-
P r v i h r v a t s k i v o j n o s t r u n i m a g a z i n
BesPlatni PrimjerakBroj 416 1. oujka 2013. Izlazi od 1991.
www.hrvatski-vojnik.hr
EUR 2,10CAD 3,00
AUD 3,30USA 2,00CHF 3,50
SLO EUR 1,80SEK 17,00NOK 17,00DKK 15,50GBP 1,30
komodor Robert Hranj,zapovjednik HRM-a
RAZGOVOR
ISS
N 1
330
- 5
00
XPR
INTE
D IN
CRO
ATIA
doasnik i vojnikmjeseca sijenja
Skupnik Dragan Lovri i razvoDnik vacLav FijaLa
Specijalne operacije i Suvremene SigurnoSne prijetnje 93.
ZRAkOplOVnA bAZA
za BesPrijekornu tehniku isPravnost
helikoPtera
NASLOVNICA_416.indd 7 2/27/13 4:10 PM
-
2broj 416 / 1. oujka 2013.
SADRAJ
U lanstvu Europskog udruenja vojnih novinara (EMPA)Rukopise,
fotografije i ostali materijal ne vraamo. Copyright HRVATSKI
VOJNIK, 2013.
Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu slubeni
stav Ministarstva obrane RH.
4 RAzgovoR Komodor Robert Hranj, zapovjednik Hrvatske ratne
mornarice
7 vIJESTI Vrhovni zapovjednik Saveznikih snaga za Europu u
Hrvatskoj
8 AkTuAlno Transparentno i otvoreno o Planu nabave za 2013.
9 AkTuAlno Predstavljanje projekata izgradnje novih skladita
UbS-a
10 vIJESTI Sastanak ministara obrane zemalja lanica EU u
Dublinu
12 oSRh Skupnik Dragan Lovri i razvodnik Vaclav Fijala - doasnik
i vojnik mjeseca sijenja
14 voJnI polIgon CERovAC Obuka obuavatelja za borbu protiv
IED-a
16 opERACIJA kFoR U Stoeru operacije
17 vIJESTI Obuka novih pilota protupoarnih aviona
RazgovoR
4 5broj 416 / 1. oujka 2013. broj 416 / 1. oujka 2013.
Komodor Robert Hranj je u svojoj vojnoj karijeri, prije dolaska
na mjesto zapovjednika Hrvatske ratne mor-narice, obnaao niz
visokih dunosti. Bio je izmeu ostalog zapovjednik Zapovjednitva za
izobrazbu i obuku HRM-a, vojni atae u SAD-u, naelnik Slube za NATO,
zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom pred-stavnitvu RH pri
NATO i EU u Bruxellesu. O svojoj sadanjoj dunosti, koju je preuzeo
krajem 2012., kae kako je smatra svojim profesionalnim vrhuncem.S
komodorom Robertom Hranjem u Splitu smo raz-govarali o sadanjem
stanju u HRM-u, izazovima koje donosi skoranji ulazak Hrvatske u EU
te viziji HRM-a u budunosti.
to ste zatekli kada ste krajem 2012. doli na elo hrm-a?Prije
dosta vremena sam otiao iz HRM-a, no moram rei da sam bio ugodno
iznenaen stanjem koje sam ovdje zatekao kada sam se vratio. Prije
svega, ljudski je potencijal impresivan, ljudi su struni i u
velikoj mjeri posveeni svom poslu. to se tehnike tie, iako brodovi
i naoruanje nisu ba najnoviji i najmoderniji, to su sustavi koji su
izuzetno dobro odravani, u viso-kom stupnju ispravnosti, tako da i
iz onoga to imamo izvlaimo maksimum.
KOMODOR ROBERT HRANJ, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice
U sljedeih e nekoliko godina nai prioriteti sigurno biti jaanje
sposobnosti HRM-a, unutar toga i Obalne strae, za sve zadae nadzora
mora, granice i sigurnosti na moru, ouvanja okolia i sl. Vlada je
odobrila i upravo je u tijeku projekt izgradnje pet novih brodova,
prije svega za zadae Obalne strae...
koje su aktualne ugroze hrvatskog mora i koje bi se u bliskoj
budunosti mogle poveati?Prijetnje s mora su sve brojnije, nisu to
klasine vojne ugroze, prijetnje da e nas netko napasti s mora
brodovima, topovima, raketama, nego je rije o transnacionalnim,
netradicionalnim prijetnjama makar bi i njih, s obzirom na to da se
i s njima susreemo ve dulje vrijeme, mogli okarakterizirati kao
tra-dicionalne. Rije je o ilegalnoj trgovini, pogotovo trgovini
orujem, drogama, ilegalnoj migraciji ljudi i sl. Neke od tih
prijetnji jednostavno su dio dananjeg naina ivota, prije svega
globalizacije, po-veane trgovinske razmjene i nejednakog razvoja
svijeta i sl. Hrvatska moe oekivati da se odreeni problemi na
moru umnogostrue samom injenicom da je ula u EU. Iskustva nekih
zemalja pokazuju da je, nakon to su ule u EU, viestruko porastao
broj zahtjeva za politikim azilom. Osim toga jedna od najveih
ugroza za Hrvatsku kao turistiku zemlju jesu katastrofe, tehnoloke
nesree i oneienje mora.
imamo li spreman odgovor za situaciju opasnosti od oneienja
jadrana, primje-rice zbog potonua tankera?Takav je dogaaj sasvim
realna mogunost, no teko da itko moe rei da je na tako neto u
pot-punosti spreman. I drave koje imaju puno vee resurse odjednom
se zbog takvog dogaaja nau u situaciji u kojoj je teko nai rjeenje.
Sjetimo se samo kako je to prije nekoliko godina izgledalo na
Aljasci ili ispred francuske obale. Premda ne moemo predvidjeti
takav dogaaj, jedan su od naina borbe protiv toga mjere
predostronosti i prevencije. U tome svoju ulogu imaju sve
insti-tucije drave koje su mjerodavne za sigurnost na moru. U
sluaju da se tako neto dogodi, zadaa je svih, pa i HRM-a, da smanje
tetu to je mogu-e vie. Mi se, posebno kroz sposobnosti Obalne
strae, pripremamo i za takav scenarij. Jedan od projekata koji
upravo realiziramo jest opremanje broda za borbu protiv oneienja, i
nadamo da emo uz pomo EU dobiti suvremenu opremu za borbu s naftnim
mrljama. Kad govorimo o pri-oritetima, borba protiv takve vrste
potencijalne
ugroze ili prijetnje je meu najviim prioritetima. Treba takoer
napomenuti da u suoavanju s broj-nim ugrozama na moru i s mora,
sami ne moemo mnogo. Suraujemo s drugim ratnim mornarica-ma,
posebno onima u regiji, i to je jedan od poku-aja da na brojne
sigurnosne izazove odgovorimo zajednikim naporom. U nekim je
podrujima to
lake, u nekima malo tee, ali uvijek pokuavamo raspraviti o
zajednikim problemima i vidjeti moemo li na njih, u zajednikom
interesu, i odgovoriti zajedniki.Suradnju moemo podijeliti na
neposredne bilateralne kontakte, ali i mehanizme viena-cionalnog
okupljanja gdje suraujemo u sklopu odreenih foruma. Primjer je toga
Jadransko-jonska inicijativa u koju su ukljuene sve dr-ave Jadrana
i Jonskog mora.
suradnja os, s ciljem odravanja spo-sobnosti obrane i istodobnog
nepove-anja trokova dio je nato ideje i ak-tualnih smjernica
nazvanih pametna obrana (smart defence). gdje se u tom okviru
nalazi hrm? Zvali mi to Pametna obrana (Smart Defen-ce), koji kao
pojam ivi unutar NATO-a, ili Udruivanje i razmjena
(Pooling&Sharing),
koji je predstavila EU, rije je vie-manje o istim stvarima u
kojima hrvatska drava, a unutar toga i HRM, eli aktivno
sudjelovati. Nunost mnogih zemalja koje se suoavaju s re-sursnim
ogranienjima je imati relativno male oruane snage, u sklopu toga i
male mornarice. U takvoj situaciji na brojne sigurnosne izazove
mo-emo odgovoriti samo ako udruimo nae snage i zajedno izgraujemo
pojedine sposobnosti, koje bi nam inae bile teko dostupne. Govorei
o takvim inicijativama za ratne morna-rice, podruje na kojem bismo
mi to mogli malo bolje urediti jest podruje pripreme, obuke i
ko-lovanja mornarikog kadra. Potrebe HRM-a za novim kadrom su
relativno male, a slino je i s drugim malim mornaricama. Vjerojatno
emo u budunosti svi razmiljati o zajednikim kolama za nae kadrove,
jer je neracionalno organizirati veliku kolsku instituciju za mali
broj kadeta.Drugo podruje suradnje odnosi se na nadzor mora
senzorima kao to su radari ili tzv. AIS (automatski sustavi za
identifikaciju). Sustavi su uvezani na nacionalnoj razini, i mi
motrimo situaciju na moru do kuda nai senzori dopiru. To ostavlja
dio mora bez nadzora. Sline probleme imaju i nai susjedi na moru.
Meutim ako se udruimo i pokuamo zajedniki ostvariti nadzor mora,
moemo znatno poveati podruje pokrivanja. Zbog toga se dogova-raju
protokoli o razmjeni podataka, kako bi svi koji trebaju imali
povezanu, jedinstvenu sliku stanja. Ti
Prevencijom i suradnjom Protiv modernih Prijetnji i ugroza
Lada PuLjizevi, snimio Stjepan BrigLjevi, Tomislav BrandT
Najvei izazov pred HRM-om sada je izrada novog dugoronog plana
razvoja u kojem emo svi mi zajedno morati odgovoriti na pitanja
kakve Oruane snage,
kakav HRM elimo imati i naravno, kakav si moemo priutiti
Ulaskom Hrvatske u EU, granice RH na moru postaju granice
Europske unije i sigurno je da e Hrvatska, a time i HRM, biti pod
posebnim povealom u nadzoru tih granica
Struni Skup o HrM-uHrvatska ratna mornarica - juer, danas, sutra
bila je tema nedavnog znanstve-no-strunog skupa. Poetak je to
ciklusa znanstveno-strunih rasprava kojima e se izrada Dugoronog
plana razvoja OSRH i drugih stratekih dokumenata usmjeriti k
najboljim moguim rjeenjima. Tijekom skupa odrane su prezentacije,
iznesena su miljenja i voena je rasprava o ak-tualnoj i buduoj
ulozi, sposobnostima i modernizaciji HRM-a. Glavne tematske
cje-line bile su sigurnosno okruje RH, HRM i drutvo, obrambena
politika i dugoroni ciljevi obrambenog planiranja, projekcije
gospodarskog razvoja i financiranja obram-benog sustava, te
potrebne sposobnosti za mornarika djelovanja. U veini tema u obzir
su uzete okolnosti potencijalnih sigurnosnih ugroza, lanstva RH u
NATO-u i EU, te prora-unskih i financijskih mogunosti.
HV 416_04_06.indd 4-5 2/27/13 1:30 PM
osrh
12 13broj 416 / 1. oujka 2013. broj 416 / 1. oujka 2013.
Domagoj VLAHOVI, snimio Josip KOpI
Izbor vojnika i doasnika mjeseca nova je inicijativa koja e
sigurno dati snaan peat 2013. kao godini koja je slubeno proglaena
Godinom vojnika i doasnika. No inicijativa nije samo simboline
naravi. Skupnika Lovria i razvodnika Fijalu za najbolje su
pred-loili prvi doasnici njihovih postrojbi uz suglasnost
zapovjednika grana. Za doasnika i vojnika mjeseca potvrdio ih je
Doasniki odbor na razini OSRH. Trebali bi biti motivacija svim
svojim kolegama. Ne zato to su 22. veljae od naelnika GS OSRH
general-pu-kovnika Lovria dobili simboline nagrade, nego zato to su
dokaz da se kvalitetan rad unutar OSRH prepozna-
je. Nadalje proglaenje pokazuje prvim doasnicima postrojbi da
kvalitetnim praenjem rada mogu promovirati svoju postrojbu i ljude
na razini koja obavlja iznimno velik posao. Sve bi to trebalo pomoi
openitom podizanju kvalitete obuke, rada, tjelesne spre-mnosti,
svih temeljnih vojnih vjetina, kae prvi doasnik GS OSRH asniki
namjesnik Davor Petek uime inicija-tora proglaenja, Doasnikog
zbora. Komentirajui zasluge zbog kojih je dvojac nagraen, Petek je
istaknuo da je pravi profesionalac vojnik i doa-snik onaj koji
svojom samoinicijativ-nou potie sve ostale da uine i vie od onoga
to se od njih trai.
