIKRO SUBJEKTI < 10

< 50

50 < 249

Godišnji poslovni prihod

(ukupni prihod)

< 2.000.000 eura

< 10.000.000 eura

10.000.001 do 49.999.999

eura

< 2.000.000 eura

< 10.000.000 eura

10.000.001 do 42.999.999

eura

MALI SUBJEKTI

SREDNJI SUBJEKTI

ili

ili

ili

ili

U skladu s čl. 6. st. 3. Zakona o porezu na doho-dak, dohodak od samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozem-stvu, a nerezident u tuzemstvu, smanjuje se stoga za sljedeće svote:

9 Slika 6. Olakšice koje smanjuju ostvareni doho-dak od samostalne obrtničke djelatnosti

• 1. plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Zakona

• 4. prenesenih gubitaka iz čl. 35. Zakona, nakon umanjenja iz prethodnih točaka, koju je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18. ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu

• 2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima

• 3. izdataka za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. Zakona

U Zakonu o porezu na dohodak propisane su olak-šice koje smanjuju dohodak fizičkih osoba koje vode poslovne knjige, a na taj način i svotu poreza na do-hodak. Na temelju navedenog može se zaključiti da za utvrđivanje dohotka za 2014. porezni obveznici više ne mogu birati hoće li se koristiti smanjenjima na temelju Zakona o porezu na dohodak ili prema posebnim propisima Zakona o državnoj potpori jer je točno utvrđeno koji se propisi i u kojem dijelu pri-mjenjuju na smanjenje dohotka.

Mogućnost smanjenja svote ostvarenog dohotka proizlazi iz čl. 56. i 57. Zakona o porezu na dohodak i Zakona o državnoj potpori prema kojima se do-hodak kao razlika između primitaka i izdataka iz obrasca KPI smanjuje, i to na obrascu DOH-Z tek. br. 5, 6, 7 i 8. te obrascu DOH pod 4.2.4. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA.

Prema čl. 50. st. 6. Pravilnika, na osno-vi dodatnog smanjenja dohotka od samo-stalne djelatnosti za svotu plaća novoza-poslenih osoba iz čl. 56. st. 1. Zakona, za svotu državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima, i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, iz čl. 57. st. 1. Zako-na, može se utvrditi gubitak, odnosno na toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.

Treba voditi brigu i o tome da se može-bitne olakšice koje će biti iskazane u zajed-ničkom obrtu kao smanjenje ostvarenog dohotka NE mogu ponovno rabiti te smanjiti dohodak pojedinca kada bude prijavljivan u obrascu DOH.

6.1. SMANJENJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI FIZIČKIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU UMJETNIČKU I KULTURNU DJELATNOST

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od sa-mostalne djelatnosti slobodnog zanimanja obav-ljanjem kulturne i umjetničke djelatnosti (a pritom vode poslovne knjige kao samostalne djelatnosti iz čl. 19. – 24. Zakona), ne iskazuju, odnosno ne sma-tra se primitkom u skladu s čl. 20. Zakona o pravi-ma samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Nar. nov., br. 43/96. i 44/96.), svote primljene od pravnih i fizičkih oso-ba do 20.000,00 kn godišnje za obavljanje te djelat-nosti. Uvjet je da o primljenim svotama posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i dr.).

Osim toga, ovim se poreznim obveznicima, pre-ma čl. 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, ne smatra primitkom svota (kao neoporezivi dio au-torske naknade – u skladu s čl. 46. st. 5. Pravilnika) u visini 25 % ostvarenog umjetničkog honorara uz uvjet da poreznoj prijavi prilože potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije s podatcima o autorskim djelima za koja imaju na-vedeno pravo. Dakle, umjetničko se djelo utvrđuje potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da je riječ o umjetničkom dje-lu. Od tako utvrđenih primitaka odbijaju se stvarni izdatci iz obrasca KPI.

Umjetničko djelo određuje se potvrdom nad-ležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da je riječ o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture.

Udruge, odnosno ovlaštene agencije za davanje tih potvrda su:

1. Hrvatsko društvo filmskih djelatnika2. Hrvatska udruga filmskih snimatelja 3. Društvo hrvatskih filmskih redatelja 4. Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika 5. Hrvatska udruga orkestralnih i komornih

umjetnika

DOKUP MINUTA MOŽETE OBAVITI NAtel. (01)/4699-760 mob. 099/4699-760.


6. Hrvatska glazbena unija7. Hrvatsko društvo skladatelja 8. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca9. Društvo hrvatskih književnika

10. Hrvatsko društvo pisaca 11. Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa 12. Hrvatsko društvo filmskih kritičara 13. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 14. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik15. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre 16. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka 17. Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split 18. Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetni-

ka Zadar 19. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja 20. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek 21. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin22. Hrvatsko udruga likovnih umjetnika primijenje-

nih umjetnosti 23. Hrvatsko društvo naivnih umjetnika 24. Hrvatsko dizajnersko društvo 25. Udruženje hrvatskih arhitekata26. Hrvatsko društvo dramskih umjetnika 27. Udruga plesnih umjetnika Hrvatske 28. Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“29. Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjet-

nika i 30. Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

6.2. UTJECAJ OLAKŠICA NA UTVRĐENI DOHODAK6.2.1. Svota plaća novozaposlenih osoba Riječ je, prema čl. 56. st. 1. Zakona, o izdatcima

isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću (bruto) za nove zaposlenike koji su već prema nače-lu blagajne evidentirani kao izdatci u obrascu KPI u razdoblju kada su i isplaćeni, a na ovaj su način još dodatna porezna olakšica - smanjenje.

TKO SE SMATRA NOVIM ZAPOSLENIKOM

Novim se zaposlenicima smatraju:Øzaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu

na neodređeno vrijeme, a koji su se zaposli-li nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog roka ako je ugovoren (olakšica se računa tek istekom trajanja probnog roka)

Øosobe koje su zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu

Øosobe koje se prvi put zapošljavaju (nije potreb-na prijava na Zavod za zapošljavanje)

Øosobe zaposlene na određeno vrijeme kao pri-pravnici, vježbenici, stažisti i sl. (olakšica se ra-čuna odmah po zaposlenju).

Porezni obveznici trebaju voditi brigu o tome da se, ako raskinu ugovor o radu sa svojim zaposleni-cima, porezna osnovica smanjuje samo za razli-ku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili zaposleni s kojima je ra-skinut ugovor o radu.

Ova se olakšica može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novih zaposlenika osim ako je riječ o osobama s invaliditetom, a tada je rok za korište-

nje olakšica tri godine, računajući od dana njihova zaposlenja, dakle može se prenositi kroz više pore-znih razdoblja dok se ne iskoristi. Smatramo da se ne smatra raskidom radnoga odnosa (za računanje negativnog utjecaja zapošljavanja) slučaj smrti za-poslenika, odlaska na odsluženje vojnog roka i dr.

Nadležnoj PU nije potrebno uz obrazac DOH-Z ili DOH prilagati izračun ovakvog poticaja zapošlja-vanja kao smanjenja dohotka, ali preporučujemo obrtnicima da za svoje potrebe, posebno ako je u tijeku godine s nekim radnicima raskinut ugovor o radu (nije bitan razlog, sporazumni raskid radnog odnosa i sl.), naprave izračun. Tako će se izračuna-na (prebijena) svota evidentirati kao smanjenje za plaće novozaposlenih osoba.

Obveznici poreza na dohodak mogu rabiti svotu po-ticaja za novozaposlene djelatnike samo u visini stvar-no isplaćenih 12 plaća (načelo blagajne), neovisno o tome u kojem će poreznom razdoblju biti isplaćene. U slučaju neredovitih isplata plaće, može se dogoditi da dohodak bude smanjivan tijekom nekoliko poreznih razdoblja. Zato o tome treba voditi točnu evidenciju.

6.2.2. Svota državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima

Riječ je o Zakonu o državnoj potpori za obrazo-vanje i izobrazbu, a korisnicima državne potpore za ovu skupinu poduzetnika smatraju se samo one fizičke osobe u sustavu vezanih obrta prema Pravil-niku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu iz-davanja povlastice (Nar. nov., br. 42/08.) koje obav-ljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga. Radnikom se prema navedenom za-konu smatra i obrtnik koji osobno radi u obrtu.

Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti odnosi se na samostalne obrtničke djelatnosti koje vode poslovne knjige, a koje mogu osigurati dokaze o troškovima za opće i posebno obrazovanje i izo-brazbu radnika te za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta, nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. pro-sinca 2014., a koji će za navedeno razdoblje u godiš-njoj poreznoj prijavi za 2014. ostvariti potpore za navedene namjene.

Razlikujemo opravdane troškove općeg obrazo-vanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izo-brazbe.

Prema čl. 3. Zakona o državnoj potpori, svi podu-zetnici pa tako i obrtnici, mogu osnovicu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti za slje-deće postotke.

I. Korisnici državne potpore mogu dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti:

- do 60 % opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika

- do 25 % opravdanih troškova u slučaju poseb-nog obrazovanja i izobrazbe radnika.

Nadalje, a prema čl. 3. st. 2. Zakona o državnoj potpori, mikro i mali poduzetnici mogu ovaj posto-tak uvećati za 20 postotnih bodova, a srednji podu-zetnici za 10 postotnih bodova. Smanjuje se red. br. 4.2.4. obrasca DOH, i to u sljedećim postotcima:


9 Tablica 13. Smanjenje porezne osnovice za troš-kove obrazovana i izobrazbe radnika

Mikro i mali obrtnici Srednji obrtnici Veliki

obrtnici

OPĆE OBRAZOVANJE 60 + 20 = do 80% 60 + 10 = do 70% do 60%

POSEBNO OBRAZOVANJE 25 + 20 = do 45% 25 + 10 = do 35% do 25%

Pritom treba voditi računa da ukupna svota sma-njenja osnovice za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti niti s jedne osnove ne može bit veći od 80 % opravdanih troškova

II. Korisnik državne potpore koji obavlja djelat-nosti pomorskog prijevoza može dohodak od sa-mostalne djelatnosti smanjiti:

− do 100 % opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazo-vanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

− obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova

− osoba koja se usavršava ne može biti djelatni, već pričuvni član posade.

III. Korisnik državne potpore može smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti uvećati za:

- 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazova-nja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju.

Radnikom u nepovoljnom položaju smatra se:Øradnik mlađi od 25 godina koji prethodno nije

pronašao nikakav posao s redovitom plaćomØradnik s invalidnošću koji je posljedica tjele-

snih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada

Øradnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon što je prestao raditi zbog teškoća u usklađivanju svojih radnih obve-za i obiteljskog života, pri čemu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci od njegova ponovnog zapošljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja roditeljskih i obitelj-skih prava uređenih posebnim propisima

Øradnik stariji od 45 godina koji nije stekao sred-nju školsku ili srednju stručnu spremu i

Ødugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uzasto-pnih mjeseci, pri čemu se ovaj pojam primje-njuje na ovog radnika u razdoblju od prvih šest mjeseci nakon njegova ponovnog zapošljavanja.

U nastavku se daje pregled ukupnog postotka za smanjenje osnovice poreza na dohodak koji uklju-čuje i radnike u nepovoljnom položaju.

9 Tablica 14. Smanjenje porezne osnovice za troš-kove obrazovana i izobrazbe radnika u nepovolj-nom položaju

Mikro i mali obrtnici Srednji obrtnici Veliki

obrtnici

OPĆE OBRAZOVANJE do 80% do 80% do 70%

POSEBNO OBRAZOVANJE do 55% do 45% do 35%

Ako se, prema čl. 10. Zakona o državnoj potpori, opće obrazovanje i izobrazba te posebno obrazova-nje i izobrazba obavljaju izvan mjesta prebivališta ili boravišta radnika, u troškove se uključuju i troš-kovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova i troškovi dnevnica, i to u skladu s propisi-ma o oporezivanju dohotka.

Troškovi za opće obrazovanje i izobrazbu

Uključuje obrazovanje i izobrazbu koji nisu nepo-sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili budu-ćem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji rabi poreznu olakšicu za obrazovanje i izobrazbu, nego omogućuje stjecanje kvalifikacija koje su ve-ćim dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, čime znatno poboljšavaju mogućnost radnika za zapošljavanje.

Među opravdane troškove općeg obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:

1. školarine u osnovnim i srednjim školama, na visokim učilištima te drugim obrazovnim insti-tucijama, na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uključujući poslijediplom-ske studije i doktorske studije

2. naknada za prisustvovanja seminarima, teča-jevima i kongresima, troškovi specijalizacija i drugih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzem-stvu i inozemstvu

3. troškovi predavača i instruktora te troškovi sa-vjetovanja u vezi s projektima obrazovanja i izobrazbe

4. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) sa-mouprave, tijela lokalne samouprave i instituci-ja u njihovu vlasništvu

5. troškovi otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

Troškovi za posebno obrazovanje i izobrazbu

Uključuju obrazovanje i izobrazbu koji su nepo-sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili bu-dućem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji rabi poreznu olakšicu za posebno obrazovanje i izobrazbu te omogućuju stjecanje kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, ili koje su samo dijelom prenosive.

Među opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:

1. naknade za prisustvovanja seminarima, tečaje-vima i kongresima

2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obrazo-vanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu

3. predavača i instruktora, savjetovanja u svezi s projektima posebnog obrazovanja i izobrazbe

4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirna-tom ili elektroničkom obliku Stručnom literaturom ne smatraju se javna gla-sila tijela državne uprave, tijela područne (regi-onalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu.


5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opre-me koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

6.2.3. Svota državne potpore na temelju naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta

Prema čl. 6. Zakona o državnoj potpori, obrtnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi naukova-nje za obrtnička zanimanja može smanjiti dohodak od samostalne djelatnosti za svotu isplaćenih na-grada naučnicima u vrijeme naukovanja, neovisno o tome što je u poslovnim knjigama – obrascu KPI već knjižen izdatak na temelju isplate naknade.

