Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama) 1.UVOD Promet je preduvjet mobilnosti ljudi i razmjene dobara, te mora zadovoljavati potrebe stanovništva i gospodarstva. Rast prometnih sustava zasnovanih na korištenju neobnovljivih izvora (prostora i energije) doveo je do problema zagušenja i onečišćenja okoliša, te ovisnosti o korištenju nafte i naftnih derivata. Kako bi se s jedne strane omogućio daljnji razvoj prometa, a s druge strane smanjio negativni utjecaj prometa na okoliš i ovisnost o nafti, potrebno je razviti preduvjete za korištenje alternativnih energenata u prometu. U skladu sa za sada raspoloživom tehnologijom, uzimajući u obzir europsko okruženje i pravni okvir Europske unije (Direktiva 2014/94/EU), u Republici Hrvatskoj alternativni energenti za razvoj prometnog sustava obuhvaćaju: električnu energiju, vodik, biogoriva, prirodni plin i ukapljeni naftni plin (UNP). U svrhu stvaranja pravnog okvira za korištenje alternativne energije u prometu donosi se ovaj Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu NOP). Uzimajući u obzir prednosti i ograničenja svih navedenih oblika alternativnih goriva, kao i potrebe za daljnjim razvojem i usavršavanjem tehnologije vozila i infrastrukture za punjenje za neke od alternativnih pogonskih goriva, politika razvoja tržišta alternativnih goriva RH stavit će naglasak na istovremeni razvoj infrastrukture i tržišta za sva alternativna pogonska goriva u prometu. Premda NOP obuhvaća sve oblike MINGO: izmjena teksta: ...Kako bi se s jedne strane omogućio daljnji razvoj prometa, a s druge strane smanjio negativni utjecaj prometa na okoliš i ovisnost o uvozu nafte, potrebno je razviti preduvjete za korištenje alternativnih energenata u prometu. REGEA: komentar: Uslijed ovakvog pristupa ovaj Nacionalni okvir politike ne predstavlja cjelovit dokument. Točno je da za korištenje UNP-a i biogoriva već postoji zakonski okvir, međutim u praksi su se rezultati posebice vezano uz korištenje biogoriva pokazali poraznim te je potrebno značajnije doraditi odgovarajući zakonski okvir, ukoliko se želi postići povećano korištenje biogoriva. U tom smislu prijedlog je uključenje obvezujućih ciljeva i mjera i za UNP i za biogoriva u okviru ovog NOP-a. Prijedlog MINGO-a prihvaćen: Direktiva želi umanjiti općenito korištenje nafte i naftnih derivata neovisno o tome radi li se o nafti iz uvoza ili iz vlastite proizvodnje, formulacija nadopunjena Komentar REGEA-e uzet u obzir: Biogoriva i UNP su obuhvaćeni glavnim ciljem NOP- a, gdje se ne navode pojedinačno već kao 'alternativna goriva' (a kao takva su definirana u uvodu NOP-a). Prijedlog je prihvaćen u dijelu koji se odnosi na mjere (fiskalne mjere poticanja korištenja biogoriva naprednih generacija i UNP-a, u onoj mjeri u kojoj doprinose razini smanjenja emisija). 1. UVOD Promet je preduvjet mobilnosti ljudi i razmjene dobara, pa mora zadovoljavati potrebe stanovništva i gospodarstva. Rast prometnih sustava zasnovanih na korištenju neobnovljivih izvora (prostora i energije) doveo je do problema zagušenja i onečišćenja okoliša, te ovisnosti o korištenju nafte i naftnih derivata. Kako bi se s jedne strane omogućio daljnji razvoj prometa, a s druge strane smanjio negativni utjecaj prometa na okoliš i ovisnost o uvozu nafte, potrebno je razviti preduvjete za korištenje alternativnih energenata u prometu. U skladu sa za sada raspoloživom tehnologijom, uzimajući u obzir europsko okruženje i pravni okvir Europske unije (Direktiva 2014/94/EU), u Republici Hrvatskoj alternativni energenti za razvoj prometnog sustava obuhvaćaju: električnu energiju, vodik, biogoriva, prirodni plin i ukapljeni naftni plin (UNP). U svrhu stvaranja pravnog okvira za korištenje alternativne energije u prometu donosi se ovaj Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu NOP). Uzimajući u obzir prednosti i ograničenja svih navedenih oblika alternativnih goriva, kao i potrebe za daljnjim razvojem i usavršavanjem tehnologije vozila i infrastrukture za punjenje za neke od alternativnih pogonskih goriva, politika razvoja tržišta alternativnih goriva RH stavit će naglasak na istovremeni razvoj infrastrukture i tržišta za sva alternativna pogonska goriva u prometu. Premda NOP obuhvaća sve oblike
35
Embed
Prihvaćanje/odbijanje Prijedlog NOP-a (po točkama ... 8 NOP ver30-05-2015... · skladištenja vodika namijenjenog za pogonsko gorivo. 2.2. Vodik: predstavlja najbolje rješenje
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
1.UVOD
Promet je preduvjet mobilnosti ljudi i razmjene
dobara, te mora zadovoljavati potrebe
stanovništva i gospodarstva. Rast prometnih
sustava zasnovanih na korištenju neobnovljivih
izvora (prostora i energije) doveo je do problema
zagušenja i onečišćenja okoliša, te ovisnosti o
korištenju nafte i naftnih derivata. Kako bi se s
jedne strane omogućio daljnji razvoj prometa, a s
druge strane smanjio negativni utjecaj prometa na
okoliš i ovisnost o nafti, potrebno je razviti
preduvjete za korištenje alternativnih energenata u
prometu.
U skladu sa za sada raspoloživom tehnologijom,
uzimajući u obzir europsko okruženje i pravni okvir
Europske unije (Direktiva 2014/94/EU), u Republici
Hrvatskoj alternativni energenti za razvoj
prometnog sustava obuhvaćaju: električnu
energiju, vodik, biogoriva, prirodni plin i ukapljeni
naftni plin (UNP). U svrhu stvaranja pravnog okvira
za korištenje alternativne energije u prometu
donosi se ovaj Nacionalni okvir politike za
uspostavu infrastrukture za alternativna goriva
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu NOP).
Uzimajući u obzir prednosti i ograničenja svih
navedenih oblika alternativnih goriva, kao i
potrebe za daljnjim razvojem i usavršavanjem
tehnologije vozila i infrastrukture za punjenje za
neke od alternativnih pogonskih goriva, politika
razvoja tržišta alternativnih goriva RH stavit će
naglasak na istovremeni razvoj infrastrukture i
tržišta za sva alternativna pogonska goriva u
prometu. Premda NOP obuhvaća sve oblike
MINGO:
izmjena teksta: ...Kako bi se s jedne strane
omogućio daljnji razvoj prometa, a s druge strane
smanjio negativni utjecaj prometa na okoliš i
ovisnost o uvozu nafte, potrebno je razviti
preduvjete za korištenje alternativnih energenata u
prometu.
REGEA:
komentar: Uslijed ovakvog pristupa ovaj Nacionalni
okvir politike ne predstavlja cjelovit dokument.
Točno je da za korištenje UNP-a i biogoriva već
postoji zakonski okvir, međutim u praksi su se
rezultati posebice vezano uz korištenje biogoriva
pokazali poraznim te je potrebno značajnije
doraditi odgovarajući zakonski okvir, ukoliko se želi
postići povećano korištenje biogoriva. U tom
smislu prijedlog je uključenje obvezujućih ciljeva i
mjera i za UNP i za biogoriva u okviru ovog NOP-a.
Prijedlog MINGO-a prihvaćen:
Direktiva želi umanjiti općenito korištenje nafte i
naftnih derivata neovisno o tome radi li se o nafti iz
uvoza ili iz vlastite proizvodnje, formulacija
nadopunjena
Komentar REGEA-e uzet u obzir:
Biogoriva i UNP su obuhvaćeni glavnim ciljem NOP-a, gdje se ne navode pojedinačno već kao 'alternativna goriva' (a kao takva su definirana u uvodu NOP-a). Prijedlog je prihvaćen u dijelu koji se odnosi na mjere (fiskalne mjere poticanja korištenja biogoriva naprednih generacija i UNP-a, u onoj mjeri u kojoj doprinose razini smanjenja emisija).
1. UVOD
Promet je preduvjet mobilnosti ljudi i razmjene
dobara, pa mora zadovoljavati potrebe
stanovništva i gospodarstva. Rast prometnih
sustava zasnovanih na korištenju neobnovljivih
izvora (prostora i energije) doveo je do problema
zagušenja i onečišćenja okoliša, te ovisnosti o
korištenju nafte i naftnih derivata. Kako bi se s
jedne strane omogućio daljnji razvoj prometa, a s
druge strane smanjio negativni utjecaj prometa na
okoliš i ovisnost o uvozu nafte, potrebno je razviti
preduvjete za korištenje alternativnih energenata u
prometu.
U skladu sa za sada raspoloživom tehnologijom,
uzimajući u obzir europsko okruženje i pravni okvir
Europske unije (Direktiva 2014/94/EU), u Republici
Hrvatskoj alternativni energenti za razvoj
prometnog sustava obuhvaćaju: električnu
energiju, vodik, biogoriva, prirodni plin i ukapljeni
naftni plin (UNP). U svrhu stvaranja pravnog okvira
za korištenje alternativne energije u prometu
donosi se ovaj Nacionalni okvir politike za
uspostavu infrastrukture za alternativna goriva
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu NOP).
Uzimajući u obzir prednosti i ograničenja svih
navedenih oblika alternativnih goriva, kao i
potrebe za daljnjim razvojem i usavršavanjem
tehnologije vozila i infrastrukture za punjenje za
neke od alternativnih pogonskih goriva, politika
razvoja tržišta alternativnih goriva RH stavit će
naglasak na istovremeni razvoj infrastrukture i
tržišta za sva alternativna pogonska goriva u
prometu. Premda NOP obuhvaća sve oblike
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
alternativnih goriva iz Direktive 2014/94/EU, zbog
već postojećeg zakonodavnog okvira i
infrastrukture za korištenje UNP-a i biogoriva u
prometu, pri određivanju obvezujućih ciljeva i
mjera stavljen je naglasak na električnu energiju i
prirodni plin, dok su za UNP i biogoriva dani
neobvezujući prijedlozi u dijelu NOP-a s procjenom
budućeg razvoja tržišta. Također, s obzirom na to
da Direktiva 2014/94/EU ne propisuje obvezno
uključivanje vodika u NPO, ali RH prepoznaje
njegov potencijal kao goriva s malim ili nikakvim
emisijama, vodik je također uključen u NOP na
razini neobvezujućih prijedloga.
