-
P r v i h r v a t s k i v o j n o s t r u n i m a g a z i n
ISS
N 1
330
- 5
00
XPR
INTE
D IN
CRO
ATIA
EUR 2,10CAD 3,00
AUD 3,30USA 2,00CHF 3,50
SLO EUR 1,80SEK 17,00NOK 17,00DKK 15,50GBP 1,30
brigadna generalicaGordana Garai,
savjetnica za rodnapitanja u Zapovjednitvu
ISAF-a
RAZGOVOR
Promocija Polaznika vojnih kola
Broj 450 20. lipnja 2014. Izlazi od 1991. www.hrvatski-vojnik.hr
BesPlatni Primjerak
Poljski i hrvatskisPecijalciu zajednikom djelovanju na kopnu i u
vodi...
Mornarika vojna vjeba
Zdrueno djelovanje ujadranskoM Moru
aDrion 14 livEX
NASLOVNICA_450.indd 7 6/17/14 2:43 PM
-
2broj 450 / 20. lipnja 2014.
SADRAJ
U lanstvu Europskog udruenja vojnih novinara (EMPA)Rukopise,
fotografije i ostali materijal ne vraamo. Copyright HRVATSKI
VOJNIK, 2014.
Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu slubeni
stav Ministarstva obrane RH.
4 RAZGOVOR brigadna generalica Gordana Garai, savjetnica za
rodna pitanja u Zapovjednitvu iSaF-a
7 MORH i OSRH Konferencija naelnika glavnih stoera
ameriko-jadranske povelje
8 MORnARikA VOJnA VJebA ADRiOn 14 LiVeX Zdrueno djelovanje u
Jadranskom moru
brigadna generalica
savjetnica za rodna pitanja u Zapovjednitvu ISAF-a
5broj 450 / 20. lipnja 2014.
Vesna PIntArI, snimio Stjepan BrIgljeVI
4
RazgovoR
AfgAnistAnce elimo po-tAknuti dA u svoje redo-ve primAju ene i u
vojsci i policiji jer one ine pedeset posto stAnovnitvA... smAtrAm
dA bi njihovo sudjelovAnje u misijAmA trebAlo biti normAlno i dA bi
svAtko tko rAdi svoj po-sAo kompetentno, bez obzirA nA spol, trebAo
dobiti tu priliku. u nAem kontingentu smo svjesni te
jednAkoprAvnosti jer smo od poetkA u vojnoj policiji ovdje u misiji
imAli po nekoliko pripAdni-cA koje su pomAgAle u ophod-njAmA,
pregledu i kontAktimA sA enskim stAnovnitvom. bili smo od poetkA
dobAr primjer ostAlimA...
Tijekom nedavna boravka u Kabulu pruila nam se prigoda za
razgovor s brigadnom generalicom Gordanom Garai, savjetnicom za
rodna pitanja u Zapovjednitvu ISAF-a i ujedno prvom enom iz OSRH
koja je postav-ljena na ovako visoku vojnu poziciju u ovoj
operaciji. Njezina je zadaa u iduih nekoliko mjeseci raditi na
integraciji rodne ravno-pravnosti u afganistanskim sigurnosnim
institucijama, a rije je o iznimno odgovornoj dunosti s obzirom na
to da je pitanje ravno-pravnosti spolova zbog kulturnih, obiajnih i
religijskih utjecaja u Afganistanu vrlo osjet-ljivo i sloeno. Stoga
e postizanje napretka na ovom podruju i stvaranje uvjeta da se
postojee stanje odri i nastavi u pozitivnom smjeru biti i jedna od
bitnih zadaa operacije ISAF do njezina zavretka.
Od nedavno ste na mjestu savjetni-ce za rodna pitanja u
Zapovjedni-
tvu operacije ISAF, to je iznimno osjetljivo i vano mjesto u
dravi gdje je ravnopravnost spolova jo uvijek daleko od standarda
za-padnog drutva. to e biti vaa zadaa iduih mjeseci?Zadaa je mog
ureda koordinirati napore ISAF-a i podreenih zapovjednitava na
podruju integracije rodne ravnopravnosti u ANSF, kao i suradnja s
meunarodnom zajednicom, prije svega s UN-om i drugim vladinim i
nevladinim organizacijama. U pogledu rodne ravnopravnosti NATO
po-stupa po UN-ovoj rezoluciji 1325 ene, mir i sigurnost, te je u
svrhu njezine im-plementacije izdao Direktivu 40-, a inte-gracija
rodne ravnopravnosti u ANSF-u i sigurnosne institucije jest i dio
mandata ISAF-a. Naime, radi se na promociji rodne ravnopravnosti i
onog to ISAF kao vojna misija moe uiniti ponajprije u sigurno-snom
sektoru tj. u vojsci i policiji. eli se afganistansku stranu
potaknuti da u svoje redove prima ene i u vojsci i policiji jer one
ine pedeset posto stanovnitva. To e
zbog kulture i obiaja biti teko, meutim vidim da su se odreene
stvari pomaknu-le s mrtve toke. Naime, u Ministarstvu unutarnjih
poslova i Ministarsvu obrane Afganistana u dokumentima i
strategija-ma propisane su odreene kvote i vremen-ski rok u kojem
trebaju ostvariti zacrtane ciljeve. U afganistanskoj vojsci cilj je
dostii deset posto ena u iduih deset godina, a trenutano je samo
0,4 posto ena u voj-sci, to je oko 776 pripadnica. U policiji je
situacija malo bolja. Cilj je takoer dostii 10 posto ena u
policiji, a trenutano ih je 1,3 posto, odnosno oko 1900 pripadnica.
Drugi problem s kojim se susreemo jest koliko e one dugo ostati u
sastavu vojske i policije jer im uvjeti na radnom mjestu nisu
onakvi kakvi bi trebali biti. Meu-narodna zajednica provodi razne
projekte jednako kao i NATO i ISAF. Svakodnevno se u ministarstvima
obrane i unutarnjih
poslova radi s afganistanskim mjerodav-nim tijelima na stratekoj
razini, sudjeluje u donoenju standarda, normi i procedura, da kad
operacija ISAF zavri, bude izgraena struktura koja onemoguava
povratak na staro. Najvei je problem promjena naina razmiljanja i
tradicionalan stav prema mje-stu i ulozi ena, no pomak postoji.
ISAF-ov je cilj do kraja godine napraviti to vie i razliitim
projektima i donacijama stvoriti preduvjete za odrivi napredak. To
se odnosi i na izgradnju odgovarajuih objekata za enski dio
populacije koja ulazi u te sigur-nosne institucije, ali i stvaranje
niza drugih uvjeta. Primjerice, ovdje ne postoji rodiljni dopust,
nema dejih vrtia, a nerijeeno je i niz drugih problema. Inae,
mjesto savjet-nika za rodnu ravnopravnost generalske razine u
operaciji ISAF, NATO je uspostavio prije dvije godine kao primjer
afganistan-skim snagama da je normalno biti ena general i raditi s
mukim kolegama na istom odgovornom poslu i zadai. Imala sam prilike
susresti ovdje neke od afgani-stanskih primjera. U policijskom
distriktu u
Kabulu na dunosti zapovjednice je ena s inom generala i ona je
zaista kompetentna i obrazovana za taj posao. U tom je distriktu
osim nje jo est ena i one svojim primje-rom potvruju da su promjene
mogue. U ministarstvima obrane i unutarnjih poslova osnovani su
direktorati za ljudska prava i za rodnu ravnopravnost. Na elu
takvog direktorata u policiji je takoer generalica, a u
Ministarstvu obrane je general (u direk-toratu je i jedna
brigadirka koja je zaduena za ta pitanja). Cilj je stvoriti kritinu
masu ena u vojsci i policiji koje e u takvom okru-enju ipak biti
sigurnije i slobodnije u radu. Ovdje je nasilje u obitelji
uobiajena pojava i uspostavljena je tzv. help line 119 koja
omo-guuje prijavljivanje svakog oblika nasilja i na tim mjestima
rade ene. Mi izravno ne mentoriramo niti savjetujemo, no radimo
vrlo usko sa savjetnicima u ministarstvima, s predstavnicima
meunarodne zajednice
i nevladinih organizacija ali i nekoliko ak-tivnih enskih
afganistanskih organizacija. Jedna je od zadaa mog ureda
koordinirati s ostalim meunarodnim faktorima da svako sa svoje
strane napravi to moe i da se u Afganistanu shvati vanost napretka
u ovom podruju.
Rije je ujedno i o prvoj general-skoj poziciji koju hrvatske
snage imaju u ISAF-u te iznimnoj od-govornosti koju preuzimate jer
je integracija rodne ravnopravnosti sve bitnija u NATO-ovim i
UN-ovim misijama...To mi je prije svega velika ast, a s druge
strane i veliki izazov da dano povjerenje opravdam, ali isto tako
mi je i zadovoljstvo razmijeniti iskustva s afganistanskim
ge-neralicama jer su i one prve u svom poslu. Ovdje se ponajprije
eli potaknuti i enski dio drutva da pridonese i u ekonomskom
pogledu, ali i da dobije pristup svemu ono-me to do sada nije imao
i pomogne da budunost krene u pozitivnom smjeru.
Radi se na promociji rodne ravnopravno-sti i onog to ISAF kao
vojna misija moe uiniti, prije svega u sigurno-snom sektoru, tj. u
vojsci i policiji. Afganistance elimo potaknuti da u svoje redove
primaju ene i u vojsci i policiji jer one ine pedeset posto
stanovnitva. To e zbog kulture i obiaja biti teko, meutim vidim da
su se odreene stvari pomaknule s mrtve toke
broj 450 / 20. lipnja 2014.
Najvei izazov je postii Napredak i stv oriti uvjete da se oN
Nastavi
Gordana Garai,
HV 450_04-06.indd 4-5 17/06/14 11:24
9broj 450 / 20. lipnja 2014.
8broj 450 / 20. lipnja 2014.
Maja Sirievi, snimili Josip Kevri, Maja SirieviMornarika vojna
vjeba aDrion 14 LiveX
Pokaznom vjebom SHIP-HeLICoPTeR meDevaC, PRuanja PomoI
uneSReenom na bRoDu I njegovom meDICInSkom evakuaCIjom, koju je 12.
LIPnja u kaTeLanSkom akvaToRIju vISokIm PReDSTavnICIma moRnaRICa
zemaLja LanICa aDRIon InICIjaTIve PRIkazaLa
HRvaTSka RaTna moRnaRICa, zavRILa je moRnaRIka vojna vjeba
aDRIon 14 LIveX koja Se oD 9. Do 13. LIPnja oDRavaLa na PoDRuju
SReDnjeg jaDRana... u vjebI
je SuDjeLovaLo DeSeT bRoDova, oD kojIH PeT HRvaTSke RaTne
moRnaRICe Te Po jeDan bRoD aLbanSke, gRke, TaLIjanSke I SLovenSke
RaTne moRnaRICe
Zdrueno djelovanje u jadr anskom moru
Nakon to je prvi put ugostila prijateljske mornarice iz regije
jo 2008. godine, Hrvatskoj ratnoj mornarici ovo je drugi put da
nje-zini asnici zapovijedaju vjebom ADRION to je podrazumijevalo
cijeli niz planskih aktivnosti u pri-premi i provedbi vjebe.
Planski proces ukljuio je i organizaciju glavne planske
konferencije u oujku i zavrne koordinacijske konferencije krajem
travnja. Us-poredno s konferencijom proveden je i 11. ADRION
seminar na temu Controlling of maritime border with restricted
resources. Vjebom je za-povijedao kapetan bojnog broda Milenko
Crljen, zamjenik zapo-vjednika Sredita za obuku HRM-a.Meunarodna
vojna vjeba ADRION 14 LIVEX mornarika je multilateralna vjeba koja
se odrava jednom godinje s ciljem poboljanja interoperabilnosti
rat-nih mornarica ADRION inicijative u provedbi pomorskih
operacija, odnosno traganja i spaavanja na moru, zatiti snaga,
pomorskog manevriranja i komunikacija te operacija pomorskog
presretanja i uvjebavanja procedura u pla-niranju i provedbi
multinacional-nih operacija jaanja sigurnosti na moru.Provedba
vjebe, u kojoj
Hrvatska ratna mornarica bila je poaena prilikom biti domain
multina-cionalne mornarike vjebe ADRION 14 LIVEX koja se provodi
pod okriljem Jadransko-jonske inicijative. Bila je to jo jedna
prilika da ratne mornarice dr-ava lanica pokau visoku razinu
profesionalizma, uvjebanosti i sposobnosti za zajedniko djelovanje
u pomorskim operacijama. Cilj je provjera i potvrda
interoperabilnosti mornarikih snaga lanica ADRION-a u izvrenju
zajed-nikih pomorskih manevara, zadaa nadzora mora, pomorskog
presretanja, osiguranja sigurnosti plovnih putova, traganja i
spaavanja i slinih zadaa. Tenja je svih sudionica vjebe da, u
skladu s podizanjem sveope interope-rabilnosti i razumijevanja meu
sudionicama, svaka sljedea vjeba bude sloenija i zahtjevnija.