Dodatno smanjenje ostvaruje i samostalna obrt-nička djelatnost – vezani obrti:Ø za svotu isplaćenih nagrada naučnicima u vri-

jeme naukovanja i Ø za 5 % dohotka od samostalne djelatnosti kod

obrta koji su na naukovanju imali od jednog do triju naučnika i

Øobrti kod kojih su na naukovanju više od triju naučnika može postotak smanjenja dohotka od samostalne djelatnosti povećati za jedan postotni bod po svakom naučniku, a najviše do 15 % porezne osnovice.

Napominjemo da svota umanjenja dohotka od sa-mostalne djelatnosti (u visini 5 %, odnosno 15 %) ne bi smjela biti veća od godišnje neoporezive svote na-grade učenicima za vrijeme praktičnog rada i nauko-vanja po svakom naučniku na naukovanju. Neopore-ziva svota nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja utvrđuje se u skladu s propisima o oporezivanju dohotka (čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilni-ka), odnosno iznosi godišnje najviše do 19.200,00 kn (1.600,00 x 12) po učeniku. Te odredbe, kao i odredbe o tome da se smanjuje dohodak od samostalne djelat-nosti, a ne porezna osnovica, proizlaze iz teksta Ured-be koja je stupila na snagu 6. veljače 2014.

Navedene olakšice mogu smanjiti dohodak samo-stalnih obrtničkih djelatnosti (kao razliku primita-ka i izdataka iz obrasca KPI) na sljedeći način:

Olakšice treba unijeti u za to određeni redni broj u obrascima DOH-Z (5,6,7,i 8) i DOH (4.2.4), no pritom treba voditi brigu o tome da olakšice iskorištene u obrascu DOH-Z supoduzetnik ne može uporabiti još jedanput u obrascu DOH kad prijavljuje svoj dio dohotka.

6.2.4. Izdatci istraživanja i razvojaObveznicima poreza na dohodak koji obavljaju

samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige osno-vica poreza na dohodak u skladu s čl. 57. st. 1. Za-kona može se dodatno smanjiti i na osnovi izdataka za istraživanje i razvoj, i to u visini 100 % nastalih i iskazanih izdataka u poslovnim knjigama – obrascu KPI. Pri utvrđivanju olakšice treba biti oprezan tko i pod kojim uvjetima može rabiti navedenu olakšicu, jer je u čl. 57. st. 2. Zakona određeno da se: Istraživa-njem smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje…

Obrtnici u pravilu nemaju izdatke istraživanja i razvoja jer se zapravo radi o poslovanju malih po-duzetnika. Na temelju dosadašnje prakse može se pretpostaviti da će mali broj poreznih obveznika - obrtnika uz zadovoljenje propisanih uvjeta moći ra-biti navedenu poreznu olakšicu.

6.2.5. Smanjenje dohotka za preneseni gubitakPorezni gubitak može se utvrditi na osnovi obav-

ljanja samostalnih djelatnosti iz čl. 18. Zakona i dje-latnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način pro-pisan za samostalne djelatnosti prema čl. 19. do 24. Zakona. Navedeni način utvrđivanja gubitka odre-đen je u čl. 35. st. 1. Zakona i čl. 50. st. 1. Pravilnika i može se prenositi sljedećih pet poreznih razdoblja.

Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka na osnovi kojega je i utvrđen, od-nosno samo od dohotka od samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatno-sti prema čl. 19. do 24. Zakona, odnosno evidentira-njem primitaka i izdataka u poslovnim knjigama za samostalne djelatnosti a prema rješenju PU.

Prijenos gubitaka iz prethodnih poreznih raz-doblja te matematički izračun utjecaja na doho-dak za 2014. treba evidentirati u dijelu pod 4.2.5. obrasca DOH. Porezni obveznici koji obavljaju zajednički obrt na toj će poziciji evidentirati gubitak samo u dijelu koji se odnosi na njihov udio u ukupnom gubitku, odnosno dohotku, a tek prema rješenju Porezne uprave. Po godišnjoj prijavi za 2014. može se pokriti gubitak nastao u samostalnoj djelatnosti počevši od 2009., za koji je Porezna uprava izdala rješenje.

Ako gubitci nastaju kroz više poreznih razdo-blja uzastopce, nadoknađivanje (odbijanje) od dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihova nastanka.

Treba također istaknuti da se, u skladu s čl. 50. st. 5. Pravilnika, preneseni gubitak iz proteklih pore-znih razdoblja odbija nakon dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrije-me praktičnog rada i naukovanja, iz čl. 56. st. 1. Za-kona, za svotu izdataka za školovanje i stručno usa-vršavanje, iz čl. 56. st. 6. Zakona, i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, iz čl. 57. st. 1. Zakona, a prije osobnog odbitka, iz čl. 36. i/ili 54. Zakona.

Na osnovi dodatnog umanjenja dohotka od sa-mostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba, svote državne potpore za obrazovanje i izo-brazbu te za naukovanje kao i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, može se utvrditi gubitak odno-sno na toj se osnovi može povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.

Porezni se gubitak može također prenijeti i iz po-reznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno, ako je riječ o istom poreznom obvezniku.

6.3. UTJECAJ OSOBNIH ODBITAKA NA DOHODAKOsim osnovnog osobnog odbitka koji svaka osoba

(porezni obveznik) kao poreznu olakšicu može rabi-


ti za sebe, djecu, uzdržavane članove i dr. i za 2014. mogu se dodatno rabiti i drugi osobni odbitci, kao npr. plaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja.

6.3.1. Osobni odbitci poreznog obveznikaSvaki porezni obveznik, prema čl. 36. Zakona i čl.

52. Pravilnika, ima pravo na neoporezivi dio dohot-ka u visini mjesečnog osobnog odbitka koji za cijelu 2014. iznosi 26.400,00 kn (2.200,00 x 12). Osobni od-bitak se uvijek priznaje za cijelo porezno razdoblje odnosno za 12 mjeseci neovisno o tome za koje se razdoblje dohodak prijavljuje, za cijelu godinu ili dio godine u slučaju da obrt posluje samo dio poslovne godine, primjerice ako je riječ o smrti poreznog ob-veznika, likvidaciji djelatnosti u tijeku godine i dr.

Porezni obveznici koji uzdržavaju članove obitelji imaju pravo na povećanje osobnog odbitka za sva-kog uzdržavanog člana, a to mogu biti djeca koju uzdržavaju roditelji, staratelji usvojitelji, poočimi i pomajke kao i drugi. Uzdržavanim članovima obi-telji, u skladu s čl. 53. st. 5. Pravilnika, smatra se i supružnik (u bračnoj zajednici), roditelji poreznog obveznika, roditelji supružnika poreznog obveznika te pretci i potomci u izravnoj liniji, kao i djeca nakon završetka redovitog školovanja koja ne rade (uzdrža-vani član – dijete) i djeca na odsluženju vojnog roka. Pritom braća i sestre poreznog obveznika ne mogu biti uzdržavani članovi, no mogu unuci i praunuci.

U skladu s čl. 53. st. 6. Pravilnika, djetetom se sma-tra dijete nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja, ako je prijavljeno Hrvatskom za-vodu za zapošljavanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni od-nos prestane, pod uvjetima iz čl. 36. st. 4. Zakona (pri-mitci do 11.000,00 kn), dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji i porezni obveznik uzdržavanog člana uže obitelji ima pravo na osobni odbitak pred-viđen za uzdržavane članove, odnosno 0,50 %.

Ako porezni obveznik tijekom godine prestane uz-državati člana uže obitelji, osobni odbitak se može rabiti samo za razdoblje u kojem je bio uzdržavan (uz uvjet da član obitelji nije do kraja godine ostvario pri-mitak u bruto svoti većoj od 11.000,00 kn), pri čemu se uvijek zaokružuje puni mjesec u korist poreznog ob-veznika. Ako supružnici zajednički uzdržavaju dijete ili druge članove, osobni odbitak se može podijeliti, o čemu treba izvijestiti Poreznu upravu tijekom godine ili po godišnjoj poreznoj prijavi.

Treba voditi brigu o tome da se, u skladu s čl. 36. st. 4. Zakona te čl. 53. st. 1. Pravilnika, uzdr-žavanim članovima ne smatraju osobe čiji doho-dak ili drugi primitci koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom prelaze svotu 11.000,00 kn. To može biti npr. svota stipendije, naknade za rad preko studentskog servisa i druge naknade (neo-visno o tome smatra li se isplaćena naknada opo-rezivim dohotkom ili ne), koje u tijeku godine pri-mi uzdržavani član ili dijete. U navedenu svotu ne ulaze primitci prema posebnim propisima na os-novi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opre-mu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina

koje primaju djeca nakon smrti roditelja (čl. 36. st. 5. Zakona i čl. 53. st. 2. Pravilnika).

9 Tablica 15. Pregled faktora i svota osobnih od-bitaka za poreznog obveznika, djecu i uzdržavane članove u 2014.

Uzdržavani član obitelji i djeca FaktorSvota osobnog

odbitka− mjesečno

Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200,00Uzdržavani član 0,5 1.100,00Prvo dijete 0,5 1.100,00Drugo dijete 0,7 1.540,00Treće dijete 1,0 2.200,00Četvrto dijete 1,4 3.080,00Peto dijete 1,9 4.180,00Dodatak za djelomičnu invalidnost 0,3 660,00Dodatak za 100% invalidnosti 1,00 2.200,00

Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u pore-znom razdoblju rabi osobni odbitak ostvari primitke do svote 11.000,00 kn, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje mogu podnijeti porezni obveznik – uzdržavatelj i porezni obveznik – uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete, jasno ako to žele i imaju inte-resa. Navedeno proizlazi iz čl. 53. st. 4. Pravilnika.

6.3.2. Osobni odbitci za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara

U skladu s čl. 54. Zakona, rezidentima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područ-ja prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i ra-zvoju Grada Vukovara, osnovni osobni odbitak utvr-đuje se u visini:Ø3.200,00 kn mjesečno, za porezne obveznike

koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema poseb-nom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvr-đenog prema posebnom propisu o obnovi i ra-zvoju Grada Vukovara

Ø2.700,00 kn mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propi-su o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

9 Tablica 16. Pregled faktora i svota osobnog od-bitka na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara

Područje SkupinaOdbitak

mjesečnoOdbitak godišnje

Potpomognuta područja(osnovni osobni odbitak)

I. SKUPINA 3.200,00 38.400,00

II. SKUPINA 2.700,00 32.400,00

Područje Grada

Vukovara3.200,00 38.400,00


Navedeni osobni odbitci priznaju se poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na na-vedenim područjima tek po godišnjem obračunu, a u tijeku godine trebao se primjenjivati osnovni odbi-tak u svoti od 2.200,00 kn. Poreznim se obveznicima osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema prikazanim osnovnim osob-nim odbitcima za potpomognuta područja, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i bora-ve na području posebne državne skrbi.

Za korištenje prava na uvećane osobne odbitke određeni su sljedeći uvjeti, pri čemu se prebivalište poreznog obveznika, djece i uzdržavanih članova uže obitelji određuje prema odredbama čl. 37. st. 1. i 2. Općeg poreznog zakona:Øosobe koje obavljaju samostalnu djelatnost

moraju imati prebivalište na području posebne državne skrbi, bez obzira na to ostvaruju li do-hodak na tom području ili izvan toga područja

Ødjeca ili uzdržavani članovi uže obitelji također moraju imati prebivalište na području posebne državne skrbi, ako se za njih rabi odbitak propi-san za to područje. Ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području posebne držav-ne skrbi, a ne i obitelj, pravo na uvećani osobni odbitak porezni obveznik ima samo za vlastito uzdržavanje, dok se za uzdržavane članove pri-mjenjuje osobni odbitak u svoti od 2.200,00 kn

Øako obitelj poreznog obveznika ima prebivali-šte i boravi na području posebne državne skrbi, a porezni obveznik ne, uvećani osobni odbitak može rabiti samo za uzdržavane članove.

Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na brdsko-planinskim područjima i drugim područjima na kojima su prema posebnim zakoni-ma propisane olakšice, priznaje se osobni odbitak u godišnjoj poreznoj prijavi u svoti od 2.400,00 kn (čl. 54. st. 1. t. 3. Zakona), a prema mjestima navedenim u Zakonu o brdsko-planinskim područjima.

U nastavku se daje popis općina i gradova raspo-ređenih u I. i II. skupinu, odnosno Grad Vukovar, prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave prema stupnju ra-zvijenosti (Nar. nov., br. 158/13.).

I. skupina jedinica lokalne samouprave čija je vri-jednost indeksa razvijenosti manja od 50 % prosjeka Republike Hrvatske: Babina Greda, Biskupija, Cetin-grad, Civljane, Čađavica, Dežanovac, Donji Kukuru-zari, Donji Lapac, Drenovci, Drenje, Dvor, Đulovac, Gornji Bogićevci, Gradina, Gundinci, Gunja, Hrvatska Dubica, Jagodnjak, Kapela, Kistanje, Kloštar Podrav-ski, Krnjak, Levanjska Varoš, Lokvičići, Markušica, Mikleuš, Nova Bukovica, Nova Rača, Okučani, Plaški, Podgorač, Podravska Moslavina, Rovišće, Sopje, Staro Petrovo Selo, Sunja, Šodolovci, Špišić Bukovica, Štefa-nje, Štitar, Trnava, Voćin, Vojnić, Vrbje, Vrginmost, Vr-hovine i Zrinski Topolovac.

Obveznici poreza na dobit i poreza na dohodak koji obavljaju djelatnost na području utvrđenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Za-konom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara nemaju moguć-nost korištenja porezne olakšice temeljem obav-

ljanja djelatnosti na tom području. Međutim, zbog promjena politike u regionalnom razvoju Republi-ke Hrvatske, počevši od godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dohodak, porezni ob-veznici mogu koristiti porezne olakšice po osnovi obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i/ili na potpomognutim područjima I. i II. skupine jedinica lokalne samouprave.