U izradi NOP-a korišteni su Stručna podloga
izrađena od Energetskog instituta Hrvoje Požar
(Prilog 1.), i dokument „Modeliranje parametara
infrastrukture za punjenje električnih vozila s
pregledom mjera poticanja prihvaćanja električnih
vozila“ ustupljen na korištenje od strane tvrtke
Savjetura d.o.o. (Prilog 2.), a u donošenje NOP
uključeni su svi zainteresirani dionici koji
predstavljaju korisnike i davatelje prometnih
usluga, gospodarstveni subjekti povezani s
prometnim sustavima, tijela državne, regionalne i
lokalne uprave, kao i predstavnici zainteresirane
javnosti (lista uključenih dana je u Prilogu 3.). Prvi
nacrt teksta NOP izrađen je u svibnju 2015. godine,
upućen svim dionicima te objavljen na internetskoj
stranici e-Savjetovanja Vlade Republike Hrvatske 1.
srpnja 2015. Primjedbe i očitovanja se zaprimaju
do 15. kolovoza 2015. Analiza primjedbi obavljat će
se do 1. listopada 2015., nacrt NOP će tijekom
listopada biti upućen u proceduru očitovanja
tijelima državne uprave, tijekom studenog
predložen za usvajanje Vladi Republike Hrvatske, s
alternativnih goriva iz Direktive 2014/94/EU, zbog
već postojećeg zakonodavnog okvira i
infrastrukture za korištenje UNP-a i biogoriva u
prometu, pri određivanju obvezujućih ciljeva i
mjera stavljen je naglasak na električnu energiju i
prirodni plin, dok su za UNP i biogoriva dani
neobvezujući prijedlozi u dijelu NOP-a s procjenom
budućeg razvoja tržišta, te u mjerama koje se
odnose na poticanje korištenja vozila manje
emisije, odnosno fiskalnim mjerama poticanja
korištenja biogoriva naprednih generacija.
Također, s obzirom na to da Direktiva 2014/94/EU
ne propisuje obvezno uključivanje vodika u NPO,
ali RH prepoznaje njegov potencijal kao goriva s
malim ili nikakvim emisijama, vodik je također
uključen u NOP na razini neobvezujućih prijedloga.
U izradi NOP-a korišteni su Stručna podloga
izrađena od Energetskog instituta Hrvoje Požar
(Prilog 1.), i dokument „Modeliranje parametara
infrastrukture za punjenje električnih vozila s
pregledom mjera poticanja prihvaćanja električnih
vozila“ ustupljen na korištenje od strane tvrtke
Savjetura d.o.o. (Prilog 2.), a u donošenje NOP
uključeni su svi zainteresirani dionici koji
predstavljaju korisnike i davatelje prometnih
usluga, gospodarstveni subjekti povezani s
prometnim sustavima, tijela državne, regionalne i
lokalne uprave, kao i predstavnici zainteresirane
javnosti (lista uključenih dana je u Prilogu 3.). Prvi
nacrt teksta NOP izrađen je u svibnju 2015. godine,
upućen svim dionicima i komentari dobiveni do 1.
srpnja uključeni su u ovaj tekst (tablica komentara i
usporedni tekstovi daju se u Prilogu 8.). Ovaj tekst
objavljuje se na internetskoj stranici e-Savjetovanja
Vlade Republike Hrvatske 15. srpnja 2015.
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
prijedlogom upućivanja Hrvatskom Saboru na
usvajanje po redovnoj proceduri, pri čemu bi se
njegovo donošenje trebalo završiti do kraja prvog
tromjesečja 2016. godine. U drugom tromjesečju
2016. godine bit će izrađeni prijedlozi dodatnog
pravnog okvira (u zavisnosti od konačnog teksta
NOP ili zakona/izmjena i dopuna postojećih
zakona) kako bi do kraja listopada 2016. bio u
potpunosti usvojen pravni okvir za uspostavu
infrastrukture za alternativna goriva.
Primjedbe i očitovanja se zaprimaju do 15.
kolovoza 2015. Analiza primjedbi obavljat će se do
1. listopada 2015., nacrt NOP će tijekom listopada
biti upućen u proceduru očitovanja tijelima
državne uprave, tijekom studenog predložen za
usvajanje Vladi Republike Hrvatske, s prijedlogom
upućivanja Hrvatskom Saboru na usvajanje po
redovnoj proceduri, pri čemu bi se njegovo
donošenje trebalo završiti do kraja prvog
tromjesečja 2016. godine. U drugom tromjesečju
2016. godine bit će izrađeni prijedlozi dodatnog
pravnog okvira (u zavisnosti od konačnog teksta
NOP ili zakona/izmjena i dopuna postojećih
zakona) kako bi do kraja listopada 2016. bio u
potpunosti usvojen pravni okvir za uspostavu
infrastrukture za alternativna goriva.
2. VRSTE ALTERNATIVNIH GORIVA –
PREDNOSTI I OGRANIČENJA
2.1. Električna energija: pogodnosti korištenja
električne energije u prometu posebno dolaze do
izražaja u gradskom prometu, jer kod korištenja e-
vozila ne postoje emisije štetnih tvari u okoliš na
lokalnoj razini ni zagađenje bukom. Prednost je
također veća učinkovitost elektromotora u
pretvorbi pohranjene energije u energiju potrebnu
za vožnju te mogućnost vraćanja neiskorištene
energije natrag u energetski sustav. Ograničavajući
čimbenici su znatno veća cijena ovih vozila u
usporedbi s konvencionalnim oblicima vozila i
hibridima zbog cijene baterije, čiji se pad očekuje s
masovnom proizvodnjom, duže vrijeme potrebno
za punjenje, ograničeni doseg postojećih
električnih automobila i nedostatak javne i
2. VRSTE ALTERNATIVNIH GORIVA –
PREDNOSTI I OGRANIČENJA
2.1. Električna energija: pogodnosti korištenja
električne energije u prometu posebno dolaze do
izražaja u gradskom prometu, jer kod korištenja e-
vozila ne postoje emisije štetnih tvari u okoliš na
lokalnoj razini ni zagađenje bukom. Prednost je
također veća učinkovitost elektromotora u
pretvorbi pohranjene energije u energiju potrebnu
za vožnju te mogućnost vraćanja neiskorištene
energije natrag u energetski sustav. Ograničavajući
čimbenici su znatno veća cijena ovih vozila u
usporedbi s konvencionalnim oblicima vozila i
hibridima zbog cijene baterije, čiji se pad očekuje s
masovnom proizvodnjom, duže vrijeme potrebno
za punjenje, ograničeni doseg postojećih
električnih automobila i nedostatak javne i
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
privatne infrastrukture za punjenje privatne infrastrukture za punjenje.
2.2. Vodik: predstavlja najbolje rješenje za
zamjenu ugljikovodika u gorivima srednjih/većih
automobila na većim udaljenostima zbog
usporedivosti automobila na vodik s
konvencionalnim automobilima s motorima s
unutrašnjim sagorijevanjem po svojim
performansama (slično ubrzanje), autonomiji (oko
600 kilometara) te periodu punjenja spremnika
(manje od 5 minuta). Međutim, infrastruktura za
punjenje vodikom je u usporedbi s drugim
alternativnim oblicima goriva najmanje razvijena, a
preduvjet daljnjeg razvoja je usavršavanje i
smanjenje troškova postupaka proizvodnje i
skladištenja vodika namijenjenog za pogonsko
gorivo.
2.2. Vodik: predstavlja najbolje rješenje za
zamjenu ugljikovodika u gorivima srednjih/većih
automobila na većim udaljenostima zbog
usporedivosti automobila na vodik s
konvencionalnim automobilima s motorima s
unutrašnjim sagorijevanjem po svojim
performansama (slično ubrzanje), autonomiji (oko
600 kilometara), te periodu punjenja spremnika
(manje od 5 minuta). Međutim, infrastruktura za
punjenje vodikom je u usporedbi s drugim
alternativnim oblicima goriva najmanje razvijena, a
preduvjet daljnjeg razvoja je usavršavanje i
smanjenje troškova postupaka proizvodnje i
skladištenja vodika namijenjenog za pogonsko
gorivo.
2.3. Prirodni plin
2.3.1. Ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu
UPP): je povoljnijom cijenom i značajno manjim
emisijama od klasičnih naftnih goriva (HFO od
engl. heavy fuel oil) alternativno gorivo
najpovoljnije za korištenje u pomorskom prometu i
prometu unutarnjim plovnim putovima, ali je i
jedina alternativa dizelskom gorivu za uporabu u
teškim teretnim vozilima zbog dometa koje nudi.
Veliku prepreku predstavlja manjak dostupnosti
infrastrukturne mreže za punjenje duž EU
autocesta i u lukama, a ograničenje u pomorskom
prometu je i visina investicije zbog koje vlasnici
plovila nisu zainteresirani za preinaku plovila na
UPP.
MINGO:
izmjena teksta: ... Veliku prepreku predstavlja
vrijeme potrošnje zbog ograničenosti UPP-a u
kriogeničnom spremniku, manjak dostupnosti
infrastrukturne mreže za punjenje duž EU
autocesta i u lukama...
Prijedlog MINGO-a prihvaćen:
Valjan razlog koji se odnosi na ograničenja UPP-a.
2.3. Prirodni plin
2.3.1. Ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu
UPP): je povoljnijom cijenom i značajno manjim
emisijama od klasičnih naftnih goriva (HFO od
engl. heavy fuel oil) alternativno gorivo
najpovoljnije za korištenje u pomorskom prometu i
prometu unutarnjim plovnim putovima, a k tome
je i jedina alternativa dizelskom gorivu za uporabu
u teškim teretnim vozilima zbog dometa koje nudi.
Veliku prepreku predstavlja vrijeme potrošnje zbog
ograničenosti UPP-a u kriogeničkom spremniku,
manjak dostupnosti infrastrukturne mreže za
punjenje duž EU autocesta i u lukama, a
ograničenje u pomorskom prometu je i visina
investicije zbog koje vlasnici plovila nisu
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
zainteresirani za preinaku plovila na UPP.
2.3.2. Stlačeni prirodni plin (u daljnjem tekstu
SPP): je pogodan kao alternativa naftnim
derivatima u cestovnom prometu na kratke i
srednje relacije, gdje relativnom niskom cijenom
preinake vozila na SPP, jeftinijom nabavnom
cijenom vozila i kraćim vremenom potrebnim za
punjenje konkurira električnoj energiji u ovom
segmentu tržišta alternativnih goriva u prometu.