Uvjereni smo da je i ova vjeba svojim scenarijem, sloenou zadaa i
dinamikom njihove provedbe uspjeno pridonijela i tom aspektu. Ve i
prve analize pokazuju da je ovogodinja vjeba u potpunosti ispunila
postavljene ciljeve. Mornarice drava u regiji posveene su jaanju
meusobnog povjerenja i spremne su suradnjom i zajednikim naporima
su-oiti se sa svakodnevnim mirnodopskim izazovima sigurnosti i
stabilnosti u Jadranskom i Jonskom moru. Za uspjeno provedenu vjebu
zahvaljujem svim neposrednim sudionicima koji su odgovorno i
profesionalno pristupili izvr-avanju postavljenih zadaa. Posebno
priznanje upuujem kapetanu bojnog broda Milenku Crljenu, direktoru
vjebe, kao i upravljakom stoeru u kojem su, osim hrvatskih asnika,
sudjelovali i predstavnici sudjelujuih mornarica.
sudjeluju pomorske snage Al-banije, Crne Gore, Grke, Italije,
Hrvatske i Slovenije, nastavak je daljnjeg jaanja ADRION
ini-cijative, osobito zbog vanosti regionalne suradnje i meu-sobnog
povjerenja ratnih mor-narica zemalja koje imaju izlaz na Jadransko
i Jonsko more. U svim mornarikim vjebama inicijative ADRION
Hrvatska aktivno sudjeluje od 2006. godi-ne. U vjebi je sudjelovalo
deset brodova, od kojih pet Hrvatske ratne mornarice te po jedan
brod albanske, grke, talijanske i slovenske ratne mornarice.
Crnogorska ratna mornarica sudjelovala je s dva asnika u Stoeru
vjebe.Uz zapovjednika Hrvatske rat-ne mornarice komodora Rober-ta
Hranja, zapovjednika vjebe ADRION 14 LIVEX kapetana boj-nog broda
Milenka Crljena, zapo-vjednika Flotile HRM-a kapetana bojnog broda
Ivu Raffanellija, zamjenika zapovjednika Bojne za specijalna
djelovanja RH boj-nika Mirka Bonjaka, pokaznoj vjebi nazoili su i
zapovjednici Pomorskih snaga RM Albanije - brigadni general Qemal
Shkurti, 2. mornarike skupine RM Ita-
lije - kontraadmiral Francesco Sollitto, P-33 RM Crne Gore -
kapetan fregate Zoran Ivanov-ski, 430. mornarikog divizijuna RM
Slovenije - kapetan bojnog broda Boris Gerak te zamjenik
zapovjednika Flote RM Grke - kontraadmiral Nikolaos Tsounis.Iako je
ADRION mornarika vjeba, u vjebi je sudjelovao HRZ i PZO te tim
Bojne za spe-cijalna djelovanja. Sudjelovalo je 190 pripadnika OSRH
te oko 150 pripadnika stranih sudjelujuih snaga. Aktivnosti na moru
obu-hvatile su uvjebavanja komu-nikacija, traganja i spaavanja
(SAR), taktiko manevriranje brodom, MEDEVAC (izvlaenje unesreenog
helikopterom s bro-da), vjebu nasilnog zauzimanja broda iz zraka
(Fast Rope Boar-ding), zatitu snaga, ispitivanje, presretanje i
ukrcaj na sumnji-vo plovilo. Za vjebu je izraen izmiljeni scenarij
temeljen na Rezoluciji Vijea sigurnosti UN-a koja daje ovlast
namjenski or-ganiziranim mornarikim sna-gama ADRION zemalja za
pro-vedbu meunarodne pomorske operacije u podruju gdje postoji
ugroza pomorske sigurnosti iz-miljene drave. n
Jako sam zadovoljan postignutim na vjebi ADRION 14 LIVEX jer su
ispunjeni svi ciljevi koje smo naveli u Planu vjebe. Kako sam 2008.
godine takoer bio zapovjednik ovakve vjebe, moram priznati da je od
tada postignut vidan napredak u poboljanju interoperabilnosti
sudjelujuih zemalja te u razvijanju sposobnosti za provedbu
zajednikih pomorskih operacija s ciljem spreavanja kriminalnih
aktivnosti na moru. injenica jest da veina pomorskih drava nema sve
sposobnosti potrebne za samostalnu provedbu ovakvih i slinih
pomorskih operacija. Stoga je jaanje regionalne vojne suradnje
ratnih mornarica u okviru inicijative ADRION doprinos
kvalitetni-jem nadzoru pomorskog prometa u Jadranskom i Jonskom
moru, a ujedno je u skladu s NATO-ovim konceptom Connected Force
Initiative. Ako se nastavi ovim tempom, vjerujem da bi se u skoroj
budunosti ispunili uvjeti za ustrojavanje namjenski organiziranih
snaga ADRION zemalja, sposobnih za sudjelovanje u meunarodnim
vojnim pomorskim operacijama.
Jadransko-jonska inicijativa poiva na ideji kako se meunarodne
krize ne mogu rijeiti nasiljem ve se moraju rjeavati suradnjom meu
narodima, s ciljem identificiranja i odreivanja raspona zajednikih
interesa. Italija je prilikom sastanka Europskog vije-a u Tampereu,
Finska, u listopadu 1999. predstavila idejni projekt
Jadransko-jon-ske inicijative. EU je ovoj regionalnoj ini-cijativi
dao snanu potporu. RH podupire Jadransko-jonsku inicijativu od
poetka, inzistirajui na njezinu ukljuivanju u iri kontekst suradnje
u Sredozemlju.Jadransko-jonska inicijativa osnovana je na
Konferenciji o sigurnosti i razvitku Jadran-skog i Jonskog mora u
Anconi, 20. svibnja 2000. Na konferenciji su sudjelovali mini-stri
vanjskih poslova zemalja sudionica: Grke, Italije, Hrvatske,
Slovenije, Albanije i BiH. Tom prilikom usvojena je Ankonska
deklaracija kojom se lanice obvezuju na suradnju u brojnim
podrujima. U pream-buli Deklaracije ministri vanjskih poslova est
jadransko-jonskih drava pozivaju se na Povelju UN-a, Zavrni
dokument iz Hel-sinkija, Pariku povelju te na dokumente OESS-a i
podravaju postojee programe suradnje EU-a za JIE, ukljuujui Pakt o
sta-bilnosti. Danas su lanice Jadransko-jonske inicijative:
Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grka, Hrvatska, Italija,
Slovenija i Srbija.Podruja suradnje nisu striktno definirana, ali
su kao prioriteti istaknuti: sigurnost, ekonomija, trgovina,
znanstveno i tehno-loko istraivanje i razvoj, zatita okolia te
ouvanje kulturnog naslijea i blaga kojima regija obiluje.
PROJEKT ADRIONItalija je tijekom stoernih razgovora talijanske i
grke RM, 9. i 10. listopada 2001. pred-stavila svoj idejni projekt
pod nazivom ADRION, kojem je jedan od ciljeva odravanje periodinih
vjebi ratnih mornarica u Jadranskom i Jonskom moru. Temeljna naela
suradnje u okviru projekta su jaanje veza i razumijevanja meu
ratnim mornaricama tih zemalja te razvijanje interoperabilnosti u
provedbi pomorskih operacija. Prvi sa-stanak Radne skupine projekta
ADRION odran je 1. prosinca 2004. godine, od 2005. provode se
godinje simulacijske vjebe, a od 2006. i mornarike vjebe sa
snagama.
Zapovjednik HRM-a komodor Robert Hranj
Zapovjednik MVV ADRION 14 LIVEX-a kapetan bojnog broda Milenko
Crljen
JADRANSKO-JONSKA INICIJATIVA
HV 450_08_09.indd 8-9 17/06/14 11:25
Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT
iMPReSSUM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE
SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH
VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA
Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected])
Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected])
Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]), Domagoj
Vlahovi ([email protected]), Lada Puljizevi
([email protected]), Petra Kostanjak
([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi
([email protected]), Andrea Pavli Prijevod: Dubravka Mari
([email protected]) Fotografi: Tomislav Brandt, Josip Kopi Grafika
redakcija: Zvonimir Frank (urednik), ([email protected]),
Ante Perkovi, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi,
tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TT d.o.o.,
Bistranska 19, Zagreb Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih
glasila i izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada:
3000 primjeraka
10 VJebA SPReMnOST 2014/2 Ocjenjivanje postrojbe deklarirane za
Snage brzog odgovora 12 biLATeRALnA SURADnJA Poljski i hrvatski
specijalci u zajednikom djelovanju na kopnu i u vodi... 18 RAZGOVOR
nadnarednik Pero BertOvi, najspremniji pripadnik Oruanih snaga rH
2014.
HV_450_02_03.indd 2 6/17/14 2:39 PM
-
3broj 450 / 20. lipnja 2014.
12 13broj 450 / 20. lipnja 2014.
Snage Vojne andar
merije oruanih Sna
ga PoljSke i nae SP
ecijalne Vojne Polic
ije ProVe-
le Su u Vojarni joS
iP joVi na udbini i
Vojarni koVanje
na malom loinju S
VojeVrStan
klaSini trening dV
iju SPecijalnih PoSt
rojbi koje imaju itek
ako iroku matricu
SPoSobno-
Sti. na udbini Su uVje
baVale uPorabu Va
trenog oruja, Sred
StaVa PriSile, rjeaV
ale ViSo-
korizine Situacije
uPorabom taktikih
timoVa u dneVnim i
nonim uVjetima te
u uVjetima
Slabije VidljiVoSti,
a na malom loinj
u amfibijSke oPerac
ije. drugim rijeima,
odraiVale
Su SVe Praktine z
adae iz Podruja d
jeloVanja SPecijaln
ih VojnoPolicijSkih
PoStrojbi,
odnoSno itaV SPekt
ar multinacionalni
h oPeracija na koP
nu, u Vodi i Pod Vod
om...
Leida PARLOV, snimio Tomislav BRANDT
broj 450 / 20. lipnja 2014.
Poljski i hrvat ski sPecijalci
Snage Vojne andarmerije Oruanih snaga Poljske i nae specijalne
Vojne policije zauzele su u kasnim popodnev-nim satima teroristiko
uporite na Ma-lom Loinju. Skupina terorista koja se pripremala za
jo jedan u nizu ubilakih napada bila je u staroj naputenoj kui na
osami. Specijalne snage morale su brzo krenuti u akciju. Kirurkom
su pre-ciznou upale u kuu. Sve se odvijalo u sekundama. Nisu imale
pravo na po-greku. Svaka, pa i najmanja, mogla je biti kobna. Na
strani specijalnih snaga rtava nije bilo. Poziv na intervenciju
stigao im je upravo u trenutku dok su se na Udbini nalazile na
poligonu za gaanje, a snajperisti brusili svoju vje-tinu preciznog
unitenja cilja. Nakon
Bilateralna suradnja
te, za njih rutinske operacije, nisu bile od puno rijei.
Raspremile su opremu i vrlo brzo nastavile svoju dnevnu rutinu.
Poziv ih nije iznenadio niti uznemirio jer tako neto uvijek mogu
oekivati. To im je, uostalom, posao. Za njih je to bila samo jo
jedna intervencija. Intervencije su to koje specijalna po-strojba
moe oekivati u svako doba, a u ovom je sluaju bila rije o manjem
dijelu postupaka kroz koje su iskustvo razmjenjivali pripadnici
Vojne andar-merije Oruanih snaga Poljske i Satnije specijalne Vojne
policije Pukovnije VP-a HKoV-a. Pripadnici Vojne andarmeri-je u
Hrvatskoj su bili desetak dana, a domain im je bila Satnija
specijalne Vojne policije. Rije je o dvjema postrojbama koje su u
najveoj mjeri kompatibilne i poliva-lentne u svojim zadaama.
Bilateralna je suradnja na neki nain vezana uz
u zajednikom djelovanju na kopnu i u vodi...
HV 450_12_17.indd 12-13 17/06/14 11:27
10 11broj 450 / 20. lipnja 2014. broj 450 / 20. lipnja 2014.
VJEBA SPREMNOST 2014/2 Leida PARLOV, snimio Tomislav BRAndT
Na trodNevNoj vjebi SpremNoSt 2014/2 provedeNo je NacioNalNo
ocjeNjivaNje poStrojbe deklarira-Ne za Nato NrF SNage (SNage brzog
odgovora), a rije je o 3. mehaNizira-Noj SatNiji 1. mb tigrovi
gmtbr. ovo je druga poStrojba oSrh koja e biti u StaNju SpremNoSti
za NrF, a u priprav-NoSti e biti od 1. SijeNja 2015.