Potpomognuta područja I. i II. skupine jedinica lokalne samouprave utvrđena su Odlukom o razvr-stavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, broj 158/13), a područje Grada Vukovara utvrđeno je Zakonom o područjima županija, gra-dova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne no-vine“, br. 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13).

II. skupina jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50 % i 75 % prosjeka Republike Hrvatske: Andrijaševci, Antuno-vac, Barilovići, Bebrina, Bednja, Beli Manastir, Belica, Belišće, Benkovac, Berek, Bilje, Bizovac, Bogdanovci, Borovo, Bosiljevo, Bošnjaci, Brestovac, Breznica, Bri-nje, Brodski Stupnik, Budinščina, Bukovlje, Cerna, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čačinci, Čaglin, Čazma, Čeminac, Darda, Davor, Desinić, Domašinec, Donja Motičina, Donja Voća, Donji Andrijevci, Draga-lić, Draž, Drniš, Drnje, Dubrava, Đakovo, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Ervenik, Farkaševac, Ferdinando-vac, Feričanci, Garčin, Garešnica, Generalski Stol, Gli-na, Gola, Gorjani, Gornja Rijeka, Gornja Stubica, Gor-nja Vrba, Gornji Mihaljevec, Gračac, Gradec, Gradište, Grubišno Polje, Hercegovac, Hlebine, Hrvace, Hrvat-ska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivankovo, Ivanska, Jakšić, Jarmina, Jasenovac, Josipdol, Kalnik, Kamanje, Kaptol, Kijevo, Klakar, Kneževi Vinogradi, Knin, Končanica, Koprivnički Bregi, Koška, Kotoriba, Kula Norinska, Kutjevo, Lasinja, Legrad, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lo-bor, Lovas, Lovreć, Lukač, Magadenovac, Majur, Mala Subotica, Mali Bukovec, Marijanci, Martijanec, Mar-tinska Ves, Mihovljan, Muć, Mursko Središće, Nego-slavci, Netretić, Nijemci, Nova Gradiška, Nova Kape-la, Novigrad (Zadarska županija), Novo Virje, Novska, Nuštar, Obrovac, Oprisavci, Orehovica, Oriovac, Orle, Otočac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakrac, Peteranec, Petlovac, Petrijevci, Petrinja, Petrovsko, Pitomača, Pleternica, Podbablje, Podcrkavlje, Podturen, Pokup-sko, Polača, Poličnik, Popovac, Posedarje, Preseka, Prgomet, Pribislavec, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Promina, Punitovci, Rakovec, Ra-kovica, Rasinja, Rešetari, Ribnik, Runovići, Ružić, Sa-borsko, Satnica Đakovačka, Selnica, Semeljci, Severin, Sibinj, Sikirevci, Sirač, Skradin, Slatina, Slavonski Ša-mac, Slivno, Slunj, Sokolovac, Stankovci, Stara Gradiš-ka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Ston, Strizivojna, Suhopolje, Sveti Đurđ, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Šestanovac, Škabrnja, Štrigova, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tounj, Tovarnik, Trilj, Trpinja, Udbina, Unešić, Velika, Velika Kopanica, Ve-lika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Viljevo, Virje, Visoko, Viškovci, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrlika, Vrpolje, Vrsi, Vuka, Vukovar, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zdenci, Zmijavci, Žakanje i Žumberak.


III. Godišnja prijava poreza na dohodak na obrascima DOH-Z i DOH za 2014.

dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. visoke škole i ovl. rač. UDK 657.1/336.2

Postupak izrade godišnje porezne prijave za ovu skupinu samostalnih obrtničkih djelatnosti nije se, u načelu, značajno promijenio u odnosu na prošlu godinu. Pritom ističemo da obveznici trebaju

voditi brigu o posebnostima kod smanjenja dohotka koje proizlaze iz odredaba Zakona o porezu na do-hodak i novim odredbama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Primjenjuju se također nova oslobođenja za potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave i područje Grada Vukovara.

Godišnju poreznu prijavu na obrascu DOH, a za supoduzetnike u zajedničkom obrtu na obrascu DOH-Z, predaje se u istim rokovima kao i za prethodnu godinu, odnosno najkasnije do 28. veljače 2015.

stvo (prema načelu blagajne) evidentiranjem po-slovnih primitaka i poslovnih izdataka samo u jed-noj knjizi − obrascu KPI. Utvrditi dohodak, odnosno poreznu osnovicu na koju treba obračunati porez na dohodak samostalne obrtničke djelatnosti znači najprije utvrditi ukupne poslovne primitke i izdatke poslovne godine. Tek potom treba zaključiti knjigu primitaka i izdataka (dalje: KPI). To znači da je prvi korak zaključivanje obrasca KPI, odnosno zbrajanje određenih stupaca obrasca u kojima su se tijekom godine evidentirali poslovni događaji. Dohodak je razlika tako utvrđenih primitaka i izdataka:

UKUPNI PRIMITCI stupac 9 = 5 + 6 + 7 − 8− UKUPNI IZDATCI stupac 15 = 10 + 11 + 12 − 13 − 14

= DOHODAK

Primjer zaključivanja knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI) daje se u nastavku:

1. UTVRĐIVANJE DOHOTKA I POREZNE OSNOVICEDohodak od samostalnih djelatnosti je, prema čl.

19. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 143/14., dalje: Zakon), razlika između po-slovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Pritom nije bitno je li riječ o obrtničkoj djelatnosti s jednim nositeljem ili obav-ljanju obrtničke djelatnosti s više supoduzetnika. Za 2014. to su svi poslovni događaji (primitci i izdatci) evidentirani u obrascu KPI prema načelu blagajne, dakle oni koji su plaćeni i naplaćeni u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014., zajedno s izdat-kom amortizacije – otpisom dugotrajne imovine, a prema obračunu iskazanom u obrascu DI.

1.1. ZAKLJUČIVANJE OBRASCA KPI I UTVRĐIVANJE DOHOTKA

Samostalne obrtničke djelatnosti, za potrebe utvrđivanja dohotka, vode jednostavno knjigovod-

6.3.3. Ostali osobni odbitci

Darovanja dana u naravi i novcu

Riječ je o darovanjima u novcu i naravi doznače-na na žiro-račun u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene i humanitarne, sportske i vjerske svrhe udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima do visine 2 % primitaka u prethodnoj poreznoj godi-ni (2013.) ili više, prema odlukama nadležnih mini-starstava, u skladu s čl. 36. st. 12. Zakona.

9 Napomena: Dana darovanja u novcu ili naravi do visine 2 % se u 2014. smatraju osobnim odbitkom i ne treba ih knjižiti u obrazac KPI kao izdatak, nego dodatno, na temelju vjerodostojnih isprava smanju-ju dohodak i evidentiraju se samo u obrascu DOH. Svota darovanja nije navedena u skupini troškova, već svotom prihoda prethodne godine, a prema pri-mitcima iskazanim u godišnjoj poreznoj prijavi.Opširnije o poreznom položaju darova (donacija)

može se pročitati u časopisu RRiF, br. 4/14., str. 28.

Lako, brzo i jednostavno pronalaženje propisa prema riječi - prema stručnom pojmu koji karakterizira traženi propis

Svaka tri mjeseca izlazi ažurirani registar svih propisaPREGLED

PROPISA

Naru

džbe

nica

na k

raju

časo

pisa

PRETPLATITE SE NA RRiF-ov PREGLED PROPISA ILI OBNOVITE PRETPLATU Godišnja pretplata iznosi 380,00 + 19,00 PDV = 399,00 kn.


2. OBRAZAC DOH–Z – PRIJAVA DOHOTKA OD ZA-JEDNIČKE DJELATNOSTI

Ako je utvrđeni dohodak rezultat zajedničkog obavljanja djelatnosti, svotu zajedničkog dohotka treba prijaviti najprije na obrascu DOH-Z nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja 2015., koji treba smanjiti za pripisane posebne olakšice i poti-caje. Svaki supoduzetnik, nakon dobivenog rješenja o prihvaćanju zajedničkog dohotka i raspodjeli iz-među supoduzetnika, svoj dio prijavljuje na obrascu DOH (do 28. veljače 2015.) koji treba unijeti također pod red. br. 4.2.1., ali u stupac 5.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu dje-latnost kao nositelji obrta u jednom obrtu, a kao su-poduzetnici u drugom obrtu, mogu u obrascu DOH imati popunjen stupac 2 i 5, red. br. 4.2.1., a u protiv-nom treba popuniti samo jedan stupac.

1.2. UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICEDohodak kao razlika evidentiranih poslovnih

primitaka i izdataka nije porezna osnovica na koju porezni obveznik − obrtnik ili slobodno zanimanje treba obračunati porez na dohodak. Zakon i Pravil-nik o porezu na dohodak propisuju razne porezne olakšice − smanjenja, koje treba primijeniti na tako stečen dohodak kao razliku primitaka i izdataka iz obrasca KPI na sljedeći način:

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA Obrazac KPII. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU

1. NAZIV DJELATNOSTI TRGOVINA NA VELIKO I MALO ŠIFRA DJELATNOTI 52

2. IME I PREZIME PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI IVAN TOKIĆ

3. ADRESA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA VARAŽDIN, Bjelovarska 33

4. MBG PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI/OIB 12345678912

II. PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

R. br.

NADNEVAK PRIMITKA /

IZDATKA

BROJ TEMELJNICE OPIS ISPRAVA

PRIMICI PDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22.,

st. 1., t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU GOTOVINI NA ŽIRO--RAČUN

U NARAVI

U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO--RAČUNA U NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12-13-14)

244 30. 12. 2014. T - 244 Izv. ž. r. br. 211 5.250,00 195.300,00 — 31.550,00 169.000,00 7.890,00 135.100,00 — 23.600,00 — 119.390,00

245 31. 12. 2014. T - 245 Utržak 31. 12. 2014. 38.150,00 — — 4.310,00 33.840,00 — —

246 31. 12. 2014. T - 246 Obračun amorti-zacije za 2014. 23.800,00 2.650,00 26.450,00

Sveukupno: 2014. 136.150,00 510.330,00 — 101.450,00 545.030,00 68.400,00 421.210,00 23.800,00 75.320,00 443.040,00

U navedenom je primjeru dohodak za 2014. razli-ka primitka i izdatka kako slijedi:

Ukupni primitci = 545.030,00 kn- Ukupni izdatci = 443.040,00 knDOHODAK = 101.990,00 kn

Porezni obveznici trebaju, u skladu s čl. 42. Za-kona te odredbama čl. 83., 87., 88. i 89. Pravilnika, predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave poreznu prijavu o utvrđenom dohotku na obrascu koji je sa-stavni dio izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak koji još nije objavljen do dana zaključenja ovog broja časopisa. Obrazac DOH-Z i obrazac DOH na kojima samostalne obrtničke djelatnosti trebaju predati godišnju poreznu prijavu objavljen je u Pra-vilniku iz Nar. nov., br. xx/13.

1. OBRAZAC DOH – PRIJAVA POREZA NA DOHO-DAK

Utvrđenu svotu dohotka od obavljanja samo-stalne djelatnosti – jedan nositelj, treba unijeti u obrazac Prijava poreza na dohodak – obrazac DOH, i to u red. br. 4.2.1., DIO SD − DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANI-MANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELAT-NOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdata-ka) u stupac 2.

Ako je poduzetnik obavljao djelatnost ili dio dje-latnosti na potpomognutim područjima i područ-ju Grada Vukovara, podatak o ostvarenom dohot-ku treba evidentirati u zasebnom rednom broju obrasca DOH, i to na red. br. 4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA POT-POMOGNUTIM PODRUČJIMA I GRADU VUKOVA-RU ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE, u stupac 3. Pritom u stupcu 4 treba izračunati udio ostvarenog dohotka na tim područjima u odnosu na sveukupni dohodak koji se evidentira pod red. br. 5. obrasca DOH. Izračunani postotak treba primijeniti na uku-pno utvrđenu godišnju poreznu obvezu pod t. 9.6. UTVRÐIVANJE POREZA I PRIREZA, a da bi se izra-čunala smanjena svota poreza.

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015.


9 Slika 1. Utvrđivanje dohotka i porezne osnovice za samostalne djelatnosti

- plaće novozaposlenih osoba - prema čl. 56. Zakona- državna potpora za naukovanje za obrtnička zanimanja prema čl. 6. Zakona o državnoj potpori- državna potpora za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o državnoj potpori- izdatci za istraživanje i razvoj prema čl. 57. Zakona- preneseni gubitak (5 razdoblja) prema čl. 35. Zakona

DOHODAK/GUBITAK NAKON SMANJENJA

– osnovni osobni odbitak prema čl. 36. st. 1. i 2. Zakona te možebitni osobni odbitak za potpomognuta područja ili područje Grada Vukovara

– darovanja do 2% primitaka prethodne godine prema čl. 36. st. 12.

POREZNA OSNOVICA SVOTA POREZA

Smanjenje svote poreza na dohodak zapoduzetnike na potpomognutim područjima jedinice lokalne

samouprave, području grada Vukovara za 100%, ili 50%

DOHODAK = razlika primitaka i izdataka

Utvrđeni se dohodak kao razlika poslovnih pri-mitaka i izdataka u obrtu s jednim nositeljem ili u zajedničkom obrtu, može smanjiti za posebne olak-šice i poticaje utvrđene u čl. 56. i 57. Zakona, kako je prikazano na prethodnoj slici.

Olakšice treba unijeti u za to određeno mjesto u obrascu DOH-Z i obrascu DOH, pritom treba voditi brigu o tome da olakšice iskorištene u obrascu DOH-Z supoduzetnik NE može uporabiti još jednom u obrascu DOH, kad prijavljuje svoj dio dohotka.

2. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OBAVLJANJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI NA OBRASCU DOH-Z

Mogućnost obavljanja djelatnosti u kojoj sudjelu-je više supoduzetnika uređena je u čl. 35.a Zakona o obrtu. Propisi o dohotku uređuju takav način obav-ljanja djelatnosti u čl. 34. Zakona te u Pravilniku u čl. 48. i 49. – utvrđivanje dohotka od zajedničke dje-latnosti.

Dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje se također (kao u obrtima gdje je jedan nositelj) kao razliku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u određenom poreznom razdoblju. Primitke i izdat-ke evidentira se u jednom obrascu KPI za ukupnu djelatnost, odnosno zajednički obrt, i to neovisno o broju sudionika zajedničkog obrta.

2.1. KADA I KOME SE PREDAJE OBRAZAC DOH-ZDohodak od zajedničke djelatnosti obrta, slo-

bodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstven dohodak i prijavljuje na obrascu DOH-Z – Prijava o utvrđenom dohotku od zajed-ničke djelatnosti. Utvrđen dohodak raspoređuje se odnosno dijeli na supoduzetnike prema prethodno zaključenom ugovoru, a ako ugovor nije zaključen, zajednički se dohodak dijeli na jednake dijelove iz-među supoduzetnika. Tako se oporezuje dio dohot-ka koji pripada svakom supoduzetniku od obavlja-nja zajedničke djelatnosti.

Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti treba također voditi brigu o svotama koje se pribra-jaju i/ili odbijaju od dohotka svakog supoduzetnika

koji se iskazuje pod red. br. 10. u stupcu 5 obrasca DOH-Z. Pripadajući udjeli u zajedničkom dohotku mogu se stoga uvećati i smanjiti u skladu s čl. 49. st. 6. i 7. Pravilnika.

Naknade isplaćene supoduzetnicima, primje-rice za njihov rad, povećavaju njihov dohodak od samostalne djelatnosti, ako su isplate u tije-ku poslovne godine iskazane kao poslovni izda-tak zajedničke djelatnosti. Isplaćena zakupnina ili najamnina kao naknada za uporabu vlastitog prostora supoduzetnika u poslovne svrhe zajed-ničkog obrta, također povećava dohodak supodu-zetnika. Međutim, izdatci koje je supoduzetnik imao u poslovne svrhe, a nisu evidentirani kao izdatci od zajedničke djelatnosti, mogu smanjiti njegov dohodak od zajedničke djelatnosti.

Prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke dje-latnosti sastavlja nositelj zajedničke djelatnosti i do-stavlja se ispostavi područnog ureda Porezne uprave na području na kojem ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Prijava se podnosi prije godišnje porezne prijave za 2014. na obrascu DOH-Z, a najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno do 31. siječnja 2015. Tako se supoduzetnici-ma omogućuje da predaju svaki svoju poreznu prija-vu na obrascu DOH do kraja veljače 2015.

Zajednički dohodak i raspodjela na pojedine su-poduzetnike po podnesenoj prijavi o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti utvrđuje se rje-šenjem, odnosno privremenim poreznim rješe-njem, ako je Porezna uprava to rješenje donijela na temelju podataka koje su porezni obveznici iskazali u poreznoj prijavi. Rješenje ili privremeno rješenje dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti koji je obvezan obavijestiti sve supoduzetnike (čl. 48. st. 7. Pravilnika) o visini utvrđenog dohotka i njegovoj raspodjeli na pojedinog supoduzetnika.

Rješenje, odnosno privremeno rješenje smatra se rješenjem o porezu protiv kojeg se može izjaviti žalbu, prema odredbi čl. 159. – 162. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08. – 73/13.) ispostavi Pore-zne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobiča-jenom boravištu nositelja zajedničke djelatnosti, i to u roku 30 dana od dana primitka rješenja.

2.2. OBVEZNI PRILOZI UZ OBRAZAC DOH-ZUz obrazac DOH-Z, u skladu s čl. 83. st. 6. Pravilnika,

supoduzetnici trebaju priložiti i sljedeće dokumente:Øugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i od-

nosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Pore-zne uprave

Øugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelat-nosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja

Øpregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajednič-ke imovine i imovinskih prava)

Øpresliku popisa dugotrajne imovineØisprave na temelju kojih su iskorištene porezne

olakšice (ugovori i preslike naloga o primlje-nim svotama)


85.300,00

8.150,00

77.150,00

—

—

—

VARAŽDINBJELOVARSKA 33

BJELOVARSKA 33

MIRJANA TOKIĆ

IVAN TOKIĆ

22212345678

12345678912

098/1233-232“MOTO” obrt za uslužno građenje i trgovinu

2014.

VARAŽDINVARAŽDIN

3 0 0 1 2 0 1 5

3.290,00

22212345678 46.290,00 46.290,0030.860,00 35.860,00

604012345678912

—

5.000,00*

9 * Napomena: Dio dohotka nositelja zajedničke djelatnosti povećava se na ime isplaćene najamni-ne kao naknade za korištenje vlastitim prostorom u poslovne svrhe jer je knjižena kao izdatak u KPI zajedničkog obrta, odnosno za 5.000,00 kn.Øizvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o uku-

pnim primitcima i ukupnim izdatcima, pri čemu se posebno iskazuju podatci o svoti otpisa te reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem 31. prosinca.

Pregled poslovnih pri-mitaka i izdataka u zajed-ničkom obrtu može imati elemente kao pregled za obrtničku djelatnost u ko-joj je samo jedan nositelj. Prijavu dohotka od zajed-ničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici, odno-sno nositelj zajedničke dje-latnosti ako je za to ovla-šten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.

No, podatci iskazani na obrascu DOH-Z - (pod t. 11.) - Podatci o olakšicama, oslo-bođenjima i poticajima, ne utječu na visinu iskazanog dohotka od zajedničke dje-latnosti. Navedeni podatci imaju samo informativno značenje o svotama olakšica koje su dijelom već iskazane u izdatcima, odnosno kojima je smanjena svota zajednič-kog dohotka prije iskazivanja u samome obrascu.

2.3. PRIJAVA VLASTITOG UDJELA OD ZAJEDNIČKOG DOHOTKA U OBRASCU DOH

Nakon utvrđenog zajed-ničkog dohotka/gubitka, svaki poduzetnik treba pre-dati svoju poreznu prijavu na obrascu DOH najkasnije do kraja veljače.

Svotu DOHOTKA / GU-BITKA treba evidentirati u dio SD porezne prijave – t. 4.2.1. DOHODAK / GUBI-TAK U TEKUĆOJ GODINI u stupac 5 uz podatke o OIB-u građana nositelja zajedničke djelatnosti, odnosno zajed-ničke imovine i imovinskog prava iskazanom pod istom točkom, stupac 4.

AKTUALNO!

Radni odnosiPrimjena Zakona o radu


Supoduzetnici u obrascu DOH više ne unose olakšice – smanjenja za plaće novozaposlenih, svotu potpore za obrazovanje i izobrazbu, te iz-datke za istraživanje i razvoj koje su uporabili, od-nosno “potrošili” u obrascu DOH-Z. Ali, ako je od obavljanja zajedničke djelatnosti zabilježen gubi-tak u tekućoj ili prethodnim godinama u stupcu 5 (pod istom t. 4.2.1.), svaki supoduzetnik treba evidentirati dio gubitka koji je rezultat raspodjele na pojedine supoduzetnike, odnosno dobivenog rješenja o gubitku od zajedničkog obrta.

Sudionici zajedničkog obrta više NE TREBAJU uz obrazac DOH dostavljati ponovo pregled primitaka

i izdataka koji se odnosi na rekapitulaciju obrasca KPI zajedničkog obrta, odnosno nije niti moguće napraviti pregled primitaka i izdataka samo u visini udjela nekog supoduzetnika, što potvrđuje i Uputa o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave.

U nastavku se daje obrazac DOH-Z za zajednički obrt MOTO, nositelj Mirjana TOKIĆ, Bjelovarska 33, Varaždin.

3. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE POREZA I PRIREZA NA OBRASCU DOH

Prijavu poreza na dohodak na obrascu DOH tre-baju predati porezni obveznici kao jedini nositelji samostalne djelatnosti (obrta ili slobodnog zanima-

PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2014. GODINU

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA

Obrazac DOH

PODRUČNI URED ______VARAŽDIN__________________________

ISPOSTAVA ______VARAŽDIN_______________________________

R. br. RAZDOBLJE DRŽAVA MJESTO ULICA I KUĆNI BROJPotpomog.

područja i Grad Vukovar

1. OD OD 2. OD OD 3. OD OD

1.7. INVALID I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALID IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI)

R. br. RAZDOBLJE INVALIDNISTI HRVIDA / NE OZNAKA INVALIDNISTI2 (zaokružiti) POSTOTAK INVALIDNOSTI

(ispunjava HRVI)

1. OD OD I I*2. OD OD I I*

1.8. BROJ RAČUNA: 2346258889OTVOREN U (NAZIV I SJEDIŠTE): ERSTE & STEIERMÄRKISHE BANK1.9. PODACI O OPUNOMOĆENIKU / POREZNOM SAVJENIKU

1.9.1 NAZIV / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:

1.9.2 ADRESA SJEDIŠTA / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:

1.9.3 OIB:

1. OPĆI PODACI1.1. IME I PREZIME / IME RODITELJA: IVAN TOKIĆ (IVO I KATA ) OBRT “MINI”1.2. ADRESA (mjesto, ulica i kućni broj): VARAŽDIN, BJELOVARSKA 331.3. OIB: 12345678912 TELEFON: 098-1112-3331.4. UMIROVLJENIK (zaokružiti): DA / NE Razdoblje: od do

1.5. Potpomognuta područja i područje Grada Vukovara:

P1 P2

1.6. PROMJENA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA TIJEKOM GODINE

2. PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI

R. br. IME I PREZIME / SRODSTVO OIBPOTPOMOGNUTA

PODRUČJA IGRAD VUKOVAR

(P1 i P2)

INVALID(I ili I*)

RAZDOBLJE KORIŠTENJA

OD / DO

OSOBNI ODBITAK DIJELI SES OSOBOM

OIBPOSTOTAK OSOBNOG ODBITKA

1. IVANA TOKIĆ/KĆI 33344441111 – – 1.1. do 31.12. – –2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

3. PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA ZA IZNOS

3.1. PLAĆENE DOPRINSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU –3.2. DANA DAROVANJA –3.3. UKUPNO (3.1.+3.2.) –


nja i dr.), ali i supoduzetnici za dio dohotka koji su stekli obavljanjem djelatnosti u zajedničkom obrtu na temelju rješenja Porezne uprave te ako je obrtnik u jednom obrtu nositelj, a u drugome, primjerice, nositelj ili supoduzetnik u zajedničkom obrtu.

Obrazac DOH, u našem primjeru, temelji se na podatcima iz knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI – slika na prethodnim stranicama pod t. 1.1 – Zaključivanje obrasca KPI), odnosno dohotku od obavljanja djelatnosti trgovine na veliko i malo, obr-ta MINI – Ivan TOKIĆ, Bjelovarska 33, Varaždin, te dohotku od zajedničkog obavljanja obrta u supodu-zetništvu, s udjelom 40 %, nositelj zajedničkog obrta MOTO – Mirjana TOKIĆ, Bjelovarska 33, Varaždin.

3.1. ISKAZIVANJE PODATAKA NA OBRASCU DOHPrijavu poreza na dohodak samostalnih obrtnič-

kih djelatnosti podnosi se na obrascu DOH na teme-lju prethodno predanog obrasca DOH-Z, ako je riječ o zajedničkom obrtu. U našem primjeru, za doho-dak Obrta MINI, nositelj Ivan TOKIĆ i udio u zajed-ničkom dohotku iz obrta MOTO – Mirjana TOKIĆ, u nastavku prikazujemo popunjene dijelove obrasca DOH, i to samo one koji se odnose na samostalne djelatnosti i s oznakama pozicija iz obrasca:

OBRAZAC DOH – 1. OPĆI PODATCI

U ovaj dio porezne prijave unosi se podatke o po-reznom obvezniku i razdoblju za koje se utvrđeni do-hodak prijavljuje. Prema zahtjevu PU može se upisati još i MBG.

OBRAZAC DOH – 2. PODATCI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA

OBRAZAC DOH – 3. PODATCI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA

Upisuju se podatci o obrtniku, uzdržavanim čla-novima za potrebe izračuna svote osobnog odbitka kojim će se smanjiti dohodak, u vezi s izračunom porezne osnovice.

U našem je primjeru porezni obveznik, osim osobnog odbitka za sebe, koristio osobni odbitak i za jedno uzdržavano dijete (prvo dijete). Napominje-mo da se svota danih darovanja (do 2 % primitaka prethodne godine prema rješenju PU) ne knjiži kao izdatak u KPI, nego se evidentira samo kao osobni odbitak na ovoj poziciji obrasca DOH.

OBRAZAC DOH – 4. PODATCI O DOHOTKU I PLAĆENOM PREDUJMU POREZA I PRIREZA

4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdataka)

OIB POREZNOG OBVEZNIKA: 12345678912

4.2.1. DOHODAK /GUBITAK U TEKUĆOJ GODINI

R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA

UMANJENJE DOHOTKA / UVEĆANJE GUBITKA

POJEDINCA (ukupno pod 4.2.4. stup. 3)

ZAJEDNIČKI DOHODAKGUBITAK

(<0)DOHODAK

(> ili = 0)

UPLAĆENI POREZ

I PRIREZOIB nositelja

zajedničke djelatnostiIZNOS DOHOTKA/

GUBITKA

1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 81. 101.990,00 35.617,50 22212345678 35.860,00 – 102.232,50 –2.3.

