-
P r v i h r v a t s k i v o j n o s t r u n i m a g a z i n
ISS
N 1
330
- 5
00
XPR
INTE
D IN
CRO
ATIA
EUR 2,10CAD 3,00
AUD 3,30USA 2,00CHF 3,50
SLO EUR 1,80SEK 17,00NOK 17,00DKK 15,50GBP 1,30
BesPlatni Primjerak
LOGISTIKO OPERATIVNO SREDITE ZzP-a
PotPorni mozakhrvatskih Oruanih snaga
Broj 439 17. sijenja 2014. Izlazi od 1991.
www.hrvatski-vojnik.hr
Zajedno u spaavanjuivota novoroenadi
Suradnja KBC Split i ESKadrilEtranSportnih hEliKoptEra 93.
zb
SVIJET NA DLANUORbITALNI TELESKOPI
Simulator za BoV PatriJu u ProCESu oBukE
NASLOVNICA_439.indd 7 1/15/14 2:51 PM
-
2broj 439 / 17. sijenja 2014.
SADRAJ
U lanstvu Europskog udruenja vojnih novinara (EMPA)Rukopise,
fotografije i ostali materijal ne vraamo. Copyright HRVATSKI
VOJNIK, 2014.
Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu slubeni
stav Ministarstva obrane RH.
4 SuRADnJA KBC Split i ESKADRilE tRAnSpoRtnih hEliKoptERA 93.zb
Zajedno u spaavanju ivota novoroenadi
8 ViJESti Potpisan Sporazum o ustrojavanju studijskih programa
za potrebe OSRH
10 VoJARnA puKoVniK pREDRAg MAtAnoVi Simulator za BOV Patriju u
procesu obuke
14 logiStiKo opERAtiVno SREDitE Zzp-a Potporni mozak hrvatskih
Oruanih snaga
18 oSRh Pozornik Stjepan Antinac i skupnik Ivan Pir, najbolji
vojnik i doasnik prosinca
20 ViJESti iZ oSRh Demontaa komunikacijskog tornja u kompleksu
MORH-a
20 nAto noVoSti Konferencija elnika transformacije
4 5broj 439 / 17. sijenja 2014. broj 439 / 17. sijenja 2014.
Kad su samo dva dana poslije Boia iz Dubrovnika sletjeli na
splitske Firu-le, nisu oekivali da e tako brzo, ve u prvim danima
ove godine, ponovno na medicinsku intervenciju u Dubrovnik. No
poziv iz upanijskog centra 112 Du-brovnik u Divulje znaio je samo
jedno. ivot jednog novoroeneta ovisi o brzoj, strunoj i hrabroj
intervenciji medicin-skog tima Jedinice intenzivnog lijeenja djece
KBC Split, Eskadrili transportnih helikoptera 93. zb i medicinskom
osoblju Odjela neonatologije dubrovake bolnice. Krenuli su odmah. S
posadom, u helikop-teru, su bili lijenica i medicinska sestra
Jedinice intenzivnog lijeenja djece split-ske bolnice s prijenosnim
inkubatorom, lijekovima i svom potrebnom opremom kako bi
novoroenetu kojeg su lijenici u Dubrovniku pripremili za transport
tijekom leta osigurali skrb na razini one s kakvom e se nastaviti u
bolnici. Na-sreu i ovaj su put svi bili najjaa karika. Zbrinjavanje
ivotno ugroenih novoro-enadi tako da po njih dolazi, prihvaa
Leida ParLOv, snimili Davor Kirin, Goran Violi (DUSZ), arhiva
HVGi
i skrbi o njima tijekom prijevoza osoblje ustanove u kojoj e se
nastaviti lijeiti, poznato je kao prijevoz K sebi. Projekt je u
cijelosti osmislio, organizirao i edu-cirao osoblje prof. dr. sc.
Julije Metrovi voditelj Jedinice intenzivnog lijeenja djece KBC-a
Split ujedno i predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog drutva i
pot-predsjednik Europskog pedijatrijskog drutva. Zahvaljujui
donacijama, kae dr. Metrovi, u samo dvije godine su se skupila
sredstva za opremanje Jedinice intenzivnog lijeenja djece u KBC-u
Split. Ureen je prostor, kupljena sva potrebna oprema i educirano
osoblje. Prijevoz K sebi provodi se u suradnji s Eskadrilom
transportnih helikoptera u Divuljama, te odjelima neonatologije
ope bolnice Dubrovnik i Zadar.
Svaki je Sluaj Specifian i uvijek novi izazovNe znam koji bi
najsloeniji operacijski zahvat u medicini mogao usporediti s
organizacijom prijevoza K sebi. Mo-rate imati tim, znanje,
educirano oso-blje, opremu, transport i hrabrost. Sve to imamo kao
i potporu nae ustanove napominje dr. Metrovi i istie kako do
realizacije ovog projekta ne bi dolo da od samog poetka nisu naili
na bezre-zervnu potporu ratnog zrakoplovstva.
Zbrinjavanje ivotno ugroenih novoroen-adi tako da po njih
dolaZi, prihvaa i skrbi o njima tijekom prijevoZa osoblje ustanove
u kojoj e se nastaviti lijeiti, poZnato je kao prijevoZ k sebi.
rije je o jedinstve-nom obliku transporta i skrbi o djeci u
hrvatskoj, a projekt je Zapoela jedini-ca intenZivnog lijeenja
djece u kbc-u split i provodi se u suradnji s eskadri-lom
transportnih helikoptera u divu-ljama, te odjelima neonatologije
ope bolnice dubrovnik i Zadar. prvi prije-voZ k sebi bio je prije
11 godina i od tada pa do Zadnjeg dana prole godine intervenirali
su 73 puta... a svaki je sluaj specifian i uvijek novi iZaZov
nai piloti i tehniari ve godinama prevoze pacijente. imaju
veliko
iskustvo, znanje, senzibilitet. Spasili
su tisue ivota. To je injenica. Svi smo mi jedan tim. ne
morate
ih na neto nagova-rati, objanjavati. ne gubi se ni vrijeme ni
energija na suvine
razgovore. Toga nema. Mi njima i oni nama ap-
solutno vjeruju i tako funkcioniramo. i to je
velika stvar. Mi smo jedna velika obitelj
koja slui djeci, istie dr. julije Metrovi
Zajedno u spa avanju ivota novoroenadi
Suradnja KBC Split i ESKadrilE tranSportnih hEliKoptEra
93.zb
Svi Smo mi jedan tim
zahvaljujui donacijama u samo dvije godine su se skupila
sredstva za opremanje jedinice intenzivnog lijeenja djece u kBc-u
Split
HV 439_04_07.indd 4-5 1/15/14 12:31 PM
10 11broj 439 / 17. sijenja 2014. broj 439 / 17. sijenja
2014.
Petra KOSTANJAK, snimio Tomislav BRANDTVojarna PukoVnik Predrag
MatanoVi
Vozai koji se obuavaju za vonju BOV Patria AMW 8x8 sada imaju
priliku isprobati vonju u svim mo-guim vremenskim uvjetima i na
svim terenima, a da se uope ne pomaknu s mjesta. Instruktori
pri-tom jasno mogu vidjeti kako budui vozai reagiraju u sluaju
poara ili kvara motora, ali bez ikakve stvarne opasnosti. Naime, to
im omoguu-je simulator za vonju na kojem se uvjebavaju. Iako izvana
simulator djeluje kao velika kutija nalik onima koje je mogue
vidjeti u zabavnim parkovima, njegova unutranjost u svim aspektima
vjerno doarava unutarnji izgled Patrije.Inae se obuke za vozae i
zapovjed-nike vozila iz Gardijske motorizirane brigade HKoV-a
odravaju kontinui-
rano cijelu godinu, a mi smo posjetili treu po redu grupu
polaznika koja je imala priliku ui u novi simulator. Porunik Goran
Mihalinac, voditelj teaja za vozae i zapovjednike vozila BOV
Patria, istie da je u sklopu tea-ja est vozaa u tri dana u
simulatoru prolo sve uvjete vonje - cestovnu vonju, terensku vonju,
vonju u uvjetima smanjene vidljivosti, ma-gle, kie, snijega i vonju
nou. Cijeli je pak teaj trajao od 25. studenoga do 13. prosinca, s
time da se prva dva tjedna polaznici obuavaju u Petrinji, a trei
tjedan upravljaju vozilima po terenu poligona u Poegi. Prvih
tje-dan dana odrauje se teoretski dio, gdje smo upoznavali ope
karakte-ristike vozila, zatim dijelove vozila, pomone sustave,
sustave hidraulike,
elektronike i upravljanja, to je na kraju uokvireno ispitom,
pojanja-va porunik Mihalinac, pripadnik 2. mehanizirane bojne
Gromovi.
Simulator izmeu teorije i prakSeIzmeu teorije i prakse svoje je
mje-sto naao - simulator. On, kae po-runik, nije toliko vaan zbog
same vonje koliko zbog upoznavanja s mjestom vozaa, a najvie zbog
upoznavanja s detekcijom kvaro-va. Naime, instruktor u simulatoru
polazniku zadaje sve vrste kvarova, primjerice, kvar konog sustava,
kvar hidraulike ili poar motora. U njemu se, ba kao i u samom
vozilu, nalazi veliki broj prekidaa, od kojih svaki ima svoju ulogu
i voza treba pra-
vodobno ukljuiti tono odreene prekidae za svaku situaciju. Voza
takoer treba pravilno prepoznati o emu je rije i poduzeti sve
potrebne mjere. Primjerice, kad vozilo prela-zi s ceste na makadam,
voza mora ukljuiti centralnu blokadu diferen-cijala, a njegov
instruktor putem raunala spojenog sa simulatorom odmah moe vidjeti
je li voza na-pravio sve to je propisano.Razvodnik Anto Duner,
instruktor za vonju i odravanje vozila, objanja-va nam da je
simulator openito vrlo dobar za kondiciranje vozaa. Razvod-nik
takoer naglaava da je on uvelike olakao posao instruktorima koji
sada mogu lake upoznati polaznike s vo-zilom, mjestom vozaa i
prekidaima. Kroz tri, etiri dana obuke u simula-
toru polaznicima zadajemo zadatke u obliku svih vrsta kvarova i
situacija te putem raunala ocjenjujemo njihove reakcije, istie
instruktor, takoer pripadnik Gromova. Primjerice, za vrijeme
simulirane vonje razvodnik Duner pritisne opciju poar motor-nog
prostora, a voza u simulaciji na motoru vozila ugleda plamen i mora
brzo reagirati. Za prolaz polaznik treba sigurno i pravodobno
odraditi najma-nje 80 posto zadanih situacija.Razvodnik Duner kae
da su mje-re sigurnosti u simulatoru iste kao one u pravom vozilu
pa ono ne moe krenuti dok sve nije uinjeno prema propisima
zatvorena vrata, vezan
Simulator za BoV PatrijuU vojarni PUkovnik Predrag Matanovi od
nedavno je U Proces obUke UkljUen siMUla-tor za PriPadnike koji se
obUavajU za vonjU bor-beniM okloPniM voziloM Patria aMW 8x8. vozai
iMa-jU PrilikU isProbati vonjU U sviM MogUiM vreMenskiM UvjetiMa i
na sviM tereni-Ma a instrUktori Provjeriti kako reagirajU U
izvanred-niM sitUacijaMa, U slUajevi-Ma kvara ili oPasnosti...
u Proc eSu oBuke
U ovom obunom ciklusu sudjelovala su 24 polaznika s
instruktorima, ali su neki od njih ve otprije upoznati s vozilima i
vonjom te su polazili teoretski dio teaja kako bi dobili certifikat
s teaja. zbog toga je u praktinom dijelu teaja sudjelovalo ipak
neto manje polaznika. bojna tigrovi jo je uvijek u sreditu
zbi-vanja jer se priprema za nato-ove snage za brzi odgovor (nato
response Forces), a od idue godine gust raspored poinje i za
gromove koji se spremaju za borbene grupe europske unije (eU
battlegroup). naime, od 1. sijenja 2016. godine oni bi trebali biti
u pripravnosti za potrebe misija eU-a.
prvih tjedan dana odrauje se teoretski dio, gdje smo upozna-vali
ope karakteristike vozila, zatim dijelove vozila, pomone sustave,
sustave hidraulike, elek-tronike i upravljanja, to je na kraju
uokvireno ispitom, pojanjava porunik mihalinac
NRF i EU BoRBENa gRUpa
Izmeu teorije i prakse svoje je mjesto naao - simulator. On, kae
porunik, nije toliko vaan zbog same vonje koliko zbog upoznavanja s
mjestom vozaa, a najvie zbog upoznavanja s detekcijom kvarova
HV 439_10_13.indd 10-11 1/15/14 12:32 PM
Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT
iMpRESSuM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE
SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH
VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA
Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected])
Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected])
Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]), Domagoj
Vlahovi ([email protected]), Lada Puljizevi
([email protected]), Petra Kostanjak
([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi
([email protected]) Urednik fotografije: Tomislav Brandt
Fotografi: Josip Kopi, Davor Kirin Grafika redakcija: Zvonimir
Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perkovi,
Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel: 3786-348;
fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TT d.o.o., Bistranska 19, Zagreb
Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavatva, Ilica
256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada:
3000 primjeraka
HV_439_02_03.indd 2 1/15/14 2:48 PM
-
3broj 439 / 17. sijenja 2014.