Na vojnom poligonu Eugen Kvater-nik kod Slunja odrana je
trodnevna vjeba Spremnost 2014/2 u sklopu koje je provedeno
nacionalno ocjenji-vanje postrojbe deklarirane za NATO NRF snage
(Snage brzog odgovora) koja e biti u statusu spremnosti u 2015.
godini. Rije je o 3. mehanizi-ranoj satniji 1. mb Tigrovi GMTBR. U
NOS-u NRF za 2015. godinu jo su i desetina za potporu i mobilni
medicinski tim i dva asnika za vezu takoer iz GMTBR, te
nacionalni ele-ment potpore iz sastava ZzP-a. Da bi postrojba mogla
ui u stand by za NRF mora zadovoljiti sve zahtije-vane kriterije po
kojima se provodi ocjenjivanje (CREVAL) za NRF. Ocje-njivanje je
provodio ocjenjivaki tim iz HKoV-a iji je elnik bio pukovnik Davor
Fanton, naelnik Odjela G1 ZOD-a, a provodilo se u dvije faze. U
prvoj (In barracks) provjeravala se sva planska i operativna
dokumentacija, personalni status, materijalno-teh-nika sredstva, a
potom je uslijedila taktika vjeba (In field) u ko-joj je NOS NRF
morao demonstrirati dostignu-tu razinu sposobnosti za ono to ih moe
oekivati
ako se budu trebali uputiti na podruje operacija. Ulaz u oekujue
podruje, pokret do dodira s protivnikom, odakle se iz hodnog
poretka prelazi u borbeni postroj, zaposjedanje crte razvoja,
paljba, manevar, uspostavljanje obrane na brzu ruku, zadae koje
proizlaze iz
operacija stabilnosti, samo su neke od radnji koje su se
ocje-
njivale tijekom vjebe. Satnija je iskusna, uvjebana, ovladala je
svim potrebnim taktikama, tehnikama i procedurama tako da oekujem
da e i ocjene biti dobre, kazao nam je direktor vjebe brigadir
Tihomir Kundid, naelnik Stoera GMTBR. Objasnio je i kako se sve
sastavni-ce NOS-a deklarirane za NRF, da bi uope mogle pristupiti
ocjenjivanju, moraju 12 mjeseci obuavati kao
Zadovoljan sam. I ova je satnija pokazala da je na zavidnoj
razini obuenosti i uvjebanosti. Dio satnije tijekom oujka vratio se
iz operacije ISAF. Prije odlaska u ISAF bili su u estomjesenom
obunom procesu, odradili operaciju i po povratku nastavili proces
obuke te su dosegnuli status obuenosti potreban za pristupanje
ocjenjivanju, kazao je direktor vjebe brigadir Tihomir Kun-did,
naelnik Stoera - zamjenik zapovjednika Gardijske motorizirane
brigade. Brigadira Kundida pitali smo i o drugim aktivnostima
GMTBR.Osim pripreme i obuke snaga za NRF i za operaciju ISAF,
moramo u 2016. godini imati jednu satniju za Europsku borbenu
grupu. S pripremama emo zapoeti krajem ove godine, a naci-onalna
certifikacija satnije provest e se sljedee godine. Ove smo godine
prvi put ustrojili i Borbenu grupu mehaniziranog pjeatva to nam je
bila obveza sukladno cilju sposobnosti L 1501 N. Borbena grupa e u
vjebi UDAR 14 od 27. rujna do 3. listopada biti ocijenjena po
progra-mu CREVAL. Sukladno navedenom cilju sposobnosti do 2018.
OSRH e imati takve tri borbene grupe mehaniziranog pjeatva.Istaknuo
je i da Brigada ima iznimno mnogo obveza to zahtijeva maksimalno
usredotoenje na zadae, besprijekornu organiziranost i precizno
planiranje to u konanici rezultira uspjenom provedbom svih zadaa.
Sve postrojbe Gardijske motorizirane brigade kontinuirano se nalaze
u obunom procesu jer je to jedini nain da dosegnu zahtijevanu
razinu borbene uinkovitosti i ra-zviju nove zahtijevane
sposobnosti. U naem obunom okruju uvijek se pojavljuju novi izazovi
na koje moramo biti spremi odgovoriti. Linearan rast obuenosti i
uvjebanosti je imperativ. Ocjenjivanje pOstrOjbe deklarirane za
Snage brzog odgovora
brigadir Tihomir Kundid, direktor vjebe Spremnost 2014/2
cjelina. Brigadir Kundid obja-njava kako se 3. mehanizirana
satnija poetkom godine vratila iz operacije ISAF. Prije odlaska u
ISAF bili su u estomjese-nom obunom procesu, odradili su misiju i
po povratku nastavili proces obuke te su dosegnuli status obuenosti
potreban za pristupanje ocjenjivanju.Ovo je druga postrojba OSRH
koja e biti u stanju spremno-sti za NRF. U ovoj je godini u
spremnosti 2. satnija 1. mehani-
zirane bojne takoer iz sastava Gardijske motorizirane brigade.
Postrojba koja je u stand by za NRF u sluaju aktivacije mora u roku
od 30 dana biti spremna za razmjetaj u podruje ope-racije. NOS NRF
2015 iji je zapovjednik natporunik Flo-rijan Repinc u pripravnosti
e biti od 1. sijenja 2015. Vodea nacija u NRF-u ove je godine
Francuska, a sljedea bi, kazao nam je brigadir Kundid, trebala biti
Njemaka. n
HV 450_10_11.indd 10-11 17/06/14 11:25
iMPReSSUM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE
SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH
VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA
Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected])
Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected])
Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]), Domagoj
Vlahovi ([email protected]), Lada Puljizevi
([email protected]), Petra Kostanjak
([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi
([email protected]), Andrea Pavli Prijevod: Dubravka Mari
([email protected]) Fotografi: Tomislav Brandt, Josip Kopi Grafika
redakcija: Zvonimir Frank (urednik), ([email protected]),
Ante Perkovi, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi,
tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TT d.o.o.,
Bistranska 19, Zagreb Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih
glasila i izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada:
3000 primjeraka
Tijekom nedavnog posjeta pripadnicima hrvatskog kontingenta koji
sudjeluju u operaciji ISAF u Afganistanu imali smo prigodu
raz-govarati s brigadnom generalicom Gordanom Garai koja je u
Zapovjednitvu ISAF-a u Kabulu postavljena na dunost savjetnice za
rodna pitanja. Rije je o iznimno odgovornoj dunosti s obzirom na to
da je ravnopravnost spolova zbog kulturnih, obiajnih i religij-skih
utjecaja u Afganistanu vrlo osjetljivo i sloeno pitanje o emu
detaljnije moete proitati u razgovoru koji je pred vama...Pokaznom
vjebom pruanja pomoi unesreenom na brodu i medicinskom evakuacijom
koju je visokim predstavnicima mornarica zemalja lanica
Jadransko-jonske inicijative prikazala Hrvatska ratna mornarica
zavrila je mornarika vjeba Adrion 14 Livex koja se odravala na
podruju srednjeg Jadrana...Na trodnevnoj vjebi Spremnost 2014/2
provedeno je nacionalno ocjenjivanje postrojbe deklarirane za NATO
NRF snage. Rije je o 3. mehaniziranoj satniji iz bojne Tigrovi
GMTBR koja je ujedno druga postrojba OSRH koja e biti u stanju
spremnosti za snage brzog odgovora, a u pripravnosti e biti od
sijenja sljedee godine...Pripadnici Vojne andarmerije Oruanih snaga
Poljske i nae specijalne Vojne policije proveli su u vojarnama u
Udbini i na Malom Lo-inju trening dviju specijalnih postrojbi koje
imaju iroku matricu sposobnosti. Tako su pripadnici spomenutih
postrojbi odraivali sve praktine zadae iz podruja djelovanja
specijalnih vojnopolicijskih postrojbi na kopnu, u vodi i pod
vodom, o emu vam u ovom broju donosimo zanimljivu reportau...Treba
biti odluan da se ostvari zadani cilj, a dodatni je motiv i potpora
postrojbe uz koju je svaki cilj ostvariv, rijei su nadnared-nika
Pere Bertovia, pripadnika Vojnoobavjetajne bojne Hrvatske kopnene
vojske, najspremnijeg pripadnika OSRH. U razgovoru koji
objavljujemo nadnarednik Bertovi izmeu ostalog otkriva tajnu
ovogodinjeg velikog uspjeha.Promocija polaznika vojnih kola i ove
je godine obiljeena prigodnom sveanou i za same polaznike i za
njihove obitelji, ali i za oru-ane snage u cjelini jer dobivamo
nove mlade, obrazovane i motivirane polaznike...
Urednitvo
UVODnik
20 HRVATSkO VOJnO UiLiTe Promocija polaznika vojnih kola
23 OSRH 18. narataj vojnih pilota zavrio kolovanje
24 TAkTikA VJebA S bOJniM GAAnJeM tigar 14
26 nOVOSTi iZ VOJne TeHnike iraku isporuen prvi F-16
30 PJeAkO nAORUAnJe Svjetski brend iz eke
35 RATnO ZRAkOPLOVSTVO Kratki letovi (i. dio)
39 MiROVne MiSiJe Misija UN-a u Maliju
50 DUHOVnOST Gle, izie sija sijati
HV_450_02_03.indd 3 6/17/14 2:40 PM
-
brigadna generalica
savjetnica za rodna pitanja u Zapovjednitvu ISAF-a
4
RazgovoR
AfgAnistAnce elimo po-tAknuti dA u svoje redo-ve primAju ene i u
vojsci i policiji jer one ine pedeset posto stAnovnitvA... smAtrAm
dA bi njihovo sudjelovAnje u misijAmA trebAlo biti normAlno i dA bi
svAtko tko rAdi svoj po-sAo kompetentno, bez obzirA nA spol, trebAo
dobiti tu priliku. u nAem kontingentu smo svjesni te
jednAkoprAvnosti jer smo od poetkA u vojnoj policiji ovdje u misiji
imAli po nekoliko pripAdni-cA koje su pomAgAle u ophod-njAmA,
pregledu i kontAktimA sA enskim stAnovnitvom. bili smo od poetkA
dobAr primjer ostAlimA...
broj 450 / 20. lipnja 2014.
Najvei izazov je postii Napredak i stv oriti uvjete da se oN
Nastavi
Gordana Garai,
HV 450_04-06.indd 4 17/06/14 11:28
-
5broj 450 / 20. lipnja 2014.
Vesna PIntArI, snimio Stjepan BrIgljeVI
Tijekom nedavna boravka u Kabulu pruila nam se prigoda za
razgovor s brigadnom generalicom Gordanom Garai, savjetnicom za
rodna pitanja u Zapovjednitvu ISAF-a i ujedno prvom enom iz OSRH
koja je postav-ljena na ovako visoku vojnu poziciju u ovoj
operaciji. Njezina je zadaa u iduih nekoliko mjeseci raditi na
integraciji rodne ravno-pravnosti u afganistanskim sigurnosnim
institucijama, a rije je o iznimno odgovornoj dunosti s obzirom na
to da je pitanje ravno-pravnosti spolova zbog kulturnih, obiajnih i
religijskih utjecaja u Afganistanu vrlo osjet-ljivo i sloeno. Stoga
e postizanje napretka na ovom podruju i stvaranje uvjeta da se
postojee stanje odri i nastavi u pozitivnom smjeru biti i jedna od
bitnih zadaa operacije ISAF do njezina zavretka.
Od nedavno ste na mjestu savjetni-ce za rodna pitanja u
Zapovjedni-
tvu operacije ISAF, to je iznimno osjetljivo i vano mjesto u
dravi gdje je ravnopravnost spolova jo uvijek daleko od standarda
za-padnog drutva. to e biti vaa zadaa iduih mjeseci?Zadaa je mog
ureda koordinirati napore ISAF-a i podreenih zapovjednitava na
podruju integracije rodne ravnopravnosti u ANSF, kao i suradnja s
meunarodnom zajednicom, prije svega s UN-om i drugim vladinim i
nevladinim organizacijama. U pogledu rodne ravnopravnosti NATO
po-stupa po UN-ovoj rezoluciji 1325 ene, mir i sigurnost, te je u
svrhu njezine im-plementacije izdao Direktivu 40-, a inte-gracija
rodne ravnopravnosti u ANSF-u i sigurnosne institucije jest i dio
mandata ISAF-a. Naime, radi se na promociji rodne ravnopravnosti i
onog to ISAF kao vojna misija moe uiniti ponajprije u sigurno-snom
sektoru tj. u vojsci i policiji. eli se afganistansku stranu
potaknuti da u svoje redove prima ene i u vojsci i policiji jer one
ine pedeset posto stanovnitva. To e
zbog kulture i obiaja biti teko, meutim vidim da su se odreene
stvari pomaknu-le s mrtve toke. Naime, u Ministarstvu unutarnjih
poslova i Ministarsvu obrane Afganistana u dokumentima i
strategija-ma propisane su odreene kvote i vremen-ski rok u kojem
trebaju ostvariti zacrtane ciljeve. U afganistanskoj vojsci cilj je
dostii deset posto ena u iduih deset godina, a trenutano je samo
0,4 posto ena u voj-sci, to je oko 776 pripadnica. U policiji je
situacija malo bolja. Cilj je takoer dostii 10 posto ena u
policiji, a trenutano ih je 1,3 posto, odnosno oko 1900 pripadnica.
Drugi problem s kojim se susreemo jest koliko e one dugo ostati u
sastavu vojske i policije jer im uvjeti na radnom mjestu nisu
onakvi kakvi bi trebali biti. Meu-narodna zajednica provodi razne
projekte jednako kao i NATO i ISAF. Svakodnevno se u ministarstvima
obrane i unutarnjih
poslova radi s afganistanskim mjerodav-nim tijelima na stratekoj
razini, sudjeluje u donoenju standarda, normi i procedura, da kad
operacija ISAF zavri, bude izgraena struktura koja onemoguava
povratak na staro. Najvei je problem promjena naina razmiljanja i
tradicionalan stav prema mje-stu i ulozi ena, no pomak postoji.
