149 PRILOG 4 - spisak Bošnjaka koji su 1939. godine imali akademsko obrazovanje 1939. godine u cijeloj tadašnjoj monarhističkoj Jugoslaviji je bilo oko osam stotina Bošnjaka koji su završili neki fakultet. Husejn Alić 1 je u časopisu Kalendar Narodne uzdanice 2 za 1940. godinu (strana 160-167) i za godinu 1941. (strana 154-156) objavio spisak Bošnjaka koji su 1939. godine imali fakultetsko obrazovanje. Tačnije, to je spisak ”muslimana koji vrše svoja zvanja po cijeloj Jugoslaviji, a rodom su iz Bosne i Hercegovine”. U godinama poslije Prvog svjetskog rata i uspostavljanjem Kraljevine Jugoslavije, bošnjačko stanovništvo je provođenjem agrarne reforme naglo osiromašilo, a bez školskog obrazovanja gubi utjecaj u društvu 3 . Tako je 1931. godine tek 107 Bošnjaka pohađalo učiteljske škole, dok je na jugoslavenskim univerzitetima studiralo svega 197 muslimana što je bilo samo 1,3% stu- dentske populacije. Pred Drugi svjetski rat, 1939. godine udio muslimana/Bošnjaka u tadašnjoj Jugoslaviji u vrhovima vlasti, odnosno na višim ili rukovodećim mjestima, bio je sasvim nez- natan. Te godine Bošnjaci su zauzimali svega 30 takvih mjesta ili 1,2 posto. Neuki bošnjački sinovi su iz neznanja bacali u vatru ili zakopavali u zemlju vrijedne knjige pisane arapskim pismom koje su ostale iza njihovih učenih očeva i djedova 4 . Alić je objavio spisak onako kako je zapisivao imena, a grupisanje je obavio prema zaniman- jima. Pobrojao je 732 ”muslimanska intelektualca u Jugoslaviji”. Pregledali smo njegove spis- kove u dva broja ”Narodne Uzdanice” te ih sortirali prema abecednom redu i zanimanjima. Pronašli smo više grešaka. 29 istih osoba ubrajane se u dvije ili više kategorija zanimanja, tako da je tačan broj 703, a ne 732 osobe. Po zanimanjima u spisku ima 245 pravnika, 124 profesora, 84 inžinjera, 68 liječnika, 62 oficira vojske Kraljevine Jugoslavije, 48 teologa, 31 ekonomist, 21 veterinar, 19 farmaceuta i 1 matematičar. U spisku postoje još dva-tri vjerovatna duplikata gdje je možda ista osoba računata dva puta pod različitim zvanjima (vidi naprimjer pod Mahić Hasan ili Uđvarlić dr Salih), ali radi sigurnosti to nismo brisali. Poslije dolaska Austro-Ugarske monarhije počele su se otvarati osnovne i srednje škole koje su pohađali i bošnjački đaci. Poslije završetka srednje škole neki su odlazili na visoke škole, prvenstveno u Beč i Zagreb. Uglavnom su se odlučivali na dvije struke, pravo i medicina, pa ih Alić naziva ”muslimanskim strukama”. Medicina se učila redovno u Beču, a pravo u Beču i Zagrebu. 1 Husejn Alić je bio direktor Šerijatske gimnazije u Sarajevu. Diplomirao je na Filozofskom fakutetu u Zagrebu i bio poslanik ispred Maglajlićeve liste u Ustavotvornoj skupštini 1920. godine u Beogradu. / Husnija Kamberović, Mehmed Spaho – politička biografija (1883-1939), Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 2009. Sarajevo, str. 22, 152. 2 Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo „Narodna uzdanica“ je osnovano 1924. godine kao protivte- ža „Gajretovoj“ prorežimskoj orijentaciji, sa zadatkom da neutrališe njegovo političko djelovanje u bošnjačkom narodu. Oko kulturno-prosvjetnog društva „Gajret“ se, između dva svjetska rata, okupljao znatan broj bošnjačke inteligencije, osobito mlađe koja se politički vezala za srpske građanske krugove i opredjeljivala za srpsku na- cionalnu ideju. / Opširnije: Ibrahim Kemura, Cultural and Educational Society of Muslims “Narodna uzdanica/ National Hope” 1923-1941, Open Society Institute, Budapest, mart 1999. str.1-81. 3 Alija Nametak, Sarajevske uspomene, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1997. str. 102. 4 Alija Nametak, Tri rukopisa ”Makbuli-Arifa”, Anali Gazi Husref begove biblioteke u Sarajevu, knjiga 5-6, 1978. str. 145. Iz knjige Ahmeta Kurta PORODICA KURT IZ MOSTARA 2017. ISBN 978-9926-442-20-0
23
Embed
PRILOG 4 - spisak Bošnjaka koji su 1939. godine imali akademsko … · 2018-03-16 · 149 PRILOG 4 - spisak Bošnjaka koji su 1939. godine . imali akademsko obrazovanje. 1939. godine
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
149
PRILOG 4 - spisak Bošnjaka koji su 1939. godine imali akademsko obrazovanje
1939. godine u cijeloj tadašnjoj monarhističkoj Jugoslaviji je bilo oko osam stotina Bošnjaka koji su završili neki fakultet. Husejn Alić1 je u časopisu Kalendar Narodne uzdanice2 za 1940. godinu (strana 160-167) i za godinu 1941. (strana 154-156) objavio spisak Bošnjaka koji su 1939. godine imali fakultetsko obrazovanje. Tačnije, to je spisak ”muslimana koji vrše svoja zvanja po cijeloj Jugoslaviji, a rodom su iz Bosne i Hercegovine”.