Ograničenje predstavlja slaba izgrađenost
infrastrukture, a kod osobnih vozila i smanjenje
prostora prtljažnika kod velikog broja modela
vozila.
2.3.2. Stlačeni prirodni plin (u daljnjem tekstu
SPP): je pogodan kao alternativa naftnim
derivatima u cestovnom prometu na kratke i
srednje relacije, gdje relativnom niskom cijenom
preinake vozila na SPP, jeftinijom nabavnom
cijenom vozila i kraćim vremenom potrebnim za
punjenje, konkurira električnoj energiji u ovom
segmentu tržišta alternativnih goriva u prometu.
Ograničenje predstavlja slaba izgrađenost
infrastrukture, a kod osobnih vozila i smanjenje
prostora prtljažnika kod velikog broja modela
vozila.
2.4. Naftni plin, tzv. autoplin, ukapljeni naftni plin
(u daljnjem tekstu UNP): dostupnost infrastrukture
za punjenje, relativno nizak trošak početnog
ulaganja u plinsku instalaciju značajna razlika u
cijeni UNP-a i benzina te relativno kratko razdoblje
povrata investicije već je rezultiralo dobrom
pokrivenošću kopnenog dijela hrvatskog teritorija
RH punionicama za UNP te prihvaćanjem ovog
oblika goriva od strane korisnika. UNP je derivat
nafte, pa tako ne pridonosi cilju smanjenja
ovisnosti o nafti. Nepovoljne karakteristike
korištenja UNP-a su činjenice da se pretežnim
dijelom proizvodi iz nafte, a uz postojeću
tehnologiju korištenja rezultira i značajnom
emisijom štetnih tvari.
MINGO:
izmjena teksta: Ukapljeni naftni plin, tzv. autoplin,
(u daljnjem tekstu UNP): dostupnost infrastrukture
za punjenje, relativno nizak trošak početnog
ulaganja u plinsku instalaciju značajna razlika u
cijeni UNP-a i benzina te relativno kratko razdoblje
povrata investicije već je rezultiralo dobrom
pokrivenošću kopnenog dijela hrvatskog teritorija
RH punionicama za UNP te prihvaćanjem ovog
oblika goriva od strane korisnika. UNP je do prije
dvije godine bio dominantan alternativni derivat
nafte, no danas je u globalnoj ukupnosti većom
proizvodnjom tj. iscrpkom prirodnog plina,
nadmašen obujam rafinerijske prerade koja je u
stalnom padu, čime je dobiveni UNP iz frakcione
destilacije prirodnog plina preokrenuo trend o
ovisnosti o nafti, a sastav UNP-a zbog tehnologije
dobivanja ne sadrži u sastavu teške redove
Prijedlog MINGO-a prihvaćen:
Uklonjen dio teksta koji nije točno navodio sirovine
za proizvodnju UNP.
Prijedlog UNP Udruge prihvaćen u dijelu
koji se odnosi na mjere (fiskalne mjere poticanja
korištenja biogoriva naprednih generacija i UNP-a,
u onoj mjeri u kojoj doprinose razini smanjenja
emisija.
2.4. Ukapljeni naftni plin (u daljnjem tekstu UNP),
tzv. autoplin: dostupnost infrastrukture za
punjenje, relativno nizak trošak početnog ulaganja
u plinsku instalaciju, značajna razlika u cijeni UNP-a
i benzina te relativno kratko razdoblje povrata
investicije već je rezultiralo dobrom pokrivenošću
kopnenog dijela hrvatskog teritorija punionicama
za UNP te prihvaćanjem ovog oblika goriva od
strane korisnika. Ograničenje, međutim,
predstavlja veća količina emisije od električne
energije i prirodnog plina, koja u nekim tvarima
(NH3, N2O, CO, CO2) dostiže ili čak i premašuje
emisije klasičnih benzinskih i dizelskih goriva.
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
ugljikovodika niti ostale štetne polutante, tako da
isti znatno doprinosi smanjenju emisije štetnih
tvari i stakleničkih plinova.
UNP Udruga:
Izmjena teksta: UKAPLJENI NAFTNI PLIN (u
daljnjem tekstu: UNP) koji se dijelom koristi pod
komercijalnim nazivom „autoplin“ (čiju kvalitetu
definira Europska norma 589) za pogon motornih
vozila: dobro razvijena infrastruktura za punjenje u
stacionarnim i mobilnim punionicama, dobro
razvijena mreža ovlaštenih servisa za ugradnju i
održavanje autoplinskih sklopova, značajna razlika
u cijeni UNP u odnosu na benzin te relativno kratko
razdoblje povrata investicije rezultiralo je
najmasovnijom primjenom tog alternativnog
goriva u Hrvatskoj, a koje je na tragu brojnih
najrazvijenijih zemalja EU. Stalni razvoj tehnologije
i osuvremenjivanje postojećih autoplinskih sustava
omogućava primjenu i u najnovijim motorima
EURO 5 i EURO 6 generacije. Za razliku od prije
deset godina kada se uglavnom dobivao kod
prerade nafte, UNP danas se najvećim dijelom (čak
70%) dobiva iz nalazišta prirodnog plina te se iz
godine u godinu taj postotak mijenja u korist
dobivanja tog alternativnog goriva iz prirodnog
plina. K tome, već se razvijaju i tehnologije
dobivanja tzv. bio-propana koji UNP može svrstati
u red ekološki vrlo prihvatljivih i obnovljivih goriva.
Prvi je djelomični problem - nedostatak masovnije
primjene u motornim vozilima u kombinaciji s
dizelom gdje dolazi do velikog smanjenja emisija
čađi, NOx-a i drugih po zdravlje štetnih polutanata.
Drugi je problem nedostatak državnih subvencija
na ugradnju autoplina u vozila starije generacije
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
budući da je prosječna starost vozila u RH veća od
12 godina, a poznato je da su automatski i veći
zagađivači okoliša i energetski manje učinkovita
vozila.
2.5. Biogoriva: zbog sirovina od kojih se proizvode
pridonose cilju povećanja udjela obnovljive
energije u energiji utrošenoj za promet. Međutim,
prva generacija biogoriva proizvedena iz
prehrambenih sirovina ne može se više ubrajati u
prihvatljive alternativne oblike energije, u koje
spadaju samo napredne generacije biogoriva (koje
za sirovinu ne koriste prehrambene sirovine, već
otpadne tvari), s obzirom na preusmjeravanje
politike poticanja na europskoj razini isključivo na
takva biogoriva.
2.5. Biogoriva: zbog sirovina od kojih se proizvode
pridonose cilju povećanja udjela obnovljive
energije u energiji utrošenoj za promet. Međutim,
prva generacija biogoriva proizvedena iz
prehrambenih sirovina ne može se više ubrajati u
prihvatljive alternativne oblike energije, u koje
spadaju samo napredne generacije biogoriva (koje
za sirovinu ne koriste prehrambene sirovine, već
otpadne tvari), s obzirom na preusmjeravanje
politike poticanja na europskoj razini isključivo na
takva biogoriva.
3. PROCJENA TRENUTNOG STANJA PO
VRSTAMA ALTERNATIVNIH GORIVA I
GRANAMA PROMETA
U svrhu određivanja postojećeg stanja provedena
je analiza zakonodavstva, programa i strateških
dokumenata, a sakupljeni su i podaci o postojećoj
infrastrukturi, na razini RH, te po jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave, tj. u
20 županija i 29 gradova. Analizom su bili
obuhvaćeni gradovi s preko 20 000 stanovnika u
skladu s popisom Državnog zavoda za statistiku
(http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/res
ults/htm/H01_06_01/H01_06_01.html) koji su
dostavili svoje podatke (Prilog 4.)
3. PROCJENA TRENUTNOG STANJA PO
VRSTAMA ALTERNATIVNIH GORIVA I
GRANAMA PROMETA
U svrhu određivanja postojećeg stanja provedena
je analiza zakonodavstva, programa i strateških
dokumenata, a sakupljeni su i podaci o postojećoj
infrastrukturi, na razini RH, te po jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave, tj. u
20 županija i 29 gradova. Analizom su bili
obuhvaćeni gradovi s preko 20 000 stanovnika u
skladu s popisom Državnog zavoda za statistiku
(stanovništvo u najvećim gradovima i općinama,
popis 2011.) koji su dostavili svoje podatke (Prilog
U Republici Hrvatskoj u svibnju 2015. godine bilo je
registrirano ukupno 63.151 vozila koja koriste
pogon na UNP, od čega je 61.994 osobnih vozila,
1022 teretna automobila, 14 mopeda i motocikla,
4 autobusa te 110 traktora i ne-cestovnih
pokretnih strojeva.
Ukupan broj registriranih radionica za ugradnju i
servisiranje plinskih instalacija u vozila u Hrvatskoj
2014. godine bio je 153, a broj punionica UNP-a je
334.
3.2.5. Biogoriva
U RH postoje 3 pogona za proizvodnju biogoriva,
od kojih 2 kao sirovinu koriste ulje uljarica a 1
otpadno jestivo ulje.
Biogoriva se u Hrvatskoj u najvećoj mjeri koriste
umiješana u motorni benzin ili dizelsko gorivo u
MZOIP:
izmjena teksta: ...Biogoriva se u Republici Hrvatskoj
u najvećoj mjeri koriste umiješana u motorni
benzin ili dizelsko gorivo u udjelu do 5% odnosno
7% i takvo se gorivo ne mora posebno označivati
na prodajnim mjestima (benzinskim postajama).
Mješavine sa umješavanjem biogoriva od 5-10% u
Prijedlog MZOIP-a prihvaćen 3.2.5. Biogoriva:
U RH postoje 3 pogona za proizvodnju biogoriva,
od kojih 2 kao sirovinu koriste ulje uljarica a 1
otpadno jestivo ulje.
Biogoriva se u Republici Hrvatskoj u najvećoj mjeri
koriste umiješana u motorni benzin ili dizelsko
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
udjelu do 7%. Takve mješavine ne moraju se
posebno označavati na benzinskim postajama,
stoga podaci o broju javnih punica nije dostupan.
