127 PRILAGODBA SISTEMSKI ZNAČAJNIH BANAKA EUROPSKE UNIJE REGULATORNIM KAPITALNIM ZAHTJEVIMA: OČEKIVANI UČINCI I PRIJETEĆI RIZICI 1 Izv. prof. dr. sc. Roberto Ercegovac Splitska banka d.d. Sveučilište u Splitu Ekonomski fakultet Split [email protected]Zrinka Buljan, mag. oec. [email protected]Sažetak Svaka kriza pojedinačne bankovne firme ili bankovnog sustava u cijelosti ponovo aktualizira temu strukture i udjela kapitala u odnosu na volumen ili rizični profil imovine banke. Rastuća insolventnost zahtijeva kapitalno snaženje banaka što zagovornicima restriktivne regulatorne politike daje dodatne argumente u njezinom provođenju. Poseban tretman imaju sistemski značajne banke zbog njihova relativnog značaja u stabilnosti bankarskog sustava i funkcionalnosti međubankarskog tržišta. U radu će se analizirati usklada sistemski značajnih banaka s regulatornim kapitalnim zahtjevima s posebnim osvrtom na njihovu kapitaliziranost iznad minimalnih regulatornih standarda. U skladu sa zaključcima istraživanja daje se pregled očekivanih učinaka na stabilnost bankarskog sustava s posebnim naglaskom na potencijalne rizike koji proizlaze iz smanjene kreditne 1 Ovaj rad je nastao kao znanstvena nadogradnja diplomskog rada koji je Zrinka Buljan, mag. oec. obranila pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Roberta Ercegovca.
13
Embed
PRILAGODBA SISTEMSKI ZNAČAJNIH BANAKA EUROPSKE … · Inicijativa za strukturnu reformu bankarskog sektora pojavila se 2009. go dine na samitu zemalja G20 u Londonu pri čemu je
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Ercegovac, R. i Buljan, Z.: Prilagodba sistemski značajnih banaka…
131
definiciji pojedinih kategorija kapitala te novim limitima kapitalnih
zahtjeva prema potencijalnim rizicima bankovne firme.5 Unapređenje
kvalitete strukture kapitala nadopunjeno je novim zahtjevima
potrebnog kapitala u odnosu na rizikom vaganu imovinu s posebnim
naglaskom na nužnost osnovnog kapitala za dugoročnu solventnost
bankovne firme. Dinamiku i strukturu kapitalnih zahtjeva prikazuje se
tablicom 1.
Odboru za financijsku stabilnost u suradnji s Bazelskim odborom za
nadzor banaka identificirao je trideset globalno sistemskih značajnih
banaka te utvrdio potrebne dodatne kapitalne zahtjeve. Temeljni uvjet
za dodatne kapitalne zahtjeve jeste značaj pojedinačnih globalno
sistemskih banaka u cjelini financijskog sustava (Frait et al., 2012). U
tablici što slijedi prikazana je lista globalno sistemskih značajnih
banaka te dodatni kapitalnih zahtjevi iznad minimalno zahtijevanih čija
veličina ovisi o imovini banka te njihovom sistemskom značaju
(prvenstveno mislimo na integriranost pojedinih bankarskih grupacija
u globalni bankarski i financijski sustav).6
Osim globalno značajnih banaka Baselski odbor za nadzor banaka
definira i lokalno značajne banke koji su stožer stabilnosti nacionalnog
bankarskog tržišta te u uvjetima visoke integracije međubankarskih
odnosa implicitno dodatno stabiliziraju financijski sustav u cijelosti.7
Stoga pojedini nadzorni autoriteti dodatno šire opseg definicije i nadzora sistemski značajnih banaka za nacionalni bankarski sustav s posebnim naglaskom na razinu kvalitetnog kapitala te nadzora i
5 Vidjeti više u: Basel Committee on Banking Supervision (2010) Basel III: A global
regulatory framework for more resilient banks and banking systems, December. 6 S obzirom na dinamiku bankarskog tržišta lista zahtjeva godišnju reviziju. 7 Vidjeti više u: Basel Committee on Banking Supervision (2012) A framework for dealing with domestic systemically important banks, August.