Skupnik Dragan Lovri i razvodnik vacLav FijaLa
doasnik i vojnik mjeseca sijenjaUoi dodjele general Lovri je,
estitajui dvojici najboljih, potvrdio znaenje vojni-ka i niih
razina doasnika za cjelokupni sustav. OSRH su kao sat, ako ne
funkcio-nira svaki, pa i najmanji zupanik, dolazi do problema,
rekao je naelnik. Tko su ljudi koji su obiljeili prvi mjesec u
Godini vojnika i doasnika? Skupnik Dragan Lovri je roen 1985. u
Splitu, a u OSRH je od 2005. Karijeru je zapoeo u 4. gardijskoj
brigadi, a nastavio u HRM-u. Danas je voditelj brodskog
elektroener-getskog odjeljka na R-TOP 42. Od poetka iskazuje visoku
razinu odgovornosti pre-ma svom pozivu. To je do izraaja osobito
dolo tijekom prolog mjeseca, kada je prilikom angamana na tehnikom
odr-
avanju borbenih sustava, samoinicijativ-no pomogavi kolegama,
pokazao visoku razinu znanja i sposobnosti.Razvodnik Vaclav Fijala
roen je 1975. u Zagrebu, a u OSRH -u je od 1995. U biografiji su mu
dunosti u 2. gardijskoj brigadi i u Protuzranoj obrani. Sada je
voza u Bojni NBKO HKoV-a. Istaknuo se tijekom otklanjanja
posljedica velikih sijeanjskih snjenih padalina, kada je neprekidno
radio bez odmora od 13. do 15. sijenja. Svojom je snalaljivou,
sposobnou i samoinicijativom, bez ob-zira na tehnike i vremenske
neprilike, osigurao uvjete za nesmetan ivot, rad, opskrbu i boravak
u vojarni Pukovnik Milivoj Halar u Dugom Selu. n
Pravi Profesionalac vojnik i doasnik je onaj koji svojom
samoinicijativnou
Potie sve ostale da uine i vie odonoga to se od njih trai,
istaknutoje tijekom dodjele nagrada koje su ujedno i dokaz da se
kvalitetan rad
unutar osrh PrePoznaje
Razvodnik vaclav Fijala,vojnik mjeseca sijenjakad je trebalo
zapeti, zapeo sam. nisam spavao vie od pedeset sati, nije bilo
praznog hoda. snijeg je padao bez prestanka, a tehnika se kvarila.
uspjeli smo i vojarna je mogla normalno funkcionirati. osamnaest
sam godina u vojsci i ovjek se navikne na brz tempo rada, pa sam
radio voen automatizmom. sigurno mi tada nije mi padalo na pamet da
u postati vojnik mjeseca.
Skupnik dRagan lovRi,doasnik mjeseca sijenja
ovoga priznanja ne bi bilo bez doprinosa mojih kolega, osjeaj je
poseban, predstavljam svoju granu i postrojbu. svaki obavlja
svoj dio posla, ali po potrebi svi nadopunjavamo jedni druge.
Posada broda mora tako funkcionirati. evo, ja sam elektriar,
pokrivam brod od vrha do dna, od prova do krme. mislim da
doasnici moraju biti primjer svima: asnicima, mornarima i
vojnicima. glavna motivacija za rad? da na brodu sve bude u redu,
da bude to bolji. tako e za mene biti i nakon ovog
proglaenja, nema nikakvih promjena.
HV 416_12-13.indd 12-13 2/27/13 1:30 PM
Naslovnica: arhiva SSVP
IMpRESSuM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE
SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH
VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA
Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected])
Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected])
Zamjenik glavnog urednika za internet: Toma Vlai
([email protected]) Urednici i novinari: Leida Parlov
([email protected]), Domagoj Vlahovi
([email protected]), Lada Puljizevi
([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi
([email protected]) Urednik fotografije: Tomislav Brandt
Fotografi: Josip Kopi, Davor Kirin Grafika redakcija: Zvonimir
Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perkovi, Damir
Bebek, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel:
3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina,
K. Krizmani 1 Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i
izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada:
4000 primjeraka
HV_416_02_03.indd 2 2/27/13 4:08 PM
-
3broj 416 / 1. oujka 2013.
18 93. zRAkoplovnA bAzA Za besprijekornu tehniku ispravnost
helikoptera
20 vIJESTI Iz oSRh General uri posjetio helikopterske posade u
Zemuniku
22 nATo novoSTI Sastanak ministara obrane
24 novoSTI Iz voJnE TEhnIkE Izraelski DIRCM za amerike
zrakoplove
28 SpECIJAlnE SnAgE Specijalne operacije i suvremene sigurnosne
prijetnje (I. dio)
32 RATnA MoRnARICA Kineska ratna mornarica
36 voJnA TEhnIkA Sustavi vojnika budunosti (II. dio)
42 poDlISTAk Snaga Svetog koplja
48 MulTIMEDIJA Trae se kreativci za Google naoale
50 DuhovnoST Bog se brine za spasenje, a ne za zdravlje
Njemaki Infanterist der Zukunft (IdZ), primjer je
vojnika-sustava, koji je 2005. poeo ulaziti u probnu uporabu. Bio
je integrirano dizajnersko rjeenje od arapa do senzora.
Predstavljanju inicijalne Basissystem (IdZ-BS) inaice su-stava,
koju je razvilo poduzee EADS/Cassidian, prethodila su opsena
praktina ispitivanja Einsatzbedingter Sofort Bedarf (IdZ ESB)
primjeraka.Unato izloenosti postrojbama u operativnom okruju,
teinskim, cjenovnim i ergonomskim karakteristikama koje je IdZ-BS
zadovoljio, nije dobio jedinstveno odobrenje za uporabu. U godini
dana njemaka obrambena admi-nistracija je poduzimala praktine
korake za novi poetak zamjene inkorporirajui nauene lekcije, kako
bi IdZ-BS mogao biti zamijenjen do kraja desetljea obnovljenim
erweitertes System (IdZ-ES). Ugovor za ovaj program dobilo je
poduzee Rheinmetall 2006. godine, a odluilo se za pre-raen,
modularan pristup dizajnu sa svrhom maksimalne fleksibilnosti u
ulogama i sposobnostima.Slijedei plan razvoja prototipskih sustava,
IdZ-ES je dovrio testove, koji su zapoeli u srpnju 2011., a koji su
formalno dovreni u oujku 2012. Ova faza je provedena uporabom prvog
predprodukcijskog sustava za desetinu (koja je u raz-mjerima
njemake vojske dostava od 10 primjeraka), poevi od Penzergrenadier
(mehanizirano pjeatvo) evaluacijom kompatibilnosti vozila sustava i
integracijskih sposobnosti zapovjednog sustava. Sustav je kasnije
ispitivan u vruoj klimi u panjolskoj; u hladnoj klimi u Alpama i
sjevernoj vedskoj; dodatno su ispitivana vozila u koli za njemako
pjeatvo u Hammelburgu, krajem 2011. godine; a obavljene su i
logistike procjene. Osnovni komplet IdZ-ES tei 23 kg i ukljuuje
donje rublje, borbenu odoru, sustav za noenje tereta, balistiku
zatitu, kacigu s digitalnim magnetnim kompasom, prikazom na ekranu
na kacigi, naoale za nono motrenje, osobni radio, raunalo, runi
prikaz na ekranu, baterije itd., no bez naoruanja, streljiva i
vode.Za pjeaka spremnog za misiju, koji nosi 200 metaka, teina
opreme se obino popne na 38 kg, to je jo uvijek 14 kg manje od
teine koju treba nositi pjeak iste razine opremljenosti koji se
koristi starijom inaicom IdZ-BS. IdZ-ES komponenta za noenje tereta
prua nekoliko ra-zliitih konfiguracija naprtnjaa (najvee za
padobrance, zapremnine 110 litara), a maksimalna teina svega (ako
vojnik sve nosi) se popne do 72 kg.
IntegracIjaU meuvremenu, kako bi udovoljila neposrednim
opera-tivnim potrebama, njemaka je kopnena vojska zatraila
Pripremila Marina JURI
36 37broj 416 / 1. oujka 2013.
DZ-ES komplet ukljuuje vojni radioureaj Thales SOLAR 400 EG UHF.
Na Boxerima razmjetenim u Afganistanu to je nadomjeteno inaicom
SOLAR 400 V, koja produljuje domet komunikacija desetine i prua
kanal za podatkov-nu vezu do BMS-a. Zapovjednici desetina nose
takoer i VHF radio za komunikaciju na vee udaljenosti unutar
desetine i voda, ali namjera ih je, kratkorono, zamijeniti novim
runim radioureajima sa sposobnou prijenosa glasa i podataka, po
mogunosti s dometom od 7 km.
(II. dio)
budunostiSuStavI vojnIka
Njemaki sustav idZ i britaNski Fist dva su velika europska
programa raZvoja sustava Za vojNika buduNosti. prvi ope-rativNo
iskuaNi kom-pleti pokaZuju da su oba dostigla raZiNu potrebNe
tehNoloke Zrelosti
broj 416 / 1. oujka 2013.Program razvoja vojnika budunosti za
potrebe njemake vojske zapoela je tvrtka EADS a naknadno se
ukljuila i tvrtka Rheinmetall
VOJNA TEHNIKA
Foto
: Bun
desw
ehr
HV_416_36_41.indd 36-37 2/27/13 1:12 PM
93. zrakoplovna baza
18 19broj 416 / 1. oujka 2013. broj 416 / 1. oujka 2013.
Lada PULJIZEVI, snimio Davor KIrIn
Satnik Ante Plazibat, zapovjednik je Satnije za
zrakoplovno-tehniko odravanje helikoptera u II. stupnju odravanja
koja se nalazi u sastavu Zrakoplovno tehnike bojne 93. zrakoplovne
baze ije je zapovjednitvo u Zadru i, kako nam na poetku raz-govora
sam kae, uloga njegove satnije jest osigurati nalet koji je godinje
planiran Naputkom za obuku i iznosi oko 2000 sati. No to to zapravo
znai?
O satniku Plazibatu i ljudima koji zajedno s njim, u hangarima
na rubu piste, samozatajno i strpljivo rade svoj posao, obino se
vrlo malo zna i rijetko pie no helikopteri HRZ-a i PZO-a koji
tijekom godine nepresta-no uzlijeu i slijeu, gase poare ili
danonono hitno prevoze oboljele i unesreene s otoka u bolnice ne bi
mogli biti toliko djelotvorni kada iza tih letova ne bi stalno
bdjeli takvi ljudi kao to je satnik Plazibat i dje-latnici njegove
satnije. Naravno, tu su i helikopterske posade, uvjebani i vrsni
piloti koji znaju u svim burama, poarima i nevoljama dovesti
letje-licu ondje gdje ona treba stii - ali svemu to oni rade i
postiu prethode sati i sati rada zrakoplovnih tehniara odravanja
II. stupnja koji brinu o besprijekornoj tehnikoj ispravnosti
helikoptera.
Iskustvo, znanje i pouzdanost naih zrakoplovnih tehni-ara
odravanja II. stupnja prepozna-to je i cijenjeno i u meunarodnom
okruenju, u mi-sijama u koje oni redovito odlaze. Tako u misiji
ISAF u Afganistanu zra-koplovni tehniari II. stupnja uobia-jeno
imaju ulogu instruktora, dok u misiji KFOR na Kosovu rade na
odravanju naih helikoptera.
Zrakoplovno-tehniko odravanje helikop-tera je prije svega timski
rad koji Zahti-jeva dobru koordiniranost i poveZanost
meu tehniarima, ali i godine radnog isku-stva. tehniari ii.
stupnja su vrhunac nae
kontrole, Znanja i iskustva i do sada nismo imali ni jedan
iZvanredni dogaaj koji je
posljedica njihova propusta...
Svaki helikopter HRZ-a i PZO-a ukljuen je u sustav redovi-tog
odravanja i pregledavanja koje se provodi prema jasno utvrenom
redoslijedu. Helikopteri tako prolaze dnevni i tjedni pregled, te
preglede nakon 25, 50, 100 i 200 sati naleta, a nakon 1500 sati
naleta imaju redoviti remont.Tehniari I. stupnja zadueni su za
dnevni, tjedni i pregled nakon 25 sati naleta. Tehniari II. stupnja
vode brigu nad 50-satnim i 100-satnim pregledom te, dodatno,
interve-niraju u sluaju uoenih i prijavljenih kvarova. Na razini
III. stupnja obavljaju se 200-satni pregled i remont, u pravilu u
remontnim zavodima.