UKUPNO 4.2.1. 102.232,504.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 8.900,504.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ 93.332,00

U ovom dijelu, pod 4. – DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANI-MANJA, POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I DJELAT-NOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST, unose se sljedeći podatci:

1. Razlika primitaka i izdataka iz obrasca KPI 101.990,00

2. Udio u zajedničkom dohotku (40 % prema obrascu DOH-Z) 35.860,00

DOHODAK UKUPNO 137.850,00

3.1.1. Smanjenja ostvarenog dohotkaZa utvrđivanje dohotka 2014. smanjenja su propi-

sana čl. 6. st. 3. Zakona, i to za svotu: 1. plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Za-

kona,

2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima,

3. izdataka za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. Zakona i

4. prenesenog gubitka iz čl. 35. Zakona, nakon smanjenja iz prethodnih točaka, koji je rezi-dent po osnovi obavljanja samostalne djelat-nosti iz čl. 18. Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.

OBRAZAC DOH – 4.2.4. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

U skladu s čl. 56. st. 1. i 6. Zakona, obrt MINI, vla-snik Ivan TOKIĆ, pri sastavljanju prijave poreza na


dohodak za 2014. iskazao je sljedeće svote smanjenja dohotka:

1. Svota plaća novozaposlenih osoba U nastavku se daje primjer izračuna svote sma-

njenja dohotka za plaće novozaposlenih osoba za sljedeće slučajeve:

1) 1. kolovoza 2013. – Sklopljen ugovor o radu s radnikom A. A. koji je prethodno bio više od mjesec dana u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (povla-stica iz 2013. prenosi se u 2014.).

2) 1. svibnja 2014. – Ugovor o radu sklopljen s rad-nicom B. B. pripravnicom.

3) 30. kolovoza 2014. – Raskinut ugovor o radu (sporazumni) s radnikom C. C.

Svotu poticaja za novozaposlene djelatnike u 2014. treba izračunati na sljedeći način:

1. A. A. ð bruto-plaća i doprinosi na plaću, za plaće od siječnja do lipnja 2014. (za isplaćenih sedam plaća) 19.120,00 kn

2. B. B. ð bruto-plaća i doprinosi na plaću za isplaćene plaće za mjesece od svibnja do prosinca 2014. 22.250,00 kn

UKUPNO: 41.370,00 kn3. C. C. ð bruto-plaća i doprinosi

na plaće koji bi bili isplaćeni u listopadu, studenom i prosincu 2014. 19.600,00 kn

SVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA PLAĆE NOVOZAPOSLENIH ZA 2014. (u obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 1, stupac 3, u obrascu DOH-Z − t. 6) 21.770,00 knOva se olakšica može primjenjivati godinu dana

od dana zaposlenja novih zaposlenika, osim ako je riječ o invalidnim osobama – tada je rok za isko-rištavanje olakšice tri godine, računajući od dana njihova zaposlenja, dakle može se prenositi na više poreznih razdoblja dok se ne iskoristi.

9 Napomena: Opširnije o poticaju zapošljavanja pogledati u II. poglavlju ovog PRILOGA, t. 6.2.2.2. Svota državne potpore za obrazovanje i izo-

brazbu prema posebnim propisimaZa ove se potrebe može također izraditi rekapitu-

laciju – pregled nastalih izdataka kao primjerice:1. Pretplata na časopis Računovodstvo,

revizija i financije u 2014. (2 kom bez PDV-a) 2.400,00 kn

2. Seminari (ukupno) 3.800,00 kn3. Stručna literatura

(knjige, priručnici) 860,00 knSVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA IZDATKE ZA ŠKOLOVANJE I STRUČNA USAVRŠAVANJA 7.060,00 knUKUPNO opći troškovi za obrazovanje i izobrazbu = 7.060,00 kn x 80 % = 5.648,00 kn(U obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 3., stupac 3,

a u obrascu DOH-Z t. 7.)3. Svota državne potpore za naukovanje za obrt-

nička zanimanja prema posebnim propisimaPreporučujemo da i za ove potrebe, ako je bilo

isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za vlastite po-trebe, primjerice:ØA. A. (3 mj. × 700,00) = 2.100,00 knØB. B. (5 mj. × 200,00) = 1.000,00 knØsmanjenje za 5 % dohotka

pojedinca (101.990,00 x 5 %) = 5.099,50 kn 8.199,50 knObrt MINI može prikazati i smanjenje u visini 5 %

od ostvarenog dohotka samostalnog obrta u svoti od 5.099,50 kn jer je svota manja od ograničenja nave-denog u čl. 6. st. 5. Zakona o državnim potporama. To je ujedno i maksimalna svota koja se izračunava na sljedeći način: broj naučnika x 12 mjeseci u godi-ni x neoporeziva svota po naučniku od 1.600,00 kn = 2 naučnika x 12 mj. x 1.600,00 = 38.400,00 kn.

Svota smanjenja evidentira se u obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 2., stupac 3 ili u obrascu DOH-Z − t. 6).

4.2.4 UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

R. br. UMANJENJE DOHOTKA ZA IZNOS1 2 31. PLAĆE NOVOZAPOSLENIH OSOBA 21.770,002. DRŽAVNE POTPORE ZA NAUKOVANJE ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA 8.199,503. DRŽAVNE POTPORE ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU 5.648,004. IZDATCI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA –

UKUPNO 4.2.4. 35.617,50

U našem primjeru UKUPNO DOHODAK pod t. 4.2.1. iznosi 102.232,50, ali umanjen za preneseni gubitak, pod 4.2.3. obrasca DOH, iznosi 93.332,00 kn

Kako bi obrtnik postupao sa sadašnjim ili prene-senim gubitcima, pokazujemo u nastavku.

9 Napomena: O utjecaju poreznoga gubitka pisa-no je u t. 6.2.5., poglavlje II. ovog PRILOGA.

3.1.2. Utjecaj poreznoga gubitka

OBRAZAC DOH – 4.2.5. GUBITAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

Treba istaknuti da se u godišnjoj poreznoj prijavi za 2014. može pokriti gubitak nastao u samostalnoj djelatnosti počevši od 2009., ali samo za porezni gubitak za koji je Porezna uprava izdala rješenje. Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka na osnovi kojeg je utvrđen (čl. 35. st. 2. www.rrif.hr


Zakona), a riječ je o dohotku ostvarenom od obav-ljanja samostalne djelatnosti odnosno za djelatno-sti koje vode poslovne knjige.

Razlikujemo nekoliko različitih slučajeva u vezi s poravnanjem – prebijanjem gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja koji se mogu pojaviti pod t. 4.2.5. – GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS, glede mogućnosti prijenosa u sljedeću poslovnu godinu.

To mogu biti sljedeći primjeri: 9 1. PRIMJER – Dohotkom ostvarenim u 2014. (te-

kućoj godini) pokriva se gubitak iz prethodnih godina te nakon prebijanja ostaje još dohotka za oporeziva-nje – za obrtnika Ivana TOKIĆA, u našem primjeru.

9 2. PRIMJER – U tekućoj godini ostvaren je gubi-tak u svoti od 60.000,00 kn, te se gubitak iz prethodne godine (u svoti od 10.000,00 kn) samo još više pove-ćava, i to upravo za svotu gubitka iz tekuće godine.

9 3. PRIMJER – Na temelju ostvarenog dohotka za 2014. (u godini za koju se dohodak utvrđuje) te iska-zanog gubitka iz prethodne godine, a prema rješenju Porezne uprave, gubitak je smanjen, ali ga se još kao gubitak prenosi u sljedeće porezno razdoblje.Za navedene primjere pozicije obrasca DOH, pod t.

4.2.5. mogu se popuniti na prikazani način, pri čemu je za tekuću godinu uzeta 2014., a za prethodnu 2013.

U pretpostavljenom primjeru polazimo od po-datka – dohotka iskazanog pod t. 4.2.1. stupac 7 u tekućoj 2014.

9 Primjer 1. Dohodak prije smanjenja = 102.232,50 – Primjer obrta MINI – nositelj Ivan TOKIĆ


R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA




(<0)DOHODAK

(> ili = 0)UPLAĆENI

POREZI PRIREZ

OIB nositelja zajedničke djelatnosti

IZNOS DOHOTKA/GUBITKA

1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8

1. 101.990,00 35.617,50 12345678912 35.960,00 102.232,502.

3.

UKUPNO 4.2.1. 102.232,50

4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 8.900,504.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ 93.332,00

4.2.5. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

R. br. GODINAIZNOS

PRENESENOG GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI

IZNOS GUBITKA U TEKUĆOJ GODINI

(pod 4.2.1. stup. 6)GUBITAK ZA PRIJENOS

1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2012. 5.200,00 – – 5.200,002. 2013. 5.200,00 – 3.700,00 8.900,003. 2014. 8.900,00 8.900,50 – –

9 Primjer 2. Gubitak prije smanjenja = 50.000,00 kn


R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA




(<0)DOHODAK


POREZI PRIREZ



1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8

1. -50.000,00 10.000,00 -60.000,00 – 2.300,002.

3.

UKUPNO 4.2.1. -60.000,00 – 2.300,004.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) –

4.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ I PRIREZ – 2.300,00


R. br. GODINAIZNOS

PRENESENOG GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI



1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2012. 10.000,00 10.000,002. 2013. 10.000,00 60.000,00 70.000,003.


9 Primjer 3. Dohodak prije smanjenja = 100.000,00 kn


R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA




(<0)DOHODAK


POREZI PRIREZ



1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 81. 100.000,00 10.000,00 90.000,00 8.600,002.

3.

UKUPNO 4.2.1. 90.000,00 8.600,004.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 90.000,004.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ 0 8.600,00


R. br. GODINAIZNOS

PRENESENOG GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI



1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2013. 120.000,00 120.000,002. 2014. 120.000,00 90.000,00 30.000,003.

Smanjenje gubitka odnosno smanjenje dohotka evidentira se u obrascu DOH pod t. 4.2.2., stupac 7 – UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK, a prema podatcima iskazanim upravo pod red. br. 4.2.5., stu-pac 4, obrazac DOH.

Ako je pod t. 4.2.1. utvrđen gubitak, ne treba ga dalje iskazivati u obrascu DOH jer nema porezne osnovice. Trebaju se evidentirati možebitno upla-ćene akontacije poreza na dohodak u tijeku godine za koje se po rješenju PU može zatražiti povrat ili ostvariti za podmirenje drugih obveza obrtnika.

OBRAZAC DOH – 4.2.6. DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA VUKOVARA

U skladu s čl. 55. st. 1. i 2. Zakona, obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelat-nosti iz čl. 18. Zakona (i koji vode poslovne knjige) na potpomognutim područjima i Gradu Vukovaru, za 2014. propisane su nove olakšice, odnosno smanje-nje plaćanja poreza na dohodak, i to:

ØObveznici poreza na dohodak koji obavljaju sa-mostalnu području jedinica lokalne samoupra-ve razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvije-nosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima.

ØObveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području jedinica lo-kalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, utvr-đeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50 %.

9 Tablica 1. Pregled smanjenja poreza na doho-dak samostalnim obrtničkim djelatnostima koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područji-ma i području Grada Vukovara

PODRUČJE SKUPINA SMANJENJE POREZA NA DOHODAK

Potpomognuta područja

I. SKUPINA100 % (oslobođeni

plaćanja poreza)

II. SKUPINA 50 %

Područje GRADA VUKOVARA

100 % (oslobođeni plaćanja poreza)

Za 2014., utvrđena svota poreza od obavljanja samostalne djelatnosti na navedenim područjima smanjivat će se za navedene postotke primjenom propisanih poreznih stopa.

Koliki će postotak biti primijenjen, ovisi o tome na kojem području obrtnik posluje u navedenom razdoblju.

Uvjeti za primjenu poreznih olakšica i oslobođe-nja određeni su u čl. 55. st. 2. i 3. Zakona, i to da:Øobrt zapošljava više od dva radnika u radnom

odnosu na neodređeno vrijemeØviše od 50 % radnika trebaju imati prebivali-

šte / boravište na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave odnosno na po-dručju Grada Vukovara devet mjeseci u pore-znom razdoblju.

Cilj je propisane olakšice da porezni obvezni-ci obavljaju djelatnost na navedenim područjima i području Grada Vukovara i zapošljavaju osobe s prebivalištem i boravištem na istom području. Nije bitno da porezni obveznik ima sjedište obrta na tom području, nego da tamo i posluje. To znači da djelatnost može obavljati i putem izdvojene poslov-ne jedinice i sl., ali o tome treba voditi zasebne evi-dencije – podatke za primjenu navedene porezne olakšice. Nadalje, ako obrtnik ima samo sjedište


obrta na potpomognutom području jedinica lo-kalne samouprave ili području Grada Vukovara, a djelatnost obavlja izvan toga područja, ne smatra se poreznim obveznikom na kojeg bi se odnosila olakšica, odnosno oslobođenje.

Ako obrtnik dio djelatnosti obavlja na tom po-dručju, a dio izvan, porezna olakšica se primjenju-je, uz propisane uvjete, samo na ostvareni dohodak na tom području.

Pravilnikom o porezu na dohodak (u dijelu Sadr-žaj godišnje porezne prijave – obrazac DOH, čl. 88. st. 2. t. 17.) navedeno je da se smanjenje svote poreza

na dohodak na potpomognutim područjima jedini-ca lokalne samouprave i Gradu Vukovaru izračuna-va na temelju udjela iskazanog na tim područjima u ukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnovica za utvrđivanje dijela ukupne godišnje ob-veze poreza na dohodak i prireza porezu na doho-dak koja se može smanjiti prema čl. 55. Zakona.

Ostvareni dohodak na navedenim područjima, uz zadovoljenje propisanih uvjeta porezni obveznici tre-baju iskazati na obrascu DOH pod t. 4.2.6., a ako je riječ o obrtniku koji obavlja djelatnost na području druge skupine, podatke treba evidentirati na sljedeći način:

4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA VUKOVARA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE

R. br. POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJE GRADA VUKOVARA IZNOS DOHOTKAUDIO (4.2.6. stup. 3. /

sveukupni dohodak pod 5.)u postotku

1 2 3 4

1. PRVA SKUPINA I GRAD VUKOVAR

2. DRUGA SKUPINA 33.500,00 57,70

Pretpostavimo da obrtnička radnja MINI obav-lja dio djelatnosti na području državne skrbi druge skupine, ali samo za ovaj primjer izračuna, ne i za cijeli primjer prijave na obrascu DOH za taj obrt. Sjedište obrta MINI je u Varaždinu, a obrt ima po-slovnu jedinicu na potpomognutom području dru-ge skupine.

