NACRT ISTRAIVANJA
PRIKAZ ISTRAIVANJARAZVOJ PRIKAZA LJUDSKOG LIKA U DJEJEM
CRTEUTihana TrakoSAETAK
Djeci je crtanje uobiajen nain izraavanja. Jedna od sve ee
koritenih tehnika u istraivanjima djejeg emotivnog i intelektualnog
razvoja su analize djejih radova. Razlog toga je taj da su djeca
oputena dok crtaju i stoga ne osjeaju da su testirana. Jedan od
takvih testova je i tzv. Goodenough - Harris test ,,Nacrtaj ovjeka,
na kojem se i temelji ovo istraivanje. Cilj ovog istraivanja je
ustanoviti prosjean broj detalja na prikazu ljudskog lika, na
uzorku od N=21 osnovnokolaca etvrtog razreda. Dvije hipnoze su
postavljene. Prema prvoj se oekivalo da e veina uenika imati vie 37
detalja (51%) na svojim crteima. Druga hipnoza je bila da e
djevojice imati vei broj detalja od djeaka. Vrsta istraivanja je
kvantitativno i transverzalno, metoda istraivanja je deskriptivna,
a tehnika istraivanja analiza djejih radova. Instrument za
prikupljanje podataka bio je likovni zadatak crtanja Svetog Nikole
i krampusa. Djeji radovi su analizirani na temelju Goodenough -
Harris testa prema kojemu postoje 73 detalja (kriterij od 73
detalja). Rezultati pokazuju da su obje hipoteze odbaene. Od 21
uenika samo je 5 uenika imalo broj detalja vei od 37 (51%). to se
tie druge hipoteze, iako je samo nekolicina djeaka imala neto vie
detalja, broj detalja je bio priblino jednak. Istraivanje je takoer
pokazalo da je prosjean broj detalja uenika na prikazu ljudskog
lika 32,14 (od moguih 73). Kljune rijei: djeji crte, Goodenough -
Harris test, ljudska figura, analiza djejih radova, broj detalja na
djejim crteima. 1. UVODKako se razvija djetetova psiha i motorika,
razvija se i njegov interes za svijet oko sebe. im mu to motorike
sposobnosti dozvole, dijete poinje arati. ,,Postoje razna gledita o
tome zato se dijete voli likovno izraavati. Neki smatraju da je to
uroena sklonost za igru, drugi da se dijete likovno izraava da bi
zadovoljilo unutarnju potrebu za izraavanjem, a trei izdvajaju
motoriku aktivnost kao osnovu likovnog izraavanja.Svaki od ovih
stavova posjeduje djeli istine. Dijete se likovno izraava kako bi
pokazalo ono to ga zanima i uzbuuje (Grguri-Jakubin, 1996, str.
27). Razvoj osnovnih sposobnosti likovnog izraavanja djece tee
odreenim, moglo bi se rei programiranim radom. Svaka razvojna faza
organski izrasta, tj. nastavlja se na prethodnu. U opisivanju
djetetova likovnog izraavanja postoje razliite periodizacije koje
se bitno ne razlikuju, osim u pogledu dobnih granica. Tako, Herbert
Read razlikuje tri razvojna stupnja u likovnom izraavanju. Prvi
stupanj (do 7. godine) je razdoblje u kojem dijete upoznaje
stvarnost te ga karakterizira slobodni likovni izraz. U drugom
stupnju (7. - 14. godine) dijete sa zanimanjem promatra svijet oko
sebe i stjee sve sloenije likovne spoznaje. Trei stupanj (14. - 20.
godine) vrijeme je shvaanja likovnih vrijednosti.U veini
periodizacija djejeg likovnog izraavanja uoavamo Luquetov model,
prema kojemu postoje 3 faze. Prva faza je faza aranja (primarni
simboli) i traje do 4. godine. Glavne karakteristike ove faze
proizlaze iz razvoja motorike ruke i ake djeteta. Likovni izraz u
toj fazi djeluje kao sluajan ili nesreen. Takav sluajni crte
prisutan je kao prvi korak u razvoju djeje mogunosti da kontrolira
olovku i da ostavlja njome trag na papiru. Tek dvogodinjaci poinju
pridavati veu pozornost tragovima na papiru. Poetkom tree godine
djeca poinju davati imena tzv. primarnim simbolima. Kako se razvija
motorika ruke, tako i dijete iz vibrirajuih, zgusnutih linija
dolazi do kruga, te crta krune oblike koji sluajno mogu
predstavljati ovjeka. Uskoro nakon stvaranja svog prvog simbola za
iva bia, djeca u taj oblik poinju unositi manje krugove. Obino se
smatra da su to oi, veliki krug je glava, a linije ruke i noge.