Timski rad i godine radnog iskusTvaVodei nas kroz hangar i
pokraj jed-nog od helikoptera koji upravo eka poetak uobiajenog
procesa provje-re, satnik nam objanjava dinamiku redovitog
pregledavanja helikoptera. Na nioj razini, na dnevnim i tjednim
pregledima te onima koji se provode nakon 25 sati leta, pregled
letjelice obavljaju tehniari I. stupnja, dok ga na vioj razini,
nakon 50 i 100 sati naleta, obavljaju tehniari II. stupnja. To je,
zapravo, mjera predostronosti, redoviti pregledi koji se rade prema
unaprijed utvrenim listama, moe-mo rei da su to preventivni
pregledi. No zrakoplovni tehniari odravanja
II. stupnja obavljaju i intervencije nakon prijave bilo kakvih
kvarova. Sve je to ozbiljan, sloen posao koji zahtijeva vrhunsko
znanje i iskustvo ljudi koji ga obavljaju, a tehniari II. stupnja
su vrhunac nae kontrole, znanja i iskustva, kae na sugovornik te s
ponosom istie kako nikada do sada nisu imali ni jedan izvanredni
dogaaj koji je posljedica propusta tehniara.Zrakoplovno-tehniko
odravanje helikoptera je prije svega tim-ski rad koji zahtijeva
dobru koordiniranost i povezanost meu tehniarima, ali i godine
radnog iskustva. Mnogo je stvari koje treba napraviti, koje moramo
znati a koje se ne mogu nauiti u koli, i zato je posebno vano
iskustvo na ovim poslovima i praksa.. Nitko ne moe sam znati sve o
helikopteru, svatko ima svoj segment u kojem je najjai, za koji je
odgovoran, i jedino kao dobro uigran tim dolazimo do zajednikog
rjeenja i dobrog rezul-tata. Uzajamno povjerenje, dobra
komunikacija i dobri odnosi u postrojbi su ovdje od izuzetne
vanosti, naglaava satnik Plazibat.
Bez obzira na to je li vanjska temperatura srpanjskih 40
Celzijeva stupnja, ili je kao toga dana kada smo obilazili hangare
tek malo iznad nule a toliko je bilo i u hangaru, zrakoplovni
tehniari odravanja II. stupnja jednako predano rade svoj posao.
Satnik Ante Plazibat kae: Helikopter mora imati status ispravan,
sve to se radi mora biti provedeno u skladu s Pravilnikom o
odravanju vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike, i mi jedino tako
i radimo. Iskustvo, znanje i pouzdanost naih zrakoplovnih tehniara
odr-avanja II. stupnja prepoznato je i cijenjeno i u meunarodnom
okruenju, u misijama u koje oni redovito odlaze. Tako u misiji ISAF
u Afganistanu zrakoplovni tehniari II. stupnja uobiajeno imaju
ulogu instruktora, dok u misiji KFOR na Kosovu rade na odravanju
naih helikoptera. n
Za besprijekornu tehniku ispravnost helikoptera
HV 416_18_19.indd 18-19 2/27/13 1:31 PM
IMpRESSuM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE
SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH
VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA
Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected])
Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected])
Zamjenik glavnog urednika za internet: Toma Vlai
([email protected]) Urednici i novinari: Leida Parlov
([email protected]), Domagoj Vlahovi
([email protected]), Lada Puljizevi
([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi
([email protected]) Urednik fotografije: Tomislav Brandt
Fotografi: Josip Kopi, Davor Kirin Grafika redakcija: Zvonimir
Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perkovi, Damir
Bebek, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel:
3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina,
K. Krizmani 1 Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i
izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada:
4000 primjeraka
Kako vidi budunost HRM-a, to e se u HRM-u promijeniti ulaskom
Republike Hrvatske u Europsku uniju, koji su prioriteti u
nadolazeem razdoblju, samo su neki od odgovora koje moete proitati
u razgovoru sa zapovjednikom HRM-a, komodorom Robertom Hranjem
kojim otvaramo broj koji je pred vama.Donosimo i saetak radnog
sastanka koji je za lanove Odbora za obranu Hrvatskog sabora te
Nacionalnog vijea za praenje provedbe Stra-tegije suzbijanja
korupcije Hrvatskog sabora i predstavnike medija odran ovog tjedna,
a na kojem su predstavljeni brojni noviteti u sustavu javnu nabave.
Novi skladini kapaciteti, tipski armiranobetonski poluukopani
skladini objekti pridonijet e veoj sigurnosti i kvaliteti
skladitenja UbS-a, sukladno propisima o uvanju opasnih tvari EU.
Ministar obrane tijekom posjeta vojnoskladinim kompleksima u
Doljanima najavio je mogu-nost gradnje takvih skladita ve ove
godine nakon to se ispune svi potrebni preduvjeti.Izbor vojnika i
doasnika mjeseca nova je inicijativa koja e sigurno dati snaan peat
2013. kao godini koja je slubeno proglaena Godinom voj-nika i
doasnika. No inicijativa nije samo simboline naravi, jer prijedloge
za najbolje daju prvi doasnici njihovih postrojbi uz suglasnost
zapovjed-nika grana. Priu o dvojici najboljih za mjesec sijeanj
skupniku Draganu Lovriu i razvodniku Vaclavu Fijali moete takoer
proitati u ovom broju. Predstavljamo vam kinesku ratnu mornaricu
koja je modernizaciju poela krajem 1980-ih godina. U posljednjih
dvadeset godina mornarica je za-poela s uvoenjem u slubu sve
modernijih i sve veih ratnih brodova, s naglaskom na podmornike
snage koje su danas jedne od najveih u svi-jetu s daljnjom
tendencijom rasta. U brojanom se smislu ak i smanjila, ali je
napravila veliki kvalitativni skok to joj je omoguilo provoditi
mnogo sloenije pomorske operacije daleko od svojih obala, kao to je
sudjelovanje u potpori meunarodnoj zajednici u borbi protiv
somalskih pirata.U ovom broju itajte i o specijalnim operacijama
kao posebnom obliku vojnog djelovanja koje su adekvatno sredstvo
odgovora vojnog ele-menta sigurnosti na suvremene sigurnosne
prijetnje.
Urednitvo
uvoDnIk
HV_416_02_03.indd 3 2/27/13 4:08 PM
-
RazgovoR
4broj 416 / 1. oujka 2013.
Komodor Robert Hranj je u svojoj vojnoj karijeri, prije dolaska
na mjesto zapovjednika Hrvatske ratne mor-narice, obnaao niz
visokih dunosti. Bio je izmeu ostalog zapovjednik Zapovjednitva za
izobrazbu i obuku HRM-a, vojni atae u SAD-u, naelnik Slube za NATO,
zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom pred-stavnitvu RH pri
NATO i EU u Bruxellesu. O svojoj sadanjoj dunosti, koju je preuzeo
krajem 2012., kae kako je smatra svojim profesionalnim vrhuncem.S
komodorom Robertom Hranjem u Splitu smo raz-govarali o sadanjem
stanju u HRM-u, izazovima koje donosi skoranji ulazak Hrvatske u EU
te viziji HRM-a u budunosti.
to ste zatekli kada ste krajem 2012. doli na elo hrm-a?Prije
dosta vremena sam otiao iz HRM-a, no moram rei da sam bio ugodno
iznenaen stanjem koje sam ovdje zatekao kada sam se vratio. Prije
svega, ljudski je potencijal impresivan, ljudi su struni i u
velikoj mjeri posveeni svom poslu. to se tehnike tie, iako brodovi
i naoruanje nisu ba najnoviji i najmoderniji, to su sustavi koji su
izuzetno dobro odravani, u viso-kom stupnju ispravnosti, tako da i
iz onoga to imamo izvlaimo maksimum.
KOMODOR ROBERT HRANJ, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice
U sljedeih e nekoliko godina nai prioriteti sigurno biti jaanje
sposobnosti HRM-a, unutar toga i Obalne strae, za sve zadae nadzora
mora, granice i sigurnosti na moru, ouvanja okolia i sl. Vlada je
odobrila i upravo je u tijeku projekt izgradnje pet novih brodova,
prije svega za zadae Obalne strae...
Prevencijom i suradnjom Protiv modernih Prijetnji i ugroza
Lada PuLjizevi, snimio Stjepan BrigLjevi, Tomislav BrandT
Najvei izazov pred HRM-om sada je izrada novog dugoronog plana
razvoja u kojem emo svi zajedno morati odgovoriti na pitanja kakve
Oruane snage,
kakav HRM elimo imati i naravno, kakav si moemo priutiti
HV 416_04_06.indd 4 2/27/13 4:05 PM
-
5broj 416 / 1. oujka 2013.
koje su aktualne ugroze hrvatskog mora i koje bi se u bliskoj
budunosti mogle poveati?Prijetnje s mora su sve brojnije, nisu to
klasine vojne ugroze, prijetnje da e nas netko napasti s mora
brodovima, topovima, raketama, nego je rije o transnacionalnim,
netradicionalnim prijetnjama makar bi i njih, s obzirom na to da se
i s njima susreemo ve dulje vrijeme, mogli okarakterizirati kao
tra-dicionalne. Rije je o ilegalnoj trgovini, pogotovo trgovini
orujem, drogama, ilegalnoj migraciji ljudi i sl. Neke od tih
prijetnji jednostavno su dio dananjeg naina ivota, prije svega
globalizacije, po-veane trgovinske razmjene i nejednakog razvoja
svijeta i sl. Hrvatska moe oekivati da se odreeni problemi na
moru umnogostrue samom injenicom da je ula u EU. Iskustva nekih
zemalja pokazuju da je, nakon to su ule u EU, viestruko porastao
broj zahtjeva za politikim azilom. Osim toga jedna od najveih
ugroza za Hrvatsku kao turistiku zemlju jesu katastrofe, tehnoloke
nesree i oneienje mora.
imamo li spreman odgovor za situaciju opasnosti od oneienja
jadrana, primje-rice zbog potonua tankera?Takav je dogaaj sasvim
realna mogunost, no teko da itko moe rei da je na tako neto u
pot-punosti spreman. I drave koje imaju puno vee resurse odjednom
se zbog takvog dogaaja nau u situaciji u kojoj je teko nai rjeenje.
Sjetimo se samo kako je to prije nekoliko godina izgledalo na
Aljasci ili ispred francuske obale. Premda ne moemo predvidjeti
takav dogaaj, jedan su od naina borbe protiv toga mjere
predostronosti i prevencije. U tome svoju ulogu imaju sve
insti-tucije drave koje su mjerodavne za sigurnost na moru. U
sluaju da se tako neto dogodi, zadaa je svih, pa i HRM-a, da smanje
tetu to je mogu-e vie. Mi se, posebno kroz sposobnosti Obalne
strae, pripremamo i za takav scenarij. Jedan od projekata koji
upravo realiziramo jest opremanje broda za borbu protiv oneienja, i
nadamo da emo uz pomo EU dobiti suvremenu opremu za borbu s naftnim
mrljama. Kad govorimo o pri-oritetima, borba protiv takve vrste
potencijalne
ugroze ili prijetnje je meu najviim prioritetima. Treba takoer
napomenuti da u suoavanju s broj-nim ugrozama na moru i s mora,
sami ne moemo mnogo. Suraujemo s drugim ratnim mornarica-ma,
posebno onima u regiji, i to je jedan od poku-aja da na brojne
sigurnosne izazove odgovorimo zajednikim naporom. U nekim je
podrujima to
lake, u nekima malo tee, ali uvijek pokuavamo raspraviti o
zajednikim problemima i vidjeti moemo li na njih, u zajednikom
interesu, i odgovoriti zajedniki.Suradnju moemo podijeliti na
neposredne bilateralne kontakte, ali i mehanizme viena-cionalnog
okupljanja gdje suraujemo u sklopu odreenih foruma. Primjer je toga
Jadransko-jonska inicijativa u koju su ukljuene sve dr-ave Jadrana
i Jonskog mora.
suradnja os, s ciljem odravanja spo-sobnosti obrane i istodobnog
nepove-anja trokova dio je nato ideje i ak-tualnih smjernica
nazvanih pametna obrana (smart defence). gdje se u tom okviru
nalazi hrm? Zvali mi to Pametna obrana (Smart Defen-ce), koji kao
pojam ivi unutar NATO-a, ili Udruivanje i razmjena
(Pooling&Sharing),
koji je predstavila EU, rije je vie-manje o istim stvarima u
kojima hrvatska drava, a unutar toga i HRM, eli aktivno
sudjelovati. Nunost mnogih zemalja koje se suoavaju s re-sursnim
ogranienjima je imati relativno male oruane snage, u sklopu toga i
male mornarice. U takvoj situaciji na brojne sigurnosne izazove
mo-emo odgovoriti samo ako udruimo nae snage i zajedno izgraujemo
pojedine sposobnosti, koje bi nam inae bile teko dostupne. Govorei
o takvim inicijativama za ratne morna-rice, podruje na kojem bismo
mi to mogli malo bolje urediti jest podruje pripreme, obuke i
ko-lovanja mornarikog kadra. Potrebe HRM-a za novim kadrom su
relativno male, a slino je i s drugim malim mornaricama. Vjerojatno
emo u budunosti svi razmiljati o zajednikim kolama za nae kadrove,
jer je neracionalno organizirati veliku kolsku instituciju za mali
broj kadeta.Drugo podruje suradnje odnosi se na nadzor mora
senzorima kao to su radari ili tzv. AIS (automatski sustavi za
identifikaciju). Sustavi su uvezani na nacionalnoj razini, i mi
motrimo situaciju na moru do kuda nai senzori dopiru. To ostavlja
dio mora bez nadzora. Sline probleme imaju i nai susjedi na moru.