ISAF-ov je cilj do kraja godine napraviti to vie i razliitim
projektima i donacijama stvoriti preduvjete za odrivi napredak. To
se odnosi i na izgradnju odgovarajuih objekata za enski dio
populacije koja ulazi u te sigur-nosne institucije, ali i stvaranje
niza drugih uvjeta. Primjerice, ovdje ne postoji rodiljni dopust,
nema dejih vrtia, a nerijeeno je i niz drugih problema. Inae,
mjesto savjet-nika za rodnu ravnopravnost generalske razine u
operaciji ISAF, NATO je uspostavio prije dvije godine kao primjer
afganistan-skim snagama da je normalno biti ena general i raditi s
mukim kolegama na istom odgovornom poslu i zadai. Imala sam prilike
susresti ovdje neke od afgani-stanskih primjera. U policijskom
distriktu u
Kabulu na dunosti zapovjednice je ena s inom generala i ona je
zaista kompetentna i obrazovana za taj posao. U tom je distriktu
osim nje jo est ena i one svojim primje-rom potvruju da su promjene
mogue. U ministarstvima obrane i unutarnjih poslova osnovani su
direktorati za ljudska prava i za rodnu ravnopravnost. Na elu
takvog direktorata u policiji je takoer generalica, a u
Ministarstvu obrane je general (u direk-toratu je i jedna
brigadirka koja je zaduena za ta pitanja). Cilj je stvoriti kritinu
masu ena u vojsci i policiji koje e u takvom okru-enju ipak biti
sigurnije i slobodnije u radu. Ovdje je nasilje u obitelji
uobiajena pojava i uspostavljena je tzv. help line 119 koja
omo-guuje prijavljivanje svakog oblika nasilja i na tim mjestima
rade ene. Mi izravno ne mentoriramo niti savjetujemo, no radimo
vrlo usko sa savjetnicima u ministarstvima, s predstavnicima
meunarodne zajednice
i nevladinih organizacija ali i nekoliko ak-tivnih enskih
afganistanskih organizacija. Jedna je od zadaa mog ureda
koordinirati s ostalim meunarodnim faktorima da svako sa svoje
strane napravi to moe i da se u Afganistanu shvati vanost napretka
u ovom podruju.
Rije je ujedno i o prvoj general-skoj poziciji koju hrvatske
snage imaju u ISAF-u te iznimnoj od-govornosti koju preuzimate jer
je integracija rodne ravnopravnosti sve bitnija u NATO-ovim i
UN-ovim misijama...To mi je prije svega velika ast, a s druge
strane i veliki izazov da dano povjerenje opravdam, ali isto tako
mi je i zadovoljstvo razmijeniti iskustva s afganistanskim
ge-neralicama jer su i one prve u svom poslu. Ovdje se ponajprije
eli potaknuti i enski dio drutva da pridonese i u ekonomskom
pogledu, ali i da dobije pristup svemu ono-me to do sada nije imao
i pomogne da budunost krene u pozitivnom smjeru.
Radi se na promociji rodne ravnopravno-sti i onog to ISAF kao
vojna misija moe uiniti, prije svega u sigurno-snom sektoru, tj. u
vojsci i policiji. Afganistance elimo potaknuti da u svoje redove
primaju ene i u vojsci i policiji jer one ine pedeset posto
stanovnitva. To e zbog kulture i obiaja biti teko, meutim vidim da
su se odreene stvari pomaknule s mrtve toke
Najvei izazov je postii Napredak i stv oriti uvjete da se oN
Nastavi
HV 450_04-06.indd 5 17/06/14 11:28
-
6broj 450 / 20. lipnja 2014.
RazgovoR
U Nizozemskoj, Hrvatskoj i drugim eu-ropskim zemljama nastoji se
postotak ena u vojsci podii na 10-12 posto. U Afganistanu se ne
radi toliko o rodnom pitanju, je li netko mukarac ili ena ve o tome
da svi imaju jednake mogunosti bez obzira na spol. Od 179 zemalja
Afga-nistan po tome zauzima 178. mjesto, dakle vrlo zahtjevno
okruje za rad na podizanju svijesti o jednakosti spolova i potrebe
da se svima da mogunost ob-razovanja, opismenjavanja,
zapoljava-nja, istie pukovnica Yvonne Schroeder, savjetnica za
rodna pitanja u Regional-nom zapovjednitvu Sjever. Pukovnica
Schroeder je u Nizozemskoj kraljevskoj vojsci od 1985. i do odlaska
u misiju bila je na dunosti vojnog psihologa, a ta joj iskustva
uvelike danas pomau u radu.
to nam moete rei o vanosti ravnoprav-nosti spolova u
Afganistanu?U Afganistanu je u tom pogledu velika razlika, moe se
rei da postoji muki i enski svijet. elimo postii da ene dobiju
jednaku priliku kao i mukarci, da pohaaju kolu i izau izvan kue,
postignu ravnopravnost. Ono to mi u tome moramo napraviti jest
postii da to spoznaju i sami Afganistanci. Stanov-nitvo Afganistana
treba samo uvidjeti mogunosti da ene mogu pridonijeti napretku u
svakodnevnom radu, ali i u vojsci i policiji, a time ujedno i podii
uinkovitost i opu sigurnost.
Primjeujete li napredak? U usporedbi s vremenom od prije de-set
do dvanaest godina, kada smo bili na poetku, napredak je golem. Kad
enama elite osigurati kolovanje, prvo morate osigurati odvojene
kol-ske objekte, omoguiti laki dolazak do mjesta kolovanja... To su
omoguila znaajna novana sredstva meuna-rodne zajednice kako bi im
se pomoglo da se koluju, nau posao... Drutvo je jo duboko
podijeljeno i napori su u tom pogledu razdijeljeni, no pomak je
znatan. Osamostaljivanje ena ovdje je vrlo kompleksno pitanje a
uspjeh ovisi o tome prihvaaju li to i mukarci u tome drutvu. Treba
zapravo utjecati na vr-sto ukorijenjena drutvena vjerovanja i to
jedno dulje razdoblje.
Pukovnica Yvonne Schroeder, savjetnica za rodna pitanja u
regionalnom zapovjednitvu Sjever
Kako gledate na ulogu ena u vojskama i moete li prokomen-tirati
injenicu da je u hrvat-skim kontingentima u ISAF-u sudjelovalo
dosad 159 ena...Mislim da je broj sudjelovanja pri-padnica OSRH u
misijama svakako pohvalan. Neke su od njih sudjelovale i po
nekoliko puta. Smatram da bi nji-hovo sudjelovanje u misijama
trebalo biti normalno i da bi svatko tko radi svoj posao
kompetentno, bez obzira na spol, trebao dobiti tu priliku. injenica
jest da postoje odreena fizika ogra-nienja, no za svakoga se moe
nai odgovarajue mjesto i uloga. Bitno je na to gledati s
razumijevanjem jer zajedno inimo drutvenu zajednicu u kojoj i ene
mogu dati svoj doprinos u vojsci i policiji, a i u zanimanjima koja
su se do juer smatrala izrazito mukima. U naem kontingentu smo
svjesni te jednakopravnosti jer smo od poetka u Vojnoj policiji
ovdje u misiji imali po nekoliko pripadnica koje su pomagale u
ophodnjama, pregledu i kontaktima sa enskim stanovnitvom. Pokazali
smo se od poetka kao dobar primjer ostalima.
Ovo nije va prvi boravak u Afganistanu, naime, ve ste odradili
jednu estomjesenu misiju ovdje...Sada nakon etiri godine vidite li
neke pozitivne promjene u ivotu i radu ljudi
u Afganistanu, posebice u po-gledu prava ena?Prvi sam put bila u
Afganistanu 2010. godine i to u Regionalnom zapovjed-nitvu Sjever,
tada na mjestu nael-nice Uprave za personalne poslove u CJ1 i
istodobno pravna savjetnica zapovjednika. Bila sam tad na sjeveru u
Mazer-e-Sharifu koji se od poetka misije smatrao mirnijim i
stabilnijim od ostalog dijela Afganistana. Posao mi je bio malo
drugaiji i dosta sam nauila u suradnji s kolegama iz drugih
kontingenata jer se radilo o multinacionalnom zapovjednitvu. Bilo
je to vrlo korisno iskustvo. to se tie stanja u Afganistanu tada i
sada, stvari su se definitivno promijenile na bolje. Naravno, to jo
uvijek nije ono to bismo eljeli ali pozitivnih primjera ima.
Nedavni predsjedniki izbori su se za razliku od prolih odr-ali
mirno. Afganistanske snage su osiguravale biraka mjesta i pokazale
da su sposobne preuzeti odgovornost za stanje u svojoj dravi, to je
i bio cilj ove misije. Ovaj put je prema izvjei-ma 36 posto ena
izilo na izbore to je vrlo dobro. Vjerujemo da se stanje
stabiliziralo i da ISAF moe krenuti u novu fazu, a to je
usredotoiti se na predstojeu misiju i novi mandat koji e biti
Train, Assist and Advise - obuku i savjetovanje tj. biti u potpori
afganistanskim snagama sigurnosti.
Vjerujem kako svoju predstojeu zadau gledate kao veliki izazov.
S kakvim biste se problemima i preprekama mogli suoiti?Najvei
izazov je na kraju vidjeti napredak, a ne iskljuivo brojane
pokazatelje. Naravno da ne moe-mo stvoriti nemogue, ali moemo
raditi sa svima koji surauju s afga-nistanskim tijelima vlasti i
ohra-briti ih svojim primjerom. Najvei izazov je za ISAF do kraja
godine pokazati mjerljivi pomak i tada emo znati da smo zaista
uspjeno zavrili posao. Ovih se dana u jed-nom kampu radilo na
novaenju i prijavi ena za popunu jednog voda afganistanske vojske.
To je bio drugi krug i javilo ih se devet od kojih je sedam
zadovoljilo uvjete. Sva-ki mjesec pratimo podatke koliko ih je i
gdje pristupilo. Kako se ne bi dogaalo da nakon provedene obuke ene
odlaze iz vojske, radi se na projektima prijama ena s ugo-vornoom
obvezom kojima e one dobiti odreenu naobrazbu i obuku, ali e to
uvjetovati i odreeni broj godina rada u vojsci. To je jedan od
mehanizama koji meunarod-na zajednica nastoji predstaviti. No
najvanije jest da afganistansko drutvo mora postati svjesno da je i
za enu prihvatljivo raditi i na ovakvim mjestima i dunostima. n
U afganistanskoj vojsci cilj je dostii deset posto ena u iduih
deset godina, a trenutano je samo 0,4 posto ena u vojsci, to je oko
776 pripadnica. U policiji je situacija malo bolja. Cilj je takoer
dostii 10 posto ena u policiji, a trenutano ih je 1,3 posto,
odnosno oko 1900 pripadnica. Najvei je problem promjena naina
razmiljanja i tradicionalan stav prema mjestu i ulozi ena, no pomak
postoji
HV 450_04-06.indd 6 17/06/14 11:28
-
7broj 450 / 20. lipnja 2014.
Generalni direktor Meunarodnog vojnog osoblja u sjeditu NATO-a
general-pukovnik zrakoplovstva Uje-dinjenog Kraljevstva Sir
Christopher Harper boravio je u trodnevnom posjetu Republici
Hrvatskoj. U vo-jarni u Zemuniku odrao je 9. lipnja predavanje
NATO-ova budunost nakon zavretka misije ISAF. Sastao se s
direktorom Glavnog stoera Oruanih snaga Republike Hrvatske
general-bojnikom Matom Paenom i zapovjednikom HRZ-a i PZO-a
bri-gadnim generalom Draenom u-
rijem, a u njegovoj se stalnoj pratnji nalazio hrvatski vojni
predstavnik u NATO-u i EU-u general-pukovnik Mirko undov.Tijekom
boravka u Zemuniku general Harper je obiao i letake eskadrile 93.
zrakoplovne baze HRZ-a i PZO-a, upo-znao se s aktivnostima i
razvijenim sposobnostima postrojbi te razgledao zrakoplovnu vojnu
tehniku kojom je opremljena baza u Zemuniku.Ovo je bio njegov prvi
posjet Hrvatskoj, a osim baze u Zemuniku posjetio je i Hrvatsku
ratnu mornaricu.
Naelnik Glavnog stoera OSRH general zbora Drago Lovri sudjelovao
je na 18. konferenciji naelnika glavnih stoera Ameriko-jadranske
povelje odranoj od 10. do 12. lipnja u Budvi, Crna Gora. Tema je
bila Odravanje interoperabil-nosti kroz partnerstvo, a raspravljalo
se o modalitetima daljnjeg jaanja suradnje u regiji i razvoju
zajednikih sposobnosti za sudjelovanje u operacija-ma potpore miru
kao i o sposobnostima za zajedniko djelovanje u sluaju pri-
rodnih i drugih katastrofa i nepogoda. Sudjelovali su
predstavnici oruanih sna-ga drava lanica Ameriko-jadranske povelje:
Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Makedonije te
predstavnici Zapovjednitva amerikih snaga u Europi (US EUCOM), a
pratilo ju je izaslanstvo Slovenske vojske u svoj-stvu promatraa te
gosti, zapovjednik Kosovskih snaga sigurnosti i zapovjednik KFOR-a,
kao i zapovjednici nacionalnih garda partnerskih drava SAD-a.
Naelnik Glavnog stoera Oruanih snaga Drave Katar general-bojnik
Ghanim Bin Shaheen Al-Ghanim bo-ravio je od 12. do 15. lipnja u
posjetu Republici Hrvatskoj.Susreo se naelnikom Glavnog stoera OSRH
generalom zbora Dragom Lovri-em i hrvatskim izaslanstvom, a
razgo-varalo se o moguoj suradnji Oruanih
snaga Drave Katar i Oruanih snaga Republike Hrvatske.Naelnik
GSOS Drave Katar je zajedno sa svojim izaslanstvom posjetio tvrtku
uro akovi Holding d. d. u Slavon-skom Brodu i tvrtku HS Produkt u
Kar-lovcu te su im predstavljeni proizvodi tih tvrtki.
Nastavlja se angaman pripadni-ka OSRH na sanaciji poplavljenih
podruja u Slavoniji. Na terenu su se 11. lipnja nalazila ukupno 172
pripadnika Hrvatske kopnene voj-ske i Zapovjednitva za potporu.
Radi se asanacija terena, a ureu-je se i Dom za djecu s posebnim
potrebama Zvjezdice u Gunji u kojem je izvrena dezinfekcija. Bojna
NBKO i dalje je angairana na aktivnostima dekontamina-cije osoba i
sredstava na dekon-taminacijskim postajama ZIB u Rajevu Selu i
Velebit u Gunji. U Rainovcima se nastavlja sana-
cija obalnih potpora te nanoenje zatitnog premaza na mostu
Bejli. Za potrebe Crvenog kria angairana su dva motorna vozila.