Zato je takav ovjek nazvan glavonoac. Meutim, kao to krug ne znai
glavu nego cjeloviti ivi sustav, ni mali krugovi u njemu ne znae oi
nego openito sposobnost ili funkciju percipiranja. Za nos i usta
djeca ne pokazuju zanimanja. Njihovom pojavom, treba posumnjati na
mogunost pojave ablona. Od 4. 6. godine traje faza shema ili
sloenih simbola. Poetkom 4. godine djeca poinju davati imena svojim
crteima. Crtei ove faze ispunjeni su simbolima koji se odnose na
znaajke ili akciju objekata koje crtaju (urba, skakanje, plesanje,
zvukovi, i sl.). Pri crtanju prostora, rub papira najee oznaava
liniju tla ili ga dijete samo nacrta. Prevladava prevaljivanje
oblika. Ljudske figure dobivaju ruke, tijelo, noge, kosu koja
reprezentira spol. Udovi dobivaju debljinu. Iza 5. godine javlja se
i prikaz profila, osnovnih pokreta te predimenzioniranje vanijih
dijelova. Od 6. godine dijete prelazi u viu fazu likovnog razvoja
koju nazivamo fazom intelektualnog realizma. Ova faza je
karakteristina za razdoblje razredne nastave. Unutar ove faze
razlikujemo nekoliko naina likovnog izraavanja kod djece:
transparentni prikaz(rendgenski prikaz oblika, tj. kod crtanja kue
dijete crta i sve detalje koje se nalaze unutar kue, u interijeru),
prikaz akcije u fazama kretanja (kad crta igru loptom, dijete
prikazuje kako uzima loptu, kako ju udara, te kako lopta pada preko
ograde), prevaljivanje oblika, rasklapanje oblike (kod crtanja kue
dijete prikazuje prednju, zadnju i bone strane kue), vertikalna
perspektiva (jedno iza drugog prikazuje na povrini slike jedno
iznad drugog), obrnuta perspektiva (iskrivljavanje vienog, ono to
je prostorno dalje prikazuje se ire, ono to je prostorno blie
prikazuje se ue), poliperspektiva (odreeni oblik dijete promatra i
izraava s raznih strana, s raznih kutova gledanja i raznih
stajalita. U istom crteu pojavljuju se likovi koji su gledani
odozgo, dok su neki drugi gledani sa strane). Faza sheme i faza
intelektualnog realizma su dio faze djejeg realizma. Intelektualni
realizam prelazi u fazu vidnog ili optikog realizma kad djeca
zanemaruju ono to znaju o predmetima radi uspostavjanja prividnih
odnosa. Likovni izraz se pribliava izrazu odraslih. Karakterizira
ga geometrijska, atmosferska i koloristika perspektiva te analitiko
promatranje. U dananje vrijeme crtei su najbolji naini na koji se
dijete moe izraziti te se oni sve vie smatraju odrazima njihova
emocionalnog i intelektualnog ivota. Djeca se mogu koristiti
crtanjem u svrhu istraivanja, rjeavanja problema i sl. Prema
Huzjaku slike ,,nisu samo dobre za gledanje, ve su dobre za
miljenje (Huzjak, 2008, str. 33). Budui da je razvoj djejeg crtea
usko povezan s intelektualnim i kognitivnim razvojem, tako se
pratei razvoj crtea, moe pratiti i kognitivno napredovanje djeteta.