FINANCIJE – TEORIJA I SUVREMENA PITANJA
132
Tablica 2. Sistemski značajne banke i dodatni slojevi zaštitnog
Ako je primarni cilj regulatornog okvira povećanje omjera regulatornog
kapitala i uvećanje njegove kvalitete, sigurno je da će najveći učinak na
Ercegovac, R. i Buljan, Z.: Prilagodba sistemski značajnih banaka…
133
stabilnost financijskog sustava imati prilagodba regulatornim mjerama
globalnih i lokalnih sistemskih značajnih banaka. Sljedeća tablica jasno će pokazati vrijednosti omjera regulatornog kapitala (engl. Total Ratio
Capital -TRC) na izabranom uzorku istraživanja koji zadovoljavajuće reprezentira stanje bankarskog sektora u Europskoj uniji, Švicarskoj i Velikoj Britaniji (više od 80% ukupne bankarske aktive izabranih bankarskih sustava).8
8 Uzorak istraživanja obuhvaća sljedeće banke: Allied Irish Banks plc, Banca Monte dei Paschi di Siena SpA-Gruppo Monte dei Paschi di Siena, Banco Bilbao Vizcaya
Argentaria SA-BBVA, Banco Popular Espanol SA, Banco Santander SA, Bank of
Ireland Group plc, Barclays Bank Plc, BNP Paribas, Caixabank SA, Commerzbank
AG, Credit Agricole SA, Deutsche Bank AG, Dexia SA, Erste Group Bank AG,
HSBC Holdings Plc, ING Groep NV, Intesa Sanpaolo, KBC Groep NV, Lloyds
Banking Group Plc, Nordea Bank AB, Royal Bank of Scotland Group PLC,
Skandinaviska Enskilda Banken AB, Societe Generale, Standard Chartered PLC,
Svenska Handelsbanken AB, Swedbank AB, UBS Group AG, UniCredit SpA.
FINANCIJE – TEORIJA I SUVREMENA PITANJA
134
Uvidom u podatke uočava se signifikantno povećanje omjera regulatornog kapitala unatoč stabilnoj vrijednosti minimalnog regulatornog zahtjeva tokom promatranog perioda.9 Značajni zaštitni slojevi kapitala posljedica su regulatornog pritiska te vlasničkih i upravljačkih odluka o izgradnji povjerenja u banke te uvećanje njihove kreditne sposobnosti i solventnost. U tablici što slijedi na već definiranom uzorku prikazani su rezultati testiranja značajnosti odstupanja omjera ukupnog regulatornog kapitala u odnosu na zakonski
minimum (8%).
Tablica 4. Rezultati testa značajnosti odstupanja omjera regulatornog
kapitala iznad zakonskog minimuma (t-test nepoznate
aritmetičke sredine osnovnog skupa)
Godina Testna
vrijednost
Stupnjevi
slobode
Srednja
vrijednost
razlike
Donja granica
(95%
pouzdanosti)
Gornja granica
(95%
pouzdanosti)
2000 8,2550 22 2,96739 2,2219 3,7129
2001 9,3810 25 3,21346 2,5079 3,9190
2002 12,0370 26 3,33963 2,7693 3,9099
2003 12,9560 26 3,55444 2,9905 4,1184
2004 11,9250 26 3,32519 2,7520 3,8984
2005 12,2670 26 3,21519 2,6764 3,7540
2006 10,3040 25 3,01462 2,4121 3,6172
2007 7,6930 26 2,72963 2,0003 3,4590
2008 7,7820 25 3,78308 2,7818 4,7843
2009 11,1390 25 5,78462 4,7151 6,8542
2010 12,4200 26 6,20185 5,1755 7,2282
2011 11,1110 20 6,07048 4,9308 7,2101
2012 9,6360 19 7,63400 5,9758 9,2922
2013 11,4610 20 7,83905 6,4123 9,2658
2014 10,4070 23 9,22000 7,3872 11,0528
2015 10,9580 24 10,83760 8,7963 12,8789
2016 9,9120 27 11,37286 9,0186 13,7271
Izvor: Reuters, autorov izračun.