Pukovnija veze osigurava komunikacijske sustave, a Pukovnija Vojne
policije provodi zadae u skladu sa svojim nadlenostima. Nastavlja
se pri-prema i podjela obroka u poljskim kuhinjama. Poljska je
kuhinja iz Cer-ne izmjetena u Drenovce, a obroci se pripremaju i na
lokaciji u Otoku. Prema potrebi se distribuiraju i suhi obroci te
se vri popuna pogonskim gorivom i podjela vode.
Konferencija naelnika glavnih stoera Ameriko--jadranske
povelje
Naelnik GSOS Drave Katar u posjetu Hrvatskoj
Generalni direktor Meunarodnog vojnog osoblja
NATO-a u Zemuniku
OJI
OJI
OJI
OJI
Oruane snage i dalje angairane na pOplavljenim pOdrujima
slavOnije
Foto
: S. B
RIG
LJEV
I
Foto
: S. B
RIG
LJEV
I
HV 450_07.indd 7 17/06/14 12:50
-
8broj 450 / 20. lipnja 2014.
Maja Sirievi, snimili Josip Kevri, Maja SirieviMornarika vojna
vjeba aDrion 14 LiveX
Pokaznom vjebom SHIP-HeLICoPTeR meDevaC, PRuanja PomoI
uneSReenom na bRoDu I njegovom meDICInSkom evakuaCIjom, koju je 12.
LIPnja u kaTeLanSkom akvaToRIju vISokIm PReDSTavnICIma moRnaRICa
zemaLja LanICa aDRIon InICIjaTIve PRIkazaLa
HRvaTSka RaTna moRnaRICa, zavRILa je moRnaRIka vojna vjeba
aDRIon 14 LIveX koja Se oD 9. Do 13. LIPnja oDRavaLa na PoDRuju
SReDnjeg jaDRana... u vjebI
je SuDjeLovaLo DeSeT bRoDova, oD kojIH PeT HRvaTSke RaTne
moRnaRICe Te Po jeDan bRoD aLbanSke, gRke, TaLIjanSke I SLovenSke
RaTne moRnaRICe
Zdrueno djelovanje u jadr anskom moruHrvatska ratna mornarica
bila je poaena prilikom biti domain multina-cionalne mornarike
vjebe ADRION 14 LIVEX koja se provodi pod okriljem Jadransko-jonske
inicijative. Bila je to jo jedna prilika da ratne mornarice dr-
ava lanica pokau visoku razinu profesionalizma, uvjebanosti i
sposobnosti za zajedniko djelovanje u pomorskim operacijama. Cilj
je provjera i potvrda interoperabilnosti mornarikih snaga lanica
ADRION-a u izvrenju zajed-nikih pomorskih manevara, zadaa nadzora
mora, pomorskog presretanja, osiguranja sigurnosti plovnih putova,
traganja i spaavanja i slinih zadaa. Tenja je svih sudionica vjebe
da, u skladu s podizanjem sveope interope-rabilnosti i
razumijevanja meu sudionicama, svaka sljedea vjeba bude sloenija i
zahtjevnija. Uvjereni smo da je i ova vjeba svojim scenarijem,
sloenou zadaa i dinamikom njihove provedbe uspjeno pridonijela i
tom aspektu. Ve i prve analize pokazuju da je ovogodinja vjeba u
potpunosti ispunila postavljene ciljeve. Mornarice drava u regiji
posveene su jaanju meusobnog povjerenja i spremne su suradnjom i
zajednikim naporima su-oiti se sa svakodnevnim mirnodopskim
izazovima sigurnosti i stabilnosti u Jadranskom i Jonskom moru. Za
uspjeno provedenu vjebu zahvaljujem svim neposrednim sudionicima
koji su odgovorno i profesionalno pristupili izvr-avanju
postavljenih zadaa. Posebno priznanje upuujem kapetanu bojnog broda
Milenku Crljenu, direktoru vjebe, kao i upravljakom stoeru u kojem
su, osim hrvatskih asnika, sudjelovali i predstavnici sudjelujuih
mornarica.
PROJEKT ADRIONItalija je tijekom stoernih razgovora talijanske i
grke RM, 9. i 10. listopada 2001. pred-stavila svoj idejni projekt
pod nazivom ADRION, kojem je jedan od ciljeva odravanje periodinih
vjebi ratnih mornarica u Jadranskom i Jonskom moru. Temeljna naela
suradnje u okviru projekta su jaanje veza i razumijevanja meu
ratnim mornaricama tih zemalja te razvijanje interoperabilnosti u
provedbi pomorskih operacija. Prvi sa-stanak Radne skupine projekta
ADRION odran je 1. prosinca 2004. godine, od 2005. provode se
godinje simulacijske vjebe, a od 2006. i mornarike vjebe sa
snagama.
Zapovjednik HRM-a komodor Robert Hranj
HV 450_08_09.indd 8 17/06/14 11:30
-
9broj 450 / 20. lipnja 2014.
Zdrueno djelovanje u jadr anskom moru
Nakon to je prvi put ugostila prijateljske mornarice iz regije
jo 2008. godine, Hrvatskoj ratnoj mornarici ovo je drugi put da
nje-zini asnici zapovijedaju vjebom ADRION to je podrazumijevalo
cijeli niz planskih aktivnosti u pri-premi i provedbi vjebe.
Planski proces ukljuio je i organizaciju glavne planske
konferencije u oujku i zavrne koordinacijske konferencije krajem
travnja. Us-poredno s konferencijom proveden je i 11. ADRION
seminar na temu Controlling of maritime border with restricted
resources. Vjebom je za-povijedao kapetan bojnog broda Milenko
Crljen, zamjenik zapo-vjednika Sredita za obuku HRM-a.Meunarodna
vojna vjeba ADRION 14 LIVEX mornarika je multilateralna vjeba koja
se odrava jednom godinje s ciljem poboljanja interoperabilnosti
rat-nih mornarica ADRION inicijative u provedbi pomorskih
operacija, odnosno traganja i spaavanja na moru, zatiti snaga,
pomorskog manevriranja i komunikacija te operacija pomorskog
presretanja i uvjebavanja procedura u pla-niranju i provedbi
multinacional-nih operacija jaanja sigurnosti na moru.Provedba
vjebe, u kojoj
sudjeluju pomorske snage Al-banije, Crne Gore, Grke, Italije,
Hrvatske i Slovenije, nastavak je daljnjeg jaanja ADRION
ini-cijative, osobito zbog vanosti regionalne suradnje i meu-sobnog
povjerenja ratnih mor-narica zemalja koje imaju izlaz na Jadransko
i Jonsko more. U svim mornarikim vjebama inicijative ADRION
Hrvatska aktivno sudjeluje od 2006. godi-ne. U vjebi je sudjelovalo
deset brodova, od kojih pet Hrvatske ratne mornarice te po jedan
brod albanske, grke, talijanske i slovenske ratne mornarice.
Crnogorska ratna mornarica sudjelovala je s dva asnika u Stoeru
vjebe.Uz zapovjednika Hrvatske rat-ne mornarice komodora Rober-ta
Hranja, zapovjednika vjebe ADRION 14 LIVEX kapetana boj-nog broda
Milenka Crljena, zapo-vjednika Flotile HRM-a kapetana bojnog broda
Ivu Raffanellija, zamjenika zapovjednika Bojne za specijalna
djelovanja RH boj-nika Mirka Bonjaka, pokaznoj vjebi nazoili su i
zapovjednici Pomorskih snaga RM Albanije - brigadni general Qemal
Shkurti, 2. mornarike skupine RM Ita-
lije - kontraadmiral Francesco Sollitto, P-33 RM Crne Gore -
kapetan fregate Zoran Ivanov-ski, 430. mornarikog divizijuna RM
Slovenije - kapetan bojnog broda Boris Gerak te zamjenik
zapovjednika Flote RM Grke - kontraadmiral Nikolaos Tsounis.Iako je
ADRION mornarika vjeba, u vjebi je sudjelovao HRZ i PZO te tim
Bojne za spe-cijalna djelovanja. Sudjelovalo je 190 pripadnika OSRH
te oko 150 pripadnika stranih sudjelujuih snaga. Aktivnosti na moru
obu-hvatile su uvjebavanja komu-nikacija, traganja i spaavanja
(SAR), taktiko manevriranje brodom, MEDEVAC (izvlaenje unesreenog
helikopterom s bro-da), vjebu nasilnog zauzimanja broda iz zraka
(Fast Rope Boar-ding), zatitu snaga, ispitivanje, presretanje i
ukrcaj na sumnji-vo plovilo. Za vjebu je izraen izmiljeni scenarij
temeljen na Rezoluciji Vijea sigurnosti UN-a koja daje ovlast
namjenski or-ganiziranim mornarikim sna-gama ADRION zemalja za
pro-vedbu meunarodne pomorske operacije u podruju gdje postoji
ugroza pomorske sigurnosti iz-miljene drave. n
Jako sam zadovoljan postignutim na vjebi ADRION 14 LIVEX jer su
ispunjeni svi ciljevi koje smo naveli u Planu vjebe. Kako sam 2008.
godine takoer bio zapovjednik ovakve vjebe, moram priznati da je od
tada postignut vidan napredak u poboljanju interoperabilnosti
sudjelujuih zemalja te u razvijanju sposobnosti za provedbu
zajednikih pomorskih operacija s ciljem spreavanja kriminalnih
aktivnosti na moru. injenica jest da veina pomorskih drava nema sve
sposobnosti potrebne za samostalnu provedbu ovakvih i slinih
pomorskih operacija. Stoga je jaanje regionalne vojne suradnje
ratnih mornarica u okviru inicijative ADRION doprinos
kvalitetni-jem nadzoru pomorskog prometa u Jadranskom i Jonskom
moru, a ujedno je u skladu s NATO-ovim konceptom Connected Force
Initiative. Ako se nastavi ovim tempom, vjerujem da bi se u skoroj
budunosti ispunili uvjeti za ustrojavanje namjenski organiziranih
snaga ADRION zemalja, sposobnih za sudjelovanje u meunarodnim
vojnim pomorskim operacijama.
Jadransko-jonska inicijativa poiva na ideji kako se meunarodne
krize ne mogu rijeiti nasiljem ve se moraju rjeavati suradnjom meu
narodima, s ciljem identificiranja i odreivanja raspona zajednikih
interesa. Italija je prilikom sastanka Europskog vije-a u Tampereu,
Finska, u listopadu 1999. predstavila idejni projekt
Jadransko-jon-ske inicijative. EU je ovoj regionalnoj ini-cijativi
dao snanu potporu. RH podupire Jadransko-jonsku inicijativu od
poetka, inzistirajui na njezinu ukljuivanju u iri kontekst suradnje
u Sredozemlju.Jadransko-jonska inicijativa osnovana je na
Konferenciji o sigurnosti i razvitku Jadran-skog i Jonskog mora u
Anconi, 20. svibnja 2000. Na konferenciji su sudjelovali mini-stri
vanjskih poslova zemalja sudionica: Grke, Italije, Hrvatske,
Slovenije, Albanije i BiH. Tom prilikom usvojena je Ankonska
deklaracija kojom se lanice obvezuju na suradnju u brojnim
podrujima. U pream-buli Deklaracije ministri vanjskih poslova est
jadransko-jonskih drava pozivaju se na Povelju UN-a, Zavrni
dokument iz Hel-sinkija, Pariku povelju te na dokumente OESS-a i
podravaju postojee programe suradnje EU-a za JIE, ukljuujui Pakt o
sta-bilnosti. Danas su lanice Jadransko-jonske inicijative:
Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grka, Hrvatska, Italija,
Slovenija i Srbija.Podruja suradnje nisu striktno definirana, ali
su kao prioriteti istaknuti: sigurnost, ekonomija, trgovina,
znanstveno i tehno-loko istraivanje i razvoj, zatita okolia te
ouvanje kulturnog naslijea i blaga kojima regija obiluje.
Zapovjednik MVV ADRION 14 LIVEX-a kapetan bojnog broda Milenko
Crljen
JADRANSKO-JONSKA INICIJATIVA
HV 450_08_09.indd 9 17/06/14 11:30
-
10broj 450 / 20. lipnja 2014.
VJEBA SPREMNOST 2014/2
Na trodNevNoj vjebi SpremNoSt 2014/2 provedeNo je NacioNalNo
ocjeNjivaNje poStrojbe deklarira-Ne za Nato NrF SNage (SNage brzog
odgovora), a rije je o 3. mehaNizira-Noj SatNiji 1. mb tigrovi
gmtbr. ovo je druga poStrojba oSrh koja e biti u StaNju SpremNoSti
za NrF, a u priprav-NoSti e biti od 1. SijeNja 2015.