24 noVoSti iZ VoJnE tEhniKE Gradnja treeg polarnog broda klase
Knud Rasmussen
28 RAtno ZRAKoploVStVo eke helikopterske snage
33 RAtnA MoRnARiCA Trilogija o nosau (I. dio) - Baku
38 oRBitAlni tElESKopi Svijet na dlanu
42 poDliStAK Peruanski graanski rat
47 VEKSilologiJA Portugalske vojne zastave
48 MultiMEDiJA Samsung Galaxy S5? Strpite se jo malo!
50 DuhoVnoSt U Krista krteni
38broj 439 / 17. sijenja 2014.
Smatra Se da bi, uz pomo optike iz programa moire koji razvija
amerika
agencija darpa S tvrtkom ball, Satelit iz geoSinkrone zemljine
orbite mogao
u Samo jednom trenutku i jednim kadrom obuhvatiti 40 % povrine
zemlje!
nadalje, mogao bi Se uSredotoiti na proStor 10 km x 10 km S
rezolucijom od
1 m te u realnom vremenu proizveSti video od 1 framea u
Sekundi
Pripremili: Dubravka mari i Domagoj vlahovi
broj 439 / 17. sijenja 2014.
39
SVIJET NA DLANU
Foto
: DAR
PA
Ilust
raci
ja: D
ARPA
ORBITALNI TELESKOPI
Ballovi strunjaci prezentiraju rad optiki kvalitet-nih
polimerskih membrana koje su kljuni sastojak sustava MOIRE
DarPa i Ball gotovo su udvostruili korisnost optike od membrana
(od 30-55%) te omoguili izradu prvih slika dotinom tehnologijom, to
je pokazano na zemaljskom prototipu
HV_439_38_41.indd 38-39 1/15/14 12:50 PM
14 15broj 439 / 17. sijenja 2014. broj 439 / 17. sijenja
2014.
Petra KOSTANJAK, fotoarhiva ZzP-aLOGISTIKO OPERATIVNO SREDITE
ZzP-a
PotPorni mozak hrvatskih oruanih snaga
LOS koordinira provedbu logistike, zdravstvene i druge potpore
pojedincima i postrojbama u mirovnim operacijama poput one u
Afganistanu, na Kosovu i Golanskoj visoravni. Tijekom 2012., kada
je povlaenje materijalne imovine iz Afganistana postalo aktualno,
LOS je u suradnji s Nacionalnim elementom potpore poeo s pripremama
i organizacijom povratka naoruanja, borbenih vozila i ostale vojne
opreme iz operacije ISAF. Pravo-dobnim pripremama smo, tijekom
kolovoza prole godine, omoguili uspjeni povratak vikova naoruanja,
komu-nikacijske opreme, vozila i druge opreme u Hrvatsku, istie
pukovnik irini te dodaje da je sam proces povlaenja materijalne
imovine planski izuzetno zahtjevan. S obzirom na to da se iz
Afganistana povlae i ostale zemlje, vrlo je vano dobro planiranje i
koordinacija s NATO zapovjednitvima. Naelnik zakljuuje da je u ovom
razdoblju potreb-na velika sinergija Nacionalnog elementa potpore
HRVCON-u, zapovjednitava HRVCON-a, LOS-a i Zapovjednitva ZzP-a kako
bi povlaenje preostale materijalne imovine iz Afganistana proteklo
uspjeno.
Opskrba pOstrOjbi i zapOvjednitava OsrH, Odravanje
materijalnO-teHnikiH sredstava kaO i briga O zaliHama ubOjitiH
sredstava, kOntrOla prOvedbe Odravanja
materijalnO-teHnikiH sredstava, Organizacija stratekOg te
OperativnOg transpOrta, prOvedba kOntrOle kretanja pripadnika
straniH snaga na HrvatskOm teritOriju te Odr-
avanje lOgistikOg sustava izvjeivanja samO su neke Od vanijiH
zadaa lOgistikOg OperativnOg sredita, jedne Od kljuniH ustrOjbeniH
cjelina zapOvjednitva za lOgistiku...
Logistiko operativno sredite (LOS) kao ustrojbena cjelina
Zapovjednitva za potporu ima vrlo sloenu misiju. Ono upravlja
opskrbom postrojbi i zapovjed-nitava OSRH, kao i odravanjem
mate-rijalno-tehnikih sredstava i zalihama ubojitih sredstava, a
istodobno kontrolira provedbu odravanja materijalno-tehni-kih
sredstava. Takoer kako nam je obja-snio naelnik Sredita, pukovnik
Miroslav irini, meu zadae Sredita ubraja se i organizacija
stratekog te operativnog transporta, uz provedbu kontrole kretanja
pripadnika stranih snaga na hrvatskom teritoriju i odravanje
logistikog sustava izvjeivanja.
PReuSTROj I VeI OPSeG ZAdAALOS je zapravo nasljednik
Materijalnog sredita koje se nalazilo unutar nekada-
Povlaenje iz afganistana zahtjevna oPeracija
Foto
: Tom
isla
v B
rand
t
HV 439_14_17.indd 14-15 1/15/14 12:33 PM
iMpRESSuM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE
SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH
VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA
Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected])
Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected])
Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]), Domagoj
Vlahovi ([email protected]), Lada Puljizevi
([email protected]), Petra Kostanjak
([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi
([email protected]) Urednik fotografije: Tomislav Brandt
Fotografi: Josip Kopi, Davor Kirin Grafika redakcija: Zvonimir
Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perkovi,
Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel: 3786-348;
fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TT d.o.o., Bistranska 19, Zagreb
Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavatva, Ilica
256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada:
3000 primjeraka
O medicinskim letovima u kojima sudjeluju pripadnici HRZ-a i
PZO-a i kojima su spaeni brojni ivoti ve ste imali prigodu itati na
stranicama naeg asopisa. U ovom broju donosimo reportau o
zbrinjavanju ivotno ugroenih novoroenadi tako da po njih dolazi,
prihvaa i skrbi o njima tijekom prijevoza osoblje ustanove u kojoj
e se nastaviti lijeiti, poznato kao prijevoz K sebi to je
jedinstveni oblik transporta i skrbi o djeci u Hrvatskoj. Prvi
takav prijevoz bio je prije 11 godina i dosad su intervenirali 73
puta, a svaki sluaj je specifian i izazov na svoj nain....Kako bi
bili to spremniji za upravljanje borbeno-oklopnim vozilom Patria, u
petrinjskoj vojarni u proces obuke ukljuen je simulator za vonju na
kojem polaznici mogu isprobati vonju u svim moguim vremenskim
uvjetima i na svim terenima te moraju rijeiti brojne situacije koje
se mogu dogoditi u stvarnoj vonji....Opskrba postrojbi i
zapovjednitava OSRH, odravanje materijalno-tehnikih sredstava,
organizacija stratekog te operativnog transporta, samo su neke od
vanijih zadaa Logistikog operativnog sredita, jedne od kljunih
ustrojbenih cjelina Zapovjednitva za logistiku, o emu moete
proitati na stranicama broja koji je pred vama....Amerika vojna
agencija za napredne tehnoloke projekte, poznata DARPA, u suradnji
s tvrtkom Ball Aerospace&Technologies poetkom prosinca prole
godine predstavila je ultralake teleskopske tehnologije. Posebnost
je tog satelita to bi on iz geosinkrone Zemljine orbite mogao samo
jednim kadrom obuhvatiti 40 posto povrine Zemlje. U ovom broju
donosimo tekst s brojnim detaljima o spomenutom satelitu...
Urednitvo
uVoDniK
HV_439_02_03.indd 3 1/15/14 2:48 PM
-
4broj 439 / 17. sijenja 2014.
Kad su samo dva dana poslije Boia iz Dubrovnika sletjeli na
splitske Firu-le, nisu oekivali da e tako brzo, ve u prvim danima
ove godine, ponovno na medicinsku intervenciju u Dubrovnik. No
poziv iz upanijskog centra 112 Du-brovnik u Divulje znaio je samo
jedno. ivot jednog novoroeneta ovisi o brzoj, strunoj i hrabroj
intervenciji medicin-skog tima Jedinice intenzivnog lijeenja djece
KBC Split, Eskadrili transportnih helikoptera 93. zb i medicinskom
osoblju Odjela neonatologije dubrovake bolnice. Krenuli su odmah. S
posadom, u helikop-teru, su bili lijenica i medicinska sestra
Jedinice intenzivnog lijeenja djece split-ske bolnice s prijenosnim
inkubatorom, lijekovima i svom potrebnom opremom kako bi
novoroenetu kojeg su lijenici u Dubrovniku pripremili za transport
tijekom leta osigurali skrb na razini one s kakvom e se nastaviti u
bolnici. Na-sreu i ovaj su put svi bili najjaa karika. Zbrinjavanje
ivotno ugroenih novoro-enadi tako da po njih dolazi, prihvaa
Zbrinjavanje ivotno ugroenih novoroen-adi tako da po njih
dolaZi, prihvaa i skrbi o njima tijekom prijevoZa osoblje ustanove
u kojoj e se nastaviti lijeiti, poZnato je kao prijevoZ k sebi.
rije je o jedinstve-nom obliku transporta i skrbi o djeci u
hrvatskoj, a projekt je Zapoela jedini-ca intenZivnog lijeenja
djece u kbc-u split i provodi se u suradnji s eskadri-lom
transportnih helikoptera u divu-ljama, te odjelima neonatologije
ope bolnice dubrovnik i Zadar. prvi pri-jevoZ k sebi bio je prije
11 godina i od tada pa do Zadnjeg dana prole godine intervenirali
su 73 puta... a svaki je sluaj specifian i uvijek novi iZaZov
Nai piloti i tehniari ve godinama prevoze pacijente. Imaju
veliko
iskustvo, znanje, senzibilitet. Spasili
su tisue ivota. To je injenica. Svi smo mi jedan tim. Ne
morate
ih na neto nagova-rati, objanjavati. Ne gubi se ni vrijeme ni
energija na suvine
razgovore. Toga nema. Mi njima i oni nama ap-
solutno vjeruju i tako funkcioniramo. I to je
velika stvar. Mi smo jedna velika obitelj
koja slui djeci, istie dr. Julije Metrovi
Zajedno u spa avanju ivota novoroenadi
Suradnja KBC Split i ESKadrilE tranSportnih hEliKoptEra
93.zb
Svi Smo mi jedan tim
HV 439_04_07.indd 4 1/15/14 2:11 PM
-
5broj 439 / 17. sijenja 2014.
Leida ParLOv, snimili Davor Kirin, Goran Violi (DUSZ),
fotoarhiva HVGi
i skrbi o njima tijekom prijevoza osoblje ustanove u kojoj e se
nastaviti lijeiti, poznato je kao prijevoz K sebi. Projekt je u
cijelosti osmislio, organizirao i edu-cirao osoblje prof. dr. sc.
Julije Metrovi voditelj Jedinice intenzivnog lijeenja djece KBC-a
Split ujedno i predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog drutva i
pot-predsjednik Europskog pedijatrijskog drutva. Zahvaljujui
donacijama, kae dr. Metrovi, u samo dvije godine su se skupila
sredstva za opremanje Jedinice intenzivnog lijeenja djece u KBC-u
Split. Ureen je prostor, kupljena sva potrebna oprema i educirano
osoblje. Prijevoz K sebi provodi se u suradnji s Eskadrilom
transportnih helikoptera u Divuljama, te odjelima neonatologije
ope bolnice Dubrovnik i Zadar.
SvakI Je SluaJ SpecIfIaN I uvIJek NovI IzazovNe znam koji bi
najsloeniji operacijski zahvat u medicini mogao usporediti s
organizacijom prijevoza K sebi. Mo-rate imati tim, znanje,
educirano oso-blje, opremu, transport i hrabrost. Sve to imamo kao
i potporu nae ustanove napominje dr. Metrovi i istie kako do
realizacije ovog projekta ne bi dolo da od samog poetka nisu naili
na bezre-zervnu potporu ratnog zrakoplovstva.
Zajedno u spa avanju ivota novoroenadi
Dr. Branka poli i sestra Stanka kati sudjelovale su u prvom
prijevozu k sebi
HV 439_04_07.indd 5 1/15/14 2:11 PM
-
Prijevoz K sebi u cijeloj Hrvatskoj samo mi provodimo.
Jednostavno su potrebe bile takve. Zbog dobre prometne povezanosti
u Zadar se vie ne leti, no za Dubrovnik je s obzirom na udaljenost
transport helikopterom najee spasonosan. To to je za nas napravio
Split koji ima centralnu jedinicu pedijatrij-ske intenzivne za
cijelu Dalmaciju je nezamjenjivo, kazala nam je dr. Marija radoni
voditeljica Odjela pe-dijatrije u dubrovakoj bolnici. rije je o
jedinstvenom obliku transporta i skrbi o djeci u Hrvatskoj. Dignuti
helikopter za nas je velika odgo-vornost, no ovaj oblik transporta
je neto najbolje i najuinkovitije u si-tuacijama kad ivoti ovise o
satima. Ovo nam mnogo znai jer znamo da kad trebamo pomo,
udaljenost nije bitna. Osjeamo se sigurno, istie dr. radoni.
Prvi prijevoz K sebi u Hrvatskoj bio je prije 11 godina, 20.
sijenja. Neiz-vjesniji od sljedeih utoliko to je bio prvi, prisjea
se dr. Branka Poli koja je tada, uz dr. Metrovia, bila jedi-na
educirana za takav prijevoz. Na-zvala je dr. radoni iz Dubrovnika.