Analizom je utvrđeno da je tokom promatranog perioda na izabranom uzorku u svakoj od promatranih godina omjer regulatornog kapitala
značajno veći od zahtijevanog minimuma. Od 428 promatranja samo je
9 Tokom promatranog perioda samo su dvije banke imale graničnu i ispod graničnu vrijednost: Banca Monte dei Paschi di Siena SpA-Gruppo Monte dei Paschi di Siena
te Banco Popular Espanol SA.
Ercegovac, R. i Buljan, Z.: Prilagodba sistemski značajnih banaka…
135
kod dva slučaja zabilježen nedostatak potrebnog kapitala za pokriće
rizične aktive banaka što zaključak o zadovoljavajućoj kapitaliziranosti
bankarskog sustava ne mijenja. Također, analizirajući omjer osnovnog
kapitala u odnosu na rizičnu imovinu banaka uočavaju se identični
trendovi povećanja razine i kvalitete kapitala promatranih banaka.10
Bankarski sustav trebao bi biti spreman na svaki oblik novih rizika
pridružen imovinama banaka, novim proizvodima i uslugama banaka
ili rizicima iz operativnog poslovanja banaka. Kontinuirani nadzor
sistemskog rizika u nadležnosti je Europskog odbora za sistemske
rizike (engl. European Systemic Risk Board - ESRB) koji provodi
procjene sistemskog rizika s ciljem smanjenja izloženosti financijskog
sustava na eksterne i interne poslovne šokove.11 Upravo zbog
prilagodbe kapitalnim zahtjevima posljednji rezultati stres testova
europskih banaka pokazuju iznimnu otpornost na makroekonomske
rizike poslovanja što regulatornim autoritetima pruža potvrdu u
kvaliteti donesenih mjera i uspješnosti prilagodbe banaka regulatornim
zahtjevima.12
4. Zaključna razmatranja očekivanih učinaka novog
regulatornog okvira
Posljednja financijska kriza pokazala je iznimnu podcijenjenost rizika i
nedovoljni volumen kapitala za njegovo pokriće otkrivajući
insolventnost pojedinih bankovnih firmi s prijetećim utjecajem na
stabilnost ukupnog bankarskog sustava. Namjera je regulatornih
10 Detaljnu analizu vidjeti kod: Buljan, Z. (2017) Učinci posebnog regulatornog
pristupa prema sistemski značajnim bankama. Neobjavljeni diplomski rad. Sveučilište
u Splitu, Ekonomski fakultet Split, str. 32-41. 11 ESRB je osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od
24. studenoga 2010. godine 12 Više o uvjetima, sudionicima i rezultatima stres testa vidjeti u: European Banking
Authority (2016): EU Wide Stress Test Results (http://www.eba.europa.eu). Provjera
kvalitete imovine u hrvatskom bankarskom sustavu provedena je 2013 godine
sukladno preporukama Europske središnje banke. Rezultat testa četiri najveće banke
u RH (Zagrebačke banke d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Erste&Stiermarkische
Bank d.d. i Raiffeisenbank Austria d.d.) je zadovoljavajući pri čemu je istaknuta
visoka kapitaliziranost hrvatskih banaka uz stopu adekvatnosti osnovnog kapitala od
19,9% te stopu adekvatnosti ukupnog kapitala od 20,2% (vidjeti više u: Hrvatska
narodna banka, Priopćenje za javnost, listopad, 2016).