Postoje ak i testovi inteligencije za djeju dob koji se temelje na
crteu ljudske figure. Najpoznatiji je test Florence L. Goodenough
Draw-A-Man, odnosno Draw-A-Person test (,,Nacrtaj ovjeka) kojeg je
predstavila 1926.godine u knjizi Measurement of intelligence by
drawings (Mjerenje inteligencije na temelju crtea). Florence
Goodenough je tada prva primijenila djeji crte kao mjeru
inteligencije djeteta. Test je izraen za djecu u dobi od 4 - 10
godina. U tom je testu zadatak djeteta da nacrta ljudsku figuru, a
stupanj djejeg intelektualnog razvoja odreuje se prema vjernosti
crtea i prema broju prikazanih detalja (Bali-imrak, 2010). Dakle,
tu se razmatra broj anatomskih i odjevnih detalja koje je dijete
navelo, kako su sklopljeni i sl., a to je broj detalja vei, to je
rezultat bolji. Svaki detalj predstavlja jedan bod. Skala ovog tipa
testa sastoji se od 51 detalja, a smatra se da je potrebno oko 10
minuta za izradu crtea. Ljudski lik izabran je zato to je on jedna
od najeih tema djejih crtea i to je blizak svakom djetetu. Dale B.
Harris je radio s Florence Goodenough na njezinoj knjizi
,,Measurement od intelligence by drawing, no Florence Goodenough
umrla je prije nego je knjiga zavrena. Cilj Dale B. Harissa nakon
njene smrti, 1963. godine, bio je preoblikovati i proiriti njen
test ,,Nacrtaj ovjeka, a ne ga mijenjati. Verzija Dale B. Harissa
nazvana je Goodenough - Harris test. Test se primjenjivao na
pojedinca ili na skupini djece u dobi od 3 do 15 godina, dakle
proiren je i na adolescente. Test se sastoji od ,,Draw a man,
,,Draw a women i ,,Self - drawing testa. Trajanje izrade crtea nije
ogranieno, ali obino je potrebno oko 15 minuta. Prije crtanja,
djetetu se naglaava da nacrtaju cijelo tijelo, a ne samo glavu i
ramena (Thomson Gale, 1998). Test se boduje skalom od 73 detalja
(Graziano i Nabors). Pri provoenju Goodenough - Harris testa
uenicima se dijele papiri i olovke, te im se daje uputa da na danom
papiru nacrtaju ovjeka i da paze da crte bude to bolji. Uenicima je
reeno i da si uzmu vremena i rade paljivo. Ispitivaima je reeno da
promatraju uenike dok crtaju te da zabiljee bilo kakve kritike od
strane djece. Nakon to su uenici nacrtala crtee, ispitivai su
razgovarali s njima o njihovim crteima kako bi se razjasnile bilo
kakve nejasnoe u vezi crtea (U.S Department of Health, Education
and Welfare, 1970). Bodovanje crtea se temeljilo na nekoliko
kriterija a) postojanje ili izostavljanje odreenog dijela tijela na
crte, b) pravilno ili nepravilno postavljeni dijelovi tijela, c)
broj detalja, d) proporcije. Test se ocjenjuje na temelju kriterije
od 73 boda, koristei se posebnim normama za enske i muke osobe.
Goodenough Harris test se danas koristi pri upisu u kolu, kako bi
se utvrdilo koliko je dijete intelektualno spremno upisati 1.
razred. 2. CILJ, PROBLEMI I HIPOTEZE ISTRAIVANJA2. 1. CILJ: Cilj je
ovog istraivanja bio ustanoviti prosjean broj detalja na prikazu
ljudskog lika,
na uzrastu 4. razreda.2. 2. PROBLEM 1: Hoe li veina uenika imati
vie od 37 detalja (51 %)? PROBLEM 2: Hoe li djevojice imati vei
broj detalja od djeaka?
2. 3. HIPOTEZA 1: Veina e uenika imati vie od 37 detalja (51 %).
HIPOTEZA 2: Djevojice e imati vei broj detalja od djeaka. 3.