Porod e biti prijevremeni i imamo indikaciju da e dijete biti
ivotno ugroeno, rekla je. Bilo je dovoljno vremena da se ekipiramo
i krenemo helikopterom u Dubrovnik. Porod je poeo kad smo doli. U
operacijskoj sali smo prihvatili dijete s vrlo lo-im vitalnim
znacima, kompletno ga zbrinuli i stabilno na respiratoru dopremili
u Split. Posada helikoptera bila je puna razumijevanja, pria dr.
Poli kojoj to nije bio prvi medicin-ski let. Imala sam ve
viegodinje iskustvo u medicinskom transportu bolesnika, ali to su
sve bili transporti Od sebe, kad idete s pacijentom
kojeg prevozite u druge bolnice uglavnom iz Splita u Zagreb. No
u prvom prijevozu K sebi osjeaji su ipak malo drukiji. Dolazite na
stra-ni teren, u nepoznatu operacijsku salu tako da je situacija
ipak bila specifina i s malo vie stresa. Je-dino to nije bilo
neizvjesno i u to smo bili potpuno sigurni jest da e doi vojska. Od
tada pa do zadnjeg dana prole godine intervenirali su 73 puta. Iako
izgleda da to nakon je-danaest godina ide automatizmom, dr. radoni
napominje da je svaki sluaj specifian i uvijek novi izazov. Dio
tima je i medicinska sestra. Glav-na medicinska sestra djeje
Jedinice intenzivnog lijeenja Stanka Kati pojanjava kako sestre
moraju biti dobro educirane i u medicinskim i tehnikim poslovima.
One su te koje se brinu da je oprema u sva-kom trenutku spremna i u
funkciji. Provjera opreme nakon povratka i prije nove intervencije,
davanje boca s kisikom na punjenje, pranje i de-zinficiranje
inkubatora, samo je dio poslova koji rade. Bitni su i snalae-nje u
nepredvienim situacijama i komunikacijska vjetina. Dobra i jasna
komunikacija jako je bitna. Na tome se ne moe gubiti vrijeme jer je
brzina reakcije u ovom transportu najbitnija, istie sestra Stanka,
koja je bila dio tima u prvom prijevozu K sebi. IMaMo eDucIraNe
MeDIcINSke TIMove, IzvrSNe poSaDe helI-kopTera, zNaNJe,
ISkuSTvo...Najee se na lijeenje u splitsku bolnicu prevoze tek
roena ili djeca stara nekoliko sati do tjedan dana koja imaju
respiratorne potekoe,
odnosno kad se oekuje da e due biti na respiratoru, u sluaju
tekih infekcija, metabolike bolesti i srane greke. Da nismo imali
iskustva u prijevozu Od sebe ne bi se usudili ii u ovaj transport,
napominje dr. Metrovi. U suradnji s Eskadrilom iz Divulja usvo-jili
su potrebna znanja bitna za surad-nju s posadom helikoptera i
konaan uspjeh zbrinjavanja novoroenadi. Nismo mogli tek tako ui u
helikop-ter, kae dr. Metrovi, zahvaljujui dobroj obuci osjeali smo
se sigurno kad smo krenuli. Dogaalo se, iako iznimno rijetko, da
zbog vremenskih neprilika helikopteri nisu mogli pole-tjeti. U tim
su situacijama, napominju nai sugovornici, ivotno ugroenu
novoroenad prevezli vladinim
6broj 439 / 17. sijenja 2014.
Suradnja KBC Split i ESKadrilE tranSportnih hEliKoptEra
93.zb
Slijetanje na helidrom firule kBc-a Split
HV 439_04_07.indd 6 1/15/14 2:11 PM
-
dicinskih sestara. Imamo educirane medicinske timove, izvrsne
posade helikoptera, znanje, iskustvo. Odlino smo organizirani. S
nae strane ovakav prijevoz e se sigurno nastaviti i moe biti samo
jo bolji. Ovo to radimo je neto mnogo vee od onog uobiajenog i
rutinskog, istaknuo je dr. Metrovi. Najsretniji su, kau nam u
Jedinici intenzivnog lijeenja djece KBC Split kad svoje male letae
pripremaju za povratak u njihov rodni grad. n
7broj 439 / 17. sijenja 2014.
Puhala je jaka bura i do zadnjeg je trenutka bilo neizvjesno
hoemo li poletjeti. No, im je malo kalala krenuli smo, prisje-a se
natporunik Ante Frani koji je na letu za Dubrovnik 22. veljae prije
tri godine bio kopilot. Posadu su inili jo kapetan natporunik Elvis
Mii i tehniari letai narednik Josip Sovulj i nadnarednik Milan
Jelovi. U dubrovakoj bolnici ekali su ih blizanci Daria i Nikola.
Rodili su se samo 12 sati prije. Mama Nikolina rodila je prerano.
Porod je obavljen hitnim carskim rezom u 31 tjednu trudnoe.
Lijenica u Dubrovniku procijenila je da bi ih zbog respiratornih
problema trebalo odmah preba-citi u KBC Split gdje im se moe
osigurati najbolje lijeenje. Osjeaji su bili pomijeani. Bila sam
tuna, ali u isto vrijeme svjesna da je to nuno, pria mama
Nikolina.Vidjela sam ih tek devet dana nakon poroda. Ne znam to sam
oekivala kad sam ila za Split. Noge su se tresla, jedva sam
stajala. Kad su djeca odletjela, suprug je odmah otiao za Split i
cijelo vrijeme je bio uz njih u bolnici tako da sam znala kako im
je pa mi je ipak bilo lake. Nikola je ostao u bolnici tri mjeseca.
Daria je izila ranije tako da smo neko vrijeme ivjeli na re-laciji
Split - Dubrovnik. Zahvaljujui dobroj procjeni lijenice u
Dubrovniku, osoblju Jedinice intenzivnog lijeenja djece i hrabroj
letakoj posadi Daria i Nikola danas su veseli, sretni i najvanije
zdravi trogodinjaci ponosnih roditelja Rajkovi. Jedni drugima
maksimalno izlazimo u susret. Mijenjamo, prila-goavamo brzinu, o
svim promjenama tijekom leta dogovaramo se s medicinskim timom u
helikopteru. Uglavnom napravimo sve kako bismo sigurno i na vrijeme
stigli, kae natporunik Frani te dodaje kako timovi iz splitske
bolnice doista vrhun-ski odrauju svoj posao. Svladali su sve
procedure pristupa, ulaska i izlaska iz helikoptera, unoenja
opreme. Ipak je u ovom prijevozu rije o dosta opreme. Sam inkubator
je teak stotinjak kilograma. Kad treba, svi pomognemo. Osjeamo se
kao da prevozimo svoju obitelj. Tako su nas uili nai stariji
kolege, tako i mi uimo mlae pilote, istie natporunik Frani.
Prerano roeni blizanci danaS veSeli trogodinjaci
Jedna od karika u organizaciji pri-jevoza K sebi je upanijski
centar 112 Dubrovnik. Na poziv deurnog lijenika iz Ope bolnice
Dubrovnik, u skladu s propisanim procedura-ma trae koritenje
helikoptera, daju osobu zaduenu za osigura-nje helidroma dubrovake
bolnice te koordinariraju cijelom akcijom do prihvata pacijenta u
KBC Split. Mr. Goran Violi, proelnik Podru-nog ureda za zatitu i
spaavanje
Dubrovnik kae kako se zajedno sa slubenicima iz upanijskog
centra 112 odlino osjeaju kad nakon svakog realiziranog hitnog
prijevoza znaju da su svi sudionici napravili sve kako bi se u
najkra-em moguem roku tek roenoj bebi ili odraslom pacijentu
osigurala najbolja lijenika skrb. Nae za-dovoljstvo dijelimo i s
ravnateljem DUZS-a dr. sc. Jadranom Periniem i svim kolegama iz
DUZS-a.
vana karika u organizaciji Prijevoza uPanijSki centar 112
dubrovnik
zrakoplovom, a jednom i transportnim zrakoplovom HrZ-a i PZO-a.
U sklopu programa trajnog medicin-skog usavravanja, dr. Metrovi
in-struktor i voditelj teaja advanced Pa-ediatric Life Support
proveo je dodatnu obuku timova medicinskog osoblja koje sudjeluje u
helikopterskom prijevozu o postupcima oivljavanja i lijeenja najtee
bolesnog novoroeneta. Sada u KBC-u Split za transport K sebi ima-ju
obuenih pet lijenika i est me-
Najee se na lijeenje u splitsku bolnicu prevoze tek roena ili
djeca stara nekoliko sati do tjedan dana koja imaju respiratorne
potekoe, odnosno kad se oekuje da e due biti na respiratoru, u
sluaju tekih infekcija, metabolike bolesti i srane greke
HV 439_04_07.indd 7 1/15/14 2:11 PM
-
8broj 439 / 17. sijenja 2014.
VIJESTI
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske i Sveuilita u Zagrebu 10.
su sijenja potpisali Sporazum o ustrojavanju po-sebnih studijskih
programa za potrebe Oruanih snaga Republike Hrvatske. Sporazum je u
ime Vlade RH potpisao ministar obrane RH, Ante Kotroma-novi, a u
ime Sveuilita u Zagrebu njegov rektor, prof.dr.sc. Aleksa Bjeli.
Sveanosti u auli Rektorata Sveuilita nazoili su naelnik Glavnog
stoera OSRH, general zbora Drago Lovri, mi-nistar znanosti,
obrazovanja i sporta dr.sc. eljko Jovanovi, ravnatelj Hr-vatskog
vojnog uilita Petar Zrinski, general-pukovnik Slavko Bari,
prorek-torica za studente i studije Sveuilita u Zagrebu,
prof.dr.sc. Blaenka Divjak, predstavnici HVU-a i sastavnica
Sveuilita u Zagrebu koje sudjelu-ju u izvoenju studijskih programa.
U svom obraanju uoi potpisivanja Sporazuma, ministar Kotromanovi je
istaknuo vanost uvoenja novih stu-dijskih programa i svoje
zadovoljstvo ostvarenom uspjenom suradnjom. Ovi studijski programi
predstavljaju jako dobre programe koji nam omo-
guavaju da stvaramo mnogo bolje asnike, a bez dobrog asnika nema
ni dobre vojske. MORH je ponosan to je uspjeno zavren ovaj ciklus
priprema, to danas potpisujemo Sporazum o ustrojavanju studijskih
programa za potrebe OSRH i to emo od rujna, u akademskoj godini
2014/2015. pri-miti prve polaznike i krenuti s reali-zacijom
studijskih programa. Veseli me i to meu mladim ljudima ve postoji
velik interes za upis na ovaj studij, a primjetan je interes i
meu
zemljama regije, rekao je ministar. Rektor Aleksa Bjeli
podsjetio je kako su razgovori o potrebi uvoenja studij-skih
programa i vanosti organiziranja visokog obrazovanja za asnike OS-a
poeli 2010. godine, poetkom 2013. projekt je dozrio i krenuo u
realiza-ciju, a od lipnja 2013. se na njemu svakodnevno i vrlo
intenzivno radilo. Bilo je mnogo rada i razgovora, raz-mjene
miljenja, kritikog propitivanja i zahvaljujem svima koji su u tome
sudjelovali, a posebno zahvaljujem kolegama s Hrvatskog vojnog
uilita na njihovu trudu i doprinosu. Ponosan sam jer smo zajedniki
ostvarili dva u potpunosti integrirana sveuilina stu-dija, i ovaj
posao moe biti primjer do-bre suradnje, naglasio je rektor Bjeli.
Revolucija u domeni vojnih poslova donosi nove izazove i nove
potrebe, pa tako nai budui asnici trebaju biti sposobni odgovoriti
na brojne sloene zahtjeve oni moraju biti sposobni braniti
teritorij, ali i biti dobri prego-varai i dobre voe. Ovi studijski
pro-grami omoguavaju da nai budui a-snici budu upravo takvi, i ovaj
dogaaj
za OSRH predstavlja znaajan iskorak. Zahvaljujem svima koji su
sudjelovali i pomogli, a posebno Vladi i Sveuilitu u Zagrebu na
uvoenju ova dva progra-ma za potrebe Oruanih snaga, rekao je
general zbora Drago Lovri.Ministar eljko Jovanovi naglasio je
vanost ove suradnje, potpisivanja Sporazuma i zapoinjanja provedbe
studijskog programa. S obzirom na nae mjesto i ulogu u Europskoj
uniji i NATO-u, ovo je velik dan, i to ne samo za OSRH i Sveuilite
nego i ire. Ova-kva suradnja akademske zajednice i OSRH pokazuje da
Republika Hrvatska moe i treba biti konkurentan i uva-en lan
meunarodnih integracija. Svi razgovori koji su prethodili dananjem
potpisivanju Sporazuma bili su izuzet-no kvalitetni i uinkoviti, a
oni su u konanici doveli do realizacije dvaju programa koji su
impresivni i po tome to imaju izrazitu interdisciplinarnost. Hvala
svima koji su u ovome sudjelo-vali, a posebno zahvaljujem ministru
Anti Kotromanoviu koji je velikim arom gurao ovaj projekt prema
za-crtanom cilju, rekao je Jovanovi. n
PotPisan sPorazum o ustrojavanju studijskih Programa za Potrebe
osrh
MORH je ponosan to je uspjeno zavren ovaj ciklus priprema, to
danas potpisujemo Sporazum o ustrojavanju studijskih programa za
potrebe OSRH i to emo od rujna, u akademskoj godini
2014/2015. primiti prve polaznike i krenuti s realizacijom
studijskih programa. Veseli me i to meu mladim ljudima ve postoji
velik interes za upis na ovaj studij, a primjetan
je interes i meu zemljama regije, rekao je ministar
Kotromanovi
Lada PuLjizevi, snimio Tomislav BrandT
Potpisanim Sporazumom se ureuju odnosi o ustrojava-nju i
izvoenju studijskih programa preddiplomskih sveuilinih studija
Vojno voenje i upravljanje te Vojno inenjerstvo koji su namijenjeni
obrazovanju bu-duih asnika OSRH. Nositelj programa, koji e svoju
prvu generaciju studenata primiti u rujnu 2014. godine, zagre-bako
je Sveuilite, a su-izvoditelj je Hrvatsko vojno uilite Petar
Zrinski
HV 439_08_09.indd 8 1/15/14 2:12 PM
-
9broj 439 / 17. sijenja 2014.