Meutim ako se udruimo i pokuamo zajedniki ostvariti nadzor mora,
moemo znatno poveati podruje pokrivanja. Zbog toga se dogova-raju
protokoli o razmjeni podataka, kako bi svi koji trebaju imali
povezanu, jedinstvenu sliku stanja. Ti
Prevencijom i suradnjom Protiv modernih Prijetnji i ugroza
Ulaskom Hrvatske u EU, granice RH na moru postaju granice
Europske unije i sigurno je da e Hrvatska, a time i HRM, biti pod
posebnim povealom u nadzoru tih granica
Struni Skup o HrM-uHrvatska ratna mornarica - juer, danas, sutra
bila je tema nedavnog znanstve-no-strunog skupa. Poetak je to
ciklusa znanstveno-strunih rasprava kojima e se izrada Dugoronog
plana razvoja OSRH i drugih stratekih dokumenata usmjeriti k
najboljim moguim rjeenjima. Tijekom skupa odrane su prezentacije,
iznesena su miljenja i voena je rasprava o ak-tualnoj i buduoj
ulozi, sposobnostima i modernizaciji HRM-a. Glavne tematske
cje-line bile su sigurnosno okruje RH, HRM i drutvo, obrambena
politika i dugoroni ciljevi obrambenog planiranja, projekcije
gospodarskog razvoja i financiranja obram-benog sustava, te
potrebne sposobnosti za mornarika djelovanja. U veini tema u obzir
su uzete okolnosti potencijalnih sigurnosnih ugroza, lanstva RH u
NATO-u i EU, te prora-unskih i financijskih mogunosti.
HV 416_04_06.indd 5 2/27/13 4:05 PM
-
RazgovoR
6broj 416 / 1. oujka 2013.
se protokoli nastoje uiniti efikasnima, a razmjena podataka
treba biti brza i u realnom vremenu. Nastoji se da praktiki svi
vide sve, to znai da istodobno, neposrednom suradnjom, zajedniki
moemo znatno ranije identificirati potencijalne probleme. Oba ova
podruja (zajedniko kolo-vanje mornarikog kadra i stvaranje
zajednike situacijske slike na moru), osim regionalnih
inici-jativa, predmet su i zajednikih napora razvijanja sposobnosti
na razini Europske unije, u sklopu inicijative Pooling and
Sharing.
kakva su dosadanja iskustva i budu-i planovi za sudjelovanje
pripadnika hrm-a u meunarodnim mirovnim ope-racijama?HRM, u skladu
s vlastitim sposobnostima i mogu-nostima, nastoji aktivno
sudjelovati u meunarod-nim operacijama. Naalost, mi u ovom trenutku
nemamo brodove koji bi mogli ii na otvorena mora i oceane i tako
sudjelovati u borbama protiv pirata i sl. Ali ve gotovo
tradicionalno aljemo lju-de u Zapovjednitvo pomorske operacije
Atalanta, a kad god nam se prui prilika i nae mlade asnike na
brodove koji su u podruju operacije. Usporedno s time HRM i neki
drugi dijelovi Oru-anih snaga pripremaju se za mogunost
sudjelo-vanja u aktivnostima autonomnih timova koji bi titili
civilne brodove od napada pirata. Brodovi su to UN-a koji pod
okriljem operacije Atalanta dovo-ze pomo, prije svega hranu, u
Somaliju u sklopu tzv. World Food Programa. Naoruani timovi koji
uvaju brodove pokazali su se kao izuzetno efika-
sna mjera u borbi protiv pirata, i do sada ni jedan brod koji je
tien na taj nain nije otet. Takav tim je mnogo racionalniji i
isplativiji nego jedna velika fregata koja kao pratnja titi takve
brodove. Potranja za takvim timovima je golema. Hoe li se i kada
Hrvatska u ukljuiti politika je odluka, a do tada je na nama
vojnicima da se sprema-mo za takvu moguu opciju. U svakom sluaju,
mi vjerujemo da emo do kraja ove godine biti uvjebani i
organizacijski spremni za preuzimanje takve zadae. U skladu s time,
tijekom ovogodinje ASDA-e, izlobe koja se organizira u Splitu,
odrat emo jednu pokaznu vjebu koja prikazuje zadae slinog aspekta.
Vjebu emo provesti zajedno sa specijalnim snagama, i ako ne u svim,
a onda bar u nekim elementima, ona e dati naznaku o kakvoj je
prirodi operacije rije.
to za hrvatsku ratnu mornaricu i opseg njezinih zadaa znai
skoranji ulazak rh u eu?Da podsjetim, granice drave prostiru se 12
milja od obale ili od crte unutarnjih morskih voda. Crta
teritorijalnih voda na moru je gotovo isto to i gra-nica na kopnu i
ona oznaava podruje suverenosti drave. Ulaskom Hrvatske u EU
granice Hrvatske na moru postaju granice Europske unije i sigurno
je da e Hrvatska, a time i HRM, biti pod posebnim povealom u
nadzoru tih granica. Hrvatska nee odmah postati dio engenske zone,
nego e biti u svojevrsnom razdoblju promatranja i pripreme za
ulazak u taj sustav. Istodobno Hrvatskoj je u interesu da to prije
ue u engensku zonu, a sa-mim time bit e za sve nas, za sve
institucije koje se bave sigurnou na moru i nadzorom morskih
granica, cilj da to bolje ispunimo zadae koje se pred nas
postavljaju.
kakav hrm trebamo u budunosti?U skladu s naim vaeim zakonima i
stratekim dokumentima, osim klasinih zadaa obrane dr-ave i
odvraanja napada s mora, sudjelovanje u kreiranju meunarodnog
mirnog okruja, kao i pomo civilnim institucijama nae su temeljne
zadae. Svakodnevnim aktivnostima obuke i vjebi HRM nastoji odrati
visoku razinu spremnosti za te zadae, te nam je to jedan od
najvanijih kontinuiranih prioriteta. Uz te, nazovimo ih
tradicionalne zadae, u sljede-ih nekoliko godina nai e prioriteti
sigurno biti jaanje sposobnosti HRM-a, unutar toga i Obalne strae,
za sve zadae nadzora mora, granice na moru, sigurnosti na moru,
ouvanja okolia i sl. Vlada je odobrila i upravo je u tijeku projekt
izgrad-nje pet novih brodova, prije svega za zadae Obalne strae.
Tim emo brodovima znatno unaprijediti sposobnosti Obalne strae za
sve zadae nadzora mora, jaanja sigurnosti plovidbe, zatite okolia i
provoenje jurisdikcije u naoj zoni odgovornosti na moru. HRM se
treba razvijati kao moderna mornarica, u mjeri u kojoj ona to moe
biti. Morna-rica koja je zaista sposobna obavljati svoje zadae,
odgovarati svim potrebama koje pred nju i drava i drutvo stavljaju,
sposobna obraniti dravu, spo-sobna nadzirati njezine morske granice
i more, sposobna pruati pomo i drugim institucijama na moru. Takva
mornarica nuno zahtijeva i velika novana sredstva i kolovane ljude.
U izgradnji takve mornarice mi ne moemo pobjei od nae realnosti,
moramo spoznati koji su dometi ovog drutva, a mornarica mora biti
onakva kakvu si ovo drutvo moe priutiti. To je izazov koji ne samo
ja, nego i moje kolege u HKoV-u i HRZ-u osjeamo, i na njih moramo
odgovoriti.Najvei izazov pred HRM-om sada je izrada novog dugoronog
plana razvoja u kojem emo svi za-jedno morati odgovoriti na pitanja
kakve Oruane snage, kakav HRM elimo imati i naravno, kakav si moemo
priutiti.Ta su pitanja iznimno sloena, zahtijevat e detaljne
analize, racionalno razmilja-nje i ponekad moda i teke odgovore,
ali sve ono to zamislimo mora biti realno i provedivo. Nema smisla
raditi dugoroni plan elja, nego moramo napraviti plan koji svi
skupa moemo i realizirati. n
Jedan od projekata koji upravo realiziramo jest opremanje broda
za borbu protiv oneienja i nadamo da emo uz pomo EU dobiti
suvremenu opremu za borbu s naft-nim mrljama. Kad govorimo o
prioritetima, borba protiv takve vrste potencijalne ugroze ili
prijetnje je meu najviim prioritetima
HV 416_04_06.indd 6 2/27/13 4:05 PM
-
7broj 416 / 1. oujka 2013.
Naelniku GS OSRH general-pukovniku Dragi Lovriu admiral
Stavridis uruio je ameriko odlikovanje - Medalju za zasluge
Sjedinjenih Amerikih Drava (Legion of Me-rit). Vojna je to nagra-da
OS SAD-a koja se dodjeljuje za osobite zasluge i postignua u radu
te besprijekorno obnaanje dunosti
Domagoj VLAHOVI, snimio Davor KIrIn, Josip KOpI
Vrhovni zapovjednik Saveznikih snaga za Europu, admiral James G.
Stavridis, u sklopu slubenog posjeta Republici Hrvatskoj sastao se
18. veljae s mini-strom obrane RH Antom Kotromano-viem, nakon ega
je posjetio Hrvatsko vojno uilite i odrao predavanje
pred-stavnicima MORH-a, OSRH, te djelatni-cima HVU-a i polaznicima
vojnih kola. Na predavanju su, izmeu ostalih, bili naelnik GS OSRH
general-pukovnik Drago Lovri, pomonica glavnog taj-nika NATO-a
Kolinda Grabar Kitarovi, vojni predstavnik RH pri NATO-u i EU-u
general-bojnik Mirko undov, ravnatelj HVU-a general-pukovnik Slavko
Bari i
drugi. Tijekom predavanja Sigurnost u 21. stoljeu, admiral
Stavridis je ista-knuo da u svijetu danas postoje mnogi izazovi
meunarodnoj sigurnosti: ratovi, krizna arita, terorizam,
ekstremizam, krijumarenje ljudi i droga, cyber prijet-nje i drugi.
Ti izazovi su sve kompleksniji i tehniki napredniji. NATO sa svojim
sa-veznicima moe odgovoriti na njih samo suradnjom i
razumijevanjem, poveziva-njem, gradnjom mostova. To je klju-no za
globalnu sigurnost u 21. stoljeu. Prolo stoljee karakterizirale su
podjele i gradnja zidova, zato je i bilo toliko puno
VrhoVni zapoVjednik SaVeznikih Snaga za europu u hrVatSkoj
Vai su vojnici, mornari i asnici profesionalni, sposobni i vrlo
korisni NATO-u, rekao je admiral Stavridis istiui izniman doprinos
Hrvatske u saveznikim operacijama
u Afganistanu, na Kosovu i drugdje...
sukoba i ljudskih rtava, naglasio je. U kratkoj izjavi nakon
predavanja general Lovri je zahvalio admiralu Stavridisu na posjetu
i istaknuo da su, tijekom razgovora admirala s pred-stavnicima RH i
OSRH, dotaknuta sva pitanja bitna za NATO i RH, kao i ona o
situaciji i suradnji u regiji te o Afganistanu nakon 2014. godine.