METODOLOGIJA ISTRAIVANJA3. 1. Ispitanici
Istraivanje je provedeno u Osnovnoj koli Davorin Trstenjak u
Zagrebu, Savska cesta 77. Ispitanici su bili uenici 4. b razreda,
uiteljice Jasenke Pernar. U istraivanju je sudjelovalo 21 uenik (N
= 21). Uzorak je bio prigodan. 3. 2. Vrsta, metoda, tehnika i
instrumenti istraivanja
Vrsta istraivanja je kvantitativno i transverzalno. Metoda
istraivanja je deskriptivna. Tehnika istraivanja je analiza djejih
radova. Instrument za prikupljanje podataka bio je likovni zadatak:
crtanje Svetog Nikole i krampusa.3. 3. PostupakIstraivanje je
provela Tihana Trako, studentica 5. godine Uiteljskog fakulteta,
autorica ovog nacrta istraivanja. Istraivanje je provedeno na
javnom satu, na vjebama iz kolegija Istraivanje djejeg likovnog
stvaralatva, 5. prosinca 2013. u 4. b razredu Osnovne kole Davorin
Trstenjak. Sat je poeo u 8:00 i trajao 45 minuta. Istraivanje je
bilo transverzalno. Nakon pripremanja radnih jedinica i
demonstracije rada laviranim tuem uenicima su objanjeni likovni
problemi; crte po karakteru i znaenju te tonovi. Motiv je bio Sveti
Nikola i krampus, a tehnika lavirani tu (pero i kist). Uenici su uz
pomo nekoliko cjelovitih reprodukcija ponovili i usvojili crte po
znaenju i karakteru te akromatske tonove. Nakon toga s uenicima se
vodio razgovor o tome to se slavi sljedei dan, 6. prosinca 2013.,
tko je Sveti Nikola, tko je krampus, to oni predstavljaju te kako
izgledaju. Uenicima su prikazane i razliite fotografije Svetog
Nikole i krampusa. Uenici su na kraju dobili zadatak da laviranim
tuem naslikaju Svetog Nikolu i krampusa koristei se crtama po
znaenju i karakteru te akromatskim tonovima. Pri tome im je dana
uputa da likovi moraju biti to vei, dakle preko cijelog papira. 4.
OBRADA REZULTATAMetoda istraivanja je kvantitativna. Ovim
istraivanjem se mjerio broj detalja na prikazu ljudskog lika.
Mjerenje se temeljilo na Goodenough - Harris testu ,,Nacrtaj ovjeka
prema kojemu postoji maksimalno 73 detalja. U svrhu provjere prvog
problemskog pitanja, prvo se analizom djejih radova, uz pomo
Goodenough - Harris testa prema kojemu postoje 73 detalja, izbrojio
broj detalja na djejim radovima. Na taj se nain dobio toan broj
detalja svakog pojedinog uenika, a time i broj uenika koji su imali
vie od 37 detalja ili 51% (Tablica 1). Zatim se, u svrhu dobivanja
nekih dodatnih informacija u vezi uenikih radova, najprije
napravila ljestvica od 5 stupnjeva prema sloenosti crtea (Tablica
2.), prema kojoj se na 1. stupnju nalazio raspon detalja od 1 do
15, na 2. stupnju raspon od 16 do 29 detalja, na 3. stupnju raspon
od 30 do 44, na 4. stupnju raspon od 45 do 59, a na 5. stupnju
raspon od 60 do 73 detalja. Nakon analize djejih radova, rezultati
su se s obzirom na broj uenika i frekvenciju (postotak)
raspodijelili prema stupnjevima uspjenosti prikaza i prikazali u
obliku ranga. (Tablica 3). Zatim se, koristei se dobivenim
rezultatima (broj detalja svakog pojedinog uenika; x1, x2,...) i
ukupnim brojem uenika (N=21), izraunala aritmetika sredina, kako bi
se dobio prosjean broj detalja (Slika 1). Na kraju su se, pomou
statistikog programa SPSS 17, dobivene informacije prikazale i
pomou krivulje distribucije koja se usporedila sa Gaussovom
krivuljom distribucije te se izraunala i asimetrinost (Slika 2). U