Mješavine sa većim udjelom bio-komponente u
fosilnom gorivu od 7% moraju se posebno označiti
u prodaji, a u Hrvatskoj takve mješavine koriste
uglavnom prijevozničke tvrtke bilo u putničkom ili
teretnom prijevozu i to kroz ugovore sa
proizvođačima/trgovcima biogoriva.
benzin odnosno iznad 7% u dizelsko gorivo moraju
se posebno označiti na prodajnim mjestima, a u
Republici Hrvatskoj takve mješavine koriste
uglavnom prijevozničke tvrtke bilo u putničkom ili
teretnom prijevozu i to kroz ugovore sa
proizvođačima/trgovcima biogoriva.
gorivo u udjelu do 5% odnosno 7% i takvo se gorivo
ne mora posebno označivati na prodajnim
mjestima (benzinskim postajama). Mješavine sa
umješavanjem biogoriva od 5-10% u benzin
odnosno iznad 7% u dizelsko gorivo moraju se
posebno označiti na prodajnim mjestima, a u
Republici Hrvatskoj takve mješavine koriste
uglavnom prijevozničke tvrtke bilo u putničkom ili
teretnom prijevozu i to kroz ugovore sa
proizvođačima/trgovcima biogoriva.
4. PROCJENA BUDUĆEG RAZVOJA
TRŽIŠTA
Zbog prevelikog broja nepoznanica u određivanju
budućeg razvoja tržišta (prvenstveno cijene vozila
koja koriste alternativne oblike energije,
administrativnih mjera poticanja korištenja
alternativne energije u prometu, eventualnih
ograničavanja prometovanja vozila na naftne
derivate, ali i porezne politike koja će biti
primjenjivana na tržištu vozila i energenata)
scenariji procjena su prvenstveno zasnovani na
ciljevima koji se žele postići i realnom okruženju.
Čak i uz pretpostavku da budu ispunjene mjere
predviđene NOP-om, u daljnjih 10 godina (do
2025.) nije predvidljivo povećavanje udjela vozila
koja koriste alternativnu energiju na preko 10%.
Tehničke specifikacije za mjesta za punjenje i
opskrbu dane su u anexu II NOP-a i istovjetne su
uvjetima koje Direktiva 2014/94 propisuje u svom
prilogu II.
4. PROCJENA BUDUĆEG RAZVOJA
TRŽIŠTA
Zbog prevelikog broja nepoznanica u određivanju
budućeg razvoja tržišta (prvenstveno cijene vozila
koja koriste alternativne oblike energije,
administrativnih mjera poticanja korištenja
alternativne energije u prometu, eventualnih
ograničavanja prometovanja vozila na naftne
derivate, ali i porezne politike koja će biti
primjenjivana na tržištu vozila i energenata)
scenariji procjena prvenstveno su zasnovani na
ciljevima koji se žele postići i realnom okruženju.
Čak i uz pretpostavku da budu ispunjene mjere
predviđene NOP-om, u daljnjih 10 godina (do
2025.) nije predvidljivo povećavanje udjela vozila
koja koriste alternativnu energiju na preko 10%.
Tehničke specifikacije za mjesta za punjenje i
opskrbu dane su u Dodatku 2 NOP-a i istovjetne su
uvjetima koje Direktiva 2014/94 propisuje u svom
Prilogu II.
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
4.1. Električna energija
2014. godine je u RH započet program poticanja
kupnje električnih vozila (vozila koja koriste
isključivo električnu energiju, vozila koja uz
električnu energiju koriste i tradicionalna goriva, te
vozila koja ne koriste vanjsko napajanje
električnom energijom ali ju stvaraju pri korištenju
tradicionalnih goriva) izravnim subvencijama (u
ukupnom iznosu od 14,5 milijuna kuna). Navedeni
program je do 2015. godine rezultirao određenim
povećanjem broja novih električnih vozila, no nije
povećao udjel električnih vozila u ukupnom broju
vozila. Donošenjem Direktive 2014/94 o uspostavi
infrastrukture za alternativna goriva (Službeni list
Europske unije od 28. listopada 2014. godine)
stvaraju se preduvjeti za donošenje nacionalnih
mjera razvoja korištenja čiste energije u prometu u
svim zemljama Europske unije, te je potrebno
anticipirati potrebe za infrastrukturom
alternativnih goriva kako za korisnike RH, tako i za
korisnike koji će u RH koristiti električna vozila
registrirana u inozemstvu.
U cilju pokrivanja minimalnih potreba za
funkcioniranje elektromobilnosti, prijedlog o broju
punionica i utičnih mjesta zasnovan je na scenariju
niskog udjela prijenosa energije na mreži javnih
punionica (Scenarij L pojašnjen zajedno sa ostalim
scenarijama i općenitih ulaznih parametara analize
u Prilogu 2.). Adekvatno prateći rast tržišta EV-a,
nužno je osigurati slijedeće uvjete:
2020. godina – minimalno 296 utičnih mjesta (222
AC minimalne snage 22/(11)kW, 74 DC minimalne
snage 50kW); na 164 punionice
4.1. Električna energija:
2014. godine je u RH započet program poticanja
kupnje električnih vozila (vozila koja koriste
isključivo električnu energiju, vozila koja uz
električnu energiju koriste i tradicionalna goriva, te
vozila koja ne koriste vanjsko napajanje
električnom energijom ali ju stvaraju pri korištenju
tradicionalnih goriva) izravnim subvencijama (u
ukupnom iznosu od 14,5 milijuna kuna). Navedeni
program je do 2015. godine rezultirao određenim
povećanjem broja novih električnih vozila, no nije
povećao udjel električnih vozila u ukupnom broju
vozila. Donošenjem Direktive 2014/94 o uspostavi
infrastrukture za alternativna goriva (Službeni list
Europske unije od 28. listopada 2014. godine)
stvaraju se preduvjeti za donošenje nacionalnih
mjera razvoja korištenja čiste energije u prometu u
svim zemljama Europske unije, te je potrebno
anticipirati potrebe za infrastrukturom
alternativnih goriva kako za korisnike RH, tako i za
korisnike koji će u RH koristiti električna vozila
registrirana u inozemstvu.
U cilju pokrivanja minimalnih potreba za
funkcioniranje elektromobilnosti, prijedlog o broju
punionica i utičnih mjesta zasnovan je na scenariju
niskog udjela prijenosa energije na mreži javnih
punionica (Scenarij L pojašnjen zajedno sa ostalim
scenarijima i općenitih ulaznih parametara analize
u Prilogu 2.). Adekvatno prateći rast tržišta EV-a,
nužno je osigurati slijedeće uvjete:
2020. godina – minimalno 296 utičnih mjesta (222
AC minimalne snage 22/(11)kW, 74 DC minimalne
snage 50kW); na 164 punionice
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
2025. – minimalno 602 utična mjesta (434 AC
minimalne snage 22/(11)kW, 168 DC minimalne
snage 50kW); na 348 punionice
2030. – minimalno 806 utičnih mjesta (554 AC
minimalne snage 22/(11)kW, 252 DC minimalne
snage 50kW); na 479 punionica
Optimalan broj lokacija za punionice 2030. godine
dostiže nešto manje od 300.
Slika 4-1. Projekcija potrebnih utičnih mjesta i
punionica u scenariju niskog udjela prijenosa
energije na javnoj mreži (Scenarij L)
Ovakav scenarij predstavlja polazište za planiranje
uspostave minimalnog broja punionica (detalji
analize modela i scenarija visokog udjela prijenosa
energije na javnom sustavu punionica nalaze se u
Prilogu 2.) Potrebno je predvidjeti reviziju
potrebnih punionica u skladu s razvojem tržišta
svake 2 godine (počevši od 2018. godine).
2025. – minimalno 602 utična mjesta (434 AC
minimalne snage 22/(11)kW, 168 DC minimalne
snage 50kW); na 348 punionice
2030. – minimalno 806 utičnih mjesta (554 AC
minimalne snage 22/(11)kW, 252 DC minimalne
snage 50kW); na 479 punionica
Optimalan broj lokacija za punionice 2030. godine
dostiže nešto manje od 300.
Slika 4-1. Projekcija potrebnih utičnih mjesta i
punionica u scenariju niskog udjela prijenosa
energije na javnoj mreži (Scenarij L)
Ovakav scenarij predstavlja polazište za planiranje
uspostave minimalnog broja punionica (detalji
analize modela i scenarija visokog udjela prijenosa
energije na javnom sustavu punionica nalaze se u
Prilogu 2.) Potrebno je predvidjeti reviziju
potrebnih punionica u skladu s razvojem tržišta
svake 2 godine (počevši od 2018. godine).
4.2. Vodik
Prema procjeni izrađenoj za potrebe izrade NOP-a,
do 2030. godine neće biti potrebe za uspostavom
infrastrukture za punjenje vozila na vodik (0%
potrošnje vodika u ukupnoj potrošnji energenata u
prometu do 2030. godine prema sva tri za sada
raspoloživa scenarija).
U, za sada nevjerojatnom, scenariju bržeg razvoja
tržišta vozila koja koriste vodik, moguća je
provedba projekta izgradnje pilot punionice (u
Zagrebu i/ili Rijeci), čime bi se, s obzirom na domet
4.2. Vodik
Prema procjeni izrađenoj za potrebe izrade NOP-a,
do 2030. godine neće biti potrebe za uspostavom
infrastrukture za punjenje vozila na vodik (0%
potrošnje vodika u ukupnoj potrošnji energenata u
prometu do 2030. godine prema sva tri za sada
raspoloživa scenarija).
U, za sada nevjerojatnom, scenariju bržeg razvoja
tržišta vozila koja koriste vodik, moguća je
provedba projekta izgradnje pilot punionice (u
Zagrebu i/ili Rijeci), čime bi se, s obzirom na domet
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
motornih vozila na vodikov pogon, osigurala
mogućnost njihova prometovanja uzduž dijela
Mediteranskog koridora TEN-T mreže koji se nalazi
na teritoriju Republike Hrvatske.
motornih vozila na vodikov pogon, osigurala
mogućnost njihova prometovanja uzduž dijela
Mediteranskog koridora TEN-T mreže koji se nalazi
na teritoriju Republike Hrvatske.
4.3. Prirodni plin
4.3.1. Ukapljeni prirodni plin (UPP)
4.3.1.1. UPP u pomorskom prometu
U ovom trenutku, nije moguće pouzdano
predvidjeti broj plovila na UPP u pomorskom
prometu u idućem desetljeću. Prema scenariju
izrađenom za potrebe NOP-a, UPP brodovi
angažirani u obalnom pomorskom prometu će u
strukturi ukupne potrošnje energije na tržištu
obalnog pomorskog prometa do 2040. godine
zauzimati udio oko 50%, dok će UPP ribarski
brodovi zauzimati zanemarivih 5%, isto kao i
teretni brodovi. U tom scenariju očekivana
godišnja potrošnja UPP brodova u obalnom
pomorskom prometu iznosit će oko 13,1 milijuna
m3 plina u 2030. godini.