Admiral Stavridis je istaknuo izniman doprinos Hrvatske u
saveznikim ope-racijama u Afganistanu, na Kosovu i drugdje. Vai su
vojnici, mornari i a-snici profesionalni, sposobni i vrlo ko-risni
NATO-u, rekao je. Tijekom raz-
govora s predsjednikom Josipoviem, istaknuto je da Hrvatska i
NATO uvijek mogu raunati jedan na drugoga kao na pouzdane
saveznike, zakljuio je zapo-vjednik Saveznikih snaga za Europu. U
sklopu slubenog posjeta u vojarni Tukanac su odrani stoerni
raz-govori tijekom kojih su razmijenjena miljena o najvanijim
podrujima su-radnje OSRH i NATO-a, s naglaskom na operacije potpore
miru pod vodstvom NATO-a u kojima sudjeluju i Oruane snage RH, te o
situaciji u jugoistonoj Europi i ulozi NATO-a i Hrvatske u ja-anju
sigurnosti i povjerenja u regiji te nastavku politike proirenja i
otvorenih vrata NATO-a prema zemljama u regiji. Tom prigodom je
admiral Stavridis uru-io naelniku Glavnog stoera Oruanih snaga
Republike Hrvatske general-pu-kovniku Dragi Lovriu ameriko
odliko-vanje - Medalju za zasluge Sjedinjenih Amerikih Drava
(Legion of Merit). Vojna je to nagrada amerikih Orua-nih snaga koja
se dodjeljuje za osobite zasluge i postignua u radu te
bespri-jekorno obnaanje dunosti. Medalja se dodjeljuje i
pripadnicima OS SAD-a kao i vojnim i politikim osobama stranih
zemalja. n
vijesti
u sklopu slubenog posjeta Republici Hrvatskoj admiral James G.
Stavridis sastao se s ministrom obrane RH Antom Kotromanoviem
Admiral Stavridis odrao je na HVu predavanje na temu Sigurnost u
21. stoljeu
HV 416_07.indd 7 2/27/13 4:05 PM
-
AktuAlno
8broj 416 / 1. oujka 2013.
U asnikom domu Hrvatskog vojnog uilita Petar Zrinski 20. je
veljae odran radni sastanak predstavnika Mi-nistarstva obrane RH i
Glavnog stoera OSRH s lanovima Odbora za obranu Hrvatskog sabora te
Nacionalnog vijea za praenje provedbe Strategije suzbija-nja
korupcije Hrvatskog sabora. Glavna tema sastanka bila je
predstavljanje Pla-na nabave MORH-a za 2013. godinu, a odrana je i
rasprava o paketu zakona vezanih uz djelokrug rada MORH-a ije je
donoenja u tijeku.MORH i OSRH su na sastanku pred-stavljali
ministar Ante Kotromanovi, zamjenica ministra Vinja Tafra,
za-mjenik naelnika GS OSRH kontraad-miral Ante Urli i drugi. Odbor
za obra-nu predvodio je predsjednik Tomislav Ivi, a Nacionalno
vijee predsjednik Vladimir eks. Sastanku je nazoio i savjetnik
Predsjednika RH za obranu Zlatko Garelji.Uoi predstavljanja Plana
nabave za 2013., ministar Kotromanovi je ista-knuo da MORH, prije
svega, eli biti transparentan i otvoren. U izradi Plana MORH se
koordinirao sa strukom, tj. Glavnim stoerom OSRH, a zanimljivo
TRANSPAReNTNO I OTVOReNO O PlANU NAbAVe ZA 2013.
Koncept Plana nabave organiziran je tako da otklanja mogunost da
MORH potroi vie proraunskih sredstava od predvienih, a osigurava
takoer uinkovitost i transparentnost nabave, a u povjerenstvima za
nabavu ne mogu sudjelovati osobe koje su sudjelovale u izradi
zahtjeva za nabavu i planiranju financijskih sredstava...
Domagoj VlahoVi, snimio Tomislav BranDT
je da je Plan za tekuu godinu prvi put izraen tijekom prole
godine. Ministar je istaknuo da MORH svakako eli u veoj mjeri
ukljuiti miljenje Saborskog odbora za obranu u realizaciju i
praenje procesa nabave.Naelnik Samostalnog sektora za jav-nu nabavu
MORH-a branko Pribolan predstavljajui koncept Plana nabave rekao je
da je on organiziran tako da uklanja mogunost da MORH potroi vie
proraunskih sredstava od pred-vienih. Plan takoer osigurava
uin-kovitost i transparentnost nabave, a u povjerenstvima za nabavu
ne mogu sudjelovati osobe koje su sudjelovale u izradi zahtjeva za
nabavu i planiranju financijskih sredstava.
Sukladno Planu nabave ove je godine za sredstva za materijalno
zbrinjavanje, koje obuhvaa Plan, predviena 1,741 milijarda kuna od
ukupnog prorauna MORH-a (4,78 milijardi kuna). U tom su iznosu
rezervirana sredstva koja se odvajaju na temelju viegodinjih
ugovora (27%), predmeti nabave koji e se sklopiti s poznatim
partnerima, poput ZTC-a, Pletera, tvrtki koje pruaju komunalne
usluge i sl. (16%), predmeti nabave s oznakom tajnosti (9%),
pred-meti kategorije po zakonima i uredbama o javnoj nabavi (43%) i
predmeti nabave u doradi, koji jo nisu kompletni (5%).Govorei o
predmetima s oznakom taj-nosti, koji izazivaju posebno zanimanje,
Pribolan je istaknuo da su oni veinom dogovoreni u prethodnim
razdobljima. No iznos koji se za njih odvaja nastojat e se smanjiti
na najmanju moguu mjeru. To je ve uinjeno: u 2011. go-dini je
iznosio oko 887 milijuna kuna, u 2012. oko 840 milijuna kuna, a u
ovoj e godini biti tek neto vie od 154 mi-lijuna kuna. U te
predmete ulaze usluge i dijelovi za odravanje bOV-ova i
bespi-lotnih letjelica, oprema za elektroniko izvianje, NbK oprema,
jurina puka i dodatna oprema, ubojna sredstva-stre-ljivo,
transmisijski vodovi, odravanje bojnih komunikacija, remont mina,
remont brodova, zbrinjavanje UbS-a i posebna oprema za specijalne
postrojbe.Na kraju predstavljanja Pribolan je naveo najbitnije
projekte nabave u 2013. godini: oni e biti vezani uz vi-enamjenske
borbene avione, obalni ophodni brod, helikoptere, protupo-arni
avion Air Tractor, zavrnu fazu projekta bOV, izgradnju skladita
UbS-a, smjetajnih objekata i kuhinje Zemunik, autonomno podvodno
vozilo, borbenu odoru, industrijsko zbrinjavanje UbS-a i mirovne
misije. Prije tri dana utvrena je tehnika dokumentacija za borbeni
avion, rekao je naelnik Sektora za javnu nabavu. n
Najbitniji projekti nabave u 2013. godini bit e veza-ni uz
vienamjenske borbene avione, obalni ophodni brod, helikoptere,
protupoarni avion Air Tractor, za-vrnu fazu projekta BOV, izgradnju
skladita UBS-a, smjetajnih objekata i kuhinje Zemunik, autonomno
podvodno vozilo, borbenu odoru, industrijsko zbri-njavanje UbS-a i
mirovne misije.
Radnom sastanku nazoili su lanovi Odbora za obranu Hrvatskog
sabora te Nacionalnog vijea za praenje provedbe Strategije
suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora
Uoi predstavljanja Plana nabave za 2013., ministar Kotromanovi
je istaknuo da MORH, prije svega, eli biti transparentan i
otvoren
HV 416_08.indd 8 2/27/13 4:05 PM
-
Predstavljanje Projekata izgradnje novih skladita Ubs-a
9broj 416 / 1. oujka 2013.
Domagoj VLAHOVI, snimio Davor KIrIn
Izaslanstvo Ministarstva obrane RH i Oruanih snaga RH na elu s
mini-strom obrane Antom Kotromanovi-em i zamjenikom naelnika GS OS
RH kontraadmiralom Antom Urliem 15. je veljae posjetilo grad
Daruvar i vojnoskladini kompleks Hrvatski dral u Doljanima.Na
sastanku s daruvarskim gradona-elnikom Daliborom Rohlikom i
su-radnicima razgovaralo se o projektu gradnje sedam novih objekata
u sklopu kompleksa u Doljanima. Nakon obila-ska nekoliko objekata
vojnoskladinog kompleksa Hrvatski dral, u pratnji zapovjednika
ZzP-a general-bojnika Mate Ostovia, izaslanstvima su pred-stavljeni
projekti izgradnje novih skla-dita UbS-a za potrebe Oruanih snaga
Republike Hrvatske. Nova e skladita biti kvalitetnija i podii e
sigurnost graana, rekao je u izjavi za medije ministar Kotromanovi.
Skladita e biti potpuno u skladu s NATO standar-dima, sigurna i
autonomna, dodao je najavivi da e izgradnja poeti tijekom ove
godine poto budu ispunjeni svi preduvjeti. Ministar Kotromanovi je
rekao da MORH podupire projekt lokal-
AktuAlno
Predstavljanje Projekata izgradnje novih skladita Ubs-a
U 2013. godini planirana je izgradnja pet novih skladita UbS-a,
u postojeim skladinim kom-pleksima OSRH za to je osigurano oko 20
milijuna kuna. Izgradnjom novih kapaciteta provest e se radovi i na
podizanju sigurnosti postojeih skladinih graevina odnosno
kompleksa...
ne samouprave kojim e mjesto Doljani biti prikljueno na
vodovodnu mreu.U 2013. godini planirana je izgradnja pet novih
skladita UbS-a, u postoje-im skladinim kompleksima OSRH za to je
osigurano oko 20 milijuna kuna. Izgradnjom novih kapaciteta provest
e se radovi i na podizanju sigurnosti postojeih skladinih graevina
odno-sno kompleksa.U ovoj je godini takoer planirano na-putanje
etiri neperspektivna vojno- sladina kompleksa: VSK Jamadol u
Karlovcu, Velebit -3 u Delnicama, VSK erkezovac Dvor i VSK
Gronmanik u Slavonskom Brodu.Aktivnosti u 2013. dio su planiranog
projekta izgradnje sedam novih uko-panih graevina u sklopu
vojnoskla-dinog kompleksa Hrvatski dral Do-ljani te 13 novih
skladinih ukopanih graevina u sklopu vojnog vjebalita Eugen
Kvaternik Slunj. Izgradnja svih planiranih objekata planirana je
viegodinjim financiranjem u idu-ih 6-7 godina, a procjena konanih
trokova gradnje i opremanja je u tijeku. Za izgradnju u VSK
Hrvatski dral Doljani planira se utroiti ot-
prilike 40.000.000,00, a za izgradnju novih skladinih graevina u
sklo-pu VV Eugen Kvaternik Slunj oko 70.000.000,00 kn.Inae, na
podruju RH trenutano se nalazi 20 vojnoskladinih kompleksa UbS-a.
Dugoronim planom planira se smanjenje na tri perspektivne
lokaci-je, uz Doljane i Slunj to je i Trbounje Potkop kod Drnia. U
taj je kompleks u posljednjih nekoliko godina (od 2009. 2012).
investirano oko 30 milijuna kuna ime je izgraeno sedam novih
objekata.VSK Borik u Velikoj Buni sluit e kao distribucijsko
skladite za prijam i otpremu UbS-a. Izgradnjom novih skladinih
kapaciteta i naputanjem neperspektivnih VSK-a doi e do smanjenja
broja lokacija skladita, ime e se postii utede (komunal-na naknada,
vodna naknada i sl., te uvanje i obilazak). n
Novi skladini kapaci-teti, tipski armirano-betonski poluukopani
skladini objekti pridonijet eveoj sigurnosti i kvaliteti
skladitenja UbS-a, sukladno propisima o uvanju opasnih tvari EU.
Poveat e se sigurnost skladinih kompleksa, smanjiti mogunost
nastanka izvanrednih dogaaja, poveati sigurnost podruja u kojem se
skladita nalaze, smanjiti zona opasno-sti za stanovnitvo,
infrastrukturu, biljni i ivotinjski svijet
Trenutano u OSRH ima oko 17 000 tona neperspektivnog UbS-a
(konvencionalno neperspektivno streljivo i eksplozivne naprave).