svrhu provjere drugog problemskog pitanja, napravljena je tablica u
kojoj se prikazao broj detalja svakog pojedinog rada, posebno za
djevojice, a posebno za djeake (Tablica 4). Na taj nain se
provjerila druga hipoteza (Djevojice e imati vei broj detalja od
djeaka). 5. REZULTATIHipoteza 1. Veina e uenika imati vie od 37
detalja (51 %). Broj detalja 47 39 34 25 36 40 36 28 34 31 33 44 25
26 39 35 33 35 23 29 34
Tablica 1. Broj detalja na uenikim radovimaNakon analize ueniki
radova, pomou Goodenough - Harris testa, samo je 5 uenika imalo vie
od 37 detalja (51%) od moguih 73 detalja (Tablica 1.). Tako je
jedan uenik imao 47 bodova, jedan 45 boda, dva uenika su imala 40
bodova i jedan 39 bodova. Na temelju ovih rezultata moemo zakljuiti
da je hipoteza 1. odbaena. No, unato tome to je hipoteza odbaena,
Tablica 3. nam pokazuje da je veina uenika (16 ili 66,67%) bila
unutar 3. stupnja (30 - 44) kojemu i hipotezom predvieni broj
detalja (37) pripada. Prema rangu oni su na prvom mjestu. Na drugom
mjestu se nalazilo est uenika (28,57%) iji je broj detalja pripadao
2. stupnju (16 - 29), a treem mjestu nalazio se samo jedan uenik
(4,76%) s brojem detalja 47, to pripada tzv. 4. stupnju (45 - 59).
Naime, za tog uenika je i prije poetka istraivanja bilo reeno da je
darovit za crtanje, a to se ovim rezultatom i potvruje. Na 1. i 5.
stupnju nije se nalazio niti jedan uenik. BROJ DETALJASTUPNJEVI
SLOENOSTI CRTEA
1 - 151.
16 - 292.
30 - 443.
45-594.
60 -735.
Tablica 2. Ljestvica stupnjeva sloenosti crtea prema
detaljima
BROJ DETALJABROJ UENIKA (N=21)FREKVENCIJA (%)RANG BROJA UENIKA
PREMA STUPNJEVIMA
60 - 7300
45 - 5914,763
30 - 441466,671
6 - 29628,572
1 - 1500
Tablica 3. Tablica stupnjeva uspjenostiRaunanjem aritmetike
sredine (Slika 1.), na temelju broja detalja svakog pojedinog
uenika i ukupnog broja uenika (21), dobili smo prosjean broj
detalja uenikih radova ( = 32,14).
Slika 1. Aritmetika sredinaDobivene informacije mogu se
prikazati i pomou krivulje distribucije (Slika 1). Na dobivenoj
krivulji distribucije moemo primijetiti da je krivulja pomaknuta
malo u lijevo s obzirom na Gaussovu krivulju distribucije. U
izraunu asimetrinosti u statistikom programu SPSS 17, iznos za
asimetrinost je =-0.2.
Slika 2. Krivulja distribucije u odnosu na Gaussovu krivulju
Hipoteza 2. Djevojice e imati vei broj detalja od
djeaka.Rezultati dobiveni analizom uenikih radova (tablica 4)
pokazuju da je broj detalja kod djeaka vei nego kod djevojica. Time
je i hipoteza 2 odbaena. Unato tome, vano je naglasiti da nema
velikih razlika u broju detalja, odnosno razlike su minimalne. Vee
odstupanje se moe vidjeti kod djeaka s 47 bodova, no tu je rije o
djeaku darovitom za crtanje. DJEVOJICE44 39 35 3534 34 33 333129 26
2523
DJEACI4740393636342825
Tablica 4. Broj detalja djevojica i djeaka7. RASPRAVA
Na svim crteima osnovni dijelovi tijela (glava, vrat, trup, ruke
i noge) su prikazani dvodimenzionalno, dakle nacrtani su s dvije
crte. Svi radovi imaju glavu i oi, no to im je jedino zajedniko.
Nakon toga detalji poinju znatno varirati od crtea do crtea. Tako
je samo jedanaest uenika nacrtalo oba uda, koja su samo kod par
radova dobro spojeni za tijelo. Jedan od razloga toga to veina
radova (trinaest uenika), pa su se samim time ruke ili ramena bila
nastavak glave umjesto vrata ili su izlazili iz sredine trupa.