Izrađena je preliminarna analiza mogućih
ekonomsko isplativih lokacija za uspostavu UPP
infrastrukture za prekrcaj, uzimajući u obzir linije
obalnog prometa, opterećenost luka, plovna
područja, mogućnost dobave UPP-a, te plovni park
u Republici Hrvatskoj. Na temelju ove analize, te
uzimajući u obzir nepouzdanost predviđanja o
razvoju tržišta, naglasak je stavljen na predviđanje
potrebne infrastrukture za osiguravanje plovidbe
glavnim hrvatskim morskim plovnim putovima. U
skladu s tim, predviđena je potreba izgradnje
infrastrukture za prekrcaj i opskrbu UPP-a u Rijeci
MPPI, Sektor pomorske plovidbe:
izmjena teksta i komentar: ... U ovom trenutku, nije moguće pouzdano predvidjeti broj plovila na UPP u pomorskom prometu u idućem desetljeću. Prema realnom scenariju izrađenom za potrebe NOP-a (Prilog 1), UPP brodovi angažirani u obalnom linijskom pomorskom prometu će u strukturi ukupne potrošnje energije na tržištu obalnog linijskog pomorskog prometa do 2040. godine zauzimati udio oko 50%, dok će UPP ribarski brodovi zauzimati zanemarivih 5%, isto kao i teretni brodovi, obzirom na specifičnost obavljanja usluge prijevoza koja se u većini slučajeva odvija na međunarodnim prometnim pravcima. Prema istom scenariju, očekivana godišnja potrošnja UPP brodova u obalnom linijskom pomorskom prometu iznosit će oko 13,1 milijuna m3 plina u 2030. godini. Izrađena je preliminarna analiza (Ne znam na koju
analizu se cilja. Da li je izrađena analiza od strane
Hrvoja požara te su se na temelju iste dale sljedeće
projekcije ili je Hrvoje požar uzeo naš nacrt
akcijskog plana pa postavio zadane rokove)
mogućih ekonomsko isplativih lokacija za
uspostavu UPP infrastrukture za prekrcaj,
uzimajući u obzir dosadašnju uslugu prijevoza koja
se obavlja na unaprijed zadanim državnim linijama
u obalnom linijskom pomorskom prometu,
opterećenost luka, plovna područja, mogućnost
dobave UPP-a, te plovni park u Republici Hrvatskoj
(Prilog 1). Na temelju ove analize, te uzimajući u
Komentar MPPI-a uzet u obzir:
Vezano za komentar o razjašnjenju uporišta za
određene rokove i predviđanju potrebe za
infrastrukturom za osiguranje kontinuiranosti
plovidbe, za rokove je uzimana u obzir Direktiva
2014/94 (ne samo u smislu obvezujućih rokova iz
Direktive, kao u slučaju luka na osnovnoj TEN-T
mreži, nego i neobvezujući, kao u slučaju luka izvan
te mreže). Analiza mogućih ekonomski isplativih
lokacija je napravljena od strane Instituta Hrvoje
Požar za potrebe Stručnih podloga za izradu NOP-a
u Prilogu 1.
Napomene o linijskoj prirodi plovidbe i
međunarodnom karakteru teretnog prijevoza su
izmijenjene u tekstu.
4.3. Prirodni plin
4.3.1. Ukapljeni prirodni plin (UPP)
4.3.1.1. UPP u pomorskom prometu
U ovom trenutku, nije moguće pouzdano
predvidjeti broj plovila na UPP u pomorskom
prometu u idućem desetljeću. Prema scenariju
izrađenom za potrebe NOP-a, UPP brodovi
angažirani u obalnom linijskom pomorskom
prometu će u strukturi ukupne potrošnje energije
na tržištu obalnog linijskog pomorskog prometa do
2040. godine zauzimati udio oko 50%, dok će UPP
ribarski brodovi zauzimati zanemarivih 5%, isto kao
i teretni brodovi, obzirom na specifičnost
obavljanja usluge prijevoza koja se u većini
slučajeva odvija na međunarodnim prometnim
pravcima. Prema istom scenariju očekivana
godišnja potrošnja UPP brodova u obalnom
linijskom pomorskom prometu iznosit će oko 13,1
milijuna m3 plina u 2030. godini.
Izrađena je preliminarna analiza mogućih
ekonomsko isplativih lokacija za uspostavu UPP
infrastrukture za prekrcaj, uzimajući u obzir
dosadašnju uslugu prijevoza koja se obavlja na
unaprijed zadanim državnim linijama u obalnom
linijskom pomorskom prometu, opterećenost luka,
plovna područja, mogućnost dobave UPP-a, te
plovni park u Republici Hrvatskoj. Na temelju ove
analize, te uzimajući u obzir nepouzdanost
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
do 2025. godine te Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu,
Pločama i Dubrovniku do 2030. godine. Potrebno
je revidirati procjenu potrebne infrastrukture u
skladu s razvojem tržišta svakih 5 godina, počevši
od 2020. godine.
obzir nepouzdanost predviđanja o razvoju tržišta,
naglasak je stavljen na predviđanje potrebne
infrastrukture za osiguravanje plovidbe glavnim
hrvatskim morskim plovnim putovima. U skladu s
tim, predviđena je potreba izgradnje infrastrukture
za prekrcaj i opskrbu UPP-a u Rijeci do 2025.
Godine (Ovdje bi trebalo navesti izvor
pretpostavljam da je to Direktiva o alternativnim
gorivima) te Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i
Dubrovniku (Ovdje a i u glavnom dokumentu
trebalo bi kroz jednu rečenicu reći kako se došlo od
ovih gradova da li na temelju analize upotrebe
goriva u obalnom linijskom ili nekom drugom
pokazatelju) do 2030. godine. Potrebno je
revidirati procjenu potrebne infrastrukture u
skladu s razvojem tržišta svakih 5 godina, počevši
od 2020. godine.
predviđanja o razvoju tržišta, naglasak je stavljen
na predviđanje potrebne infrastrukture za
osiguravanje plovidbe glavnim hrvatskim morskim
plovnim putovima. U skladu s tim, predviđena je
potreba izgradnje infrastrukture za prekrcaj i
opskrbu UPP-a u Rijeci do 2025. godine te Puli,
Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku do
2030. godine. Potrebno je revidirati procjenu
potrebne infrastrukture u skladu s razvojem tržišta
svakih 5 godina, počevši od 2020. godine
4.3.1.2. UPP u unutarnjoj plovidbi
Nije moguće pouzdano predvidjeti broj plovila na
UPP u unutarnjoj plovidbi u idućem desetljeću.
Prema scenariju izrađenom za potrebe NOP-a, u
2030. godini očekuje se potrošnja od oko 2,2
milijuna m3 ukapljenog prirodnog plina u prometu
unutarnjim vodnim putevima.
Pri predviđanju potreba za izgradnjom
infrastrukture za prekrcaj i opskrbu UPP-a stavljen
je naglasak na omogućavanje plovidbe na osnovnoj
TEN-T mreži, te se u skladu s tim predviđa se
potreba izgradnje infrastrukture za prekrcaj i
opskrbu UPP-a u Vukovaru i Slavonskom Brodu.
Potrebno je revidirati procjenu potrebne
infrastrukture u skladu s razvojem tržišta svakih 5
godina, počevši od 2020. godine. Ovisno o reviziji
4.3.1.2. UPP u unutarnjoj plovidbi
Nije moguće pouzdano predvidjeti broj plovila na
UPP u unutarnjoj plovidbi u idućem desetljeću.
Prema scenariju izrađenom za potrebe NOP-a, u
2030. godini očekuje se potrošnja od oko 2,2
milijuna m3 ukapljenog prirodnog plina u prometu
unutarnjim vodnim putevima.
Pri predviđanju potreba za izgradnjom
infrastrukture za prekrcaj i opskrbu UPP-a stavljen
je naglasak na omogućavanje plovidbe na osnovnoj
TEN-T mreži, te se u skladu s tim predviđa potreba
izgradnje infrastrukture za prekrcaj i opskrbu UPP-
a u Vukovaru i Slavonskom Brodu. Potrebno je
revidirati procjenu potrebne infrastrukture u
skladu s razvojem tržišta svakih 5 godina, počevši
od 2020. godine. Ovisno o reviziji procijenjenih
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
procijenjenih potreba iz 2020. i 2025. godine,
moguće je izgradnju infrastrukture za prekrcaj i
opskrbu predvidjeti i u ostali dvije značajnije
hrvatske luke na unutarnjim plovnim putovima
koje imaju potencijal za njihovu izgradnju: Sisak i
Osijek.
potreba iz 2020. i 2025. godine, moguće je
izgradnju infrastrukture za prekrcaj i opskrbu
predvidjeti i u ostale dvije značajnije hrvatske luke
na unutarnjim plovnim putovima koje imaju
potencijal za njihovu izgradnju: Sisak i Osijek.
4.3.1.3. UPP u cestovnom prometu
Pouzdano utvrđivanje broja teških teretnih vozila s
pogonom na ukapljeni prirodni plin u ovom
trenutku nije moguće. Sukladno scenariju
izrađenom za potrebe NOP-a, u 2030. godini se
očekuje prometovanje oko 990 teških teretnih
vozila s pogonom na ukapljeni prirodni plin.
Pri određivanju procjene potrebne infrastrukture
za opskrbu cestovnih vozila na ovaj pogon, uzeta je
u obzir potreba osiguravanja mogućnosti
prometovanja teških motornih vozila na UPP
glavnim prometnim pravcima RH, uz naglasak na
njihove dijelove koji čine dio osnovne TEN-T mreže.
Radi postizanja ovog cilja i imajući na umu okvirni
radijus teretnih vozila na UPP, te postojeću
infrastrukturu i prometnice RH, procjenjuje se
potreba instalacije punionica na rubnim dijelovima
gradova Zagreba i Rijeke do 2025. godine, te na
rubnim dijelovima gradova Zadra, Splita, Ploča i
Osijeka do 2030. godine. Potrebno je revidirati
procjenu potrebne infrastrukture u skladu s
razvojem tržišta svakih 5 godina, počevši od 2020.
godine. Također, u slučaju dovoljne potražnje, uz
punionice na rubnim dijelovima gradova blizu
autocesta, moguće je predvidjeti i postavljanje
mobilnih jedinica za opskrbu teretnih vozila UPP-
om na odmorišnim mjestima autocesta.
4.3.1.3. UPP u cestovnom prometu
Pouzdano utvrđivanje broja teških teretnih vozila s
pogonom na ukapljeni prirodni plin u ovom
trenutku nije moguće. Sukladno scenariju
izrađenom za potrebe NOP-a, u 2030. godini se
očekuje prometovanje oko 990 teških teretnih
vozila s pogonom na ukapljeni prirodni plin.