Na vojnom poligonu Eugen Kvater-nik kod Slunja odrana je
trodnevna vjeba Spremnost 2014/2 u sklopu koje je provedeno
nacionalno ocjenji-vanje postrojbe deklarirane za NATO NRF snage
(Snage brzog odgovora) koja e biti u statusu spremnosti u 2015.
godini. Rije je o 3. mehanizi-ranoj satniji 1. mb Tigrovi GMTBR. U
NOS-u NRF za 2015. godinu jo su i desetina za potporu i mobilni
medicinski tim i dva asnika za vezu takoer iz GMTBR, te
nacionalni ele-ment potpore iz sastava ZzP-a. Da bi postrojba mogla
ui u stand by za NRF mora zadovoljiti sve zahtije-vane kriterije po
kojima se provodi ocjenjivanje (CREVAL) za NRF. Ocje-njivanje je
provodio ocjenjivaki tim iz HKoV-a iji je elnik bio pukovnik Davor
Fanton, naelnik Odjela G1 ZOD-a, a provodilo se u dvije faze. U
prvoj (In barracks) provjeravala se sva planska i operativna
dokumentacija, personalni status, materijalno-teh-nika sredstva, a
potom je uslijedila taktika vjeba (In field) u ko-joj je NOS NRF
morao demonstrirati dostignu-tu razinu sposobnosti za ono to ih moe
oekivati
Ocjenjivanje pOstrOjbe deklarirane za Snage brzog odgovora
HV 450_10_11.indd 10 17/06/14 11:32
-
11broj 450 / 20. lipnja 2014.
Leida PARLOV, snimio Tomislav BRAndT
ako se budu trebali uputiti na podruje operacija. Ulaz u oekujue
podruje, pokret do dodira s protivnikom, odakle se iz hodnog
poretka prelazi u borbeni postroj, zaposjedanje crte razvoja,
paljba, manevar, uspostavljanje obrane na brzu ruku, zadae koje
proizlaze iz
operacija stabilnosti, samo su neke od radnji koje su se
ocje-
njivale tijekom vjebe. Satnija je iskusna, uvjebana, ovladala je
svim potrebnim taktikama, tehnikama i procedurama tako da oekujem
da e i ocjene biti dobre, kazao nam je direktor vjebe brigadir
Tihomir Kundid, naelnik Stoera GMTBR. Objasnio je i kako se sve
sastavni-ce NOS-a deklarirane za NRF, da bi uope mogle pristupiti
ocjenjivanju, moraju 12 mjeseci obuavati kao
Zadovoljan sam. I ova je satnija pokazala da je na zavidnoj
razini obuenosti i uvjebanosti. Dio satnije tijekom oujka vratio se
iz operacije ISAF. Prije odlaska u ISAF bili su u estomjesenom
obunom procesu, odradili operaciju i po povratku nastavili proces
obuke te su dosegnuli status obuenosti potreban za pristupanje
ocjenjivanju, kazao je direktor vjebe brigadir Tihomir Kun-did,
naelnik Stoera - zamjenik zapovjednika Gardijske motorizirane
brigade. Brigadira Kundida pitali smo i o drugim aktivnostima
GMTBR.Osim pripreme i obuke snaga za NRF i za operaciju ISAF,
moramo u 2016. godini imati jednu satniju za Europsku borbenu
grupu. S pripremama emo zapoeti krajem ove godine, a naci-onalna
certifikacija satnije provest e se sljedee godine. Ove smo godine
prvi put ustrojili i Borbenu grupu mehaniziranog pjeatva to nam je
bila obveza sukladno cilju sposobnosti L 1501 N. Borbena grupa e u
vjebi UDAR 14 od 27. rujna do 3. listopada biti ocijenjena po
progra-mu CREVAL. Sukladno navedenom cilju sposobnosti do 2018.
OSRH e imati takve tri borbene grupe mehaniziranog pjeatva.Istaknuo
je i da Brigada ima iznimno mnogo obveza to zahtijeva maksimalno
usredotoenje na zadae, besprijekornu organiziranost i precizno
planiranje to u konanici rezultira uspjenom provedbom svih zadaa.
Sve postrojbe Gardijske motorizirane brigade kontinuirano se nalaze
u obunom procesu jer je to jedini nain da dosegnu zahtijevanu
razinu borbene uinkovitosti i ra-zviju nove zahtijevane
sposobnosti. U naem obunom okruju uvijek se pojavljuju novi izazovi
na koje moramo biti spremi odgovoriti. Linearan rast obuenosti i
uvjebanosti je imperativ. Ocjenjivanje pOstrOjbe deklarirane za
Snage brzog odgovora
brigadir Tihomir Kundid, direktor vjebe Spremnost 2014/2
cjelina. Brigadir Kundid obja-njava kako se 3. mehanizirana
satnija poetkom godine vratila iz operacije ISAF. Prije odlaska u
ISAF bili su u estomjese-nom obunom procesu, odradili su misiju i
po povratku nastavili proces obuke te su dosegnuli status obuenosti
potreban za pristupanje ocjenjivanju.Ovo je druga postrojba OSRH
koja e biti u stanju spremno-sti za NRF. U ovoj je godini u
spremnosti 2. satnija 1. mehani-
zirane bojne takoer iz sastava Gardijske motorizirane brigade.
Postrojba koja je u stand by za NRF u sluaju aktivacije mora u roku
od 30 dana biti spremna za razmjetaj u podruje ope-racije. NOS NRF
2015 iji je zapovjednik natporunik Flo-rijan Repinc u pripravnosti
e biti od 1. sijenja 2015. Vodea nacija u NRF-u ove je godine
Francuska, a sljedea bi, kazao nam je brigadir Kundid, trebala biti
Njemaka. n
HV 450_10_11.indd 11 17/06/14 11:32
-
12
Snage Vojne andar
merije oruanih Sna
ga PoljSke i nae SP
ecijalne Vojne Polic
ije ProVe-
le Su u Vojarni joS
iP joVi na udbini i
Vojarni koVanje
na malom loinju S
VojeVrStan
klaSini trening dV
iju SPecijalnih PoSt
rojbi koje imaju itek
ako iroku matricu
SPoSobno-
Sti. na udbini Su uVje
baVale uPorabu Va
trenog oruja, Sred
StaVa PriSile, rjeaV
ale ViSo-
korizine Situacije
uPorabom taktikih
timoVa u dneVnim i
nonim uVjetima te
u uVjetima
Slabije VidljiVoSti,
a na malom loinj
u amfibijSke oPerac
ije. drugim rijeima,
odraiVale
Su SVe Praktine z
adae iz Podruja d
jeloVanja SPecijaln
ih VojnoPolicijSkih
PoStrojbi,
odnoSno itaV SPekt
ar multinacionalni
h oPeracija na koP
nu, u Vodi i Pod Vod
om...
broj 450 / 20. lipnja 2014.
Poljski i hrvat ski sPecijalciBilateralna suradnja
u zajednikom djelovanju na kopnu i u vodi...
HV 450_12_17.indd 12 17/06/14 11:32
-
13broj 450 / 20. lipnja 2014.
Leida PARLOV, snimio Tomislav BRANDT
Poljski i hrvat ski sPecijalci
Snage Vojne andarmerije Oruanih snaga Poljske i nae specijalne
Vojne policije zauzele su u kasnim popodnev-nim satima teroristiko
uporite na Ma-lom Loinju. Skupina terorista koja se pripremala za
jo jedan u nizu ubilakih napada bila je u staroj naputenoj kui na
osami. Specijalne snage morale su brzo krenuti u akciju. Kirurkom
su pre-ciznou upale u kuu. Sve se odvijalo u sekundama. Nisu imale
pravo na po-greku. Svaka, pa i najmanja, mogla je biti kobna. Na
strani specijalnih snaga rtava nije bilo. Poziv na intervenciju
stigao im je upravo u trenutku dok su se na Udbini nalazile na
poligonu za gaanje, a snajperisti brusili svoju vje-tinu preciznog
unitenja cilja. Nakon
te, za njih rutinske operacije, nisu bile od puno rijei.
Raspremile su opremu i vrlo brzo nastavile svoju dnevnu rutinu.
Poziv ih nije iznenadio niti uznemirio jer tako neto uvijek mogu
oekivati. To im je, uostalom, posao. Za njih je to bila samo jo
jedna intervencija. Intervencije su to koje specijalna po-strojba
moe oekivati u svako doba, a u ovom je sluaju bila rije o manjem
dijelu postupaka kroz koje su iskustvo razmjenjivali pripadnici
Vojne andar-merije Oruanih snaga Poljske i Satnije specijalne Vojne
policije Pukovnije VP-a HKoV-a. Pripadnici Vojne andarmeri-je u
Hrvatskoj su bili desetak dana, a domain im je bila Satnija
specijalne Vojne policije. Rije je o dvjema postrojbama koje su u
najveoj mjeri kompatibilne i poliva-lentne u svojim zadaama.
Bilateralna je suradnja na neki nain vezana uz
u zajednikom djelovanju na kopnu i u vodi...
HV 450_12_17.indd 13 17/06/14 11:32
-
14broj 450 / 20. lipnja 2014.
Bilateralna suradnja
projekt Multinacionalne bojne vojne policije (MNMPBAT) u kojoj
je nominiran i vod iz Satnije specijalne Vojne policije. Obuka i
uvjebavanje odvijali su se na taktikoj razini i to u vojarni Josip
Jovi na Udbini i vojarni Kovanje na Malom Loinju. Bio je to
svojevrstan klasini trening dviju specijalnih po-strojbi koje imaju
itekako iroku matricu sposobnosti. Na Udbini su uvjebavale uporabu
vatre-nog oruja, sredstava prisi-le, rjeavale visokorizine
situacije uporabom tak-tikih timova u dnev-nim i nonim uvjetima i u
uvjetima slabije vidljivosti. Dio naih timova inili su i nai
slubeni vojnopolicijski psi. Proveden je i niz aktivnosti iz
podruja protupobunjenikih operacija i operacija u urbanom
okru-enju. Na Malom Loinju pro-vedene su
HV 450_12_17.indd 14 17/06/14 11:32
-
15broj 450 / 20. lipnja 2014.
HV 450_12_17.indd 15 17/06/14 11:32
-
amfibijske operacije. Drugim rijeima, odraivale su se sve
praktine zadae iz podruja djelovanja specijalnih voj-nopolicijskih
postrojbi, odnosno itav spektar multinacionalnih operacija na
kopnu, u vodi i pod vodom, rekao nam je zapovjednik Satnije
specijalne Vojne policije natporunik Andrej Smolek. Iz Poljske je
stigao vod pripadnika Vojne andarmerije rasporeenih u nekoliko
taktikih timova te je ovo bila izvrsna prigoda za razmjenu
iskustava, ali i za dodatno usavravanje. Poljska je strana na vjebu
dola opre-mljena osobnom, taktikom, komuni-kacijskom i opremom za
nona gaanja te pjeakim i specijalistikim naoru-anjem. Naime, iako
dvije postrojbe rade jednak i u pojedinim segmentima slian posao te
imaju dosta iskustava iz aktualnih podruja operacija, nat-porunik
Smolek napominje kako se njihova taktika, tehnike i procedure mogu
razlikovati vezano uz uporabu naoruanja, opreme ili nekih tehnikih
sredstava to su na ovoj aktivnosti mo-gli odmah i praktino
provjeriti. Prednosti su ovakve suradnje viestru-ke. Dobrodola je
svaka suradnja vezana uz poboljanje naih performansi i pri-premu
ljudi za meunarodne aktivno-sti. Namjera nam je usavravati
proce-dure, uporabu komunikacijskih sustava,
Satnija specijalne Vojne policije Pukovnije Vojne po-licije
HKoV-a ima iroku matricu sposobnosti. Njezini pripadnici razvijaju
i odravaju dodatne sposobnosti sukladno Pravilniku o
vojnopolicijskim poslovima i provedbi ovlasti ovlatenih slubenih
osoba Vojne policije (ronjenje, alpinizam, padobranstvo). Zadu-eni
su i za rjeavanje visokorizinih situacija, pratnju i osiguranje
konvoja, osiguranje tienih osoba te sve ono to kao redarstvena
postrojba moraju raditi unutar OSRH. Obuka je zahtjevna i izazovna,
pogotovo u dijelu gdje se stjeu nova specifina znanja i
sposob-nosti. Osim zadaa koje obavljaju u zemlji, u operaciji ISAF
u Afganistanu rade na osiguranju tienih osoba, a imaju nominiran i
spreman vod u sastavu Multinaci-onalne bojne vojne policije
(MNMPBAT). Za obavljanje posla bitna je i dob usklaena s vaeim
standardima profesionalnog razvoja. Ostvaren je dobar spoj
starijih, iskusnih pripadnika i novih, mladih ljudi. Natjeaj za
primanje novih pripadnika raspisuje se dva puta godi-nje, zasad
samo na razini HKoV-a. Kad je rije o obuci, ove su godine odradili
nekoliko obunih ciklusa koji su ukljuivali taktike, tehnike i
procedure, od operacija u urbanom okruenju (okruenje i pretraga),
operacija konvoja, osiguranja tienih osoba u podruju operaci-ja,
snajperske operacije te amfibijske operacije - ronje-nje u moru i
na rijekama u tekim uvjetima. U planu im je odraditi i ciklus
helikopterskih operacija u dnevnim i nonim uvjetima te iznimno
sloeno i zahtjevno urba-no ratovanje u nonim uvjetima. Plan nam je
razvijati sposobnosti da budemo postrojba koja moe djelovati na
bilo kojem teritoriju i akvatoriju i sudjelovati u sva-koj
operaciji brzo razmjestivih snaga, rekao je natpo-runik Andrej
Smolek koji je dvije godine zapovjednik Satnije specijalne Vojne
policije. Prije dolaska u Vojnu policiju 2000. godine bio je
pripadnik Padobranske boj-ne Prvog hrvatskog gardijskog zdruga.
Satnija Specijalne Vojne policije pukoVnije Vojne policije
HkoV-a
16broj 450 / 20. lipnja 2014.