Troje uenika nacrtalo je noge na oba lika (Sveti Nikola i Krampus)
iako su se na reprodukciji noge vidjele samo na krampusu.est uenika
je nacrtalo likove prema reprodukciji (noge i stopala kod krampusa
i samo stopala, koja se provide ispod odjela, kod Svetog Nikole).
Ostali su uenici crtali Svetog Nikolu ili samo do polovice trupa
ili veinu tijela, ali bez stopala. Od devet uenika koji su na neki
nain nacrtali stopala, sedmero ih je nacrtalo stopala u proporciji
s tijelom. Kako su kod veine radova noge dobile stopalo, tako su i
kod veine radove ruke dobile prste. No, kod nekih crtea nacrtana je
samo jedna ruka, kod nekih crtea ruke ni prsti uope nisu prikazane,
dok su kod nekoliko radova prikazani samo prsti koji se vire ispod
haljine Svetog Nikole.Kod detalja lica, od trinaest uenika koji su
nacrtali oi sa sljepoonicom, devet ih je pri tome prikazalo oi u
proporciji (oblik elipse). Ostali uenici crtaju oi jo uvijek samo
kao toku. Takoer, veina uenika je imala i detalje poput nosa, usta
i usana. Od toga je samo osam uenika crtalo usta, odnosno usne,
dvodimenzionalno tzv. dvjema crtama koje se umjesto jednom crtom
spajaju krajevima, a samo je jedan uenik dodao detalj poput zuba.
Ostali uenici ili nisu uope nacrtali usta (troje uenika) ili je
nacrtalo usta jednom samo jednom crtom (deset uenika). Samo su
etiri uenika nacrtala nos dvodimenzionalno, pet uenika uope nije
nacrtalo nos, a ostali uenici su ili nacrtali nos u obliku slova L
ili samo kao crticu ili toku. Jedan je uenik nacrtao nos kao
njuku.
to se tie proporcija veina uenika je potivala proporcije glave
(1:7), ruku i nogu, odnosno stopala.
Prema Goodenough - Harris testu, da bi se dobio bod, obrisna je
linije glave, trupa ili openito cijelog tijela trebala biti jasna i
cjelovita bez tendencije da se preklapa, kria ili isprekida. No,
analiza radova je pokazala da kod skoro svih radova to nije tako.
Razlog toga bi mogla biti i tehnika kojom su uenici radili svoje
likove (lavirani tu). Veina uenika je strukturalno, vlas po vlas,
rjeavala kosu i dlake. Odnosno kosa i dlake nisu transparentne.
Veina je uenika (11) pri crtanju pazila i na transparentnost
cijelog lika. Neki su laviranim tuem ispunili veinu crtea, pa ak i
cijeli crte.
Velika je veina uenika crtala i odjeu (odijelo Svetog Nikole -
haljina i kapa, detalj odjee oko trupa krampusa). Uz odjeu veina je
uenika posvetila pozornost i na detalje poput ukrasa na haljini i
kapi Svetog Nikole, tap Svetog Nikole ili groe i posudu koju
krampus dri u rukama na reprodukciji. Kod devet uenika likovi nisu
sasvim statini, odnosno ruke kod likova su u nekoj vrsti pokreta.
Takoer, od dvije prikazane reprodukcije krampusa, samo su 2 uenika
prikazala lik Svetog Nikole u profilu. 8. ZAKLJUAK
U ovom istraivanju cilj je bio ustanoviti prosjean broj detalja
na prikazu ljudskog lika, na uzrastu 4. razreda. Istraivanje je
pokazalo da je prosjean broj detalja 32,14. Istraivanje se
temeljilo na crtanju Svetog Nikole i krampusa, promatranjem
fotografija na powerpoint prezentaciji. Pri tome su postavljene
dvije hipoteze (veina e uenika imati broj vie od 37 detalja (51%),
te e djevojice imati vei broj detalja od djeaka). Polazei od
postavljenih hipoteza u istraivanju doli smo do nekih
zakljuaka.