U godinama poslije Prvog svjetskog rata i uspostavljanjem Kraljevine Jugoslavije, bošnjačko stanovništvo je provođenjem agrarne reforme naglo osiromašilo, a bez školskog obrazovanja gubi utjecaj u društvu3. Tako je 1931. godine tek 107 Bošnjaka pohađalo učiteljske škole, dok je na jugoslavenskim univerzitetima studiralo svega 197 muslimana što je bilo samo 1,3% stu-dentske populacije. Pred Drugi svjetski rat, 1939. godine udio muslimana/Bošnjaka u tadašnjoj Jugoslaviji u vrhovima vlasti, odnosno na višim ili rukovodećim mjestima, bio je sasvim nez-natan. Te godine Bošnjaci su zauzimali svega 30 takvih mjesta ili 1,2 posto. Neuki bošnjački sinovi su iz neznanja bacali u vatru ili zakopavali u zemlju vrijedne knjige pisane arapskim pismom koje su ostale iza njihovih učenih očeva i djedova4.
Alić je objavio spisak onako kako je zapisivao imena, a grupisanje je obavio prema zaniman-jima. Pobrojao je 732 ”muslimanska intelektualca u Jugoslaviji”. Pregledali smo njegove spis-kove u dva broja ”Narodne Uzdanice” te ih sortirali prema abecednom redu i zanimanjima. Pronašli smo više grešaka. 29 istih osoba ubrajane se u dvije ili više kategorija zanimanja, tako da je tačan broj 703, a ne 732 osobe. Po zanimanjima u spisku ima 245 pravnika, 124 profesora, 84 inžinjera, 68 liječnika, 62 oficira vojske Kraljevine Jugoslavije, 48 teologa, 31 ekonomist, 21 veterinar, 19 farmaceuta i 1 matematičar. U spisku postoje još dva-tri vjerovatna duplikata gdje je možda ista osoba računata dva puta pod različitim zvanjima (vidi naprimjer pod Mahić Hasan ili Uđvarlić dr Salih), ali radi sigurnosti to nismo brisali.
Poslije dolaska Austro-Ugarske monarhije počele su se otvarati osnovne i srednje škole koje su pohađali i bošnjački đaci. Poslije završetka srednje škole neki su odlazili na visoke škole, prvenstveno u Beč i Zagreb. Uglavnom su se odlučivali na dvije struke, pravo i medicina, pa ih Alić naziva ”muslimanskim strukama”. Medicina se učila redovno u Beču, a pravo u Beču i Zagrebu.
1 Husejn Alić je bio direktor Šerijatske gimnazije u Sarajevu. Diplomirao je na Filozofskom fakutetu u Zagrebu i bio poslanik ispred Maglajlićeve liste u Ustavotvornoj skupštini 1920. godine u Beogradu. / Husnija Kamberović, Mehmed Spaho – politička biografija (1883-1939), Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 2009. Sarajevo, str. 22, 152.
2 Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo „Narodna uzdanica“ je osnovano 1924. godine kao protivte-ža „Gajretovoj“ prorežimskoj orijentaciji, sa zadatkom da neutrališe njegovo političko djelovanje u bošnjačkom narodu. Oko kulturno-prosvjetnog društva „Gajret“ se, između dva svjetska rata, okupljao znatan broj bošnjačke inteligencije, osobito mlađe koja se politički vezala za srpske građanske krugove i opredjeljivala za srpsku na-cionalnu ideju. / Opširnije: Ibrahim Kemura, Cultural and Educational Society of Muslims “Narodna uzdanica/National Hope” 1923-1941, Open Society Institute, Budapest, mart 1999. str.1-81.
3 Alija Nametak, Sarajevske uspomene, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1997. str. 102.
4 Alija Nametak, Tri rukopisa ”Makbuli-Arifa”, Anali Gazi Husref begove biblioteke u Sarajevu, knjiga 5-6, 1978. str. 145.