Rije je o potpuno stabilnom i sigurnom UbS-u koji se uva u
postojeim skladinim kompleksima, sukladno propisima o uvanju
opasnih tvari odreene skupine spojivosti. Oruane snage razvile su
sposobnosti unutarnjeg i vanjskog balistikog ispitivanja UbS-a,
laboratorijskog ispitivanja kemijske postojanosti baruta te
pro-vode 100 % specijalistiki nadzorno-tehniki pregled UbS-a kako
bi se osiguralo njegovo sigurno skladitenje, uvanje i odravanje
UbS-a tj. sustav nadzora ispravnosti i upravljanja stratekim
pri-uvama UbS-a. Navedeni sustav podrazumijeva periodini pregled
ispravnosti UbS-a.
Nova e skladita biti kvalitetnija i podii e sigurnost graana,
rekao je u izjavi za medije ministar Kotromanovi
HV 416_09.indd 9 2/27/13 4:05 PM
-
VIJESTI
10broj 416 / 1. oujka 2013.
Veleposlanik RH u Izraelu posjetio pripadnike 10. HRVCON-a u
misiji UNDOF
Veleposlanik RH u Izraelu Pjer imunovi posjetio je 11. veljae
10. hrvatski kontingent mirovne misije UNDOF na Golanskoj
visoravni, misije UN-a koja djeluje na podruju izraelsko-sirijske
crte razgra-nienja nakon Jomkipurskog rata.U kampu Ziouani, na
izraelskoj strani crte razgranienja, veleposlanik imunovi odrao je
sastanak sa zapovjednikom UNDOF misije, indijskim general-bojnikom
Iqbalom Singh Singhom, naelnikom Stoera misije brigadirom Cirilito
Sobejanom i zapovjednikom austrij-ske bojne pukovnikom Paulom
Schneiderom u sklopu kojeg djeluje i satnija 10. hrvatskog
kontingenta, na elu sa zapovjednikom 10. HRVCON-a bojnikom Milom
Vukieviem. Tijekom posjeta prireeno je i neformalno druenje s
dijelom pripadnika hrvatskog kontingenta, ija je zona odgovornosti
sa sirijske strane crte razgranienja.U razgovorima s visokim
asnicima UNDOF-a razmijenjena su mi-ljenja oko sve napetije
politiko-sigurnosne situacije na podruju Golanske visoravni, u
Siriji i cijeloj regiji openito. I glavni zapovjednik
general-bojnik Singh Singha i zapovjednik AUSBATT-a Schneider
istaknuli su veliki doprinos hrvatskog kontingenta cijeloj misiji,
posebno istiui njihovu visoku profesionalnost. General Singha je
istaknuo kako su glavni motivi UNDOF-ove misije na Golanskoj
visoravni transparentnost i nepristranost u djelovanju.Hrvatski
veleposlanik istaknuo je vanost koju Hrvatska pridaje svom
doprinosu svjetskom miru i sigurnosti sudjelovanjem u mirovnim
operacijama diljem svijeta, to je ujedno i prepoznatljivi dio
njezine vanjske politike i razvoja njezinih Oruanih snaga.Trenutano
u misiji UNDOF sudjeluje 97 pripadnika OSRH, a najvei broj, njih
76, ine 3. satniju koja je pod zapovjednitvom austrijske bojne.
Ostali pripadnici rasporeeni su na dunosti u Zapovjednitvu misije
UNDOF.
M.V.
POtPIsaN memORaNDUm O kOlOVaNjU s kaNaDOm U nastupnom posjetu u
MORH-u boravio je 13. veljae kanadski vojni izaslanik u Republici
Hrvatskoj, brigadir Antonio Battista, kojeg je uime pomonika
ministra za obrambenu politiku MORH-a primio naelnik Sube za
meunarodnu bilateralnu i regionalnu suradnju Boko Rotim. Susretu su
nazoile i pomonica ministra obrane za ljudske resurse Sunana Vukeli
i kanadska veleposlanica u Hrvatskoj Louise LaRocque. Tom prigodom
potpisan je Memorandum o suglasnosti MORH-a i Mini-starstva narodne
obrane Kanade o kanadskom programu vojne obuke i suradnje (Military
Training and Cooperation Programme - MTCP), a to je nastavak
viegodinje suradnje na podruju izobrazbe i obuke, zapoete
potpisivanjem Memoranduma 2006. godine. Tijekom susreta je
istaknuto kako Republika Hrvatska izrazito cijeni kanadsku potporu
u razvoju spo-sobnosti OSRH za rad i interoperabilnost u NATO
strukturama, ponajprije
u kolovanju naih asni-ka kroz kanadski MTCP, a istaknute su i
dobre i pri-jateljske veze Kanade i Hr-vatske, te bliska suradnja u
NATO-u u pogledu glo-balne i regionalne sigurno-sti, a osobito
angaman u Afganistanu kao jedan od vanjskopolitikih prioriteta
obiju zemalja.
OJI
Predstavnici japanske ratne mornarice posjetili HRm
Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, komodor Robert Hranj
sastao se s predstavnicima Japanske ratne mornarice koji su od 13.
do 15. veljae boravili u Splitu, a koje je predvodio naelnik Stoera
Divizijuna za obuku Japanske ratne mornarice kapetan bojnog broda
Masahiko Hoshino.Na radnom sastanku razgova-ralo se o posjetu
brodova Japanske ratne mornarice Hrvatskoj ratnoj mornarici koja je
planirana u rujnu ove godine a koja e obiljeiti dvadesetu
obljetnicu dobrih odnosa dviju zemalja. Komodor Hranj istaknuo je
da se dugogodinja uspjena suradnja dviju mornarica temelji na
razmjeni znanja i iskustava te se oekuje njezin nastavak i u buduim
projektima.
OJI
Zamjenica ministra obrane RH Vinja Tafra sudjelovala je 12. i
13. velja-e u Dublinu u Irskoj na sastanku ministara obrane zemalja
lanica Eu-ropske unije. Na sastanku se raspravljalo o daljnjem
razvoju obrambenih sposobnosti, mogunosti razvoja i financiranja
obrambenih projekata pu-tem Europskih strukturnih fondova te
povezivanja obrambenog sektora s industrijskom i znanstvenom
zajednicom s ciljem razvoja sposobnosti za civilnu i vojnu namjenu.
Bilo je rijei i o dvije tekue operacije Europske
unije, pomorskoj operaciji EU NAVFOR Somalija ATALANTA te obunoj
misiji za somalijske sigurnosne snage EU TM Somalija. Obje su
operacije dio sveobuhvatnog pristupa Europske unije u suoavanju s
postojeim izazovima na Rogu Afrike. Posljednji dio sastanka bio je
posveen jaanju partnerstva s Ujedinjenim narodima u voenju mirovnih
operacija te mo-dalitetima kojima bi se osnaila suradnja UN-a i
Zajednike sigurnosne i obrambene politike Europske unije.
sastaNak mINIstaRa ObRaNe zemalja laNICa eU U DUblINU
HV 416_10.indd 10 2/27/13 4:06 PM
-
11broj 416 / 1. oujka 2013.
U RACVIAC-u Sreditu za sigurnosnu surad-nju zavrio je dvodnevni
seminar pod nazivom Obrambena odgovornost u okviru zajednike
sigurnosne i obrambene politike Europske unije. Trea u nizu
aktivnosti koje se bave temeljima reforme sigurnosnog sektora
okupila je vie od 30 sudionika, predstavnika ministarstava obrane i
vanjskih poslova ukljuenih u obrambenu politiku i planiranje,
predstavnike parlamenata i parla-mentarnih odbora za obranu, kao i
predstavnike akademske zajednice, te nevladine organizacije i
institucije iz regije i ire. Svrha seminara bila je predstaviti
ulogu nacionalnih obrambenih sustava
u Zajednikoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije,
posebice u kontekstu ekonom-ske i financijske krize i smanjenja
obrambenog prorauna.Otvarajui seminar Boris Blaekovi, voditelj
izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skuptini NATO-a, i
direktor RACVIAC-a, vele-poslanik Branimir Mandi, istaknuli su
vanost odgovornosti kao prijekopotrebnog koncepta, koji je, ako se
primjenjuje, mjera tednje jer smanjuje rizik politike i ekonomske
korupcije i omoguuje uporabu nacionalnih resura na najbolji mogui
na-in. Seminar je nastavljen predavanjima o kodeksu
ponaanja Europske agencije za obranu i njegovu utjecaju na
poveanje transparentnosti. Potom su elaborirarni koncepti
horizontalne i vertikalne odgovornosti u sustavu obrane te
mehanizmi odgovornosti koji se primjenjuju kod raznih aktera
sigurnosnog sektora kao i njihove slabosti i pred-nosti. Seminar je
otvorio i neka nova pitanja koja se tiu odgovornosti u sustavu
obrane i posluio kao izvrsna platforma za razmjenu informacija i
miljenja izmeu nazonih sudionika, predstavni-ka obrambenog sektora,
nevladinih organizacija i akademske zajednice.
M.
U Krivom Putu kod Se-nja 17. veljae obilje-ena je 19. godinjica
pogibije heroja Domo-vinskog rata Damira Tomljanovia - Gavra-na,
najmlaeg pukov-nika Hrvatske vojske i legendarnog zapovjed-
nika 2. pjeake bojne 1. gardijske brigade Tigrovi. Gavran je
poginuo na vrletima Velebita gdje su njegovi suborci drali poloaje
strateki vanog podruja za obranu a kasnije i za oslobaanje
domovine. Bio je istinski domoljub, koji je svojom hrabrou,
odlunou, vjerom i dobrotom ulije-vao sigurnost i snagu svojim
suborcima. Uz Gavranove najmilije i brojne mjetane na komemoraciji
su poast junaku doli odati izaslanstvo OSRH i MORH-a, Udruga ratnih
veterana 1. gardijske brigade Tigrovi, Udruga Tigar 90/91 Rakitje,
zbor Udruga veterana gardijskih postrojbi, Udruga specijalne
policije, Udruga pripadnika Sre-dita gardijskog za specijalistiku
obuku doasnika DT Gavran, Udruga izviaa DT Gavran te brojni
suborci. Danas se s ponosom prisjeamo naeg Tigra Damira Tomljanovia
Gavrana. elio je Damir dati svoj doprinos onako kako je hrvatski
o-vjek kroz stoljea elio i nadao se, a upravo je na narataj dobio
tu priliku. Pozivam vas da ouvamo sjeanje na naeg Ga-vrana, na sve
nae rtve, na nau snagu i zajednitvo, jer djela naih poginulih,
ranjenih i nestalih branitelja poruka su i putokaz buduim
naratajima kako se voli i brani jedina nam domovina, rekao je na
komemoraciji predsjednik Udruge ratnih veterana 1. gardijske
brigade Tigrovi, bri-gadni general u mirovini Tomo Medved.
lanovi Udruge pripadnika Sredita gar-dijskog za specijalistiku
obuku doasnika Damir Tomljanovi - Gavran, Gavrano-vi suboraci i
predstavnici braniteljskih udruga Zadarske upanije i Grada Zadra
zapalili su svijee na krivoputskom trgu ispred spomen-obiljeja
Gavranu. Na-kon komemoracije u upnoj crkvi Gospe Snjene odrana je
misa zadunica koju je predvodio vojni kapelan don Milenko Maji a na
kojoj su izmeu ostalih bili i generali Mladen Marka i Josip Luci te
stoerni brigadir Zdravko Andabak.
OJI
Poast legendarnom tigru damiru tomljanoviu gavranu
seminar o obrambenoj odgovornosti
HV 416_11.indd 11 2/27/13 4:07 PM
-
osrh
12broj 416 / 1. oujka 2013.