Hipoteza 1 je odbaena te je veina uenika imala broj detalja
manji od predvienih 37 detalja (51%). Od 13 djevojica samo su dvije
imale broj detalja vei od 37 (44 i 39), a od 8 djeaka trojica (39,
40, 47), uz to da je djeak od 47 detalja darovit za crtanje.
Hipoteza 2 je takoer odbaena te su djeaci imali vei broj detalja od
djevojica. No, razlike su bile minimalne. Broj detalja kod djeaka
je 47, 40, 39, 36, 36, 34, 28, 25, a kod djevojica 44, 39, 35, 35,
34, 34, 33, 33, 31, 29, 26, 25, 23
Zakljuno, analiza djejih radova (crtei Svetog Nikole i krampusa)
pokazala se kao dobra tehnika za istraivanje detalja na uenikim
radovima. To bi moglo otvoriti vrata koritenju ove tehnike u
istraivanjima slinih tematika u kojima bi bilo dobro dublje
istraiti primjeuju li zaista djeaci detalje vie od djevojica. Bilo
bi dobro otkriti da li je tehnika (lavirani tu) imala ikakav uinak
na uenike rezultate, te bi moda bilo dobro ponoviti istraivanje s
drugom tehnikom (olovka) ili kombinacijom tehnika (flomaster i
akvarel). 9. LITERATURA1. Bali-imrak, A. (2010). Svijet djejeg
likovnog stvaralatva. URL: http://www.korakpokorak.hr/
upload/Dijete_vrtic_obitelj/dijete_vrtic_obitelj_62-63.pdf,
23.11.2013. 2. Gale, T. (1998). Gale Encyclopedia of Childhood and
Adolescence. URL: http://www. healthline.
com/galecontent/goodenough-harris-drawing-test, 23.11.2013 3.
Graziano, A., Nabors, C. Florence L. Goodenough and Dale B. Harris,
Draw-A-Man Test. URL:
http://www.docstoc.com/docs/98824563/Florence-L-Goodenough-and-Dale-B-Harris,
23.11.2013 4. Grguri, N., Jakubin M. (1996). Vizualno-likovni odgoj
i obrazovanje. Zagreb: Educa. 5. Huzjak, M. (2008). Uimo gledati 1
- 4, prirunik za uitelje. Zagreb: kolska knjiga. 6. U.S Department
of Health, Education and Welfare (1970). Intellectual Maturity of
Children as Measured by the Goodenough - Harris Drawing Test. URL:
http://www.cdc.gov/nchs/data/series/ sr_11/sr11_138.pdf,
23.11.2013development of the human form in children's
drawingsTihana TrakoABSTRACT
Drawing is a common way of expression for children. One of more
frequently used techniques in the research of child emotional and
intellectual development utilizes childrens drawings in its
analyses. The reason for this is that children are relaxed while
drawing and thus do not feel that they are being tested. One of
these tests is the so-called Goodenough Harris Draw a person test,
upon which this study is based. The aim of the study is to
establish an average number of details in the depiction of human
figure, on a sample of N=21 primary school fourth graders. Two
hypotheses were posed. According to the first, the majority of
students were expected to have more than 37 details (51%) in their
drawings. The second hypothesis was that female students will have
a larger number of details then males. This is a quantitative and
transverse type of research, the method used is descriptive, and
the research technique is the analysis of childrens drawings. The
instrument for data collection was a visual task of drawing St.
Nicholas and the boogeyman/krampus. Childrens drawings of these two
human figures were analyzed based on Goodenough Harris test, which
states that there can be 73 details in total (73 scorable
criteria).The results show that both hypotheses are to be rejected.
Out of 21 students only 5 drew more than 37 details (51%). As far
as the second hypothesis, although a few males drew somewhat more
details, the number of details was approximately the same for both
males and females. The study has also shown that the average number
of details for a character sketch is 32, 14 (out of 73).
Keywords: childrens drawings, Goodenough Harris test, human
figure, analysis of childrens drawings, number of details in
childrens drawings
PRILOZI
DJEACI
DJEVOJICE