Bilateralna suradnja
HV 450_12_17.indd 16 17/06/14 11:32
-
Iako je moderna Vojna andarmerija OS Poljske (an-darmeria
Wojskowa Si Zbrojnych Rzeczypospolitej Polskiej) formalno ustrojena
1. rujna 1990., njezina je povijest znatno dulja i bogatija i
poinje u doba Napoleonovih ratova kad je osnovana sa zadaom
obavljanja policijskih poslova, pomoi civilnim vla-stima, hvatanja
bjegunaca, lopova i prijestupnika bilo koje oruane sile. Obavljala
je i zadae civilne policije, odnosno zatitu reda i poretka, zatitu
stanovnitva od dezertera i lopova, potragu za kri-minalcima i svima
koji naruavaju javni red i mir.Ustrojavanje Vojne andarmerije 1990.
znailo je obnovu njezine slavne tradicije nakon vie od 40 godina.
Dananje zadae obuhvaaju osiguranje stege u vojnim postrojbama,
zatitu ivota, zdravlja i dobara, osiguranje javnog reda i zatitu
drave, spreavanje kriminalnog ponaanja, otkrivanje kri-minala i
potragu za poiniteljima kaznenih djela.Ustrojstveno je sastavljena
od Zapovjednitva u Varavi, est teritorijalnih odjela (gradovi
Bydgoszcz, Elblg, Krakov, Szczecin, Varava i aga), dviju
speci-jalnih postrojbi (Misk Mazowiecki i Varava), Obu-nog sredita
(Misk Mazowiecki) i Logistikog odjela.
Prvi smo put ovdje. Mislim da je suradnja jako dobra i uvjeren
sam da e biti jo bolja i korisna za obje po-strojbe, rekao je
natporunik Kabacinski. Kao naj-vei uspjeh istaknuo je razmjenu
iskustava. Najvei je uspjeh ove suradnje razmjena iskustava. Neka
su nam iskustva jako bliska, ali ima i nekih stvari u ko-jima se
nae postrojbe razlikuju, razliiti su pristupi u nekim situacijama.
Imamo priliku uiti jedni od drugih. To je velika stvar, istaknuo je
te napome-nuo kako je koordinacija zajednikih aktivnosti bila
odlina.
NatporuNik RySzaRd kabacinSki
Vojna andaRmeRija oRuaniH Snaga poljSke
upoznavati se s borbenim orunim sustavima drugih zemalja. Kroz
sve to predstavljamo i svoje sposobno-sti, a samim time i
sposobnosti OSRH, istaknuo je natporunik Smolek. Natporunik Ryszard
Kabacin-ski iz Poljske rekao je kako je suradnja sa specijalnom
Vojnom policijom bila odlina i obostrano korisna, a najvei je
uspjeh razmjena iskustava. Imamo priliku uiti jedni od drugih i to
je velika stvar, istaknuo je. Oekuje se da e uzvratni posjet
specijalne Vojne policije Vojnoj andarmeriji OS Poljske biti
sljedee godine. n
Satnija Specijalne Vojne policije pukoVnije Vojne policije
HkoV-a
17broj 450 / 20. lipnja 2014.
Desetak dana bili ste domaini Vojnoj andarmeriji Oruanih snaga
Poljske. Kakvi su vam dojmovi?Iznimno pozitivni. Ovo je bila
izvrsna prigoda da se usporede postupci, pro-cedure, drilovi, nain
obuke, odnosno
sve to je bitno za nae dvije postrojbe koje su u najveoj mjeri
kompatibilne i polivalentne u zadaama. Mi smo pet godina lanica
NATO-a, a Poljska deset, tako da nam je vano i to njihovo
isku-stvo. Osim misije ISAF u Afganistanu, ovo je neka vrsta
stvarne provjere spo-sobnosti za djelovanje s pripadnicima istih
ili slinih postrojbi drugih zema-lja. Iako se, s obzirom na nae
isku-stvo s podruja operacija, pokazalo da dobro radimo, uvijek ima
prostora za poboljanje, uvoenje novina u obuku, usavravanje
procedura.
Iako postupci po kojima radite vi i polj-ska strana nisu ba u
svakom sluaju identini, pokazalo se da dobro zajed-no funkcionirate
i to bez nekih dodat-nih priprema...
Najvea je vrijednost naih ljudi da su polivalentni, da se mogu
brzo prila-goditi situaciji. Moraju biti fleksibilni u onom
segmentu koji je potreban da se postigne uspjeh u operaciji. Sam je
nain voenja i upravljanja ovakvom postrojbom dosta sloen postupak.
No, ako se dobro prezentira misija i cilj postrojbe, definitivno se
ljude moe pripremiti da budu spremni na suradnju i da se mogu
ukljuiti u sve postrojbe ovakvog tipa u NATO-u.
Pridonosi li ovakva suradnja i razvoju specijalnih
postrojbi?Svakako. Uvijek se neke stvari mogu i moraju poboljati
odnosno promijeniti ako se pokae da su neke procedure po kojima
radi srodna postrojba iz neke druge zemlje bolje ili
prihvatljivije,
ali, naravno, pratimo zahtjeve i smjer-nice nadreenog
zapovjednitva.
Moe li se oekivati da e se ovakvi oblici suradnje nastaviti i to
ne samo s Poljskom? S obzirom na to da je NATO velika struk-tura,
temeljni je cilj uvezivanje snaga kroz Pametnu obranu (Smart
Defence). Nadamo se da e se nastaviti ovakav oblik suradnje i to ne
samo s Vojnom an-darmerijom OS Poljske, nego i s postroj-bama iz
drugih zemalja koje su sukladno svojim sposobnostima bliske ili
jednake naoj postrojbi. Moemo se etablirati i raditi s drugim
specijalnim postrojbama koje provode vojnopolicijske operacije, a
koje su sve aktualnije u svijetu. Oeku-jem i nadam se da e prilike
dopustiti da se ovakvi oblici suradnje nastave.
NatporuNik andRej Smolek, zapovjedNik SatNije SpecijalNe vojNe
policije
HV 450_12_17.indd 17 17/06/14 11:33
-
18broj 450 / 20. lipnja 2014.
Treba biti odluan da se ostvari zadani cilj, a dodatni je motiv
i potpora postroj-
be uz koju je svaki cilj ostvariv. Vrhunski se rezultat ne
postie na brzinu i tijekom
jedne godine, to je dugogodinji proces za koji je potrebna i
dobra kondicija... Predivan je
osjeaj ponosa kad sa zastavom postrojbe utri u cilj! To se dogaa
samo jednom u ivotu!
RAZGOVOR
nadnarednik Pero Bertovi, najspremniji pripadnik Oruanih snaga
RH 2014.
Tree po redu natjecanje za najspremnijeg pripadni-ka OSRH Prvi
za Hrvatsku odrano je od 20. do 23. svibnja na vojnom poligonu
Eugen Kvaternik kod Slunja. Sudjelovalo je 80 pripadnika OSRH iz
svih grana, rodova i slubi te 15 pripadnika Ministarstva unutarnjih
poslova RH, a prvi se put natjecalo i 17 pripadnika stranih oruanih
snaga iz Austrije, eke, Maarske, Makedonije, Poljske, Slovenije,
Kosovskih snaga sigurnosti u statusu promatraa te panjolske i
Sjedinjenih Amerikih Drava kao predstavnici NATO-ovih
zapovjednitava u Brunssumu i Napulju. Natjecatelji su morali proi
stazu dugu 30 35 kilometara nosei 15 kilograma opreme te prolazei
kroz razne vrste radnih i kontrolnih toaka na kojima su se
provjeravale vojne vjetine. S obzirom na to da je rije o
psihofiziki iznimno zahtjev-nom natjecanju, ponosno predstavljamo
naj-spremnijeg pripadnika Oruanih snaga RH za 2014. godinu
nadnarednika Peru Bertovia, pripadnika Vojnoobavjetajne bojne
Hrvatske kopnene vojske. Nadnarednik Pero Bertovi roen je 21.
svibnja 1974. godine u Slunju. Nakon redovnog sluenja vojnog roka
pristupa Izvidniko-diverzantskoj satniji GS OSRH u Puli. Od 2000.
rasporeen je u 350. obavjetaj-nu brigadu, danas Vojnoobavjetajnu
bojnu u kojoj je zapovjednik desetine za dubinski nadzor.
Sudjelovao je u operaciji ISAF 2007. godine kao bolniar u MLOT-ovu
timu.
Predivan je osjeaj Ponosa kad sazastavom Postrojbe utri u
cilj...
HV 450_18-19.indd 18 17/06/14 11:34
-
Tomislava PAPI, snimio Stjepan BRIGLJEVI
19broj 450 / 20. lipnja 2014.
Pripreme su dale rezultate, ali bez potpore zapovjednika toga
svega ne bi bilo. Bez potpore postrojbe nema tih rezultata, moete
sami trenirati godinama, ali ako vam se ne omogui gaanje, hodnje,
orijentacija, nema vrhunskih rezultata. elim zahvaliti zamjeniku
zapovjednika bojniku Goranu Atliji kao i svim pripadnicima
postrojbe koji su mi bili velika potpora
Kako ste se odluili prijaviti na ovogodinje natjecanje za
naj-spremnijeg pripadnika?Oduvijek se, pa tako i tijekom vojne
karijere, aktivno bavim sportom. Kao pripadnik OSRH sudionik sam
vie od 50 sportskih natjecanja u zemlji i ino-zemstvu. Sudjelovao
sam na vojnom triatlonu, vojnom petoboju, poluma-ratonu, krosu,
streljatvu, natjecanju izvidnikih postrojbi te natjecanju za
najspremnijeg pripadnika Oruanih snaga RH u Gaincima 2012. i sada
2014. godine. Osvaja sam drugog mjesta u vojnom triatlonu,
trostruki prvak Oruanih snaga RH u vojnom petoboju, pojedinani
pobjednik za-dnjeg natjecanja izvidnikih postrojbi OSRH,
treeplasirani na regionalnom prvenstvu u vojnom petoboju u
Slove-niji te osvaja brojnih ekipnih medalja zajedno s pripadnicima
svoje postroj-be. Od tih medalja volio bih istaknuti osvojeno 1. i
2. mjesto (2005. i 2006. godine) na meunarodnom natjeca-nju
izvidnikih postrojbi u Maarskoj.
Kako ste se pripremali za ovogo-dinje natjecanje?Pripreme u
mojoj postrojbi poele su prije godinu dana, a u studenom 2013.
oformio se tim od devet na-tjecatelja s voditeljem i njegovim
zamjenikom. Mjeseno smo odlazili na Slunj gdje smo vjebali bojno
ga-anje, orijentacijske hodnje i sve to je bilo potrebno za samo
natjecanje. Znali smo da moemo ostvariti dobre rezultate, a to je
puno tee nego kad nema nikakvih oekivanja. Puno je lake kad nisi
optereen rezultatom.
Sudjelovali ste na natjecanju za najspremnijeg pripadnika 2012.
u Gaincima. Moete li usporedi-
ti tadanje iskustvo i ovogodi-nje na Slunju?Tada sam puno nauio
te sam stekao vrijedna iskustva koja su mi pomogla tijekom
ovogodinjeg natjecanja. Mi-slim da je najvei problem to ljudi u ovu
utrku krenu prebrzo, a jako je duga i naporna. Zbog toga treba
uvati energiju kako bi se moglo koncen-trirati i to manje grijeiti.
Takva se pogreka i meni dogodila na Gainci-ma pa sam zavrio na
petom mjestu, a mislim da sam mogao puno bolje.
Koje bi karakteristike trebao ima-ti pripadnik koji se odlui
prijaviti na natjecanje za najspremnijeg?Prije svega, trebao bi
biti odluan da ostvari zadani cilj, a dodatni je motiv i potpora
postrojbe uz koju je svaki cilj ostvariv. Vrhunski se rezultat ne
postie na brzinu i tijekom jedne godine, to je dugogodinji proces
za koji je potreb-na i dobra kondicija. Velika je uloga postrojbe
jer bez njezine potpore ne bi ni bilo znaajnijih rezultata. Nama je
u Vojnoobavjetajnoj bojni pruena potpora tijekom cijelog pripremnog
razdoblja kad je posebno osnaio i duh zajednitva koji nam je davao
dodatni polet za napredovanje. Samo tako smo i mogli ostvariti
rezultate. Na ovogodi-njem je natjecanju za najspremnijeg
pripadnika sudjelovalo sedam pripad-nika Vojnoobavjetajne bojne
Hrvatske kopnene vojske. Svi su bili jako dobro uvjebani i spremni
za natjecanje. Moji kolege bili su meu prvih etrnaest tako da smo
postigli izvrsne rezultate i jako sam ponosan na sve njih.
to vam je bilo najtee tijekom natjecanja?Gaanje dan prije
natjecanja bilo je zahtjevno jer smo na osnovi strelja-
tva i veslanja startali drugog dana. Znali smo da je taj prvi
dio iznimno vaan jer je poslije teko nadoknaditi zaostatke iz
kvalifikacijskog dana. Po-stojao je pritisak jer smo bili svjesni
da moemo ostvariti odline rezultate, ali ve je tad to trebalo i
pokazati. Osobno mi je bilo veliko olakanje kad sam nakon
kvalifikacija saznao da sa star-ta kreem drugi. Druga radna toka,
orijentacijska, presudna je u cijelom natjecanju, moda bi se moglo
rei i meu najzahtjevnijima. Velik mi je poticaj bio kad sam je
nakon sat vre-mena uspjeno zavrio te sam mogao s olakanjem krenuti
dalje. Tada sam preuzeo vodstvo na natjecanju i tako je ostalo do
samog kraja.