Pri određivanju procjene potrebne infrastrukture
za opskrbu cestovnih vozila na ovaj pogon, uzeta je
u obzir potreba osiguravanja mogućnosti
prometovanja teških motornih vozila na UPP
glavnim prometnim pravcima RH, uz naglasak na
njihove dijelove koji čine dio osnovne TEN-T mreže.
Radi postizanja ovog cilja i imajući na umu okvirni
radijus teretnih vozila na UPP, te postojeću
infrastrukturu i prometnice RH, procjenjuje se
potreba instalacije punionica na rubnim dijelovima
gradova Zagreba i Rijeke do 2025. godine, te na
rubnim dijelovima gradova Zadra, Splita, Ploča i
Osijeka do 2030. godine. Potrebno je revidirati
procjenu potrebne infrastrukture u skladu s
razvojem tržišta svakih 5 godina, počevši od 2020.
godine. Također, u slučaju dovoljne potražnje, uz
punionice na rubnim dijelovima gradova blizu
autocesta, moguće je predvidjeti i postavljanje
mobilnih jedinica za opskrbu teretnih vozila UPP-
om na odmorišnim mjestima autocesta.
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
4.3.2. Stlačeni prirodni plin
U ovom trenutku još se ne može pouzdano
procijeniti broj vozila na SPP u idućem desetljeću,
niti procijeniti utjecaj nove mjere za poticanje
pregradnje vozila na pogon SPP na povećanje broja
vozila na ovaj pogon. 28. travnja 2015. Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je
natječaj za neposredno sufinanciranje mjera
energetske učinkovitosti u prometu, među ostalim
pregradnje postojećih vozila svih kategorija na
pogon stlačenim prirodnim plinom. Pravo na
prijavu imaju jedinice lokalne i područne
samouprave te trgovačka društva i obrtnici, u
iznosu od 40-80% opravdanih troškova ukupne
vrijednosti ulaganja. Osim u gradskim i prigradskim
aglomeracijama, gdje je, u skladu sa zahtjevima
Direktive 2014/94 potrebno osigurati
infrastrukturu za punjenje do 2020. godine,
potrebno je osigurati i pokrivenost glavnih
cestovnih pravaca do 2025. godine. Ekonomski
najpovoljniji oblik uvođenja punionica SPP-a bi bila
njihova dogradnja unutar postojećih benzinskih
postaja.
U području gradskih i prigradskih aglomeracija,
korištenja prirodnog plina ima najveći realni
potencijal u kategoriji autobusa u javnom
gradskom prijevozu te u teretnom prometu
komunalnih djelatnosti u županijskim središtima i
većim naseljima u Republici Hrvatskoj.
Na temelju procjene ekonomski isplativih, predviđa
se izgradnja punionica za vozila na SPP u Puli,
Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku,
Karlovcu, Sisku, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i
4.3.2. Stlačeni prirodni plin
U ovom trenutku još se ne može pouzdano
procijeniti broj vozila na SPP u idućem desetljeću,
niti procijeniti utjecaj nove mjere za poticanje
pregradnje vozila na pogon SPP na povećanje broja
vozila na ovaj pogon. 28. travnja 2015. Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je
natječaj za neposredno sufinanciranje mjera
energetske učinkovitosti u prometu, među ostalim
pregradnje postojećih vozila svih kategorija na
pogon stlačenim prirodnim plinom. Pravo na
prijavu imaju jedinice lokalne i područne
samouprave te trgovačka društva i obrtnici, u
iznosu od 40-80% opravdanih troškova ukupne
vrijednosti ulaganja. Osim u gradskim i prigradskim
aglomeracijama, gdje je, u skladu sa zahtjevima
Direktive 2014/94 potrebno osigurati
infrastrukturu za punjenje do 2020. godine,
potrebno je osigurati i pokrivenost glavnih
cestovnih pravaca do 2025. godine. Ekonomski
najpovoljniji oblik uvođenja punionica SPP-a bi bila
njihova dogradnja unutar postojećih benzinskih
postaja.
U području gradskih i prigradskih aglomeracija,
korištenja prirodnog plina ima najveći realni
potencijal u kategoriji autobusa u javnom
gradskom prijevozu te u teretnom prometu
komunalnih djelatnosti u županijskim središtima i
većim naseljima u Republici Hrvatskoj.
Na temelju procjene ekonomski isplativih, predviđa
se izgradnja punionica za vozila na SPP u Puli,
Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku,
Karlovcu, Sisku, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
Zagrebu. U ovim gradovima, predviđa se izgradnja
13 kompresorskih sustava sa mogućnošću
istovremenog punjenja osobnih vozila, teretnih
vozila i autobusa.
Također se predviđa i uspostava mreže punionica
do 2025. godine uzduž cjelokupne mreže
prometnica. Predviđene lokacije su odabrane na
temelju analize napravljene za potrebe NOP-a, koja
je kao temeljne kriterije imala odabir
najprofitabilnijih postojećih benzinskih postaja,
odabir visoko profitnih benzinskih postaja na
spojnim prometnim pravcima, preferenciju lokacija
koje se nalaze u neposrednoj blizini plinovoda te
ujednačeno širenje mreža punionica duž mreže
prometnica na području RH, pri čemu se poštovala
preporuka o najvećoj udaljenost između postaje od
150 km. Na temelju ove analize, predviđa se
izgradnja 19 postaja na 11 lokacija, od kojih se 8
lokacija nalazi uz autoceste, a 3 na glavnim
cestama.
Zagrebu. U ovim gradovima, predviđa se izgradnja
13 kompresorskih sustava sa mogućnošću
istovremenog punjenja osobnih vozila, teretnih
vozila i autobusa.
Također se predviđa i uspostava mreže punionica
do 2025. godine uzduž cjelokupne mreže
prometnica. Predviđene lokacije su odabrane na
temelju analize napravljene za potrebe NOP-a, koja
je kao temeljne kriterije imala odabir
najprofitabilnijih postojećih benzinskih postaja,
odabir visoko profitnih benzinskih postaja na
spojnim prometnim pravcima, preferenciju lokacija
koje se nalaze u neposrednoj blizini plinovoda te
ujednačeno širenje mreža punionica duž mreže
prometnica na području RH, pri čemu se poštovala
preporuka o najvećoj udaljenost između postaje od
150 km. Na temelju ove analize, predviđa se
izgradnja 19 postaja na 11 lokacija, od kojih se 8
lokacija nalazi uz autoceste, a 3 na glavnim
cestama.
4.4. Ukapljeni naftni plin
Prema procjeni napravljenoj za potrebe NOP-a, u
ukupnoj potrošnji energenata u prometu do 2030.
godine UNP će biti zastupljen s 4,4% prema
scenariju bez dodatnih poticajnih mjera..
MINGO:
izmjena teksta: ...Prema procjeni napravljenoj za potrebe NOP-a, u ukupnoj potrošnji energenata u prometu do 2030. godine UNP će biti zastupljen s 4,4% prema scenariju bez dodatnih poticajnih mjera. S poticajnim mjerama Fonda za zaštitu okoliša i
uključujući komunalni i javni gradski prijevoz, UNP
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
RH), a napose komunalnog i javnog gradskog
prijevoza, UNP bi bio zastupljen s 8% u prometu do
2030. godine, s naslova višedesetljetne tradicije,
već dobro izgrađene te raspoređene infrastrukture
i potpuno zaokruženog sustava kontrolinga prema
EU standardima, kao i uvođenja sintetičkog UNP-a.
bi bio zastupljen s 8% u prometu do 2030. godine,
uz već dobro izgrađenu te raspoređenu
infrastrukturu i potpunu zaokruženost sustava
kontrolinga prema EU standardima, kao i uvođenje
sintetičkog UNP-a.
4.5. Biogoriva
Prema procjeni napravljenoj za potrebe NOP-a, u
ukupnoj potrošnji energenata u prometu do 2030.
godine biogoriva će biti zastupljena s 12,5 - 15%.
Analiza napravljena za potrebe NOP-a pokazuje
kako će za ostvarenje godišnjih ciljeva iz
Nacionalnog akcijskog planu za OIE do 2020.
godine u narednom razdoblju biti potrebno
izgraditi nove proizvodne kapacitete ili povećati
uvoz biogoriva u Hrvatsku.
4.5. Biogoriva
Prema procjeni napravljenoj za potrebe NOP-a, u
ukupnoj potrošnji energenata u prometu do 2030.
godine biogoriva će biti zastupljena s 12,5 - 15%.
Analiza napravljena za potrebe NOP-a pokazuje
kako će za ostvarenje godišnjih ciljeva iz
Nacionalnog akcijskog planu za OIE do 2020.
godine u narednom razdoblju biti potrebno
izgraditi nove proizvodne kapacitete ili povećati
uvoz biogoriva u Hrvatsku.
5. CILJEVI
Glavni cilj uspostave infrastrukture za alternativna
goriva je razvoj održivog prometnog sustava, uz
minimalne negativne učinke po okoliš i društvo.
Ostvarenje ovog cilja moguće je poticanjem
razvoja tržišta alternativnim gorivima u prometu,
te tržištem vozila i plovila na alternativna goriva.
Time će se ujedno postići smanjenje ovisnosti o
nafti i doprinos sigurnosti opskrbe, poboljšanje
kvalitete zraka i smanjenje emisija stakleničkih
plinova, smanjenje onečišćenja bukom iz prometa i
gospodarski razvoj kroz povećanje ekonomskih
aktivnosti.
REGEA:
komentar: Predlaže se dodavanje ciljeva za UNP i za biogoriva
UNP Udruga: komentar: Nema UNP-a, iako je to alternativno ekološki prihvatljivo gorivo upravo prepoznato i u direktivama EU. Nenavođenje UNP-a je u suprotnosti i s direktivama Europske komisije. Iz brojnih stručnih, znanstvenih i drugih analiza poznato je da UNP upravo „podstiče smanjenje ovisnosti o nafti i daje doprinos sigurnosti opskrbe, poboljšanju kvalitete zraka i smanjenju emisija stakleničkih plinova i drugih štetnih emisija, smanjenju onečišćenja bukom iz prometa /motori rade tiše/ i gospodarski razvoj kroz povećanje ekonomskih aktivnosti /snažan razvoj gospodarskih
Komentari REGEA-e i UNP Udruge su
uzeti u obzir
UNP je obuhvaćen glavnim ciljem NOP-a, gdje se
ne navodi pojedinačno već je uključen u
'alternativna goriva' (a kao takvo je definirano u
uvodu NOP-a).