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oruanih snaga Ivo
Josipovi 1. je sijenja iz Zapovjedno operativnog sredita GS OSRH-a
estitao videolinkom Novu godinu pripadnicima OSRH-a koji se nalaze
u meunarodnim opera-cijama ISAF u Afganistanu i KFOR na Kosovu.
estitke su im uputili i ministar obrane Ante Kotromanovi i naelnik
Glavnog stoera OSRH-a general zbora Drago Lovri.I ove smo godine
imali ast i zadovoljstvo ne-posredno komunicirati s vojnicima u
meuna-rodnim misijama u Afganistanu i na Kosovu, kazao je
Predsjednik Republike te napomenuo kako nije bilo nikakvih
izvanrednih dogaanja, da je stanje redovito te da uspjeno izvravaju
sve zadae. Poeljeli smo im da dobro obavljaju zadae i da se sretno
vrate. U slavljenikom su raspoloenju, ali i obavljaju sve one
dunosti za koje nema odmora i pauze, istaknuo je Jo-sipovi.
Ministar Kotromanovi je istaknuo kako je estitanje Nove godine
pripadnicima OSRH u meunarodnim operacijama tradicionalno.
Napomenuo je kako MORH i OSRH u ovoj godini oekuje mnogo obveza i
poslova. Nastavit e se s modernizacijom velikih sustava i reformama
u MORH-u i OSRH, a najavio je izmeu ostalih i reformu logistikog
sustava. Napravljeni su konkretni planovi za 2014. godinu i znamo
to nam je initi, zakljuio je Kotromanovi. Poeljevi svima sve
najbolje u ovoj godini ge-neral Lovri je istaknuo da hrvatski
vojnici pro-fesionalno i odgovorno izvravaju svoje zadae u zemlji i
meunarodnim operacijama potpore miru NATO-a, EU-a i UN-a u kojima
sudjeluju. estitkama su se pridruili i savjetnik Predsjed-nika
Republike za obranu Zlatko Garelji, zamje-nica ministra obrane
Vinja Tafra i zapovjednik Zapovjedno operativnog sredita GS OSRH-a
brigadni general Ivan Juri.
Ministar obrane Ante Kotromanovi i direktor Centra za sigurnosnu
surad-nju (RACVIAC) veleposlanik Branimir Mandi potpisali su 14.
sijenja Tehni-ki sporazum o suradnji MORH-a s RA-CVIAC-om. Sporazum
regulira vrstu, koliinu i kvalitetu logistike potpore koju
Ministarstvo obrane prua radu RACVIAC-a. Tehniki sporazum teme-lji
se na Sporazumu o RACVIAC-u, te Sporazumu o potpori zemlje
domaina,
koji je potpisan prole godine izmeu Vlade Republike Hrvatske i
RACVIAC-a. Centar za sigurnosnu suradnju je akademska, neovisna i
neprofitna meunarodna organizacija u regio-nalnom vlasnitvu, koja
ima za cilj jaanje dijaloga i suradnje u podruju sigurnosti izmeu
zemalja jugoisto-ne Europe. Osnovna mu je djelatnost organizacija
seminara, teajeva, ra-dionica, konferencija i drugih aktiv-
nosti iz podruja sigurnosti za vojne i civilne predstavnike
(strunjake, parlamentarce i akademike) uglav-nom drava jugoistone
Europe. Te se djelatnosti provode putem tri akademska stupa: za
kooperativnu sigurnost i kontrolu naoruanja, za reformu sigurnosnog
sektora i za me-unarodnu i regionalnu suradnju s na-glaskom na
euroatlantske integracije. lanice ove jedine meunarodne or-
ganizacije sa sjeditem u Hrvatskoj su: Albanija, BiH, Crna Gora,
Hrvatska, Ma-kedonija, Rumunjska, Srbija i Turska. Pridruene su
lanice organizacije: Au-strija, eka, Danska, Francuska, Nje-maka,
Maarska, Italija, Nizozemska, Norveka, Rusija, Slovenija,
panjolska, vedska i UK, dok status promatraa imaju: Kanada,
Moldavija, Poljska, Slo-vaka, Ukrajina, Grka i SAD.
OJI
Sporazum o suradnji s RACVIAC-om
U Ostravi u ekoj Republici 14. je sijenja zapoela obuka
hrvatskih, ekih i ma-arskih pilota na simulatoru helikoptera Mi-171
u sklopu 6. teaja zajednike obuke savjetodavnih zrakoplovnih timova
(6. AAT PTC- Air Advisory Team Pre-deployment Training Course) u
kojem se multinacional-ne posade helikoptera obuavaju za obuku
pripadnika Afganistanskog ratnog zrako-plovstva.Rije je o prvom
dijelu pripremne obuke u kojoj se posade ve standardno obuavaju na
simulatoru helikoptera Mi-171. Obuka ukljuuje sedam sati
pojedina-nog naleta te 23 sata teorijske pripreme, a cilj je posade
dovesti u uvjete multinacio-nalnog okruja u kabini helikoptera kako
bi se uskladili standardi u normalnim te izvanrednim uvjetima.
Posade prolaze letake zadae letenja na velikim visina-ma,
slijetanja na nepripremljene terene pokrivene snijegom ili prainom,
reakcije na otkazivanje motora i druge izvanredne postupke u
razliitim fazama leta s nagla-skom na taktikoj komponenti
obuke.Obuka u ekoj traje do kraja sijenja nakon ega posade dolaze u
Hrvatsku u 93. zra-
koplovnu bazu HRZ i PZO gdje e u vojarni Zemunik nastaviti s
praktinom letakom obukom na hrvatskim helikopterima Mi-171 Sh i
ekom borbenom helikopteru Mi-24.Teaj su zajedniki osmislili
hrvatski i eki timovi uz savjetodavnu potporu Zapovjednitva snaga
za specijalne na-mjene SAD-a u Europi (SOCEUR) te je kao takav
prihvaen i uvrten kao dio projekta unutar NATO inicijative Smart
Defence, odnosno Pametne obrane. Teaj je vaan za RH jer je dio ireg
projek-ta stvaranja meunarodnog zrakoplovnog obunog sredita
(Multinational Aviation Training Centre MATC) pilota i
zrakoplov-nih tehniara, u emu e 93. zrakoplovna baza HRZ-a i PZO-a
imati znaajnu ulogu. MATC i AAT PTC kao kompatibilni projekti su
regionalni pothvat te za Republiku Hr-vatsku predstavljaju model u
kojem e se razmjenjivati sposobnosti za podizanje obu-ke pripadnika
ratnog zrakoplovstva za nove izazove i stvaranje vjetina za
tradicionalne zadae u okolini koja razvija interoperabil-nost i
primjenu NATO standarda.
M. KaraI
hrvatski, eki i maarski PiLoti na zajednikoj obuCi u ekoj
estitka videoLinkom hrvatskim vojniCima u misijama
Foto
: Tom
isla
v B
rand
t
Foto
: Jos
ip K
opi
Foto
: Bor
is P
ani
L. ParLOv
HV 439_08_09.indd 9 1/15/14 2:12 PM
-
10broj 439 / 17. sijenja 2014.
Vojarna PukoVnik Predrag MatanoVi
Vozai koji se obuavaju za vonju BOV Patria AMW 8x8 sada imaju
priliku isprobati vonju u svim mo-guim vremenskim uvjetima i na
svim terenima, a da se uope ne pomaknu s mjesta. Instruktori
pri-tom jasno mogu vidjeti kako budui vozai reagiraju u sluaju
poara ili kvara motora, ali bez ikakve stvarne opasnosti. Naime, to
im omoguu-je simulator za vonju na kojem se uvjebavaju. Iako izvana
simulator djeluje kao velika kutija nalik onima koje je mogue
vidjeti u zabavnim parkovima, njegova unutranjost u svim aspektima
vjerno doarava unutarnji izgled Patrije.Inae se obuke za vozae i
zapovjed-nike vozila iz Gardijske motorizirane brigade HKoV-a
odravaju kontinui-
rano cijelu godinu, a mi smo posjetili treu po redu grupu
polaznika koja je imala priliku ui u novi simulator. Porunik Goran
Mihalinac, voditelj teaja za vozae i zapovjednike vozila BOV
Patria, istie da je u sklopu tea-ja est vozaa u tri dana u
simulatoru prolo sve uvjete vonje - cestovnu vonju, terensku vonju,
vonju u uvjetima smanjene vidljivosti, ma-gle, kie, snijega i vonju
nou. Cijeli je pak teaj trajao od 25. studenoga do 13. prosinca, s
time da se prva dva tjedna polaznici obuavaju u Petrinji, a trei
tjedan upravljaju vozilima po terenu poligona u Poegi. Prvih
tje-dan dana odrauje se teoretski dio, gdje smo upoznavali ope
karakte-ristike vozila, zatim dijelove vozila, pomone sustave,
sustave hidraulike,
elektronike i upravljanja, to je na kraju uokvireno ispitom,
pojanja-va porunik Mihalinac, pripadnik 2. mehanizirane bojne
Gromovi.
Simulator izmeu teorije i prakSeIzmeu teorije i prakse svoje je
mje-sto naao - simulator. On, kae po-runik, nije toliko vaan zbog
same vonje koliko zbog upoznavanja s mjestom vozaa, a najvie zbog
upoznavanja s detekcijom kvaro-va. Naime, instruktor u simulatoru
polazniku zadaje sve vrste kvarova, primjerice, kvar konog sustava,
kvar hidraulike ili poar motora. U njemu se, ba kao i u samom
vozilu, nalazi veliki broj prekidaa, od kojih svaki ima svoju ulogu
i voza treba pra-
Simulator za BoV PatrijuU vojarni PUkovnik Predrag Matanovi od
nedavno je U Proces obUke UkljUen siMUla-tor za PriPadnike koji se
obUavajU za vonjU bor-beniM okloPniM voziloM Patria aMW 8x8. vozai
iMa-jU PrilikU isProbati vonjU U sviM MogUiM vreMenskiM UvjetiMa i
na sviM tereni-Ma a instrUktori Provjeriti kako reagirajU U
izvanred-niM sitUacijaMa, U slUajevi-Ma kvara ili oPasnosti...
u Proc eSu oBuke
prvih tjedan dana odrauje se teoretski dio, gdje smo upozna-vali
ope karakteristike vozila, zatim dijelove vozila, pomone sustave,
sustave hidraulike, elek-tronike i upravljanja, to je na kraju
uokvireno ispitom, pojanjava porunik mihalinac
HV 439_10_13.indd 10 1/15/14 2:35 PM
-
11broj 439 / 17. sijenja 2014.
Petra KOSTANJAK, snimio Tomislav BRANDT
vodobno ukljuiti tono odreene prekidae za svaku situaciju. Voza
takoer treba pravilno prepoznati o emu je rije i poduzeti sve
potrebne mjere. Primjerice, kad vozilo prela-zi s ceste na makadam,
voza mora ukljuiti centralnu blokadu diferen-cijala, a njegov
instruktor putem raunala spojenog sa simulatorom odmah moe vidjeti
je li voza na-pravio sve to je propisano.Razvodnik Anto Duner,
instruktor za vonju i odravanje vozila, objanja-va nam da je
simulator openito vrlo dobar za kondiciranje vozaa. Razvod-nik
takoer naglaava da je on uvelike olakao posao instruktorima koji
sada mogu lake upoznati polaznike s vo-zilom, mjestom vozaa i
prekidaima. Kroz tri, etiri dana obuke u simula-
toru polaznicima zadajemo zadatke u obliku svih vrsta kvarova i
situacija te putem raunala ocjenjujemo njihove reakcije, istie
instruktor, takoer pripadnik Gromova. Primjerice, za vrijeme
simulirane vonje razvodnik Duner pritisne opciju poar motor-nog
prostora, a voza u simulaciji na motoru vozila ugleda plamen i mora
brzo reagirati. Za prolaz polaznik treba sigurno i pravodobno
odraditi najma-nje 80 posto zadanih situacija.Razvodnik Duner kae
da su mje-re sigurnosti u simulatoru iste kao one u pravom vozilu
pa ono ne moe krenuti dok sve nije uinjeno prema propisima
zatvorena vrata, vezan
Simulator za BoV Patrijuu Proc eSu oBuke
U ovom obunom ciklusu sudjelovala su 24 polaznika s
instruktorima, ali su neki od njih ve otprije upoznati s vozilima i
vonjom te su polazili teoretski dio teaja kako bi dobili certifikat
s teaja. zbog toga je u praktinom dijelu teaja sudjelovalo ipak
neto manje polaznika. bojna tigrovi jo je uvijek u sreditu
zbi-vanja jer se priprema za nato-ove snage za brzi odgovor (nato
response Forces), a od idue godine gust raspored poinje i za
gromove koji se spremaju za borbene grupe europske unije (eU
battlegroup). naime, od 1. sijenja 2016. godine oni bi trebali biti
u pripravnosti za potrebe misija eU-a.