Jeste li se druili s ostalim ko-legama, naim pripadnicima i
pripadnicima stranih oruanih snaga?Strani su pripadnici zbog
priprema doli tjedan dana prije nas, ali svi smo bili maksimalno
posveeni priprema-ma i natjecanju tako da u tih pet dana nismo
imali puno vremena za dru-enje. Pohvalio bih i mladog kolegu Petra
Conjara, pripadnika MUP-a iz interventne postrojbe Policijske
upra-ve varadinske koji je u domaoj kon-kurenciji osvojio tree
mjesto. Kolege iz drugih oruanih snaga bili su jako zadovoljni
organizacijom, priprema-ma i samim natjecanjem. Veina ih je rekla
da e doi i sljedee godine.
to ste pomislili kad ste prvi proli kroz cilj?Ve dva do tri
kilometra prije cilja prolo mi je kroz glavu da u prvi proi kroz
cilj. Nakon zavrene zadnje radne toke znao sam da me vie nitko ne
moe stii. Kolega iz Oruanih snaga
Republike Austrije ostao je desetak minuta iza mene. Prolo mi je
to sve kroz glavu i prije zavretka trke, ali predivan je osjeaj
ponosa kad sa zastavom postrojbe utri u cilj! To se dogaa samo
jednom u ivotu! U usporedbi s vojnim petobojem, ova je utrka puno
tea i zahtjevnija pa je i zadovoljstvo vee.
to vas je motiviralo da odabere-te vojniki poziv i postanete dio
Oruanih snaga RH?Oduvijek sam elio biti vojnik, a i moja je mama
govorila da sam roen za vojnika. Nakon odsluenja redovnog vojnog
roka prijavio sam se na selek-ciju i uao u elitne postrojbe Oruanih
snaga u kojima sam i danas. Ponosni sam pripadnik Oruanih snaga RH
i prezadovoljan sam svojim poslom. elja mi je jo barem deset godina
biti dio obitelji Oruanih snaga.Na natjecanju su sudjelovale i
dvije pripadnice Oruanih snaga Republike Hrvatske i jedna
pripadnica Oruanih snaga Maarske...Za svaku je pohvalu to su sve
tri uspjele zavriti cijelo natjecanje. Ima-le su jednake uvjete i
jednaka opte-reenja kao i mi, s tim da je oprema vrlo teka: 15 kg
ranac, 3,5 kg puka i 1,5 kg borbeni prsluk, 20 kg opreme i MILES
sustav. Dodatno je to optere-enje s obzirom na konstituciju ene.
Nadam se da e se ubudue sve vie pripadnica prijavljivati na ovo
natje-canje, a samim tim e rasti i popu-larnost i zanimljivost
natjecanja za najspremnijeg pripadnika. n
Predivan je osjeaj Ponosa kad sazastavom Postrojbe utri u
cilj...
HV 450_18-19.indd 19 17/06/14 11:34
-
20broj 450 / 20. lipnja 2014. Predsjednik Ivo Josipovi uruio je
diplome
polaznicima 16. narataja Ratne kole Ban Josip Jelai te vojnim
pilotima kadetima 18. narataja
Temeljne asnike izobrazbe HRZ-a i PZO-a
estitke prisutnima, naglasio je da e Ministarstvo nastaviti
ulagati u razvoj Hrvatskog vojnog uilita. Od rujna kreemo s novim
studijskim progra-mima i vojnom izobrazbom ime smo pokazali da
pratimo trendove, rekao je ministar. Naelnik GS OSRH general zbora
Dra-go Lovri istaknuo je da zavretak ove razine kolovanja za
polaznike znai novi poetak u njihovu cjeloivotnom uenju te tom
prigodom najavio da se od akademske 2014./2015. godine u suradnji
sa Sveuilitem u Zagrebu pokreu hrvatski vojni studiji, vojno
vo-
kojih je 15 polaznika na kolovanje pristiglo iz BiH, Crne Gore,
Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije. Meu polaznicima ove je
godine bilo 59 ena, od kojih 44 na asnikoj izobrazbi. Predsjednik
Ivo Josipovi estitao je polaznicima iz OSRH kao i polaznicima
programa iz partnerskih i saveznikih zemalja kazavi kako injenica
da se zajedno koluju pripadnici naih i stra-nih oruanih snaga
govori puno o na-pretku koji je uinjen na uspostavljanju mira i
suradnje u regiji te je naglasio da se ta suradnja posebice mogla
vidjeti u nedavnim dogaajima vezanim uz po-plave. Ljudi su
najvaniji, i upravo zato znanje i vjetine koje ste stekli jame da
ete svoju domovinu braniti, uvati i zastupati na najbolji mogui
nain, istaknuo je predsjednik Josipovi.Ministar obrane Ante
Kotromanovi, uz
Na Hrvatskom vojnom uilitu Petar Zrinski odrana je 18. lipnja
povodom Dana dravnosti Republike Hrvatske sveana promocija
polaznika vojnih kola kojoj je prisustvovao predsjednik Republike i
vrhovni zapovjednik OSRH Ivo Josipovi, ministar obrane Ante
Ko-tromanovi, naelnik GS OSRH general zbora Drago Lovri,
zapovjednik HVU-a general-pukovnik Slavko Bari te ostali visoki
vojni i civilni dunosnici, kao i obitelji polaznika. Ove je kolske
godine izobrazbu zavrilo 377 polaznika, od
HRVATSKO VOJNO UILITE
Ministar obrane Ante Kotromanovi, uz estitke prisutni-ma,
naglasio je da e Ministarstvo nastaviti ulagati u razvoj Hrvat-skog
vojnog uilita
Promocija Polaznikavojnih kola
HV_450_20_21.indd 20 6/18/14 2:28 PM
-
rekao je te istaknuo da su novi vojni studiji izvrstan poetak
transformacije naeg sustava vojnog kolovanja. Predsjednik Republike
uruio je diplo-me polaznicima 16. narataja Ratne kole Ban Josip
Jelai te vojnim pi-lotima kadetima 18. narataja Temelj-ne asnike
izobrazbe HRZ-a i PZO-a. Naelnik GS OSRH uruio je diplome 13.
narataju Temeljne asnike izo-brazbe, a najistaknutijim polaznicima
tom su prigodom uruene nagrade i pohvale. Uz prigodni program,
odrana je i promocija polaznika 22. narataja
enje i upravljanje i vojno inenjerstvo, to e biti znaajan
iskorak u obrazov-nom procesu naih asnika.Zapovjednik HVU-a
general-pukovnik Slavko Bari estitao je polaznicima na uspjenom
zavretku kolovanja i zae-lio im uspjenu karijeru u budunosti.
Poruio je da je ulaskom u EU i NATO, Hrvatska uz domae zadae
preuzela i zadae i odgovornost za mir u regiji, Europi i svijetu.
Vi ste doasnici i a-snici Republike Hrvatske, ali i snaga EU-a i
NATO-a i imate sposobnosti i znanja da upravo tako i djelujete,
Zapovjedno-stoerne kole Blago Zadro, 13. narataja Napredne
asnike izobrazbe, 12. narataja Visoke doasnike izobrazbe, 30.
narataja Napredne doasnike izobrazbe i 45. narataja Temeljne
doasnike izobrazbe. asniku izobrazbu na svim razinama zavrilo je
227 polaznika, a doasniku izobrazbu na svim razinama 150 polaznika.
n
Petra KostanjaK, snimio: tomislav Brandt
broj 450 / 20. lipnja 2014.
21
Vi ste doasnici i asnici Republike HRVatske, ali i snaga eu-a i
nato-a i imate sposobnosti i znanja da upRaVo tako i djelujete,
poRuio je zapoVjednik HVu-a geneRal-pukoVnik slaVko baRi i istaknuo
da su noVi Vojni studiji izVRstan poetak tRansfoRmacije naeg
sustaVa Vojnog koloVanja
HV_450_20_21.indd 21 6/18/14 2:28 PM
-
22broj 450 / 20. lipnja 2014.
HRVATSKO VOJNO UILITE
Najbolji polazNici vojNih kola hvU-a 2013./2014.
natporunik Josip VULETI (Napredna asnika izobrazba)U svladavanju
plana i programa najvie su mi pomogle obuke i vjebe, kao i iskustvo
na zapovjednim mjestima u mojoj Vojnoobavjetajnoj boj ni. Na nama
je sad obveza da usvojene vjetine i znanja implementiramo u
svakodnevni rad. Ubudue se elim nastaviti razvijati kroz rad na
besposadnim sustavima i u IMINT disciplini.
porunik Boris IVKOVI (Temeljna asnika izobrazba)Primao sam
stipendiju tijekom studija graevinarstva u Osijeku i zavrio
dragovoljno sluenje vojnog roka s jednom eljom: postati pripadnik i
asnik OSRH. Najbolji polaznik? Mnogo ih je pokazalo trud i
zalaganje, ali presudile su sitnice. Daljnja mi je elja usavravati
se i razvijati u inenjeriji OSRH.
bojnik Tomislav KASUMOVI(Zapovjedno-stoerna kola)Jako je lijep
osjeaj zavriti ovu izobrazbu, biti meu polaznicima, vrhunskim
profesionalcima koji su tijekom kolovanja odraivali sve zadae na
vrlo visokoj razini. Kad se sloio takav tim koji je djelovao kao
jedan stoer, rezultati su bili nemjerljivi. Svim kolegama upuujem
estitku i elju za uspjenim daljnjim tijekom karijere. Od njih sam
najvie nauio i podsjetili su me da je ast nositi odoru OSRH i da je
sluiti svojoj domovini najvea privilegija.
nadnarednik eljko VUKSANI (najbolji instruktor)Vjerujem da
svakome laska kad ga izaberu za
najboljeg, osobito kad vas izaberu vai kolege in
struktori, uzimajui u obzir i miljenje polaznika. to se tie
izobrazbe, ne bih je nazvao radikalno drukijom jer je njezina
karakteristika i inae da se kontinuirano nadograuje sukladno
novim izazovima koji
dolaze pred Oruane snage Republike Hrvatske. to se
tie polaznika, mislim da se Oruane snage
sigurno ne moraju brinuti za svoje
d o a s n i k e kadrove.
skupnica Snjeana JELENI (Temeljna doasnika izobrazba)Sigurno je
da e izobrazba u daljnjem radu pomoi ne samo meni
u bojni Tigrovi Gardijske motorizirane brigade, nego svim
polaznicima, ponajvie zahvaljujui naim instruktorima
i predavaima. Zavrna vjeba u Gakovu bila je kljuna za sveope
kolovanje, pokazala
je nau motiviranost i visoku razinu uvjebanosti.
porunik Tomislav BATURINA (kadet pilot)Ovo je velika ast, ne
znam to bih drugo rekao. Daljnja mi je elja u karijeri jednostavna:
letjeti, samo letjeti, u 93. zrakoplovnoj bazi ili negdje drugdje
kamo me rasporede Specijaliziran sam za Bellove, ali moda jednog
dana, korak po korak, budem i na nekom drugom helikopteru.
stoerni narednik Davor KOTROMANOVI (Visoka doasnika izobrazba)U
profesionalnom razvoju, vezano uz institucionalnu izobrazbu, ovo je
najvia razina kolovanja. Meutim, obveza je svakog vojnika stalno
usavravanje, praenje trendova, NATOovih standarda, stjecanje
iskustava Sigurno je da u sve to sam nauio moi odmah primjenjivati
u svojoj Gardijskoj oklopnomehaniziranoj brigadi, nastojat u to
initi u svakom dijelu svojega posla.
narednica Blaenka KASALOBANI (Napredna doasnika
izobrazba)Dolazim iz Eskadrile vienamjenskih he
likoptera 91. zrakoplovne baze gdje radim u logistikoj struci.
Tamo sam stekla iskustva koja su mi
pomogla da postignem ovaj rezultat. Mislim da e mi
ubudue biti puno lake jer je kolovanje bilo na iznimno visokoj
razini, s izvanrednim instruktorima. Planovi? Prije svega,
brz povratak na radno mjesto!
Domagoj VLAHOVI, snimio: Tomislav BrAnDT
HV 450_22.indd 22 6/18/14 2:36 PM
-
23broj 450 / 20. lipnja 2014.
Direktor vojnog osoblja Europske unije general-pukovnik Wolfgang
Wosolsobe boravio je u posjetu OSRH. Na Hrvatskom vojnom uilitu
Petar Zrinski odrao je predavanje Vojni zahtjevi Europske unije.
Govorio je o vojnoj strukturi EU-a, suradnji s NATO-om, operacijama
i misijama EU-a te o sposobnostima Europske unije. Predavanju su
nazoili polazni-ci Zapovjedno stoerne kole Blago Zadro,
predstavnici grana i uprava
Glavnog stoera Oruanih snaga Republike Hrvatske, djelatnici
Hr-vatskog vojnog uilita, zapovjednik HVU-a general-pukovnik Slavko
Bari i vojni predstavnik u NATO-u i EU-u general-pukovnik Mirko
undov. General-pukovnik Wolfgang Wosolso-be susreo se i s naelnikom
Glavnog stoera OSRH generalom zbora Dra-gom Lovriem s kojim je
razgovarao o suradnji Oruanih snaga Republike Hrvatske i Europske
unije.
Kadetkinja Anica Luketi osvojila je dru-go mjesto na
konferenciji mladih vojnih znanstvenika CEFME-JUNIOR (Central
European Forum on Military Education) odranoj od 21. do 23. svibnja
u gradu Liptovsk Mikul, Slovaka Republika.Tema njezina izlaganja
bila je Uzroci i uinci ukrajinske krize u 2014.Sudjelovalo je
izaslanstvo Kadetske bojne asnike kole Hrvatskog vojnog uilita
Petar Zrinski prevoeno zapo-
vjednicom Kadetske bojne bojnicom Vlastom Zekuli te kadetki