Također je uključen u dijelu koji se odnosi na
mjere(fiskalne mjere poticanja korištenja UNP-a, u
onoj mjeri u kojoj doprinose razini smanjenja
emisija)
Komentar MPPI-a uzet u obzir:
5. CILJEVI
Glavni cilj uspostave infrastrukture za alternativna
goriva je razvoj održivog prometnog sustava, uz
minimalne negativne učinke po okoliš i društvo.
Ostvarenje ovog cilja moguće je poticanjem
razvoja tržišta alternativnim gorivima u prometu,
te tržištem vozila i plovila na alternativna goriva.
Time će se ujedno postići smanjenje ovisnosti o
nafti i doprinos sigurnosti opskrbe, poboljšanje
kvalitete zraka i smanjenje emisija stakleničkih
plinova, smanjenje onečišćenja bukom iz prometa i
gospodarski razvoj kroz povećanje ekonomskih
aktivnosti.
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
aktivnosti, zapošljavanje itd./“.
MPPI, Uprava za prometnu infrastrukturu: komentar: Poglavlje 4. bazira se na pretpostavkama i procjenama budućeg razvoja prometnih sredstava i potrošnje alternativnih goriva, dok se u poglavlju 5. pogotovo u točci 5.2 za prirodni plin, opisuje obvezujuća infrastruktura. Mišljenja smo da se smisao opisa iz navedenih poglavlja trebaju uskladiti.
Poglavlje 4. temelji se na procjenama iz Priloga 1.,
dok se za razvoj infrastrukture prirodnog plina iz
poglavlja 5. uzela u obzir buduća isplativost širenja
infrastrukture. Dobrodošla je svaka preciznija
formulacija temeljena na podacima.
5.1. Električna energija
Određivanje gradskih/prigradskih aglomeracija,
drugih gusto naseljenih područja i mreža koje, u
skladu s potrebama tržišta, trebaju biti opremljene
javno dostupnim mjestima za punjenje električnih
automobila do kraja 2020. godine: Osnovni cilj
uspostave mreže punionica je stvaranje preduvjeta
za poticanje razvoja prometa koji neće negativno
utjecati na okoliš. Pri određivanju načina za
ostvarenje tog cilja potrebno je realno
sagledavanje budućih potreba. Nedostatak
punionica bi predstavljao prepreku za razvoj tržišta
električnih vozila, ali bi prevelik broj punionica
značio uzaludno trošenje resursa. Utoliko je mrežu
punionica potrebno razvijati postepeno, pri čemu
se na samom početku definira jedinstveni pravni
okvir koji će omogućiti tržištu nesmetano
funkcioniranje.
Javno dostupne punionice moraju biti dostupne u
aglomeracijama i na prometnoj mreži u dovoljnom
broju. Početno stanje od 20 lokacija i 100 vozila (1
lokacija na 5 vozila) uvelike premašuje potrebe
REGEA:
komentar: Predlaže se detaljnija razrada ciljeva u smislu da se za svaki cilj navede minimalno sljedeće:
1) procjena učinka
a) izražena u povećanju broja vozila na alternativna goriva
b) izražena u energetskim jedinicama koje odgovaraju povećanje potrošnje alternativnih goriva
c) izražena u smanjenju emisija stakleničkih plinova uslijed povećane potrošnje alternativnih goriva
Prijedlog REGEA-e prihvaćen 5.1. Električna energija
Određivanje gradskih/prigradskih aglomeracija,
drugih gusto naseljenih područja i mreža koje, u
skladu s potrebama tržišta, trebaju biti opremljene
javno dostupnim mjestima za punjenje električnih
automobila do kraja 2020. godine: Osnovni cilj
uspostave mreže punionica je stvaranje preduvjeta
za poticanje razvoja prometa koji neće negativno
utjecati na okoliš. Pri određivanju načina za
ostvarenje tog cilja potrebno je realno
sagledavanje budućih potreba. Nedostatak
punionica bi predstavljao prepreku za razvoj tržišta
električnih vozila, ali bi prevelik broj punionica
značio uzaludno trošenje resursa. Utoliko je mrežu
punionica potrebno razvijati postepeno, pri čemu
se na samom početku definira jedinstveni pravni
okvir koji će omogućiti tržištu nesmetano
funkcioniranje.
Javno dostupne punionice moraju biti dostupne u
aglomeracijama i na prometnoj mreži u dovoljnom
broju. Početno stanje od 20 lokacija i 100 vozila (1
lokacija na 5 vozila) uvelike premašuje potrebe
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
tržišta s jedne strane, a s druge strane ne
omogućava korištenje električnih vozila na cijelom
području RH.
Određivanje primjerenog broj punionica koje je
potrebno uspostaviti u urbanim područjima i
drugim gusto naseljenim područjima do kraja
2020. (broj je potrebno odrediti na temelju
procjene broja registriranih automobila u 2020. i
najbolje prakse i preporuka EK, potrebno
razmotriti potrebu u vezi s instaliranjem javno
dostupnih mjesta za punjenje na postajama javnog
prijevoza): do 2020. godine punionice moraju biti
dostupne na svakih 50 km autocesta, u svim
aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, u
svim morskim, zračnim i lukama unutarnje
plovidbe, kao i na željezničkim kolodvorima.
Određivanje luka (morskih i riječnih) u kojima je
potrebno uspostaviti opskrbu električnom
energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim
putovima i morske brodove (u lukama osnovne
mreže TEN-T i drugim lukama do 31. prosinca
2025. uspostava infrastrukture za tu vrstu opskrbe
predstavlja prioritet, osim ako nema potražnje i
ako su troškovi nerazmjerni u odnosu na koristi,
uključujući koristi za okoliš): do 31. prosinca 2025.
godine punionice moraju biti dostupne u luci Rijeka
i luci Vukovar/Slavonski Brod, osim ako se do 2020.
godine ne pokaže potpuni nedostatak potražnje za
opskrbom električnom energijom za brodove odn.
plovila na unutarnjim plovnim putovima.
Određivanje zračnih luka na kojima je potrebno
uvesti infrastrukturu za opskrbu električnom
energijom zrakoplova u mirovanju: do 31. prosinca
tržišta s jedne strane, a s druge strane ne
omogućava korištenje električnih vozila na cijelom
području RH.
Određivanje primjerenog broj punionica koje je
potrebno uspostaviti u urbanim područjima i
drugim gusto naseljenim područjima do kraja
2020. (broj je potrebno odrediti na temelju
procjene broja registriranih automobila u 2020. i
najbolje prakse i preporuka EK, potrebno
razmotriti potrebu u vezi s instaliranjem javno
dostupnih mjesta za punjenje na postajama javnog
prijevoza): do 2020. godine punionice moraju biti
dostupne na svakih 50 km autocesta, u svim
aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, u
svim morskim, zračnim i lukama unutarnje
plovidbe, kao i na željezničkim kolodvorima.
Određivanje luka (morskih i riječnih) u kojima je
potrebno uspostaviti opskrbu električnom
energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim
putovima i morske brodove (u lukama osnovne
mreže TEN-T i drugim lukama do 31. prosinca
2025. uspostava infrastrukture za tu vrstu opskrbe
predstavlja prioritet, osim ako nema potražnje i
ako su troškovi nerazmjerni u odnosu na koristi,
uključujući koristi za okoliš): do 31. prosinca 2025.
godine punionice moraju biti dostupne u luci Rijeka
i luci Vukovar/Slavonski Brod, osim ako se do 2020.
godine ne pokaže potpuni nedostatak potražnje za
opskrbom električnom energijom za brodove
odnosno plovila na unutarnjim plovnim putovima.
Određivanje zračnih luka na kojima je potrebno
uvesti infrastrukturu za opskrbu električnom
energijom zrakoplova u mirovanju: do 31. prosinca
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
2025. godine punionice moraju biti dostupne u
svim međunarodnim zračnim lukama RH.
2025. godine punionice moraju biti dostupne u
svim međunarodnim zračnim lukama RH.
5.2. Prirodni plin
5.2.1. Ukapljeni prirodni plin (UPP)
Cilj određivanja minimalne infrastrukture za
opskrbu plovila/vozila UPP-om na teritoriju RH je
stvaranje održivijeg pomorskog prometa,
unutarnje plovidbe i cestovnog teretnog prometa,
te omogućavanje prometovanja plovilima i teškim
teretnim vozilima na UPP po glavnim vodnim i
cestovnim prometnim pravcima RH.
S ciljem omogućavanja prometovanja plovilima na
unutarnjim plovnim putovima ili morskim
brodovima u cijeloj osnovnoj mreži TEN-T te na
glavnim plovnim putovima RH, do 31. prosinca
2025. godine infrastruktura za prekrcaj i opskrbu
UPP-a u morskim lukama mora biti dostupna u
Rijeci, osim ako se do 2020. godine ne pokaže
potpuni nedostatak potražnje za ovim oblikom
goriva.
S ciljem omogućavanja prometovanja plovilima na
unutarnjim plovnim putovima ili morskim
brodovima na glavnim plovnim putovima, do 31.
prosinca 2030. godine infrastruktura za prekrcaj i
opskrbu UPP-om mora biti dostupna u Puli, Zadru,
Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku, osim ako se
a do 2025. ne pokaže potpuni nedostatak
potražnje za ovim oblikom goriva.
S ciljem omogućavanja prometovanja teških
teretnih vozila po glavnim cestovnim prometnim
MPPI, Sektor pomorske plovidbe:
izmjena teksta i komentar: Cilj određivanja
minimalne infrastrukture za opskrbu plovila/vozila
UPP-om na teritoriju RH je stvaranje održivijeg
pomorskog prometa, plovidbe unutarnjim plovnim
putovima i cestovnog teretnog prometa, te
omogućavanje prometovanja plovilima i teškim
teretnim vozilima na UPP po glavnim vodnim i
cestovnim prometnim pravcima RH.
S ciljem omogućavanja prometovanja plovilima na
unutarnjim plovnim putovima ili morskim
brodovima u cijeloj osnovnoj mreži TEN-T te na
glavnim plovnim putovima RH, do 31. prosinca
2025. godine infrastruktura za prekrcaj i opskrbu
UPP-a u morskim lukama mora biti dostupna u
Rijeci, osim ako se do 2020. godine ne pokaže
potpuni nedostatak potražnje (Ovo je Ok. Direktiva
kaže Riejka a država članica može proširiti priču i
na druge luke ukoliko postoji interes i volja
gospodarskih subjekata) za ovim oblikom goriva.