NRF i EU BoRBENa gRUpa
Izmeu teorije i prakse svoje je mjesto naao - simulator. On nije
toliko vaan zbog same vonje koliko zbog upoznavanja s mjestom
vozaa, a najvie zbog upoznavanja s detekcijom kvarova
HV 439_10_13.indd 11 1/15/14 2:35 PM
-
12broj 439 / 17. sijenja 2014.
Vojarna PukoVnik Predrag MatanoVi
slalom vonja je prva vonja pola-znika prije odlaska u Poegu,
odno-sno njihovo prvo upravljanje ovim velikim borbenim vozilom. U
tzv. slalomu glavni je zadatak proi kroz vrata iroka tri i pol
metra. to nije nimalo lako ako se uzme u obzir da je borbeno
oklopno vozilo s retrovizorima iroko 3 metra i 45 centimetara, to
znai da vo-za ima tek nekoliko centimetara manevarskog prostora.
nakon pro-laska kroz vrata mora manevrirati
izmeu unjeva i piketa koje su jedna od druge udaljene 10 metara,
dok je vozilo dugako 8 metara i je-dan centimetar. sve se to radi
kako bi se vidjelo jesu li vozai svjesni vozila i jesu li pravilno
podesili svoje mjesto vozaa i retrovizo-re te imaju li savrenu
vidljivost. kada su u pitanju sama vozila, u Petrinji je u vrijeme
odravanja teaja boravilo i pet mehaniara iz ure akovia jer je u
tijeku bio dvogodinji pregled Patrija.
pojas itd. Slika iz samog vozila pre-nosi se na raunalo kojim
upravlja instruktor, a uz njega sve promatra i zapovjednik vozila.
S polaznikom in-struktor komunicira putem slualica s mikrofonom.
Takoer instruktor uz pomo raunala i upravljaa moe promatrati
simuliranu vonju iz svih kuteva i pozicija, a na sam raunalni
sustav prijavljuje se uz pomo otiska prsta, to znai da je simulator
uvijek u sigurnim rukama.
Slalom izmEU UNjEva
HV 439_10_13.indd 12 1/15/14 2:35 PM
-
13broj 439 / 17. sijenja 2014.
Polaznicima se svia ovaj dio obuke zbog samog upoznavanja
vozila, ali ipak je znatna razlika izmeu vonje simulatora i
stvarnog vozila pa je na prijedlog da se simulator koristi poslije
vonje na stvarnom vozilu, zakljuuje instruktor Duner. Simulatorom
se u ovoj obuci koriste otprilike dva mjese-ca pa se jo uvijek
raspravlja o tome u koji dio obuke ubaciti simulaciju. Instruktori
predlau da se prvi tjedan odradi teoretski dio, drugi tjedan
sla-lom vonja, terenska i cestovna vo-nja vozilima, a onda da na
red doe simulator u kojem se provjerava kako vozai barataju
komandama i vozilom. Prema rijeima porunika Mihalinca, instruktori
smatraju da voza ne bi trebao prerano doi u simulator jer ga on
previe opusti. Dakle, tek na kraju, kad voza ve poznaje vozilo, kad
je siguran i kad ue u ritam vonje, preko simulatora se moe vidjeti
poznaje li sve prekidae i funkcije u vozilu. n
ovim se simulatorima, meu ostalim, koriste i Finci i Poljaci, a
rije je o simulatoru za amfibijsko vozilo pa se tako ono moe
kretati po svim terenima. si-mulator simulira vonju po italiji, u
okolici verone, a na njemu se mogu uvjebavati procedure za sve
vrste kvarova, dok raunalo istodobno provjerava sve prometne
propise i pravila za vrijeme vonje i instruktoru signalira ako je
voza pogrijeio. ideal-na temperatura za rad simulatora je izmeu 20
i 25
stupnjeva celzija, irina mu je 1,5 metar, duina 2,5 i visina 2,3
metra, a tei 900 kilograma. simulira sve mogue uvjete - cestovnu
vonju, vonju po urbanom naselju, off-road vonju, navoenje na
labudicu i tome slino. Prema rijeima instruktora dunera, najee
pogreke koje polaznici ponavljaju u simuliranoj vonji jesu sudar s
predmetima, proklizavanje na as-faltu te neprilagoavanje uvjetima
koje im instruktor podmee putem raunala.
CYBERWaR SimUlatoR
Polaznicima se svia ovaj dio obuke zbog samog upoznavanja
vozila, ali ipak je znatna razlika izmeu vonje simulatora i
stvarnog vozila pa je na prijedlog da se simulator koristi poslije
vonje na stvarnom vozilu, zakljuuje instruktor Duner
HV 439_10_13.indd 13 1/15/14 2:35 PM
-
14broj 439 / 17. sijenja 2014.
LOGISTIKO OPERATIVNO SREDITE ZzP-a
PotPorni mozak hrvatskih oruanih snaga
LOS koordinira provedbu logistike, zdravstvene i druge potpore
pojedincima i postrojbama u mirovnim operacijama poput one u
Afganistanu, na Kosovu i Golanskoj visoravni. Tijekom 2012., kada
je povlaenje materijalne imovine iz Afganistana postalo aktualno,
LOS je u suradnji s Nacionalnim elementom potpore poeo s pripremama
i organizacijom povratka naoruanja, borbenih vozila i ostale vojne
opreme iz operacije ISAF. Pravo-dobnim pripremama smo, tijekom
kolovoza prole godine, omoguili uspjeni povratak vikova naoruanja,
komu-nikacijske opreme, vozila i druge opreme u Hrvatsku, istie
pukovnik irini te dodaje da je sam proces povlaenja materijalne
imovine planski izuzetno zahtjevan. S obzirom na to da se iz
Afganistana povlae i ostale zemlje, vrlo je vano dobro planiranje i
koordinacija s NATO zapovjednitvima. Naelnik zakljuuje da je u ovom
razdoblju potreb-na velika sinergija Nacionalnog elementa potpore
HRVCON-u, zapovjednitava HRVCON-a, LOS-a i Zapovjednitva ZzP-a kako
bi povlaenje preostale materijalne imovine iz Afganistana proteklo
uspjeno.
Opskrba pOstrOjbi i zapOvjednitava OsrH, Odravanje
materijalnO-teHnikiH sredstava kaO i briga O zaliHama ubOjitiH
sredstava, kOntrOla prOvedbe Odravanja
materijalnO-teHnikiH sredstava, Organizacija stratekOg te
OperativnOg transpOrta, prOvedba kOntrOle kretanja pripadnika
straniH snaga na HrvatskOm teritOriju te Odr-
avanje lOgistikOg sustava izvjeivanja samO su neke Od vanijiH
zadaa lOgistikOg OperativnOg sredita, jedne Od kljuniH ustrOjbeniH
cjelina zapOvjednitva za lOgistiku...
Logistiko operativno sredite (LOS) kao ustrojbena cjelina
Zapovjednitva za potporu ima vrlo sloenu misiju. Ono upravlja
opskrbom postrojbi i zapovjed-nitava OSRH, kao i odravanjem
mate-rijalno-tehnikih sredstava i zalihama ubojitih sredstava, a
istodobno kontrolira provedbu odravanja materijalno-tehni-kih
sredstava. Takoer kako nam je obja-snio naelnik Sredita, pukovnik
Miroslav irini, meu zadae Sredita ubraja se i organizacija
stratekog te operativnog transporta, uz provedbu kontrole kretanja
pripadnika stranih snaga na hrvatskom teritoriju i odravanje
logistikog sustava izvjeivanja.
PReuSTROj I VeI OPSeG ZAdAALOS je zapravo nasljednik
Materijalnog sredita koje se nalazilo unutar nekada-
Povlaenje iz afganistana zahtjevna oPeracija
HV 439_14_17.indd 14 1/15/14 2:14 PM
-
15broj 439 / 17. sijenja 2014.
Petra KOSTANJAK, fotoarhiva ZzP-a
PotPorni mozak hrvatskih oruanih snaga
Foto
: Tom
isla
v B
rand
t
HV 439_14_17.indd 15 1/15/14 2:14 PM
-
16broj 439 / 17. sijenja 2014.
LOGISTIKO OPERATIVNO SREDITE ZzP-a
Upravljanje opskrbom mate-rijalnom imovinom postrojbi i
zapovjednitava OSRH u LOS-u provode djelatnici Odjela pot-pore (MI
klase IV), Odjela za op-skrbu MI klase I, II i VIII, Odjela za
odravanje i upravljanje MI klase III, VII i IX te Odjela za nad-zor
ispravnosti i upravljanje MI klase V. Ne smije se zaobii i Odjel
prometa koji upravlja pri-jevozom materijalne imovine od skladita
do lokacija postrojbi i zapovjednitava OSRH, preko tjednog i
mjesenog planiranja prijevoza te dnevnu koordinaciju prijevoza na
temelju prijava za prijevoz korisnika prijevoza. Upravljanje
opskrbom obuhvaa: objedinjavanje iskaza potreba postrojbi i
zapovjednitva OSRH za materijalnom imovinom svih
klasa opskrbe na godinjoj ra-zini, izradu tromjesenih i
go-dinjih planova opskrbe, koor-dinaciju opskrbe s postrojbama
ZzP-a koje provode opskrbu i postrojbama i zapovjednitvi-ma OSRH
koje zahtijevaju op-skrbu, nadzor opskrbe i stanja MI u skladitima,
praenje stanja materijalne imovine u skladi-tima putem izrade i
voenja materijalno-financijske doku-mentacije za prijam i izdavanje
materijalne imovine te voenje strunih evidencija o kvalita-tivnom i
kvantitavnom stanju materijalne imovine u skladiti-ma Zapovjednitva
za potporu. Upravljanje odravanjem ma-terijalno-tehnikih sredstava
takoer zapoinje s objedinja-vanjem iskaza potreba zapo-vjednitava i
postrojbi OSRH za uslugama odravanja i na-bavom priuvnih dijelova i
po-tronog materijala, na temelju kojih LOS izrauje tromjesene i
Godinje planove odravanja TMS. Bitno je naglasiti odli-nu suradnju
s granskim zapo-vjednitvima, zapovjednitvima
ZzP-a i pristoernih postrojbi te ravnateljstvom HVU-a koja se
ostvaruje redovitim mjesenim koordinacijama svih sudionika u
procesu odravanja TMS-a i na kojima se usklauju planovi odravanja
za idua tri mjeseca, vodei rauna o prioritetima u odravanju TMS-a,
kapacitetima postrojbi za odravanje TMS, te stanju zaliha priuvnih
dijelova i potronog materijala.Odjel za nadzor ispravnosti i
upravljanje MI klase V je, osim upravljanja opskrbom MI klase V
postrojbi i zapovjednitava OSRH, odgovoran i za nadzor ispravnosti
i odravanje uboj-nih sredstava. Odjel izrauje planove, koordinira i
nadzire provedbu ispitivanja ubojnih sredstava provedbom
propisa-nog I. i II. stupnja odravanja prije opskrbe.Odjel prometa
nositelj je plani-ranja i provedbe svih aktivnosti u pogledu
stalnog funkcioniranja prometnog osiguranja postrojbi i
zapovjednitava OSRH za koje je ZzP mjerodavan. Sukladno
za-povijedima nadreenih i zahtje-
njeg Zapovjednitva za logistiku. Pod tim je nazivom Sredite
djelovalo do 2007. godine, kada je Zapovjednitvo za logistiku
preustrojeno u Zapovjed-nitvo za potporu, a Materijalno sre-dite
preustrojeno u Logistiko opera-tivno sredite, pojanjava pukovnik
irini i dodaje da su novi ustroj i naziv zapravo prilagoeni mnogo
ve-em opsegu zadaa Sredita. Samo Materijalno sredite s
ustrojavanjem je zapoelo 2002. godine usporedno s ostalim
ustrojbenim cjelinama Za-povjednitva za logistiku, koje je bilo
rezultat razvoja logistikog sustava i prerastanja postrojbi iz
Domovinskog rata u najveu logistiku organizaciju u Oruanim snagama.
Uz sve te promjene ulazak Hrvat-ske u NATO za logistiki je sustav
znaio odreeni proces prilagodbe koje je, kako pojanjava naelnik,
bilo olakano injenicom da je Hrvatska sudjelovala u programu
Partnerstva za mir te je jo tada implementira-la NATO-ove procedure
i dobro se pripremila za ulazak u Savez. Preu-zimanjem obveza s
ciljem lanstva u NATO-u, 2006. godine je, prema zapovijedi naelnika
Glavnog stoera, ZzP-u dodijeljena funkcija Sredita za koordinaciju
kretanja (NMCC - National Movement Coordination Center ), koju
provodi Odjel za pro-met, naglaava pukovnik. Njegove temeljne zadae
su organizacija, nad-zor i koordinacija odlazaka i povratka
pripadnika naih Oruanih snaga i materijalne imovine iz mirovnih
mi-
Pukovnik Miroslav irini naelnik logistiko oPerativnog sredita
ZzP-a
teMeljne zadae los-a
HV 439_14_17.indd 16 1/15/14 2:14 PM
-
17broj 439 / 17. sijenja 2014.
vima postrojbi i zapovjednitava upravlja transportom materijalne
imovine i pripadnika OSRH u zem-lji i inozemstvu. Djelatnici Odjela
prometa vode i auriraju baze po-dataka o nebojnim vozilima OSRH,
transportnim kapacitetima i pro-metnoj infrastrukturi cestovnog,
eljeznikog, zranog, pomorskog i rijenog sustava u RH. Odjel
pro-meta odgovoran je i za organizaci-ju stratekog transporta
pojedina-ca, postrojbi i MI i u i iz podruja operacije kopnenim,
zranim i pomorskim putem. Uz djelatnike Zapovjednitva ZzP-a zaduene
za potporu zemlje domaina (Host Nation support), djelatnici Odjela
prometa koordiniraju i kretanje postrojbi i materijalne imovine
stranih snaga na teritoriju RH. Odjel kontrole usluga odravanja
provodi zadae meufazne, fazne i zavrne kontrole usluga odrava-nja
MTS u gospodarskim kapacite-tima. Odjel za potporu osigurava
redovan ivot, rad i funkcioniranje LOS-a na dnevnoj, mjesenoj,
kvar-talnoj i godinjoj razini, provodei zadae obuke, redovitih
operativ-nih poslova i personalne zadae.