Izbor vojnika i doasnika mjeseca nova je inicijativa koja e
sigurno dati snaan peat 2013. kao godini koja je slubeno proglaena
Godinom vojnika i doasnika. No inicijativa nije samo simboline
naravi. Skupnika Lovria i razvodnika Fijalu za najbolje su
pred-loili prvi doasnici njihovih postrojbi uz suglasnost
zapovjednika grana. Za doasnika i vojnika mjeseca potvrdio ih je
Doasniki odbor na razini OSRH. Trebali bi biti motivacija svim
svojim kolegama. Ne zato to su 22. veljae od naelnika GS OSRH
general-pu-kovnika Lovria dobili simboline nagrade, nego zato to su
dokaz da se kvalitetan rad unutar OSRH prepozna-
je. Nadalje proglaenje pokazuje prvim doasnicima postrojbi da
kvalitetnim praenjem rada mogu promovirati svoju postrojbu i ljude
na razini koja obavlja iznimno velik posao. Sve bi to trebalo pomoi
openitom podizanju kvalitete obuke, rada, tjelesne spre-mnosti,
svih temeljnih vojnih vjetina, kae prvi doasnik GS OSRH asniki
namjesnik Davor Petek uime inicija-tora proglaenja, Doasnikog
zbora. Komentirajui zasluge zbog kojih je dvojac nagraen, Petek je
istaknuo da je pravi profesionalac vojnik i doa-snik onaj koji
svojom samoinicijativ-nou potie sve ostale da uine i vie od onoga
to se od njih trai.
Skupnik Dragan Lovri i razvodnik vacLav FijaLa
doasnik i vojnik mjeseca sijenja
Pravi Profesionalac vojnik i doasnik je onaj koji svojom
samoinicijativnou
Potie sve ostale da uine i vie odonoga to se od njih trai,
istaknutoje tijekom dodjele nagrada koje su ujedno i dokaz da se
kvalitetan rad
unutar osrh PrePoznaje
Skupnik Dragan Lovri,doasnik mjeseca sijenja
ovoga priznanja ne bi bilo bez doprinosa mojih kolega, osjeaj je
poseban, predstavljam svoju granu i postrojbu. svaki obavlja
svoj dio posla, ali po potrebi svi nadopunjavamo jedni druge.
Posada broda mora tako funkcionirati. evo, ja sam elektriar,
pokrivam brod od vrha do dna, od prova do krme. mislim da
doasnici moraju biti primjer svima: asnicima, mornarima i
vojnicima. glavna motivacija za rad? da na brodu sve bude u redu,
da bude to bolji. tako e za mene biti i nakon ovog
proglaenja, nema nikakvih promjena.
HV 416_12-13.indd 12 2/27/13 4:07 PM
-
13broj 416 / 1. oujka 2013.
Domagoj VLAHOVI, snimio Josip KOpI
Skupnik Dragan Lovri i razvodnik vacLav FijaLa
doasnik i vojnik mjeseca sijenjaUoi dodjele general Lovri je,
estitajui dvojici najboljih, potvrdio znaenje vojni-ka i niih
razina doasnika za cjelokupni sustav. OSRH su kao sat, ako ne
funkcio-nira svaki, pa i najmanji zupanik, dolazi do problema,
rekao je naelnik. Tko su ljudi koji su obiljeili prvi mjesec u
Godini vojnika i doasnika? Skupnik Dragan Lovri je roen 1985. u
Splitu, a u OSRH je od 2005. Karijeru je zapoeo u 4. gardijskoj
brigadi, a nastavio u HRM-u. Danas je voditelj brodskog
elektroener-getskog odjeljka na R-TOP 42. Od poetka iskazuje visoku
razinu odgovornosti pre-ma svom pozivu. To je do izraaja osobito
dolo tijekom prolog mjeseca, kada je prilikom angamana na tehnikom
odr-
avanju borbenih sustava, samoinicijativ-no pomogavi kolegama,
pokazao visoku razinu znanja i sposobnosti.Razvodnik Vaclav Fijala
roen je 1975. u Zagrebu, a u OSRH -u je od 1995. U biografiji su mu
dunosti u 2. gardijskoj brigadi i u Protuzranoj obrani. Sada je
voza u Bojni NBKO HKoV-a. Istaknuo se tijekom otklanjanja
posljedica velikih sijeanjskih snjenih padalina, kada je neprekidno
radio bez odmora od 13. do 15. sijenja. Svojom je snalaljivou,
sposobnou i samoinicijativom, bez ob-zira na tehnike i vremenske
neprilike, osigurao uvjete za nesmetan ivot, rad, opskrbu i boravak
u vojarni Pukovnik Milivoj Halar u Dugom Selu. n
razvoDnik vacLav FijaLa,vojnik mjeseca sijenjakad je trebalo
zapeti, zapeo sam. nisam spavao vie od pedeset sati, nije bilo
praznog hoda. snijeg je padao bez prestanka, a tehnika se kvarila.
uspjeli smo i vojarna je mogla normalno funkcionirati. osamnaest
sam godina u vojsci i ovjek se navikne na brz tempo rada, pa sam
radio voen automatizmom. sigurno mi tada nije mi padalo na pamet da
u postati vojnik mjeseca.
HV 416_12-13.indd 13 2/27/13 4:07 PM
-
Vojni poligon CeroVaC
14broj 416 / 1. oujka 2013.
Obuka Obuavatelja
za bOrbu prOtiv
Obuci je pristu-pilO 23 Odabra-nih pOlaznika iz raznih
pOstrOj-bi Osrh. za njih se brinulO pet iskusnih instruktOra iz
inenjerijske pukOvnije zOd-a. nakOn teOretskOg dijela u vO-jarni
kamen-skO uslijediO je zahtjevniji praktini diO na inenjerij-skOm
pOligOnu cerOvac...
HV 416_14_15.indd 14 2/27/13 4:07 PM
-
15broj 416 / 1. oujka 2013.
Domagoj VLAHOVI, snimio Josip KOpI
Instruktori i demotimovi Pukovnije izlau polaznike stalnim
provjera-ma. Opasnost je uglavnom nevidljiva, kobni IED moe biti
gruda blata ili jedva vidljiv grm. Oi i ui stalno su napeti,
opasnost treba zapaziti, o njoj treba izvijestiti ostale, osigurati
ljude i podruje
S obzirom na to da su zloglasne im-provizirane eksplozivne
naprave (IED) moda i najvea prijetnja za vojnike u suvremenim
oblicima ratovanja, ali i u mirovnim misijama u kriznim ari-tima,
OSRH nastoji posvetiti to veu pozornost obuci u borbi protiv njih
(C-IED). S njome, u raznim oblicima, mora biti upoznato to vie
pripadnika OSRH. Naravno, Inenjerijska pukovnija ZOD-a glavni je
izvor znanja i kapaciteta OSRH kad je rije o borbi protiv
improviziranih eksplozivnih naprava. Opa obuenost pripadnika OSRH o
IED-ima je zasigurno na visokoj razini, no za pozitivne poma-ke
uvijek ima mjesta, posebno kad se uzme u obzir asimetrinost
proizvodnje IED-ova. Jedan od alata koji bi mogao pridonijeti da
C-IED u raznim oblicima doe u vie postrojbi i na vie razina jest
nova pilot-obuka u organizaciji Satnije za obuku Inenjerijske
pukovnije. Rije je o Obuci obuavatelja za C-IED, ljudi koji bi
steena znanja trebali primjenjivati u obuci pripadnika svojih
postrojbi. Obuci je pristupilo 23 odabranih polazni-ka iz raznih
postrojbi OSRH. Za njih se brinulo pet iskusnih instruktora. Od
dvo-tjedne obuke (11.- 22. veljae), teoretski dio u vojarni
Kamensko bio je samo 14 sati. Naglasak je bio na praktinom dijelu,
na inenjerijskom poligonu Cerovac. Pukovnija je angairala svoje
najbolje instruktore, ljude koji imaju potrebnu osposobljenost i
certifikate, te iskustvo iz OSRH, ali i meunarodnih misija, istie
zapovjednik obuke i Satnije za obuku po-runik Robert Perijevi. IED
je vrlo bitna tema u pukovniji, u nju stalno stiu novo-sti o IED-u
u raznim kriznim aritima, kako od pripadnika OSRH u misijama tako i
iz NATO-a. Na meunarodnim se iskustvima pripadnika OSRH i temelji
program ove obuke, istie porunik. Pri-padnici Obune satnije
obuavaju, ali i sami ue i obnavljaju znanja svaki dan.Kako praktina
obuka izgleda izbliza vi-
djeli smo na poligonu Cerovac, koji nudi sve potrebne uvjete za
obuku. Polaznici su podijeljeni u timove i izmjenjuju se u raznim
ulogama. Nastupaju pjeice ili u terenskim vozilima. Teak, snjeni
teren dobar je za obuku, za koju je poeljno da bude to tea i
nepredvidljivija. In-struktori i demotimovi Pukovnije izlau
polaznike stalnim provjerama. Opasnost je uglavnom nevidljiva,
kobni IED moe biti gruda blata ili jedva vidljiv grm. Oi i ui
stalno su napeti, opasnost treba zapaziti, o njoj treba izvijestiti
ostale, osigurati ljude i podrujeInstruktor narednik Kreimir
Marijanovi potvruje da je terenski dio nezamjenjiv, polazni-ci kroz
njega moraju proi vie uloga, od zapovjednika tima ili vozila, sve
do gunnera. Marijanovi objanjava pola-znicima jedan tipini oblik
IED-a. Tu su svi detalji: izgled, sastav naprave, nain detonacije,
nain osiguranjaNa prvi po-gled ne vidimo nita, tek nas upozorenje
tjera da se usredotoimo i primijetimo tanki konac razapet preko
makadama. Saznajemo da se obuka upravo zahuk-tava, tijekom sljedeih
dana vojnici nee imati puno vremena za oputanje. No obuka je
izvrsno prihvaena. Apsolut-no nam odgovara, ona je i dio priprema
za mirovne misije. Ono to sada radimo moemo susretati i u misiji,
ne smijemo zaboraviti da su IED-ovi omiljeno oruje protiv
koalicijskih snaga u Afganistanu i izazivaju veliki strah.
Zahvaljujui obuci bit emo bolji u njihovu prepoznavanju i
postupcima u sluaju nailaska na njih, kae narednik Igor Erceg iz
Vojnooba-vjetajne bojne, usput pohvalivi dobru organizaciju te
iskustvo i znanje svojih instruktora. Njegov kolega u inu i iz
postrojbe Ivica epuran naglaava da je obuka posebno dobra za
pripadnike VoB-a i da bi je trebalo proi to vie vojnika. Ovdje je
vrlo zanimljivo, bilo je tako i u uionici, ali ovo je prava stvar,
zakljuio je doasnik VoB-a. nIED-a
HV 416_14_15.indd 15 2/27/13 4:07 PM
-
Operacija KFOr
16broj 416 / 1. oujka 2013.
Bojnika Maria Pleu zatekli smo u 93. zra-koplovnoj bazi u
Zemuniku, prvog radnog dana nakon povratka s Kosova gdje je, kao
pripadnik misije KFOR u Stoeru operacije, bio od 12. srpnja 2012.
do 19. sijenja 2013. Pun dojmova i svjeih sjeanja nakon svoje netom
zavrene prve misije, bojnik Plea nam je priao o Stoeru operacije
Zdrue-nom operativnom centru u kojem je, tijekom duljeg vremena kao
jedini Hrvat, obavljao dunost J3 desk officera i LNO (asnik za
zrane operacije i asnik za vezu).
U Zdruenom operativnom centru prate se i koordiniraju sve
operacije i nadgleda sve to se na tom podruju dogaa. Moje dunosti
bile su briga o sigurnosti u zranom prostoru i u svim vrstama
prometa, civilnog i vojnog, koji su se u njemu odvijali, zatim
obrada podataka i procesuiranje zahtjeva za ulazak u zranu
sigurnosnu zonu, sigurnost
posada i nadzor civilnih institucija koje se bave
zrakoplovstvom. Imao sam takoer i zadae kao savjetodavno tijelo
koje nadzire sve operacije koje se odvijaju KFOR helikop-terima i
zrakoplovima.Zvui kao opsean i zahtjevan posao, tim vie to je rije
o multinacionalnom okru-enju, to je, kako istie bojnik Plea, bio
dodatni izazov. Za mene je to bilo izuzet-no vrijedno iskustvo.