S ciljem omogućavanja prometovanja plovilima na
unutarnjim plovnim putovima ili morskim
brodovima na glavnim plovnim putovima, do 31.
prosinca 2030. godine infrastruktura za prekrcaj i
opskrbu UPP-om mora biti dostupna u Puli, Zadru,
Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku,(Na temelju
čega je ovo zaključeno. Kojeg strateškog
dokumenta? Da li se mislilo na direktivu ili naše
strategije? Vidi prijašnji komentar) osim ako se a
do 2025. ne pokaže potpuni nedostatak potražnje
Komentar MPPI-a uzet u obzir, prijedlog
izmjene teksta prihvaćen
Sektor pomorske plovidbe nije dostavio prijedlog promjene izričaja. Svih 7 međunarodnih morskih luka je predviđeno u odnosu na procjenu Instituta Hrvoje Požar za potrebe Stručnih podloga u Prilogu 2, prvenstveno na temelju podataka o volumenu prometa, uzimajući u obzir cilj pokrivenosti ne samo osnovne TEN-T mreže, veći i glavnih plovnih putova u RH izvan te mreže. NOP je sam zamišljen kao strateški dokument koji postavlja nacionalne ciljeve, a Direktiva 2014/94 (recital 42) ostavlja državi članici mogućnost uključivanja luka izvan osnovne TEN-T mreže. Recital 42 također navodi da je pri određivanju lokacija potrebno izraditi analizu troškova i koristi. S obzirom na kratki rok za donošenje NOP-a prema Direktivi (studeni 2016.), te dalek rok koji smo postavili za luke izvan osnovne TEN-T mreže (31. prosinca 2030. godine) i predviđenu reviziju potreba na temelju kojih je moguće revidirati predložene lokacije, radi pravovremenog donošenja NOP-a pri određivanju ovih luka uzeli smo u obzir samo procjenu iz Priloga 2, ostavljajući mogućnost promjene u okviru petogodišnjih revizija na temelju analiza troškova i koristi koje naknadno budu provedene ili izostavljanje lokacija u slučaju da analize ne budu
provedene.
Prijedlog MINGO-a prihvaćen
5.2. Prirodni plin
5.2.1. Ukapljeni prirodni plin (UPP)
Cilj određivanja minimalne infrastrukture za
opskrbu plovila/vozila UPP-om na teritoriju RH je
stvaranje održivijeg pomorskog prometa, plovidbe
unutarnjim plovnim putovima i cestovnog teretnog
prometa, te omogućavanje prometovanja
plovilima i teškim teretnim vozilima na UPP po
glavnim vodnim i cestovnim prometnim pravcima
RH.
S ciljem omogućavanja prometovanja plovilima na
unutarnjim plovnim putovima ili morskim
brodovima u cijeloj osnovnoj mreži TEN-T te na
glavnim plovnim putovima RH, do 31. prosinca
2025. godine infrastruktura za prekrcaj i opskrbu
UPP-a u morskim lukama mora biti dostupna u
Rijeci, osim ako se do 2020. godine ne pokaže
potpuni nedostatak potražnje za ovim oblikom
goriva.
S ciljem omogućavanja prometovanja plovilima na
unutarnjim plovnim putovima ili morskim
brodovima na glavnim plovnim putovima, do 31.
prosinca 2030. godine infrastruktura za prekrcaj i
opskrbu UPP-om mora biti dostupna u Puli, Zadru,
Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku, osim ako se
a do 2025. ne pokaže potpuni nedostatak
potražnje za ovim oblikom goriva.
S ciljem omogućavanja prometovanja teških
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
pravcima RH, do 31. prosinca 2025. godine
infrastruktura za opskrbu teških teretnih vozila
UPP-om mora biti dostupna na rubnim dijelovima
gradova Zagreba i Rijeke, a do 31. prosinca 2030.
godine na rubnim dijelovima gradova Zadra, Splita,
Ploča i Osijeka, osim ako se do 2020. godine za
Zagreb i Rijeku i do 2025. godine za ostale
nabrojene gradove ne pokaže potpuni nedostatak
potražnje. U slučaju dovoljne potražnje, moguće je
uz punionice na rubnim dijelovima gradova blizu
autocesta predvidjeti i postavljanje mobilnih
jedinica za opskrbu teretnih vozila UPP-om na
odmorišnim mjestima autocesta.
S ciljem osiguranja primjerene distribucije za UPP
na području RH, kako bi se opskrbljivala mjesta za
opskrbu brodova u morskim i riječnim lukama i na
osnovnoj TEN-T mreži za teška motorna vozila,
distribucijski centar mora biti dostupan u Rijeci, a
infrastruktura za pretovar u lukama Rijeka i
Vukovar i Slavonski Brod,osim ako se ne pokaže
potpuni nedostatak potražnje do 2020.
za ovim oblikom goriva.
S ciljem osiguranja primjerene distribucije za UPP
na području RH, kako bi se opskrbljivala mjesta za
opskrbu brodova u morskim i riječnim lukama i na
osnovnoj TEN-T mreži za teška motorna vozila,
distribucijski centar mora biti dostupan u Rijeci, a
infrastruktura za pretovar u lukama Rijeka i
Vukovar i Slavonski Brod,osim ako se ne pokaže
potpuni nedostatak potražnje do 2020. (Ovo treba
usuglasiti sa direktivnom o alternativnim gorivima
koja definira koje core luke moraju imati
infrastrukturu do koje godine. Direktiva u sebi kaže
do koje godine trebaju biti punionice
uspostavljene).
MINGO:
izmjena teksta: ... mora biti dostupna na rubnim
dijelovima gradova Zagreba i Rijeke, a do 31.
prosinca 2030. godine na rubnim dijelovima
gradova Zadra, Splita, Ploča, Slavonskog Broda i
Osijeka, osim ako se do 2020. godine za Zagreb i
Rijeku i do 2025. godine za ostale nabrojene
gradove ne pokaže potpuni nedostatak potražnje.
Popisu gradova dodan Slavonski Brod, u skladu s ciljem uspostave infrastrukture za UPP u luci
Slavonski Brod do iste godine.
teretnih vozila po glavnim cestovnim prometnim
pravcima RH, do 31. prosinca 2025. godine
infrastruktura za opskrbu teških teretnih vozila
UPP-om mora biti dostupna na rubnim dijelovima
gradova Zagreba i Rijeke, a do 31. prosinca 2030.
godine na rubnim dijelovima gradova Zadra, Splita,
Ploča, Slavonskog Broda i Osijeka, osim ako se do
2020. godine za Zagreb i Rijeku i do 2025. godine
za ostale nabrojene gradove ne pokaže potpuni
nedostatak potražnje. U slučaju dovoljne
potražnje, moguće je uz punionice na rubnim
dijelovima gradova blizu autocesta predvidjeti i
postavljanje mobilnih jedinica za opskrbu teretnih
vozila UPP-om na odmorišnim mjestima autocesta.
S ciljem osiguranja primjerene distribucije za UPP
na području RH, kako bi se opskrbljivala mjesta za
opskrbu brodova u morskim i riječnim lukama i na
osnovnoj TEN-T mreži za teška motorna vozila,
distribucijski centar mora biti dostupan u Rijeci, a
infrastruktura za pretovar u lukama Rijeka i
Vukovar i Slavonski Brod,osim ako se ne pokaže
potpuni nedostatak potražnje do 2020.
5.2.2. Stlačeni prirodni plin (SPP)
Cilj određivanja minimalne infrastrukture za
opskrbu vozila SPP-om na teritoriju RH je stvaranje
održivijeg (osobito javnoga) gradskog i cestovnog
prometa, te omogućavanje prometovanja vozilima
na SPP u većim gradskim središtima i po glavnim
prometnim pravcima RH.
S ciljem omogućavanja prometovanja cestovnih
MINGO:
Izmjena teksta: ... Cilj određivanja minimalne
infrastrukture za opskrbu vozila SPP-om na
teritoriju RH je stvaranje održivijeg (osobito
javnoga) gradskog, komunalnog i cestovnog
prometa, te omogućavanje prometovanja vozilima
na SPP u većim gradskim središtima i po glavnim
prometnim pravcima RH.
Prijedlog MINGO-a prihvaćen 5.2.2. Stlačeni prirodni plin (SPP)
Cilj određivanja minimalne infrastrukture za
opskrbu vozila SPP-om na teritoriju RH je stvaranje
održivijeg (osobito javnoga) gradskog, komunalnog
i cestovnog prometa, te omogućavanje
prometovanja vozilima na SPP u većim gradskim
središtima i po glavnim prometnim pravcima RH.
S ciljem omogućavanja prometovanja cestovnih
Prijedlog NOP-a (po točkama) Komentar/prijedlog izmjene teksta Prihvaćanje/odbijanje
komentara/prijedloga NOP (s prihvaćenim izmjenama)
ovlasti za praćenje stanja, izvješćivanje o stanju i
pružanje informacija o infrastrukturi alternativnih
goriva, pri čemu bi ta javna ovlast bila regulirana
Zakonom o razvoju infrastrukture alternativnih
goriva.
Informacije o infrastrukturi alternativnih goriva
moraju biti dostupne kontinuirano, uz korištenje
odgovarajućih informacijskih sustava.
U okviru mjera informiranja javnosti predviđena je
edukacija i promidžba na nacionalnom i lokalnim
nivoima.
UNP Udruga:
komentar: Naš stav je da nije potrebno
uspostavljati novu organizacijsku jedinicu u
trenutno nadležnom ili budućem nadležnom tijelu
državne uprave jer se poslovi kontinuiranog
izvješćivanja javnosti i ispunjavanja obveza prema
EK i tijelima EU mogu obavljati (pre)raspodjelom
poslova u postojećim organizacijskim jedinicama
(koje se bave poslovima odnosa s javnošću,
projektima EU, odnosima s EK i sl. a koje su već
ustrojene u svim tijelima javne vlasti). Ustrojstvo
nove organizacijske jedinice značilo bi
najvjerojatnije novo zapošljavanje u državnoj
upravi i dodatno fiskalno opterećenje
gospodarstva, a što je u suprotnosti s deklariranom
politikom aktualne Vlade RH.
Isto tako sugeriramo MPPI da organizira centralizirano prikupljanje i obradu podataka o upotrebi alternativnih goriva u prometu kako bi se u budućnosti olakšalo izvješćivanje EK o provedbi obveza iz Direktive 2014/94 EU i drugih europskih i nacionalnih zakonskih i podzakonskih propisa.
MINGO:
izmjena teksta: ... koja će uz suradnju s drugim
tijelima državne uprave (Ministarstvom zaštite
okoliša i prirode, Ministarstvom gospodarstva i
poduzetništva, ministarstvom unutarnjih poslova,
agencijama i Fondom za zaštitu okoliša provoditi
Prijedlog UNP Udruge i CEI-a prihvaćen
NOP-om se definira uspostava Nacionalnog
koordinacijskog tijela za uspostavu infrastrukture