Pukovnik Miroslav irini naelnik logistiko oPerativnog sredita
ZzP-a
teMeljne zadae los-a
sija, kao i organizacija transporta opskrbe za vrijeme
zajednikih vjebi i operacija. Istodobno NMCC djeluje kao sredinje
mjesto kontakata u prometu i transportu za pripadnike oruanih snaga
iz drugih zemalja, NATO zapovjednitva i agencija u Hrvatskoj. LOS
je takoer zaduen i za nadzor ubo-jitih sredstava (UbS) jer ona
sadre kom-ponente i materijale koji prirodno stare pa pouzdanost i
sigurnost s godinama opadaju. Zbog toga Odjel za nadzor
isprav-nosti i upravljanje klasom V sustavno or-ganizira nadzor
ispravnosti UbS-a prema propisanim NATO standardima koji se provodi
u suradnji s ostalim postrojbama ZzP-a i OSRH-a, a za njega su
zadueni pripadnici Bojne za opskrbu - ovlateni pirotehniari.Takoer
tu je i neizostavna kontrola procesa odravanja zrakoplova, odnosno
usluga koje prua Zrakoplovno-tehniki centar (ZTC) za potrebe HRZ-a
i PZO-a. Kontroliranje cjelokupnog procesa odravanja preuzeo je
Odjel za kontrole LOS-a. Kako opisuje naelnik, kontrola poinje
predajom zrakoplova na pregled ili odravanje, a tu se ubraja i
nadzor pri-preme i izrade potrebne dokumentacije, upotrebe
certificiranog potronog mate-rijala i sirovina za proizvodnju,
kvalitete samih obavljenih radova, te na kraju, uz pomo probnih
posada zrakoplova iz postrojbi HRZ-a i PZO-a, zavrna ispiti-vanja u
letu prije predaje zrakoplova u postrojbu. Ovakvom se kontrolom
osi-gurava visoka razina kvalitete naruenih radova u ZTC-u u
zadanim vremenskim okvirima, odnosno godinjim planovima odravanja,
pojanjava naelnik LOS-a.
KOORdINACIjA NA dNeVNOj bAZI
S obzirom na samu prirodu posla ZzP-a, djelatnici LOS-a su u
svakodnev-nom kontaktu s logistikim djelatnicima
jedna od bitnih zadaa djelatnika LOS-a jest i sudjelovanje u
planiranju prorauna, te praenju njegova iz-vrenja. LOS je jedna od
ustrojbenih cjelina u OSRH odgovorna za provedbu sklopljenih
ugovora izmeu MORH-a i dobavljaa roba, radova i usluga. djelatnici
LOS-a sukladno ugovorima provode nabavu roba, radova i usluga
izda-vanjem narudbenica, sudjelovanjem u pri-jamu robe u centralno
skladite ZzP-a, izra-dom i kompletiranjem materijalno-financij-ske
dokumentacije za likvidaciju ulaznih rauna te praenjem realizacije
ugovora, vodei rauna o pravilnom utroku do-dijeljenih financijskih
sredstava.
u Oruanim snagama i na dnevnoj bazi koordiniraju te dogovaraju
provedbu opskrbe, odravanja i ostalih logistikih funkcija. Stoga
nas je zanimalo kakva je ocjena suradnje s drugim cjelinama OSRH,
ali i s civilnim strukturama. Kao i u svakoj organizaciji dogode se
ponekad i nesuglasice, ali u veini sluajeva surad-nja je na vrlo
visokoj razini, a ZzP, kao i LOS tei sve zahtjeve korisnika
logistike potpore realizirati na najkrai i najbolji mogui nain,
odgovara irini. Tako-er djelatnici LOS-a su u svakodnevnom kontaktu
i s civilnim struktura, gdje su isto tako zadueni za kontrolu
provedbe sklopljenih ugovora. Kada je pak u pitanju budui razvoj
Logistiko-operativnog sredita, prema postojeem prijedlogu
preustroja treba-lo bi doi do manjih izmjena postojee strukture
koje bi omoguile zavretak preuzimanja zadaa operativne logistike od
Uprave za logistiku GS OSRH. Kako objanjava naelnik, novim se
ustrojem nastoji optizimirati upravljanje opskrbom materijalne
imovine postrojbi i zapovjed-nitava OSRH, kao i poboljati praenje
stanja i kretanja materijalne imovine u skladitima podizanjem
razine logistikog izvjeivanja. Novim prijedlogom ustroja LOS-a,
Odjel za LIS trebao bi dobiti ulogu uspostavljanja i odravanja
logistikog in-formacijskog sustava za potrebe Oruanih snaga,
zakljuuje naelnik. n
Planiranje Prorauna
HV 439_14_17.indd 17 1/15/14 2:14 PM
-
OSRH
18broj 439 / 17. sijenja 2014.
POZORNIK STJEPAN ANTINACProfesionalac uvijek na usluzi
Pozornik Stjepan Antinac pripadnik je Satnije za odravanje Bojne
za opu logistiku potporu ZzP-a. Najboljim vojnikom
proglaen je kao pripadnik 22. HRVCON ISAF gdje obnaa dunost
voditelja tehnike radionice u kampu Marmal,
Mazar-e- Sharif, Afganistan. Ova je nagrada samo potvrda da sam
krenuo pravim putem odabirom vojnog poziva i
istodobno obveza da svoje dunosti provodim jo odgovor-nije uz
ulaganje maksimalnog napora, istie 28-godinji pozornik. Pozornik
Antinac na trenutanoj je dunosti u
misiji ISAF ve etvrti mjesec te je do sada postigao zavid-ne
rezultate, kako u redovitom radu tako i usvajanjem novih
tehnologija i suradnjom s vojskama drugih nacija. Nadreeni kod
pozornika Stjepana Antinca posebno istiu elju za uenjem i visok
stupanj samoinicijative u obnaa-
nju zadaa u podruju operacija. Ova nagrada mladom vojni-ku, koji
se vrhunski snaao u opasnim i sloenim zadaama,
svakako je izvrstan primjer i poticaj njegovim kolegama.
Skupnik Ivan Pir pripadnik je HKoV-a, Gardijske motorizirane
brigade, 1. mehanizirane bojne Tigrovi, 1.
mehanizirana satnija s rasporedom na mjestu zapovjed-nika vozila
Patria AMV 8x8. Satnija u kojoj je pripadnik
rasporeen, 2013. godine upuena je u misiju ISAF u Afganistanu na
zadae osiguranja kampa Marmal u
Mazar-e-Sharifu. U misiji ISAF kao pripadnik 22. HRVCON
trenutano obnaa dunost voe tima u 2. desetini, 1.
voda, 11. FSB MeS CM FPG HRV INF COY. Posebno se istaknuo
prilikom posjeta veleposlanika RH za Afganistan
jer je njegova skupina imala zadau osiguranja ulaza i izlaza u
sterilno osigurano podruje provedbe vele-
poslanikove aktivnosti. Tim pod njegovim vodstvom na mjestu
provedbe zadae prvi je osigurao poziciju i uveo je ostatak
postrojbe u podruje osiguranja bez i jedne
asistencije nadreenog. Nakon dolaska na mjesto proved-be
aktivnosti skupnik Pir je iskoordinirao djelovanje
naih i ANSF snaga, a sama aktivnost provedena je bez sigurnosne
ugroze.
Pozornik Stjepan Antinac i skupnik Ivan Pir zbog svog su
doprinosa Oruanim snagama RH proglaeni najboljim voj-
nikom i doasnikom za mjesec prosinac. Kako se obojica nagraenih
trenutano nalaze na odgovornim dunostima u operaciji ISAF u
Afganistanu, gdje su i prepoznati u profe-
sionalnom i odgovornom izvravanju zadaa, nagrade e im biti
uruene nakon njihova povratka iz misije
SKUPNIK IVAN PIR
Veliki motivator i uzor ostalima
najbolji vojnik i doasnik prosinca
HV 439_18_19.indd 18 1/15/14 2:15 PM
-
19broj 439 / 17. sijenja 2014.
Priredila Vesna PINTARI, fotoarhiva 22. HRVCON-a
POZORNIK STJEPAN ANTINAC I SKUPNIK IVAN PIR
Pozornik Stjepan Antinac pripadnik je Nacionalnog elementa
potpore 22. HRVCON-a, na dunosti je voditelja skupine za odravanje.
Njegov posao obuhvaa prijam i defektaciju vozila prilikom prijama u
tehniku radionicu, izradu i voenje radionike dokumen-tacije,
izdavanje priuvnih dijelova, is-pomo u radu mehaniarima, te
kon-trolu ispravnosti prije izlaska vozila iz tehnike radionice.Ve
prilikom prijama dunosti pozor-nik Antinac pokazao je profesionalan
pristup tehnikoj problematici, te pra-vilno uoio nedostatke na
vozilima i isplanirao preventivan rad za povea-nje stupnja
efikasnosti. U predloenom mjesecu uz ulaganje velikih napora, a
zahvaljujui planu i pod njegovim vod-stvom, stupanj ispravnosti
vozila prema-io je 97%. U cijelom tom angamanu pozornik Antinac
stalno je bodrio dje-latnike tehnike radionice na ulaganje
maksimalnih napora s ciljem poveanja sigurnosti svih pripadnika 22.
HRVCON-a u nesmetanom obavljanju zadaa.Svojim entuzijazmom i
nesebinim ra-dom osvojio je simpatije svih pripadnika 11. HRV FSB
MeS CM FPG, te su ga pozvali da kao poasni pripadnik sudje-luje u
redovitoj ophodnji. Pozornik Anti-nac se i tijekom obavljanja ove
zadae istie svojom natprosjenom fizikom spremom i besprijekornim
vojnikim izgledom. Svojim ponaanjem i vojni-kim znanjem pokazuje
snagu hrvatskog vojnika kao pripadnika bilo kojeg roda ili struke
ime pozitivno homogenizira pri-padnike svih postrojbi 22.
HRVCON-a.Zbog tih je karakteristika pozornik An-tinac odabran i kao
Guardian Angel
prilikom posjeta Afganistanu velepo-slanika RH u Turskoj, gdje
svojim pri-stupom zadai i vojnikim izgledom ulijeva
strahopotovanje.Uz provedbu standardnih vojnikih za-daa, pozornik
Antinac cijelo vrijeme paralelno izvrava sve svoje propisane
dunosti u tehnikoj radionici. U jednom trenutku u sustavu odravanja
pojavio se problem s uvoenjem FLAT-RUN umetka u kotae vozila HMMWV.
Pro-blem je nastao zbog pogreke dostav-ljaa koji je dostavio gume
bez umetka to zahtijeva skupu montau i strojeve za umetanje koje
22. HRVCON ne posje-duje. Osobnim angamanom pozornik Antinac usvaja
tehnologiju montae FLAT-RUN umetka bez strojne obrade i bez ikakvih
financijskih trokova. Time je prepoznat kao prvi pripadnik OSRH
koji je primijenio navedenu tehnologiju, ostavlja je u naslijee
svim buduim kontingentima koji e s time ubudue upoznati putem
nauenih lekcija. U svom se radu istie i u meunarod-noj suradnji sa
US ARMY, DEUCON i HUNCON koji nerijetko trae njegove strune usluge
ime se u podruju ope-racija istiemo kao mala nacija velikih
potencijala i znanja.Pozornik Antinac je radio i poslove koji nisu
propisani njegovim dunostima te je uvijek na usluzi kada su u
pitanju razni popravci na infrastrukturi koje je obavljao na
zahtjev svake sastavnice 22. HRVCON ime je premaio anga-iranost
jedne osobe i stvorio velike financijske utede.Sve to stavlja
pozornika Stjepana Antin-ca ne samo meu iznadprosjene vojni-ke ve i
u malu skupinu koja posjeduje
znanja i vjetine vrhunskog vojnika i visoku strunost u provedbi
propisanih zadaa, a koja je prepoznata ne samo kod svakog
pripadnika 22. HRVCON, ve i kod pripadnika drugih nacija.Skupnik
Ivan Pir iz sastava je snaga zaduenih za osiguranje kampa Mar-mal,
a svojim radom, ponaanjem i zalaganjem zasluio je nominaciju za
najdoasnika mjeseca 22. HRVCON i OSRH.U mjesecu studenom i prvoj
polovici mjeseca prosinca pripadnik je obnaao dunost voe tima. Jo
od dolaska u podruije operacije prepoznat je kao doasnik koji
nadilazi razinu propisane dunosti koju obavlja pa je zbog toga
premjeten iz desetine SLS nadzornih kamera, u kojoj je obnaao
dunost voe skupine i voditelja smjene, na dunost voa skupine u 2.
desetini, 1. voda, INF TF. Na novoj dunosti odmah se uklopio u rad
tima i desetine. Svojim radom podigao je razinu bojne spre-mnosti
cjelokupne desetine. Takoer je veliki motivator pripadnicima
desetine prilikom provedbe zadaa koje su u pot-pori izvrenja zadae
i u aktivnostim u slobodno vrijeme pa ga je zapovjednik desetine i
postavio za doasnika koji je drugi u sustavu ZIR-a desetine te
zamjenjuje zapovjednika desetine u njegovoj odsutnosti.Skupnik Pir
je odraivao i odrauje du-nosti zapovjednika ophodnje desetine u
zapovjednikovoj odsutnosti. Prilikom posjeta Afganistanu
veleposlanika RH u Turskoj posebno se istaknuo kada je njegova
skupina imala zadau osigura-nja ulaza i izlaza u sterilno osigurano
podruje provedbe veleposlanikove ak-
tivnosti. Tim pod njegovim vodstvom na mjestu provedbe zadae
prvi je osigurano poziciju i uveo je ostatak postrojbe u po-druje
osiguranja bez i jedne asistencije nadreenog. Ovo je posebice bitno
jer je tijekom provedbe zadae sigurnosna situacija bila kritina
zbog najavljenog napada pobunjenikih snaga na guver-nera pokrajine
Balkh Mohammeda Attu i na njegove suradnike koji su sudjelovali u
svojstvu VIP osoba na toj aktivnosti. Dodatnu otegotnu okolnost
stvarale su i snage ANSF-a koje su takoer sudjelova-le u provedbi
aktivnosti. Nakon dolaska na mjesto provedbe aktivnosti pripadnik
je iskoordinirao djelovanje naih i ANSF snaga to je uvelike olakalo
provedbu zadae zapovjedniku desetine i voda. Svi sudionici
aktivnosti i vozila su proli kon-trolu njegova tima pa je
veleposlanik svoju aktivnost proveo bez sigurnosne ugroze, kako za
njega tako i za ostale VIP osobe, posjetitelje i snage sigurnosti.