Ako pretpostavimo da svota dohotka (smanjena za poticaj zapošljavanja, svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje i dr. pre-ma čl. 56. i 57. Zakona) iznosi 33.500,00 kn, u odnosu na ukupno iskazani dohodak u obrascu DOH pod t. 5 – SVEUKUPNO DOHODAK poreznog obveznika, udjel ostvarenog dohotka na potpomognutom po-dručju treba izračunati na sljedeći način:

33.500,00x 100 = 32,77 %

102.232,50

Ako postavimo, primjerice, da je ukupna porezna obveza za obrtnika koji posluje izvan potpomognu-tog područja i područja Grada Vukovara u svoti od 8.120,00 kn, smanjenje se porezne obveze treba u našem primjeru izračunati na sljedeći način:

(8.120,00 x 32,77 %) x 50 % = 1.330,46 kn8.120,00 – 1.330,46 = 6.789,54 kn svota smanje-

ne porezne obveze obrtnika koji posluje na potpo-mognutom području druge skupine.

Navedeni postotak za izračun smanjenja porezne obveze u odnosu na ukupno iskazanu poreznu ob-vezu treba primijeniti pod t. 9.6. obrasca DOH u PRI-LOG-u UPO. Ukupno iskazana porezna obveza (pre-ma novim poreznim razredima + prirez) smanjuje se za izračunanih 32,77 %, upravo koliki je udio ostva-

renog dohotka na području druge skupine u odnosu na ukupno ostvareni dohodak poreznog obveznika.

OBRAZAC DOH – 5. SVEUKUPNO DOHODAK POREZNOG OBVEZNIKA, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

Na ovoj se poziciji iskazuje zbroj svih oblika do-hodaka i plaćenog poreza i poreza evidentiranih na prethodnim dijelovima obrasca DOH. To je ujedno i podatak o svim mogućim odbitcima neke fizičke osobe, a obrtnik npr. u ovom dijelu može pribrojiti i ostvareni dohodak od povremena samostalnog rada (za članstvo u nadzornom odboru, autorski honorar, dohodak od ugovora o djelu i dr.), što ih na teme-lju potvrde isplatitelja treba evidentirati u obrascu DOH, a nikako kao primitak u obrascu KPI. Ali s mo-trišta PDV-a, sve je račune R-2 (naplaćene) trebalo evidentirati u knjigu I-RA, neovisno o tome jesu li računi u vezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti ili povremenog samostalnog rada – npr. dohodak autora će se također do 28. veljače 2015. zajedno s ostalim naplaćenim računima iz djelatnosti iska-zati u obrascu PDV-K.

Ako je u poreznom razdoblju porezni obveznik poslovao s gubitkom (negativan dohodak) od obav-ljanja samostalne djelatnosti obrta i slobodnog za-nimanja, gubitak treba iskazati pod t. 4.2.1., stupac 6 obrasca DOH. Rješenje o gubitku odnosi se samo na gubitak od samostalne djelatnosti za koje se vode poslovne knjige.

Pod t. 5. obrasca DOH porezni obveznik treba zbrojiti sve ostvarene i prijavljene dohotke u pore-znom razdoblju, a u našem primjeru, za obrtničku radnju MINI dohodak od samostalne djelatnosti treba evidentirati na sljedeći način:

5. SVEUKUPNO DOHODAK, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (u kunama i lipama)

DOHODAK UPLAĆENIPOREZ I PRIREZ

93.332,00 –


OBRAZAC DOH – 6. PODATCI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTI-CAJIMA

Podatci koje obrtnik treba evidentirati pod ovim red. br. obrasca DOH nemaju utjecaja na već utvr-đeni dohodak. Imaju informativno značenje prema navedenim točkama.

Pod t. 6., red. br. 9., porezni obveznici koji su obav-ljali djelatnost na području državne skrbi ili brdsko-planinskim područjima, trebaju evidentirati svotu poreza za koju je smanjena ukupna porezna obveza. To je podatak koji se dobije izračunom pod t. 9.6. Pri-loga prijave – UPO.

U našem su primjeru to sljedeći podatci:

6. PODACI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA

R br. OPIS IZNOS(u kunama i lipama)

1 2 3

1. NEOPOREZIVI PRIMICI UMJETNIKA (čl. 24 st. 2. Pravilnika)

2. NEOPOREZIVI DIO UMJETNIČKOG HONORARA (čl. 46. st. 5. Pravilnika)

3. POREZNO PRIZNATI IZDACI REPREZENTACIJE (čl. 22. st. 1. t. 1. Zakona) 22.300,00

4. RAZLIKA OSOBNOG ODBITKA (čl. 36. st. 1. i 2. Zakona u odnosu na čl. 54. Zakona)

5. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICU HRVI (čl. 53. st. 1. Zakona)

6. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICE NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA VUKOVARA (čl. 55. Zakona)

OBRAZAC DOH – 9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA

Prilog UPO, iako nije obvezan za prijavu, zapra-vo je rekapitulacija dohotka i iskorištenih olakšica, smanjenja te osobnih odbitaka u poreznom razdo-blju za koju se predaje godišnja porezna prijava te stoga i preporučujemo da se obvezno ispuni kako bi se mogla utvrditi porezna obveza, odnosno kako bi se moglo usporediti izračune s rješenjem PU nakon obrađene Porezne prijave.

Sadržaj Priloga UPO – DOH podijeljen je na četiri osnovna dijela:1. dio: utvrđuje se pod 9.1. osnovni osobni odbitak

svakog poreznog obveznika te pod 9.2. pre-nosi već utvrđen osobni odbitak (pod 3.3.) za plaćene doprinose za zdravstveno osigu-ranje u tuzemstvu i dana darovanja, sveu-kupno godišnji osobni odbitak se evidentira pod 9.3.

2. dio: utvrđuje se godišnja porezna osnovica (pod 9.5.1). Ukupan godišnji dohodak/gubitak evidentiran u t. 5. obrasca DOH − ukupan dobitak, porez i prirez, smanjuje se za uku-pan godišnji osobni odbitak prethodno izra-čunan pod 9.3.

3. dio: utvrđuje se svota godišnjeg poreza i prireza primjenom sljedećih poreznih stopa:

12 % do 26.400,00 kn (12 x 2.200,00)25 % od 26.400,00 kn do 105.600,00 kn

(6.600,00 x 12 = 79.200,00)40 % iznad 105.600,00 kn.

4. dio: utvrđuje se razlika poreza i prireza za uplatu / povrat. U skladu s rješenju Porezne uprave, ovu razliku treba uplatiti, odnosno ako je ri-ječ o povratu, može se zahtijevati povrat ili prebiti s obvezama tekućeg, odnosno budu-ćeg razdoblja.

Obračunana svota godišnjeg poreza osnovica je za obračun prireza i to za tuzemne porezne obve-

znike s prebivalištem i uobičajenim boravištem, za gradove i općine koje su propisale obvezu plaćanja prireza.

Pregled gradova i općina koje su propisale nave-denu obvezu plaćanja prireza te visine stopa i datu-me primjene daju se u STRUČNIM INFORMACIJA-MA – vidjeti na www.rrif.hr (slobodan pristup).

Utvrđivanje porezne obveze na PRILOGU UPO daje se na sljedećoj stranici:

U našem je primjeru obrtnik Ivan TOKIĆ na temelju dohotka od samostalnog obrta i udjela u zajedničkom dohotku utvrdio ukupni dohodak u svoti od 93.332,00 kn koji je već umanjen za prene-seni gubitak iz 2013. Obveza je smanjena na teme-lju iskorištenog osobnog odbitka za obrtnicu i uz-državano dijete te je utvrđena porezna osnovica.

Nadalje, kako je u 2013. ostvaren gubitak, u tijeku 2014. nisu plaćane akontacije poreza na dohodak tako da nema poreznu obvezu, ali jednako tako nema niti preplatu poreza na dohodak za koju bi tražila povrat.

3.2. OBVEZNI PRILOZI UZ GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU

Uz obrazac DOH, a u skladu s čl. 89. st. 1. Pravilni-ka, poreznoj prijavi za dohodak od samostalne dje-latnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak kojeg se oporezuje kao doho-dak od samostalne djelatnosti, treba priložiti sljede-će dokumente:Øizvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o uku-

pnim primitcima i ukupnim izdatcima pri čemu se posebno iskazuju podatci o svoti otpisa, po-rezno priznatim izdatcima reprezentacije te po-datak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca (ako izvadak nije priložen prijavi o za-jedničkom dohotku)

Ø popis dugotrajne imovine, ako nije priložen pri-javi o zajedničkom dohotku


Ø ugovor i isprave o otuđenju radnje ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca

Ø isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako već nisu predane nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obav-ljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja po-trebno je predati preslike naloga ili ugovora o pri-mljenim svotama u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama čl. 20. Zakona o pravima sa-mostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjet-ničkog stvaralaštva i čl. 24. st. 2. Pravilnika ne opore-zuju, na temelju kojih su rabljene porezne olakšice.

Za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjet-ničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz čl. 19. - 24. Za-kona (čl. 22. Zakona o pravima samostalnih umjet-nika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvara-laštva i čl. 46. st. 5. ovoga Pravilnika) potrebno je priložiti potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, na temelju kojih su rabljene porezne olakšice.

9 Napomena: U skladu s Uputom o sastavljanju godišnje porezne prijave, u Izvatku iz poslovnih knjiga treba evidentirati samo dohodak od obavlja-nja samostalne djelatnosti. U našem primjeru (pod red. br. 10., 11. i 12.) unesen je udio u zajedničkom dohotku te je vidljivo koji su sve dohodci sadržani u obrascu DOH.Pregled poslovnih primitaka i izdataka – izvadak

iz poslovnih knjiga, prema podatcima iz obrasca KPI obveznika PDV-a, u našem primjeru (Uputom – za obveznike PDV-a) može sadržavati sljedeće podatke:

9 Tablica 2. Pregled poslovnih primitaka i izdata-ka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014.

OIB poreznog obveznika: 12345678912Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 3

Pregled primitka i izdatakaTek. br. Opis Svota

1 2 31. Ukupno primici (r. br. 1.1. do r. br. 1.2.) 545.030,00

1.1. poslovni primici 545.030,001.2. primici u svezi s otuđenjem –2. Ukupno izdaci (r. br. 2.1. do r. br. 2.5.) 443.040,00

2.1. poslovni izdaci 396.940,002.2. izdaci otpisa 23.800,002.3. izdaci reprezentacije 22.300,002.4. izdaci za premije osiguranja –2.5. izdaci u svezi s otuđenjem –3. Dohodak / gubitak (r. br. 1. - r. br. 2) 101.990,00

Pregled primitaka i izdataka (prošireni) može imati i sljedeće elemente:

PREGLED PRIMITAKA I IZDATAKA U POREZNOJ GODINI 2014.

I. P R I M I C I1.primici u gotovini 136.150,002. primici putem računa 510.330,003. primici u naravi -4. PDV u primicima 101.450,005. UKUPNI PRIMICI (1+2+3-4) 545.030,00II. I Z D A C I1. izdaci u gotovini 68.400,002. izdaci putem računa 421.210,003. izdaci u naravi 23.800,004. PDV u izdacima 75.320,005. izdaci iz članka 22. Zakona 4.950,006. UKUPNI IZDACI (1+2+3-4-5) 443.040,00III. D O H O D A K (I.5-II.6) 101.990,00

Na dan 31. prosinca 2014. obrtnička radnja MINI ima u radnom odnosu 3 zaposlenika. Budući da Pre-gled primitaka i izdataka nije propisan obrazac, može sadržavati i neke druge podatke, npr. primitke i iz-datke iskazane prema načinu naplate (na žiro-račun, u gotovini, u naravi), podatke o PDV-u sadržanom u primitcima i izdatcima te svotu dohotka (u našem pri-mjeru) na temelju udjela u zajedničkom obrtu i dr.

9 Tablica 3. Pregled poslovnih primitaka i izdata-ka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. za obrtnike na potpomognutim područjima jedini-ca lokalne samouprave i području Grada Vukovara

OIB poreznog obveznika: 33192234567Broj zaposlenih radnika koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara na dan 31. prosinca = 6 zaposlenikaPrimici, izdaci, dohodak/gubitak ostvareni na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara

Tek. br.

Potpomognuta područja jedinica

lokalne samouprave i područje Grada

Vukovara

Primici IzdatciSvota

dohotka/gubitka

1 2 3 4 51. Grad Vukovar2. Prva skupina3. Druga skupina 268.300,00 199.800,00 68.500,00

Porezne olakšice korištene na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara

Tek. br. Porezna olakšica za: Svota

1 2 31. Plaća novozaposlenih

osoba15.400,00

2. Nagrade učenicima na praktičnom radu i naukovanju

4.400,00

3. Izdatke školovanja i stručnog usavršavanja

7.900,00

4. Izdatke istraživanja i razvoja

−

5. Ukupno porezne olakšice (r. br. 1. do r. br. 4.)

27.700,00

- časopis s najvećom nakladom u Hrvatskoj!

Zašto tolika čitanost?Sadrži najviše članaka za praktičnu uporabu, jer su Vam savjetnici za konzultacije svakodnevno na raspolaganju i jer njegujemo najviše stan-darde stručnosti.