Iz knjige Ahmeta Kurta PORODICA KURT IZ MOSTARA 2017. ISBN 978-9926-442-20-0
150
Poslije odluke hrvatsko-slavonske Zemaljske vlade 1892. godine da se „svršenicima sarajevske šerijatske sudačke škole dozvoli upis na Pravni fakultet u Zagrebu i polaganje državnih ispita“, povećava se upis Bošnjaka na studije prava. Zagreb je takođe bio privlačniji zbog poznavanja jezika. Do početka Prvog svjetskog rata, 1914. godine Bosna i Hercegovina nije imala ni jednog Bošnjaka potpuno diplomiranog inžinjera građevinske ili mašinske struke.
Bošnjaci su 1900. godine imali svega deset potpuno akademski obrazovanih ljudi, a to su Ćamil Karamehmedović, dr Ahmed i Ibrahim Defterdarević, dr Halid, Abduselam i Mahmud Hrasni-ca, Muhamed Kulenović, Hašim Badnjević, dr Safvet Bašagić i Šemso Salihbegović. Od njih 10 prvih osam su pravnici, deveti je filozof, a deseti veterinar.
Na kraju Alić procjenjuje da spiskom nije obuhvaćeno oko 100 osoba, tako da bi spisak trebao imati oko 800 Bošnjaka sa univerzitetskim obrazovanjem. On zaključuje da ”na svakih 1.000 živih muslimana dolazi po jedan živi fakultetlija, jer u Bosni i Hercegovini ima oko 800.000 muslimana”. On takođe izražava želju da netko napravi spisak Bošnjaka koji su završili srednju školu i smatra da bi taj spisak sadržavao od 4.000 do 5.000 osoba sa srednjoškolskom maturom.
Najviše bošnjačkih intelektualaca tih godina je bilo iz porodice Kulenović – 15, Muftić – 12, Aganović – 8, Filipović – 8, Hadžić – 8, Kadić – 7, Bišćević – 6, Kurt – 6, Badnjević - 5, Bajraktarević - 5, Balić – 5, Džinić – 5, Gavrankapetanović – 5, itd.
Napomena: Alić spiskom nije obuhvatio osobe koje su umrle do 1939. godine.
U donjem spisku na strani 163, od broja 437 do broja 442, je i šest Kurta: teolozi Muhamed iz Mostara, te Muhamed Šefket iz Tuzle, kao i Šefketova tri sina pravnika - Enver, dr Alija i Fa-dil kao i sin hadži Muhameda iz Mostara profesor Husnija Kurt. U Alićevom spisku nedostaje Mehmed Dželaluddin Kurt koji je diplomirao pravo u Zagrebu.
1. Abadžić, Ahmet, ljekar
2. Abdurahmanović, Rešad, pravnik u ministarstvu saobraćaja
3. Ademović, Ejub, pravnik, pom. bana
4. Adžem, Ćemal, oficir žandarmerije Kraljevine Jugoslavije, žand. kapetan I klase
5. Aganović, dr Daut, advokat
6. Aganović, Dževad, oficir vojske Kraljevine Jugoslavije, pješ. poručnik
7. Aganović, h. Alija, član Ulema-medžlisa, teolog sa carigradskom ili kairskom diplomom
8. Aganović, h. Sabit, imam, teolog sa carigradskom ili kairskom diplomom
9. Aganović, Muhamed, sudija sreskog suda
10. Aganović, Muharem, oficir žandarmerije Kraljevine Jugoslavije, žand. potpukovnik
11. Aganović, Nurudin, ekonomist
12. Aganović, Salih, mašinski inžinjer
13. Agić, Hakija, pravnik u ministarstvu saobraćaja
14. Agić, Salih, sudija sreskog suda
15. Ajanović, Junuz, oficir vojske Kraljevine Jugoslavije, potpukovnik
Iz knjige Ahmeta Kurta PORODICA KURT IZ MOSTARA 2017. ISBN 978-9926-442-20-0
151
16. Ajanović, Mustafa, srednjoškolski profesor
17. Alajbegović, Ahmet, oficir vojske Kraljevine Jugoslavije, pješ. kapetan I klase
18. Alajbegović, dr Mehmed, sudija okružnog suda
19. Alajbegović, Mehmed, oficir vojske Kraljevine Jugoslavije, int. poručnik
20. Alajbegović, Osman, ekonomist
21. Alečković, dr Sulejman, advokat
22. Alić, Husejn, direktor, srednjoškolski profesor
23. Alihodžić, Asim, sudija okružnog suda
24. Alikadić, Kasim, pravnik u ministarstvu saobraćaja
25. Alikadić, Salko, oficir vojske Kraljevine Jugoslavije, pješ. potpukovnik