Tim pod njegovim vodstvom je odlino reagi-rao i nadzirao kritinu
situaciju dolaska i odlaska VIP osoba i ostalih posjetitelja te je
pojava sumnjivog vozila u podruju provedbe zadae rijeena. U
slobodno vrijeme najaktivniji je pri-padnik voda u odravanju i
podizanju fizike spremosti i motivator ostalim pripadnicima. Svojim
angamanom i profesionalnom provedbom zadaa u operaciji ISAF gdje je
odgovornost za ivote ljudi i sredsta-va viestruko vea a ugroza
stvarna, samo je jo jedan od pokazatelja kva-litete nominiranog
doasnika koji je zbog toga zasluio biti najdoasnikom mjeseca ali i
snaga 22. HRVCON-a i OSRH u cijelosti. n
SKUPNIK IVAN PIR
Veliki motivator i uzor ostalima
TITULU NAJBOLJIH ZASLUILI ANGAMANOM U MISIJI ISAFTITULU
NAJBOLJIH ZASLUILI ANGAMANOM U MISIJI ISAF
HV 439_18_19.indd 19 1/15/14 2:15 PM
-
20broj 439 / 17. sijenja 2014.
Sredinom prosinca prole go-dine deset je predstavnika MORH-a i
OSRH-a sudjelo-valo na prvom njemako-hr-vatskom partnerskom
semi-naru odranom u Akademiji Bundeswehra za informacije i
komunikaciju (Sredite za unutarnje voenje) u Strau-sbergu, SR
Njemaka. Osim naih predstavnika, na semi-
naru je bilo i 10 predstavnika razliitih ustrojbenih cjelina
njemakih oruanih snaga. Seminar je zamiljen kao fo-rum za slobodnu
razmjenu miljenja i ideja s predstav-nicima partnerske NATO-ove
zemlje, s naglaskom na pred-stavljanju njemakog koncep-ta
unutarnjeg voenja. Jedna je od zadaa seminara bila i
identifikacija slinosti i razlika OS SR Njemake i Hrvatske na
poljima integracije oruanih snaga u dravu i drutvo, voe-nja, obuke
i opremanja te per-cepcije javnosti o sudjelovanju oruanih snaga u
inozemnim misijama i operacijama.U sklopu programa aktivnosti bio
je i posjet njemakom Parla-mentu, u sklopu kojeg je odran sastanak
s tajnikom parlamen-tarnog Odbora za obranu a raz-govaralo se o
ulozi i nainu rada Odbora. Odran je i sastanak s tajnikom vojnog
povjerenika za obranu njemakog Parlamenta na kojem se razgovaralo o
po-vjerenikovoj ulozi, ovlastima, odgovornosti i iskustvima.
Seminar je svojom formom i sadrajem pruio uvid u model kojim
visokorazvijeno demo-kratsko drutvo ini sve kako bi pripadnika
oruanih snaga zadralo duboko integriranim u svoje tkivo, s
naglaskom na nauenim lekcijama iz povije-sti, zbog ega je iznimno
va-no da svaki pojedinac u OS-u bude osvijeten o temeljnim ljudskim
pravima i vrijedno-stima.
Od nedavno je biblioteka Domovinskog rata bogatija za jo jedan
naslov, ili da budemo precizniji za jo jedno svjedo-anstvo, tim
vrednije jer popunjava mozaik istinitih pria i bolnih iskustava
hrvatskih branitelja iz rata koji je teko zaboraviti. Rije je o
knjizi Na bojitu sjeanja Davor Batrac Keks od paklenog kraja do
pakla i natrag autora Slavka Peria, u kojoj je glavni akter
hrvatski branitelj, dragovoljac, vukovarski zatoenik. Davor Batrac
bio je najmlai od petnaestorice Motiana koji su s jo pedesetak
dragovoljaca s naikog podruja krajem rujna 1991. krenuli pomoi
braniteljima Vukovara. U Vuko-var dolaze po legendarnom kukuruznom
putu, tada jedinom moguom vezom s gradom i prolazei svakodnevni
pakao ostaju do njegova junakog pada. Jedan je od onih koji no
ranije odlazi u proboj ali sa suborcima ulazi u neprijateljsko
minsko polje i izranjavani i oajni prisiljeni su vratiti se u pakao
iz kojeg su traili spas. I dok su se tamo negdje daleko Davorovi
vrnjaci radovali svojim roendanima, njegov se poklopio s tunom
sudbinom grada i njegovim zarobljava-njem i odvoenjem u srpski
logor. U neizvjesnih 270 dana od Stajieva, Nia i Valjeva do
Beograda proivljava ono to rijetki samo mogu podnijeti. Razmijenjen
je 14. kolovoza 1992. u Nemetinu. Samo koji mjesec kasnije ponovno
se ukljuuje u hrvatsku vojsku i kao pripadnik Kuna ratuje na
zadarskoj bojinici. Ipak, oiljci koje je ostavilo vukovarsko i
zarobljeniko iskustvo bili su preduboki. Prerano umirovljenje i
nesnalaenje u novim okolnostima, zainjeno nerazumije-vanjem okoline
ali i kojekakvim birokratskim pogrekama u njemu otvara novo bojite,
ono s kojim se najtee boriti. I posustaje, gubi vjeru i nadu, bjei
od stvarnosti...Obitelj je jedina svjetla toka kojoj se uvijek
vraa, koja ga nije napustila i u kojoj danas ima utjehu. Preteka
sjeanja nastoji prebroditi uz njihovu pomo. A njegova pria u ovoj
knjizi tek je elja da svoju unutranju borbu podijeli, da otme
zaboravu sjeanja na sve one hrabre suborce i sumjetane koji se nisu
vratili zajedno s njim.Pria je to umnogome slina brojnim ratnim
priama a ipak tako posebna, slina naalost i mnogim braniteljskim
sudbinama u kojima su se stjecajem okolnosti nali nakon rata.
Surova i bolno istinita...
V. Pintari
VIJESTI IZ OSRH
Djelatnici Remotnog zavoda i tvrtke Zagrebtransa d.o.o. iz
Zagreba u dvoritu kompleksa MORH-a i GS-a 22. i 23. prosinca
odradili su vrlo sloenu i opasnu zadau demontae komunikacijskog
tornja.Rije je o tornju (reetkastom nosau) visine 38 metara i
ukupne teine 18 tona, sastavljenom od niza elinih profila spojenih
vijcima te dva podesta, svaki teine oko 2,5 tona. U demontiranju su
koritene dvije dizalice Zagrebtransa, a za mani-pulaciju na tlu
autodizalica iz Remontnog zavoda.Zbog teine tornja demontaa se
odvijala u tri faze. Prvi dio demontiran je na visini od 32 metra i
sputen dizalicom na tlo gdje se provela demon-taa na komponente
kako bi se mogle prevesti kamionima. Prva sekcija, s jednim
podestom teila je 4,7 tona, druga sekcija s donjim podestom
teila
je 5,4 tone, a posljednja, trea 7 tona. Na kraju su demontirani
potporni stupovi do samog temelja koji su ukupno teili tonu. Sve
komponente tornja prevezli su djelatnici Bojne za opu logistiku
potporu.Tijekom radova vodilo se maksimalno rau-na o sigurnosti ali
i briga da se ne oteti no-voureeno dvorite kompleksa
Ministarstva.
OJi
Na bojitu sjeanja
Demontaa komunikacijskog tornja u kompleksu MORH-a
Prvi njemako-hrvatski partnerski seminar
OJi
HV 439_20_21.indd 20 1/15/14 2:19 PM
-
21broj 439 / 17. sijenja 2014.
U vojarni Pukovnik Marko ivkovi na Plesu 23. je prosinca
obiljeena 22. obljetnica osnutka 91. zrakoplovne baze HRZ-a i
PZO-a. Obiljeavanje je zapoelo misom u kapeli Vojne kapelanije sv.
Pe-tra i Pavla za sve poginule i nestale bra-nitelje i djelatnike
91. zb te polaganjem vijenca kod spomenika poginulim bra-niteljima
Domovinskog rata na platou ispred gradskog groblja u Velikoj
Gorici.Na sveanom postrojavanju postrojbe proitana je povjesnica
91. zrakoplovne baze, a zapovjednik 91. zb brigadir Darko Brajkovi
istaknuo je da u dvadesetdvo-godinjoj povijesti 91. zb uvijek bila
u slubi opeg dobra i na usluzi svim graanima Republike Hrvatske.
Ove godine u hitnim medicinskim prevo-enjima ostvaren je 161 let i
prevezene su 44 bolesne osobe, provedene tri in-tervencije sa 7
letova za potrebe potrage i spaavanja s HGSS-om i obueno je 300
pripadnika vatrogasnih postrojbi za provedbu transporta i
prevoenja.Temeljna zadaa 91. zb su nadzor i za-tita zranog
prostora, te zatita suve-reniteta nae domovine i sudjelovanje u
NATINAMDS-u (NATO integrirana pro-tuzrakoplovna i proturaketna
obrana) koju Eskadrila borbenih aviona (EBA) uspjeno i uinkovito
provodi. Zrakoplovno-tehniki sastav EBA pro-veo je obuku i dostigao
sposobnost za samostalan rad na sustavu za registra-ciju pogodaka
RP-1 i RP-3. Pripadnici Eskadrile transportnih avio-na i ove su
godine bili ukljueni u sve
segmente obuke i rada unutar zrako-plovne baze. Piloti su
obnovili znanja i proveli tehniku obuku, uionicu na PC-9M, a dio
zrakoplovno-tehnikog sastava proveo je obuku za zrakoplove MiG-21 i
Mi-171Sh u I. i II. stupnju.Eskadrila vienamjenskih helikoptera
(EVH) uspjeno i uinkovito provodi mi-siju KFOR s dva transportna
helikoptera Mi-171Sh u sastavu 14. Kontingenta i sudjeluje s
pilotima i zrakoplovnim tehniarima u NATO operaciji ISAF u sastavu
9. AAT. Tijekom godine, EVH je obuavala kopilote za kapetane, mlade
kopilote porunike za helikoptere Mi-171Sh te zrakoplovno-tehnike
inenje-re i zrakoplovne tehniare za I. stupanj odravanja iz sastava
ETA. Zrakoplovni tehniari letai proveli su obuku za obuavatelje
bonih strijelaca. Izniman doprinos Eskadrila je ostvarila u obuci
pilota, zrakoplovnih tehniara i bonih strijelaca iz sastava 93. zb,
Republike Maarske i Republike eke.Zrakoplovno-tehnika bojna (ZTb)
je ti-jekom cijele godine na najprofesionalniji nain zadrala visoki
stupanj odravanja u II. stupnju. Tijekom sveanog programa uruena su
promaknua, nagrade i pohvale pripad-nicima 91. zb HRZ i PZO.
Zahvaljujui svim djelatnicima baze na dosadanjem uspjenom brigadir
Brajkovi je istaknuo da i ubudue od svih djelatnika oekuje potporu
u ouvanju steenih vrijednosti, znanja, vjetina i sposobnosti.
OJi
U organizaciji Zapovjednitva za potporu u Sreditu za obuku i
doktri-nu logistike Poega a uz potporu Ureda za obrambenu suradnju
Vele-poslanstva SAD-a (Office of Defense Cooperation US Embassy
Zagreb) tijekom prosinca prole godine provedena je obuka za
korisniko odr-avanje motornog vozila MRAP (Mine-Resistant
Ambush-Protected) te obuka mehaniara za odravanje u prvom i drugom
stupnju. Obuku su proveli predstavnici mobilnog obunog tima OS
SAD-a Michael Hostutler i Gary Smallwood. Glavni koordinator
provedbe aktivnosti iz SzOiDL Poega bio je bojnik Boris Gali.