PRILOG UPO*(u kunama i lipama)

9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA ZA __2014._ GODINU

9.1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRŽAVANE ČLANOVE

MJESEC

UKUPNI FAKTOR IZNOS OSOBNOG ODBITKA IZVAN POTPOMOGNU-TIH PODRUČJA I

PODRUČJA GRADA VUKOVARA

IZNOS OSOBNOG ODBITKA NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA VUKOVARA

OSOBNI ODBITAK UMIROVLJENIKA

(3.400,00)

IZNOS MJESEČNOG OSOBNOG ODBITKA

IZVAN POTPOMO-GNUTIH PODRUČJA I PODRUČJA GRADA

VUKOVARA

NA POTPOMOGNU-TIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA

VUKOVARAP1 P2 P1 (3.200,00) P2 (2.700,00)

1 2 3 4 5 (st. 2 x 2.200,00)

6 (st.3 x 3.200,00)

7 (st.4 x 2.700,00) 8 9

(5+6+7+8)

I. 1,50 3.300,00 3.300,00II. 1,50 3.300,00 3.300,00III. 1,50 3.300,00 3.300,00IV. 1,50 3.300,00 3.300,00V. 1,50 3.300,00 3.300,00VI. 1,50 3.300,00 3.300,00VII. 1,50 3.300,00 3.300,00VIII. 1,50 3.300,00 3.300,00IX. 1,50 3.300,00 3.300,00X. 1,50 3.300,00 3.300,00XI. 1,50 3.300,00 3.300,00XII. 1,50 3.300,00 3.300,00

UKUPNO 9.1. 39.600,009.2. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO

OSIGURANJE U TUZEMSTVU I DANA DAROVANJA (pod 3.3.) —

9.3. UKUPNO GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (9.1. + 9.2.) 39.600,00

9.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

9.4.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 93.332,00

9.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (pod 9.3.) < ili = 9.4.1. 39.600,00

9.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. - 9.4.2.) 53.732,00

9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 53.732,00

9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 26.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 12% 26.400,009.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 26.400,00 kn

DO 105.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25% (NA IDUĆIH 79.200,00 kn)

27.332,00

9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 105.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 40% —9.5.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 12% (9.5.2. x 12%) 3.168,009.5.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25% (9.5.3. x 25%) 6.833,009.5.7. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 40% (9.5.4. x 40%) –9.5.8. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.5. + 9.5.6. + 9.5.7.) 10.001,009.5.9. GODIŠNJI PRIREZ (9.5.8. x stopa prireza) 10% 1.000,10

9.6. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

9.6.1. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.8. + 9.5.9.) 11.001,00

9.6.2. PROSJEČNA POREZNA STOPA (9.6.1. / 5.*100) —

9.6.3. DOHODAK IZ INOZEMSTVA IZUZET OD OPOREZIVANJA —

9.6.4. UKUPNI OPOREZIVI DOHODAK (ukupni dohodak pod 5. - dohodak iz inoz. pod 9.6.3.) —


9.6.5. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.2. 9.6.4.) 11.001,00

9.6.6. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS PRVE SKUPINE I GRADA VUKOVARA1 —

9.6.7. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS DRUGE SKUPINE2 —

9.6.8. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS TREĆE SKUPINE I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA3 —

9.6.9. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.6. + 9.6.7. +. 9.6.8.) —

9.6.10. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI4 —

9.6.11. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.5. – 9.6.9. – 9.6.10.) 11.001,00

9.6.12. UPLAĆEN PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) —

9.6.13. UPLAĆEN POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1. stup 6) —

9.6.14. UPLAĆEN POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI (= ili < 9.6.13.) —

9.6.15. UKUPNO UPLAĆEN POREZ I PRIREZ (9.6.12. + 9.6.14.) —

9.6.16. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.11. – 9.6.15.) 11.001,00

9.6.17. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.15. – 9.6.11.) —

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost na potpomognutim područji-ma jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara iskazuju (kao prilog godišnjoj poreznoj prijavi) posebno svotu dohotka/gubitka i svotu ko-rištenih olakšica iz čl. 56. i 57. Zakona na tim po-dručjima, ako djelatnost obavljaju na više od jednog područja ili i izvan područja za koja su propisane porezne olakšice u tijeku poreznog razdoblja.

3.3. PLAĆANJE UTVRĐENOG POREZA PO GODIŠNJOJ POREZNOJ PRIJAVI

Svota obračunanog poreza na dohodak i prireza u godišnjoj poreznoj prijavi – obrascu DOH pod 9.6.1. nije i stvarna obveza koju porezni obveznik treba uplatiti. U primjeru našeg obrtnika, Ivana TOKIĆA, obrt MINI, utvrđena je obveza poreza na dohodak u svoti od 11.001,10 kn. Nakon podnošenja godišnje prijave od obračunane bi se ukupne svote poreza na dohodak i prireza za godinu za koju se dohodak i po-rez utvrđuje mogli odbiti predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni u tijeku te iste godine u tuzemstvu (po rješenju Porezne uprave i po odbitku) i inozemstvu (porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno ura-čunavati – na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na teme-lju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu, a prema čl. 82. Pravilnika). Međutim, obrtnik u primjeru nije plaćao predujmove, jer je u 2013. ostvario gubitak, te ukupno utvrđenu obvezu treba platiti po rješenju Porezne uprave.

Za samostalne djelatnosti obrta i slobodnih za-nimanja to bi značilo da će se od utvrđene godišnje porezne obveze odbiti plaćeni porez i prirez porezu na dohodak koji je porezni obveznik uplaćivao na račun zajedničkih prihoda državnog, županijskih,

gradskih i općinskih proračuna, brojčana oznaka vrste prihoda 1430 – Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatno-sti, u skladu s Naredbom o načinu uplaćivanja pri-hoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za 2014.

Konačna porezna obveza kao razlika poreza i prireza utvrđuje se nakon odbitka plaćenih preduj-mova u tijeku godine za koju se porez obračunava, može biti:Øpozitivna, porezni obveznik treba platiti razliku

poreza i prireza u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu, u skladu s čl. 37. st. 6. Zakona i čl. 81. st. 5. Pravilnika.

Poreznu obvezu treba platiti preko računa kod ovlaštenih ustanova za platni promet na kojima po-rezni obveznici vode novčana sredstva;Ønegativna, riječ je o preplati poreza i prireza

za koju porezni obveznik može pisanim putem zahtijevati povrat, odnosno preplaćena se svo-ta može uračunati u predujam poreza i prireza tekućeg poreznog razdoblja (čl. 37. st. 7. Zakona i čl. 81. st. 6. Pravilnika).

U našem primjeru porezni je obveznik za 2014. ostvario dohodak u svoti od 102.232,00 kn (ukupno od samostalnog obrta i udjela u zajedničkom obrtu) koji je iskazan pod red. br. 4.2.1. obrasca DOH. Svo-ta dohotka smanjena je za plaće novozaposlenih, za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u svoti od 35.617,50 kn. Kako je u 2013. ostvaren gubi-tak, dohodak 2014. smanjen je za sljedećih 8.900,50 kn prenesenoga gubitka iz 2012. i 2013. te ukupno dohodak iznosi 93.332,00 kn. Obveza poreza na do-hodak za 2014. iznosi 11.001,10 kn.

Obrtnici i ostale samostalne djelatnosti koje po godišnjoj poreznoj prijavi iskažu obvezu poreza i

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, pisana mišljenja i dr.,

molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


prireza porezu na dohodak, nakon dobivenog rje-šenja Porezne uprave obvezu trebaju uplatiti na račun zajedničkih prihoda državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna, u skladu s Nared-bom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, ob-veznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. (rješenje se izdaje u tijeku 2015.), i to na račune otvorene na razini grada/op-ćine. Tako svaki grad ili općina imaju svoj račun.

Obrt MINI treba utvrđenu obvezu poreza na do-hodak i prireza uplatiti na račun:

HR1410010051747212000

U pozivu na broj odobrenja u pretpolje, uplatitelji fizičke osobe upisuju broj modela „68”, a u nastavku polja brojčanu oznaku za vrstu poreza i prireza po-rezu na dohodak kojeg se plaća − Porez i prirez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi 1619 te OIB obrtnika Ivana TOKIĆ (11 znamenaka).

68 1619 - 12345678912

Mjesečni predujam za 2015., odnosno za naredno porezno razdoblje za obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zani-manja utvrđuje se prema rješenju Porezne uprave, u skladu s čl. 47. st. 1. Zakona.

4. POSEBNOSTI PRI UTVRĐIVANJU DOHOTKA OD OBRTNIČKIH, SLOBODNIH I DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI − ZA OBRTNIKE KOJI NISU OBVEZNICI PDV-a

Temeljna je razlika između obrtnika – obveznika PDV-a i ostalih koji nisu prijavljeni u sustav PDV-a u načinu kako PDV utječe na primitke i izdatke obrt-nika, odnosno u načinu evidentiranja PDV-a u pore-znim knjigama i evidencijama obveznika.

Obveznici PDV-a zaračunani PDV iz ulaznih raču-na dobavljača priznaju kao pretporez nakon obavlje-nog plaćanja, a u obrascu KPI navedena svota PDV-a knjiži se u stupac 13 te se smanjuje izdatak u stupcu 15. Zaračunani PDV u izlaznim računima jest obveza (u trenutku naplate), PDV iz primitka knjiži se u stu-pac 8, a ukupni primitci iz stupca 9 smanjuju se za jednaku svotu PDV-a. Prema tome, za obveznike PDV-a zaračunani PDV u ulaznim i izlaznim računima ne utječe na primitke i izdatke obrtnika, neutralan je i u pravilu ne može biti ni primitak niti izdatak za obrtni-ke i slobodna zanimanja koji su u sustavu PDV-a.

Zaračunani PDV djeluje potpuno suprotno u primljenim računima dobavljača, obrtnika i slobodnih zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a te se zajedno sa cijelom svotom računa knjiži (nakon plaćanja) u izdatak. Pritom u stupcu 13 obrasca KPI (PDV u izdatcima) nema podatka, a ukupni izdatci − stupac 15 sadrži i svotu PDV-a. I izlazni – ispostavljeni računi također ne sadrže svotu PDV-a jer ga poduzetnik koji nije u sustavu PDV-a ne može niti zaračunati pa se tako i u stu-pac 8 u trenutku naplate robe ili usluga ne unosi podatak, a ukupni primitci – stupac 9 također ne sadrže svotu PDV-a.

Bitno je naglasiti da načelo blagajne pri evidenti-ranju primitaka i izdataka primjenjuju i obveznici PDV-a i oni koji nisu u sustavu PDV-a. I jedni i drugi vode jednake porezne evidencije (s motrišta propi-sa o dohotku) te na jednak način utvrđuju dohodak što se prijavljuje na obrascu DOH.

Pritom izvadak iz poslovnih knjiga – pregled pri-mitaka i izdataka koji je sastavni dio – prilog uz go-dišnju poreznu prijavu obveznika iz čl. 18. st. 1., 2. i 3. Zakona treba sadržavati sljedeće podatke, a budu-ći da nije propisan obrazac, može imati oblik kako se prikazuje u nastavku.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka (prema uputi) porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a, a koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona odnosno dohotka, utvrđuju na način pro-pisan člancima 19. – 24. Zakona, mogu sastaviti na sljedeći način (u ovaj pregled primitka i izdatka ne unose se podatci o primicima i izdatcima iz zajed-ničke djelatnosti koji su sadržani u obrascu DOH-Z).

9 Tablica 4. Pregled poslovnih primitaka i izdata-ka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. za obrtnika koji nije obveznik PDV-a

OIB poreznog obveznika: 88910234569Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 11

Pregled primitka i izdatakaTek. br. Opis Svota

1 2 31. Ukupno primici (r. br. 1.1. do r. br. 1.4.) 391.300,00

1.1. primici na žiro-račun 351.920,001.2. primici u gotovini 35.100,001.3. primici u naravi 4.280,001.4. primici u svezi s otuđenjem –2. Ukupno izdaci (r. br. 2.1. do r. br. 2.5.) 260.200,00

2.1. izdaci putem žiro-računa 232.600,002.2. izdaci u gotovini 13.200,002.3. izdaci u naravi –2.4. izdaci otpisa 10.500,002.5. izdaci reprezentacije 3.900,002.6. izdaci za premije osiguranja –2.7. izdaci u svezi s otuđenjem –3. Dohodak / gubitak (r. br. 1. - r. br. 2) 131.100,00

Godišnju poreznu prijavu na obrascu DOH-Z i obrascu DOH obrtnici i slobodna zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a predaju također nadležnoj is-postavi Porezne uprave do kraja siječnja (DOH-Z), odnosno veljače (DOH) tekuće godine za prethod-nu poslovnu godinu (do 28. veljače 2015.) kako je pokazano i za obveznike PDV-a.

5. OSTALE OBVEZE OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA

Osim predaje godišnje porezne prijave na obrascu DOH, porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od obavljanja djelatnosti obrta i djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i dohodak od imovine po kojoj su i obveznici poreza na dodanu vrijednost i utvrđuju dohodak kao razli-ku primitaka i izdataka u obrascu KPI, trebaju naj-kasnije do 28. veljače 2015. nadležnoj PU dostaviti i sljedeće obračune:


1. konačni obračun poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV-K

2. konačni obračun članarine turističkim zajed-nicama – obrazac TZ

3. obračun spomeničke rente – obrazac SR4. obračun komorskog doprinosa na obrascu KD.

5.1. OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA NA OBRASCU KD

Od 1. siječnja 2014. doprinos obrtničkim komo-rama plaćao se samo u paušalnoj svoti. Obveza plaćanja doprinosa obrtničkim komorama utvrđe-na je čl. 81. st. 2. t. 7. Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 143/13.), a obveznici su određeni čl. 2. nove Odluke o obveznicima, jedinstvenoj osnovici, načinu i roko-vima plaćanja obveznoga komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta (Nar. nov., br. 6/14., dalje: Odluka). Obveza plaćanja obveznoga komorskog doprinosa za obrtnike, prema čl. 3. Od-luke, nastaje danom upisa u Obrtni registar, a pre-staje danom brisanja iz Registra.