Glavni ciljevi provedbe ove obuke bili su usvojiti standarde
odravanja MRAP vozila, upoznati polaznike teaja sa specijalnim
alatima i dijagnostikom opremom te posebnostima odravanja ovog tipa
vozila. S obzirom na skoro uvoenje ovakvog tipa vozila priprema
naih pripadnika za njihovo odravanje od vitalnog je znaenja za
OSRH. Obuku su uspjeno proli pripadnici ZzP-a i HKoV-a. Potvrdnice
o osposobljenosti na kraju obuke polaznicima je uruio zamjenik
zapovjednika pukovnik Zdenko Kosina izrazivi pritom zadovoljstvo
provedenom obukom i razinom dostignutih znanja.
PRIPADNICI OS BiH NA OBUCI U ZEMUNIKUU Sreditu za obuku HRZ-a i
PZO-a Rudolf Perein u vojarni Zemu-nik tijekom prosinca prole
godine provodio se teaj Radarska tehni-ka za pripadnike OS Bosne i
Hercegovine. Teaj se provodio u sklopu BRAAD inicijative (Balkanski
reginalni pristup protuzranoj obrani-Balkan Regional Approach to
AirDefence). Ovo je 4. narataj polaznika ovog teaja, a na prethodno
odranim teajevima obuku su uspjeno zavrili pripadnici Vojske Crne
Gore i Vojske Republike Makedonije. Inicijativu je osmislilo i
pripremilo meunarodno osoblje NATO-a, a podravaju je NATO tijela i
agencije u ijem su podruju navedene aktivnosti. Intencija NATO-a
usmjerena je na povezivanje Bosne i Hercegovine, Crne Gore,
Makedonije i Albanije u podrujima razmje-ne podataka o situaciji u
zranom prostoru, zajednikom treniranju i osposobljavanju osoblja s
ciljem postizanja vie razine sigurnosti (rano upozorenje), ali i
potencijalnih uteda za sudionike inicijative koju promovira NATO-ov
koncept Pametne obrane (Smart Defence). Zavretkom teaja polaznici
Oruanih snaga Bosne i Hercegovine usvojit e temeljna znanja
funkcioniranja radarskog sustava na tehnikoj i operativnoj
razini.
Obuka mehaniara za vozilo MRAP
a. Mandi
22. obljetnica 91. zrakoplovne baze HRZ-a i PZO-a
HV 439_20_21.indd 21 1/15/14 2:19 PM
-
Konferencija elnika transformacije (Chiefs of Transformation
Conferen-ce, COTC), u organizaciji Saveznikog zapovjednitva za
transformaciju (Alli-ed Command Transformation, ACT) odrana je u
Norfolku, SAD, sredinom prosinca prole godine. Konferenciju je
otvorio general zbora Jean-Paul Palomros, zapovjednik NATO
Zapo-vjednitva za transformaciju (Supreme Allied Commander
Transformation, SACT). U uvodnom izlaganju general Palomros je
posebno istaknuo cilj da Zapovjednitvo za transformaciju koordinira
i usmjerava sve transfor-macijske procese i aktivnosti u NATO
savezu te potrebu usklaivanja aktiv-nosti transformacija na
nacionalnoj razini s onim koje inicira i vodi ACT, posebno u
razvoju sposobnosti i obu-ke. Naglasio je potrebu poboljanja
suradnje sa zemljama lanicama kao najboljim nainom osiguranja
potpore daljnjim reformama strukture, procesa i sposobnosti NATO
saveza.Navedene smjernice odredile su i kon-
tekst ovogodinje konferencije koja je kulminacija aktivnosti u
podruju tran-sformacije NATO saveza i jedinstvena je prilika da se
nacionalni predstavnici odgovorni za transformaciju sretnu i
raspravljaju s najodgovornijim djelat-nicima ACT-a. Hrvatsko
izaslanstvo u sastavu brigadir Darko Bijukli, bri-gadir Jozo
Antolovi te asnici Naci-onalnog vojnog predstavnitva RH pri NATO
ACT brigadir Ivica Kranjevi i pukovnik Vladimir timac, predvodio je
general Mate Paen, zamjenik na-elnika GS OSRH za operacije.U
nastavku konferencije potpisan je Memorandum o razumijevanju o
su-djelovanju u radu novouspostavljenog centra izvrsnosti vojne
policije (Mili-tary Police COE) u Bydgoszcz, Poljska. Uz zemlju
domaina Poljsku potpisali su ga predstavnici Bugarske, eke,
Maarske, Njemake, Nizozemske i Ru-munjske, a u ime Republike
Hrvatske brigadir Kranjevi. Konferencija je nastavljena
predava-njima i diskusijama o buduim tran-
sformacijama NATO saveza. Glavne teme bile su strateki pogled na
bu-dui razvoj sposobnosti, oblikovanje budunosti i NATO vizija
budunosti.Uslijedile su teme vezane za Inicijati-vu povezanih snaga
(Connected Forces Initiative, CFI) s posebnim osvrtom na
politiko-vojnu perspektivu incijative CFI te predavanje i rasprave
o NATO savezu nakon zavretka operacije ISAF. Nakon ovih panel
predavanja i dis-kusija nastavljen je rad u pet radnih skupina:
Inicijativa povezanih snaga, Doktrinarne lekcije iz operacije ISAF,
Pametna obrana (Smart Defence, SD), Razvoj buduih vojnih voa i
Povezi-vanje raunalnih mrea (Federated Mission Networking,
FMN).Inicijativa povezanih snaga je i na ovogodinjoj konferenciji
bila jedna od sredinjih tema. Plan implementacije Inicijative
povezanih snaga usvojen je 31. svibnja 2013. i glavni je napor NATO
saveza u svrhu ostvarenja ci-lja NATO snage 2020. (NATO Forces
2020). Inicijativa je nain i meha-
Konferencija elniKa transformacije
Inicijativa povezanih snaga, CFI, je i na ovogodinjoj
konfer-enciji bila jedna od sredinjih tema. Plan implementacije
Inici-jative usvojen je 31. svibnja 2013. i glavni je napor NATO
saveza u svrhu ostvarenja cilja NATO snage 2020. (NATO Forces
2020). Inicijativa je nain i mehanizam koji e omoguiti operativnu
spremnost NATO vojnih snaga i nakon operacije ISAF. U NATO
kontekstu CFI je obveza svih, ali i donosi korist svima. CFI je
utemeljen na nizu meusobno povezanih ak-tivnosti koje ukljuuju
kolovanje i obuku (ukljuujui i vjebe), NATO Response Force (NRF) i
tehnologiju.
22broj 439 / 17. sijenja 2014.
NATO NOVOSTI
KonferencijaKonferencija elniKa transformacije bila je odlina
prigoda za prezentiranje aKtivnosti Koje na podruju transformacije
nato saveza ini act Kao i za meusobno informiranje i
razmjenu isKustava djelatniKa act i predstavniKa nato lanica i
partnersKih zemalja...
general Mirco Zuliani, zamjenik zapovjednika ACT (Deputy Supreme
Allied Commander Transformation), general Jean-Paul Palomros,
zapovjednik ACT (Supreme Allied Commander Transformation),
general-pukovnik Phil Jones, naelnik Stoera ACT (Chief of Staff),
general Wolfgang Wosolsobe, direktor vojnog osoblja EU (Director
General of the EU Military Staff, DGEUMS)
S lijeva na desno:
HV 439_22_23.indd 22 1/15/14 2:20 PM
-
23broj 439 / 17. sijenja 2014.
Vladimir timac
nizam koji e omoguiti operativnu spremnost NATO vojnih snaga i
nakon operacije ISAF. U NATO kontekstu CFI je obveza svih, ali i
donosi korist svima. CFI je utemeljen na nizu meusobno povezanih
aktivnosti koje ukljuuju kolovanje i obuku (ukljuujui i vje-be),
NATO Response Force (NRF) i teh-nologiju. Plan e biti implementiran
na transparentan i mjerljiv nain. Njegovo izvrenje e stvoriti
uvjete za funkci-oniranje NATO saveza u nadolazeim desetljeima.
Plan se treba realizirati trogodinjim fazama koji su usklaeni s
trogodinjim vjebovnim ciklusom.Radna grupa o doktrinarnim lekcijama
iz operacije ISAF razmatrala je isku-stva Sredita za nauene lekcije
(Joint Analysis and Lessons Learned Centre, JALLC) te raspravljala
o nacionalnim iskustvima i pristupima na tom po-druju s posebnim
naglaskom na utje-caj nauenih lekcija na transformaciju oruanih
snaga.Zakljuci radne grupe koja se bavila inicijativom Pametna
obrana (SD) jo su jednom istaknuli vanost ove inicijative za
izgradnju i odravanje sposobnosti koje e poveati snagu i efikasnost
NATO saveza. Pametna obrana je utemeljena na viziji i aktiv-nostima
koje e pridonijeti promjeni naina razmiljanja u podruju izgrad-
Konferencija elniKa transformacijenje potrebnih
sposobnosti.Imajui u vidu implementaciju stra-tekog koncepta (2010
Strategic Con-cept), elnici drava i vlada usuglasili su koncept
NATO FORCES 2020, NF 2020 kao cilj razvoja sposobnosti Sa-veza.
NATO proces obrambenog pla-niranja je primarni nain ostvarenja NF
2020, a Pametna obrana znaajno pridonosi ostvarenju tog cilja tako
da potie suradnju izmeu lanica. Na ovoj radnoj grupi iznesen je
strateki pregled projekata SD te smjernice za idue razdoblje od 12
do 18 mjeseci. Radna grupa o razvoju buduih voj-nih voa
raspravljala je o zakljucima konferencije koja je odrana u lipnju
prole godine u Washingtonu (Leader Development for a Complex,
Uncertain Future). Posebno je razmatrana potreba ukljuivanja ACT-a
u proces transfor-macije osoblja.Radna grupa o povezivanju
raunalnih mrea (FMN) razmatrala je plan imple-mentacije tog
projekta (Future Mission Network Implementation Plan). Cilj je
razviti sposobnost povezivanja raunal-nih mrea unutar samog NATO
saveza, NATO lanica kao i drugih zemalja koje sudjeluju u
zajednikim operacijama. Naglaena je vanost koritenja isku-stava i
ve razvijene doktrine za po-trebe operacije ISAF (Afghan
Mission
Network, AMN). Implementacijski plan NFIP je izradio ACT u
suradnji sa Save-znikim zapovjednitvom za operacije (ACO), NATO
agencijom za komunika-cijske i informacijske sustave (NCIA) i
osobljem NATO HQ C3. Na kraju prvog radnog dana organizirana je
izloba na kojoj je omogueno dodatno informira-nje i diskusija o
temama konferencije.Drugi radni dan zapoeo je predava-njem generala
Wolfganga Wosolsobe, direktora vojnog osoblja EU, koji je govorio o
trenutanim vojnim poten-cijalima EU kao i o planovima razvoja
potrebnih sposobnosti, a posebno se osvrnuo na mogunosti suradnje s
NATO savezom. U nastavku je predstavnik J7 US Joint Staffs govorio
o iskustvima i planovima transformacije oruanih snaga SAD-a,
predstavnik francuskih oruanih snaga o iskustvima iz operacije u
Maliju, a po-tom je iskustva u razvoju sposobnosti iznio
predstavnik Europske obrambene agencije (European Defense Agency).U
zavrnom dijelu konferencije or-ganizirani su odvojeni okrugli
stolovi elnika transformacije NATO lanica i partnerskih zemalja. Na
okruglom stolu NATO lanica predstavljen je niz tema vanih za razvoj
potrebnih sposobnosti, a u otvorenoj i sadrajnoj diskusiji
predstavnici pojedinih la-nica iznijeli su nacionalne stavove i
prijedloge.Opi je dojam da je konferencija elnika transformacije
bila odlina prigoda za prezentiranje aktivnosti koje u
tran-sformaciji NATO saveza ini ACT kao i za meusobno informiranje
i razmjenu iskustava djelatnika ACT i predstavnika NATO lanica i
partnerskih zemalja. n
Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju o sudjelovanju u radu
Centra izvrsnosti vojne policije
Zakljuci radne grupe koja se bavila inicij-ativom Pametna obrana
(SD) jo su jednom istaknuli vanost ove inicijative za izgradnju i
odravanje sposobnosti koje e poveati snagu i efikasnost NATO
saveza. Pametna obrana je utemeljena na viziji i aktivnostima koje
e pridonijeti promjeni naina razmiljanja u izgradnji potrebnih
sposobnosti
Konferencija
HV 439_22_23.indd 23 1/15/14 2:20 PM
-
vojna tehnika // novosti
24broj 439 / 17. sijenja 2014.
Foto
: Roy
al D
anis
h N
avy
Foto
: Ale
nia
Aerm
acch
i
Gradnja treeG polarnoG broda klase knud rasmussenDanska je
sredinom prosinca prole godine potpisala ugovor o gradnji,
opremanju i dostavi treeg polarnog ophodnog broda klase Knud
Rasmussen s domaom brodograevnom tvrtkom Karstensens Skibsvaerft.
Na-vedeni ugovor vrijednosti je 64,9 milijuna amerikih dolara a
prema terminskim planovima dostava broda se oekuje tijekom 2017. Uz
klasine ophodne zadae na Sjevernom Atlantiku, brodovi su takoer
namijenjeni ribarskim inspekcijama, zatiti okolia, pretraivanju i
spaavanju stradalnika, osiguravanju dravnog integri-teta te kao
pomo vladama Danske i Grenlanda.Glavna karakteristika brodova ove
klase je ojaana oplata trupa kako bi plovila bila operativn