Obveznici plaćanja obveznoga komorskog dopri-nosa su:

Obrtnici9Trgovci pojedinci koji obavljaju obrt iz

čl. 6. st. 1. Zakona o obrtu9Fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje su se dobrovoljno učlanile u članstvo

Hrvatske obrtničke komore na temelju čl. 77. st. 5. Zakona o obrtu

9

To znači da su obveznici plaćanja komorskog do-prinosa svi kojima obrtnicu izdaje nadležni župa-nijski ured za gospodarstvo, odnosno Ured Grada Zagreba za gospodarstvo te se isti upisuje u obrtni registar, prema čl. 77. st. 4. Zakona o obrtu. Nadalje, u skladu s čl. 77. st. 1. Zakona o obrtu, članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, odnosno nisu obveznici jedino oni kojima rješenje za obav-ljanje djelatnosti donose druga tijela u RH (primje-rice liječnici, odvjetnici i sl.).

Ako fizičke osobe obavljaju zajednički obrt, za plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti obveznik pla-ćanja doprinosa su svi sudionici zajedničkog obrta.

Komorski se doprinos plaća i za vrijeme privre-mene obustave obrta, a plaćaju ga i obrtnici koji dje-latnost obavljaju sezonski, i to za razdoblje od dana upisa u obrtni registar do dana brisanja iz obrtnog registra. Obveza plaćanja doprinosa za obrtnike koji samostalno ili u zajedničkom obrtu obavljaju obrt-ničku djelatnost nastaje danom upisa u obrtni regi-star, a prestaje danom brisanja iz obrtnog registra.

Jednako tako napominjemo da novoosnovani obrti nisu oslobođeni plaćanja doprinosa.

Obvezni doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komo-ri plaća se paušalno u svoti od 44,00 kn, i to udru-ženju obrtnika, a područnoj obrtničkoj komori u svotama kako je navedeno u Izvatku iz Odluke o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosu udruže-njima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2014. godinu (Nar. nov., br. 6/14., dalje: Izvadak) koji se daje u nastavku.

Redni broj

Visina doprinosa u paušalnom iznosu Ukupno mjesečno

kuna2+3+4

Udruženja obrtnika

Područna obrtnička komora

Hrvatska obrtnička komora

1 2 3 4 523,00 11,00 10,00 44,00

Visina komorskog doprinosa utvrđena je čl. 6. Odluke kojim je određeno da iznosi mjesečno 2 % osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, odnosno 2.200,00 x 2 % = 44,00 kn.

Raspodjela prihoda iz obveznoga komorskog do-prinosa za udruženja obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatsku obrtničku komoru utvrđuje se u sljedećim odnosima:ØUdruženjima obrtnika 52,27 % od ukupnog do-

prinosaØPodručnim obrtničkim komorama 25 % od

ukupnog doprinosaØHrvatskoj obrtničkoj komori 22,73 % od uku-

pnog doprinosa.Doprinos u paušalnoj svoti iz stupca 5 Izvatka ob-

veznici su trebali u 2014. uplaćivati u rokovima dos-pijeća prema sljedećem rasporedu:

Tromje-sečje

Nadnevak u tekućoj godini Zaduženja za razdobljezaduženja dospijeća

I. 15. veljače 28. veljače siječanj – ožujakII. 15. svibnja 31. svibnja travanj – lipanjIII. 15. kolovoza 31. kolovoza srpanj – rujanIV. 15. studenoga 30. studenoga listopad – prosinac

Obveza se trebala uplaćivati, u skladu s Nared-bom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, ob-veznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. na račun grada / općine sje-dišta obveznika. Cjeloviti pregled uplatnih računa daje se u STRUČNIM INFORMACIJAMA u zaseb-nom PRILOGU časopisa RRiF, br. 2/14. i 6/14 - vidjeti na www.rrif.hr (slobodan pristup).

9 Primjer uplate:

Varaždin HR0810010051747252969Zagreb HR3810010051713352360Zadar HR4810010051752052967U pozivu na broj odobrenja upisuje se:- za pravne i fizičke osobe

67 OIB

Cijena (s PDV-om): 425,00 kn

AKTUALNO Izdanje Iznimno korisno

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST- Primjena u praksi - VI. naklada 2014. - Skupina autora


Uz godišnju poreznu prijavu predaje se novi obra-zac KD koji ima elemente kako se pokazuje u nastavku:

OBRAČUNKOMORSKOG DOPRINOSA

od __1. 1. 2014.__do_31. 12. 2014._ godine

Red. broj

Opis Iznos

1 2 3A. PAUŠALNI KOMORSKI DOPRINOS

1. Dug iz ranijeg razdoblja –2. Obveza za obračunsku godinu 528,003. Obveza za kamate –4. UKUPNO (1+2+3) 528,005. Uplaćeno tijekom obračunske godine 528,006. Razlika za uplatu (4-5) –7. Razlika za akontaciju u narednom

razdoblju (5-4)–

B. DOPRINOS OD DOHOTKA ODNOSNO DOBITI1. Dug iz ranijeg razdoblja –2. Osnovica za obračunsku godinu

(dohodak, dobit x 0,40%)–

3. Obveza za kamate –4. UKUPNO (1+2+3) –5. Uplaćeno tijekom obračunske godine –6. Razlika za uplatu (4-5) –7. Razlika za povrat (5-4) –

U __Zagrebu__dana __25. 2. 2015.

__________________________ M.P. _________________ osoba odgovorna za sastavljanje obrasca odgovorna osoba

Nadnevak primitkaPotpis osobe nadležne ispostave

Porezne upravekoja je Obrazac KD zaprimila

_________________________

Obveznici plaćanja doprinosa trebaju nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti izvješće o obračunanim i plaćenim doprinosima za 2014. zajedno s obrascem DOH najkasnije do 28. veljače 2015. za prethodnu godinu. Obrtnici obveznici poreza na dobitak treba-ju ga predati najkasnije do 30. travnja 2015.

6. ZAKLJUČAKPrije izrade godišnje porezne prijave i utvrđivanja

dohotka porezni obveznici trebaju kontrolirati knji-ženje primitaka i izdataka te utvrditi dohodak. Po-

Samostalne obrtničke djelatnosti evidenti-raju primitke i izdatke prema „načelu blagajne“.

Izdatci otpisa – amortizacije obračunava-ju se u obrascu DI te su porezno priznati ako su u okviru porezno dopustivih stopa navedenih u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

Godišnju poreznu prijavu za 2014. predaje se na obrascu DOH, i to za samostalne djelatnosti koje utvrđuju dohodak na temelju evidentiranih primi-taka i izdataka u obrascu KPI te sve ostale fizičke osobe.

Obrazac DOH treba predati najkasnije do 28. veljače 2015.

Obrtnici koji obavljaju djelatnost u supodu-zetništvu trebaju predati prijavu na obrascu DOH-Z najkasnije do 31. siječnja 2015.

Dohodak od samostalne djelatnosti smanjuje se za svotu plaće novozaposlenih osoba, svotu dr-žavne potpore za obrazovanje i izobrazbu, izdatke za istraživanje i razvoj te za preneseni gubitak.

Dohodak se smanjuje i za svotu osobnih od-bitaka poreznog obveznika i uzdržavanih člano-va kao i za dana darovanja i plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu.

Uz obrazac DOH za 2014. obrtnici trebaju predati pregled poslovnih primitaka i izdataka – Izvadak iz poslovnih knjiga. Obveza se odnosi na obrtnike koji su u sustavu PDV-a i koji nisu obve-znici PDV-a.

Do 28. veljače 2015. uz obrazac DOH treba predati i konačni obračun za obvezu plaćanja turističke članari-ne na obrascu TZ i spomeničke rente na obrascu SR te konačan obračun ko-morskog doprinosa na obrascu KD.

ŠTO TREBA ZNATI!

tom treba smanjiti dohodak za plaće novozaposlenih osoba, naukovanje učenika te za izdatke obrazovanja i izobrazbe ako ih je obrtnik ostvario. Osobni odbi-tak obrtnika i uzdržavanih članova također smanjuje dohodak kao poreznu osnovicu. U 2014. nije bilo pro-mjene osobnog odbitka pa imamo samo tri porezna razreda i tri stope poreza na dohodak: 12 %, 25 % i 40 %. Treba obratiti pozornost na novosti u vezi s novim olakšicama – smanjenjima dohotka za obra-zovanje i izobrazbu te za naukovanje za zanimanja u sustavu vezanih obrta. Primjenjuju se također nova oslobođenja za potpomognuta područja jedinica lo-kalne samouprave i područje Grada Vukovara.

KALKULATOR PLAĆAObračun plaće (s neta na bruto) možete izračunati primjenom “kalkulatora” koji je dan na RRiF-ovoj internet stranici:

www.rrif.hr

NOVO IZ RRiF-a IZIŠLO IZ TISKA

Radni odnosi Primjena Zakona o radu

VI. IZMIJENJENO IZDANJE 2014.

Opseg: 740 str.Cijena (s PDV-om): 462,00 kn

Priručnik u kojem nalazite odgovore na nastali problem!Ovaj priručnik omogućit će vam lakše snalaženje i primjenu novog Za-

kona o radu u praksi, donoseći vam pritom na jednom mjestu, na pregledan način, niz upotrebljivih obrazaca, odluka i ugovora iz ovog područja, kao i sve povezane zakonske i podzakonske akte (pravilnike, uredbe, kolektivne ugovore i sl.).

Posebno vrijednim smatramo ogledni primjer pravilnika o radu, ogled-ne primjere ugovora o radu, akte o prestanku ugovora o radu, upravne mje-re, zaštitu na radu, evidencije o radu i dr.

Uz tekst novog Zakona o radu dano je još i 26 propisa (ili izvadaka iz propisa) koji su u vezi s radnim odnosima i zaštitom na radu.

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015.POREZI POGAĐAJU SVE!!

Zašto platiti ono što nije obveza?

- Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige – nema zamjenjivih listova

- Nove izmjene u novoj knjizi koja sadrži pročišćeni tekst propisa ili novi propis

- Kompletni propisi se arhiviraju radi naknade uporabe u slučaju nadzora ili kontrole u ukrasno oblikovane kutije

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015. je najkompletnija zbirka propisa, naputaka i službenih stajališta koja je sadržajno namijenjena za praktičan rad.Priručnik izlazi iz tiska početkom 2015., a očekivani opseg je oko 4.000 stranica.Cijena pretplate za RRiF-ov porezni priručnik 2015. (tiskano izdanje+CD+ažuriranje tijekom 2015.) iznosi 987,00 kn (940,00 kn + PDV 5%).Cijena e-pretplate za RRiF-ov porezni priručnik 2015. iznosi 750,00 kn (600,00 kn + PDV 25%).

NOVO IZIŠLO IZ TISKA NOVO

Iz tiska je izašao RRiF-ov računovodstveni priručnik, ažuriran i usklađen s najnovijim pro-mjenama u poreznom sustavu. Ovo je u nas najkompetentnija knjiga za praktično knjigovod-

stvo, kojom se objašnjavaju brojni poslovni događaji na primjerima knjiženja.

RAČUNOVODSTVO PODUZETNIKAX. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Najveće promjene nastale su u odnosu na prethodno IX. izdanje u primjeni EU sustava PDV-a, u porezu na dohodak i dobit, te osta-lim propisima koji uređuju poslovanje poduzetnika. To je pred autore stavilo dodatne zahtjeve koje je trebalo uzeti u obzir prilikom pisanja ovog izdanja.

Knjiženje poslovnih događaja prikazana su prema redoslijedu izvornoga RRiF-ovog Računskog plana za poduzetnike, XIX. izdanje (studeni) 2014. Svaki je autor pisao ono područje u kojemu ima speci-jalistička znanja, što je s obzirom na golemo područje obuhvata bilo logično kako bi se postigla najveća pouzdanost prezentirane građe.

Knjiženje poslovnih događaja objašnjava se uz primjenu Hrvat-skih standarda financijskog izvješćivanja te MSFI i MRS-a, poreznih ili nekih drugih propisa (npr. ZTD, ZOO i dr.) koji uređuju određe-ne postupke u knjigovodstvu poduzetnika. Brojni primjeri poslovnih događaja s knjiženjima obrađeni su prema modelu te meljnice ili na “T” kontima. Na kraju knjige dano je kazalo za lakše pronalaženje tražene problematike.

Knjiga je podijeljena u pet poglavlja, i to: I. Uvod u računovodstvo poduzetnika II. Knjiženje poslovnih događaja redoslijedom RRiF-ovog

Računskog plana za poduzetnike III. Računovodstvene politike IV. Bilanciranje – bilančne promjene V. Direktiva 2013/34 EU Europskog parlamenta i Vijeća EU

Knjiga je namijenjena trgovačkim društvima svih djelatnosti, obrtnicima i OPG-ima dobitašima, zadrugama i onima koji se žele upoznati sa praktičnim poslovnim događajima.

Opseg: 1.182 str. ♦ Cijena (s PDV-om): 567,00 knNarudžbu možete poslati na: tel.: 01/ 4699-760 ♦ faks: 01/ 4699-766 ♦ e-pošta: [email protected] Prodavaonica radi svaki dan od 8.00 do 16.00 sati (osim subotom i nedjeljom)

Registar za više od 9 000 vrijedećih propisa i međunarodnih ugovorakoje možemo pronaći;- prema pravnim područjima;- prema kazalu pojmova.

PREGLED PROPISA

Narudžbenica je na kraju časopisa RRiF

Godišnja pretplata iznosi 380,00 + 19,00 PDV = 399,00 kn.

U TIJEKU JE PRETPLATA ZA 2013. / 2014. (od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2014.)

na RRIF-ovo stalno izdanje u koju se možete uključiti i tijekom godine.

OBNOVITE PRETPLATU !!

PRILOG ČASOPISU RRiF BR. 1/15. · što su na primjer patenti, licencije, softveri i sl. Nabavljena dugotrajna materijalna imovina unosi se u Popis dugotrajne imovine (obrazac DI)

Documents