Dobar je osjeaj kada doete u meunarodno okruje i kada vi-dite da
vas do juer nepoznati ljudi cijene po tome to i kako radite,
uvaavaju vae znanje, iskustvo, zalaganje i trud i imate priliku
asno predstavljati RH. Puno toga bilo mi je poznato od prije, iz
sadraja koje smo upoznali tijekom kolovanja u Zapo-vjedno-stoernoj
koli, a sada sam imao priliku vidjeti kako to izgleda i funkcionira
u stvarnoj situaciji. Prvih dana na terenu se sve to ini zbunjujue,
ali ako ovjek eli i zna raditi vrlo brzo se snae i uspjeno postaje
dio tog velikog tima.Razinu uvjebanosti, osposobljenosti i znanja
pripadnika naih Oruanih snaga bojnik Ple-a ocjenjuje iznimno
visokom, napominjui kako su oni uvijek u vrhu po svojim znanjima i
sposobnostima. O njihovoj ulozi u KFOR-u svjedoi i pismo zahvale
glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Ban Ki-moona, koje je uputio
10. hrvatskom kontingentu KFOR-a nakon odlino isplanirane i izvrene
zadae. Ove e godine kompletan kontingent koji odlazi u operaciju
KFOR biti popunjen pri-padnicima 93. zrakoplovne baze, a za
pred-stojee zadae maksimalno su osposobljeni i spremni. n
REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE
UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSEraspisuje
INTERNI NATJEAJza popunu upranjenih mjesta u
MORH-u i RACVIAC-u
U StoerU operacije
Lada PuLjizevi, Snimio Davor Kirin
1. VII STRUNI SAVJETNIK ZA UN 1 izvritelj u Odjelu za
multilateralne poslove, Slubi za multilate-ralne poslove i
meunarodnu sigurnost, Sektoru za meunarodnu obrambenu suradnju i
sigurnost, Upravi za obrambenu politiku Uvjeti:- VSS drutveni,
tehniki ili prirodni smjer- vrsta/in: pukovnik- VSSp: DO1PC53-
rod/struka: opaOstali struni uvjeti:- aktivno znanje engelskog
jezika2. VII STRUNI SAVJETNIK ZA ZT STANDAR-DE AVIONI 1 izvritelj u
Odjelu za zrakoplovno tehnike standarde, Samostalne slube za vojni
zrani prometUvjeti:- VSS strojarske, elektrotehnike ili prometne
struke zrani smjer- vrsta/in: pukovnik,- VSSp: D13PC53- rod/struka:
zrakoplovstvoOstali struni uvjeti:- znanje iz podruja odravanja VZ
i ZT- znanje engleskog jezika3. VII STRUNI SAVJETNIK ZA ZT
STANDARDE - HELIKOPTERI 1 izvritelj u Odjelu za zrakoplovno tehnike
standarde, Samostalne slube za vojni zrani prometUvjeti:- VSS
strojarske, elektrotehnike ili prometne struke zrani smjer-
vrsta/in: pukovnik,- VSSp: D13PC53- rod/struka: zrakoplovstvoOstali
struni uvjeti:- znanje iz podruja odravanja VZ i ZT- znanje
engleskog jezika4. VODITELJ ODSJEKA ZA FINANCIJE I ADMI-NISTRACIJU
1 izvritelj u RACVIAC-u, Centru za sigurnosnu suradnju sa sjeditem
u RakitjuUvjeti:- VSS financijske, ekonomske ili pravne struke-
vrsta/in: bojnik/pukovnik- znanje engleskog jezika- prethodno
iskustvo na slinim dunostima5. VII STRUNI SAVJETNIK ZA
MINSKO-EKSPLO-ZIVNA SREDSTVA 1 izvritelj u Odjelu za ubojna
sredstva, Slubi za opremanje i modernizaciju, Sekto-ru za
naoruanje, Upravi za materijalne resurseUvjeti:- VSS tehniki smjer-
vrsta/in: pukovnik- VSSp: D31PC53- rod/struka: tehnikaOsim
propisanih uvjeta kandidati moraju ispu-njavati uvjete iz lanka 19.
i 20. Zakona o slubi u Oruanim snagama Republike Hrvatske. Prijave
s dokazima za ispunjavanje navedenih uvjeta za-interesirani
kandidati mogu dostaviti na adresu: Ministarstvo obrane Republike
Hrvatske, Uprava za ljudske resurse, Sarajevska cesta 7, 10 000
Zagreb.Rok za podnoenje prijava je 8 dana od datuma objave natjeaja
u Hrvatskom vojniku.
Bojnik Mario Plea
HV 416_16.indd 16 2/27/13 4:10 PM
-
17broj 416 / 1. oujka 2013.
U Protupoarnoj eskadrili 93. zrakoplovne baze HRZ-a i PZO-a u
vojarni Zemunik 22. je veljae zapoela letaka obuka pilota za avione
Canadair CL-415 i Airtractor AT 802 A/F. Obukom se osigurava
potreban kadar za protupoarne avione za gaenje poara iz zraka.
Letakoj obuci prethodila je provedba tehnike uionice i primijenjene
teorije za pojedini tip aviona, a u iduem razdoblju ukljuujui i
protupoarnu sezonu provodit e se vjebe letenja u sklopu preobuke
pod strunim vodstvom nastavnika letenja Protupoarne eskadrile.
Letaka preobuka na kanaderima obuhvaa usvajanje znanja, vjetina i
navika neophodnih za upravljanje avionom CL-415 pri vizualnom,
instrumen-talnom i nonom letenju, a provodi se u tri stupnja letake
obuke kojom
piloti stjeu odgovarajuu kategoriju letake spremnosti i obuke za
dodatno osposobljavanje. Po polazniku je predvieno 85 sati naleta
od ega po 30 sati na vodenim povrinama i na poarima. Zavretkom
preobuke piloti dobivaju zvanje kopilota na kanaderima, dok dodatno
osposobljavanje uk-ljuuje obuku za kapetane i probne pilote. Obukom
na zranim traktorima piloti se osposobljavaju za sigurno slijetanje
na vodene povrine, uzimanje vode i pravilno upravljanje avionom
AT-802A Fire Boss u zadaama gaenja poara, protupoarnog izvianja i
izvoenja letova za prikazivanje mane-varskih mogunosti aviona i
pilota. Organizacija letake obuke podijeljena je na temeljnu, viu i
posebnu fazu, a traje oko 18 letakih tjedana.
M.K.
U Eskadrili vienamjenskih helikoptera na pro-storu vojnog
objekta Luko odrano je od 19. do 21. veljae upoznavanje letakog
sastava 91. zrakoplovne baze s osnovama SERE (Survi-val Escape
Rescue Evasion) programa. Teaj su odrali pripadnici 435.
Contingency Response Group iz Ramsteina, USAFE. Osnovna je namjena
teaja bila upoznati pilote i tehniare letae sa SERE programom i
Personal Recovery doktri-nom u NATO savezu. Ciljana skupina za
obuni dogaaj bili su piloti i tehniari letai Eskadrile
vienamjenskih helikoptera 91. zb zbog njihove
velike angairanosti u meunarodnim vojnim operacijama te
pripravnosti u sklopu deklariranih NATO snaga. Polaznici su
upoznati s osnovnim naelima NATO SERE i Personal Recovery su-stava,
osnovnim postupcima u sluaju izolacije pripadnika oruanih snaga u
MVO te postupcima snaga koje provode spaavanje. Na teaju je, osim
letakog sastava, sudjelovao i pripadnik Bojne za specijalna
djelovanja jer razvoj navedene sposob-nosti u OSRH trai i njihovu
angairanost uskom suradnjom s HRZ-om i PZO-om.
OJI
U Sreditu za meunarodne vojne operacije u vo-jarni Rakitje, 24.
je veljae zavrio peti Teaj za stoerno osoblje NATO-a. Cilj je
pripremiti asnike i doasnike OSRH za obnaanje stoernih dunosti
taktike razine u zapovjednitvima NATO snaga u operacijama potpore
miru. Teaj takoer svo-jim sadrajem upoznaje polaznike s temeljnim
naelima i doktrinom, kao i kljunim procesima i konceptima koji se
odvijaju na stratekoj i opera-tivnoj razini NATO zapovijedanja.
Prvi dio teoretske nastave obuhvatio je osnove sa-
veznike doktrine, ustroj i sastav NATO zapovjed-nitava i snaga,
te temeljne planske i operativne procese koji se odvijaju na
stratekoj i operativnoj razini tijekom planiranja i odgovora na
novonastale krize. Polaznici su upoznati i s operacijama potpore
miru, civilno-vojnom suradnjom, informacijskim i psiholokim
operacijama, protupobunjenikom borbom (COIN Cointer Insurgency
Operations), ulogom medija u operacijama potpore miru te mnogim
drugim vanim temama. U drugom je dijelu teaja nastavni sadraj bio
uglavnom usmjeren na tehnike, taktike i procedure kojima se koristi
stoerno osoblje u svom svakodnevnom radu. Na teoretskim
predavanjima i praktinim zadacima polaznici su usvojili znanja
potrebna za razumijevanje funkcionalnih podruja unutar stoera
postrojbe razine bojne, uspjenu komu-nikaciju i uporabu NATO
radiopostupaka, itanje NATO zemljovida, simbola i znakovlja,
pregova-ranje i posredovanje, te provedbu vojnog procesa donoenja
odluke. U posljednjem tjednu teaja polaznici su aktivno sudjelovali
u vjebi na ze-mljovidu iji je cilj bio uvjebavanje polaznika u
primjeni dobivenih tehnika, taktika i procedura
tijekom rada stoera zapovjednitva u planiranju i provedbi zadaa
u operacijama potpore miru. Teaj je proveden na engleskom jeziku i
u potpunosti se temelji na NATO doktrinarnim dokumentima i
usvojenim hrvatskim vojnim normama (HRVN). Pojedine nastavne teme
provedene su uz potporu gostiju-predavaa, a neki od njih dolaze iz
civilnih institucija i raznih ustrojbenih cjelina OSRH, poput
HRT-a, RACVIAC-a, ZOS-a, ZzP-a i Pukovnija veze. Voditelj teaja
natporunik eljko Franjo Letonia smatra da sudjelovanje strunih
gostiju-predavaa iz civilnih i vojnih struktura obogauje kvalitetu
teaja omoguavajui tako polaznicima mogu-nost sluanja strunih i
kvalitetno pripremljenih predavaa za specifina funkcionalna
podruja. Teaj za stoerno osoblje NATO-a je slijednorastui teaj u
Konceptu obuke OSMVO-a. Za njegovo pohaanje polaznik mora imati
zavrene odreene teajeve u OSMVO-u, te zahtijevanu razinu engle-skog
jezika. Zavretak teaja polaznicima je prvi znaajan iskorak u
pripremi za obnaanje stoernih dunosti u NATO zapovjednitvima
taktike razine u operacijama potpore miru.
OJI
OBUKA NOVIH PILOTA PROTUPOARNIH AVIONA
Teaj za pilote i tehniare Eskadrile vienamjenskih helikoptera
91. zb
ZAVREN PETI TEAj ZA sTOERNO OsOBLjE NATO-a
VIJESTI
HV 416_17.indd 17 2/27/13 4:11 PM
-
93. zrakoplovna baza
18broj 416 / 1. oujka 2013.
Satnik Ante Plazibat, zapovjednik je Satnije za
zrakoplovno-tehniko odravanje helikoptera u II. stupnju odravanja
koja se nalazi u sastavu Zrakoplovno tehnike bojne 93. zrakoplovne
baze ije je zapovjednitvo u Zadru i, kako nam na poetku raz-govora
sam kae, uloga njegove satnije jest osigurati nalet koji je godinje
planiran Naputkom za obuku i iznosi oko 2000 sati. No to to zapravo
znai?
O satniku Plazibatu i ljudima koji zajedno s njim, u hangarima
na rubu piste, samozatajno i strpljivo rade svoj posao, obino se
vrlo malo zna i rijetko pie no helikopteri HRZ-a i PZO-a koji
tijekom godine nepresta-no uzlijeu i slijeu, gase poare ili
danonono hitno prevoze oboljele i unesreene s otoka u bolnice ne bi
mogli biti toliko djelotvorni kada iza tih letova ne bi stalno
bdjeli takvi ljudi kao to je satnik Plazibat i dje-latnici njegove
satnije. Naravno, tu su i helikopterske posade, uvjebani i vrsni
piloti koji znaju u svim burama, poarima i nevoljama dovesti
letje-licu ondje gdje ona treba stii - ali svemu to oni rade i
postiu prethode sati i sati rada zrakoplovnih tehniara odravanja
II. stupnja koji brinu o besprijekornoj tehnikoj ispravnosti
helikoptera.
Iskustvo, znanje i pouzdanost naih zrakoplovnih tehni-ara
odravanja II. stupnja prepozna-to je i cijenjeno i u meunarodnom
okruenju, u mi-sijama u koje oni redovito odlaze. Tako u misiji
ISAF u Afganistanu zra-koplovni tehniari II. stupnja uobia-jeno
imaju ulogu instruktora, dok u misiji KFOR na Kosovu rade na
odravanju naih helikoptera.
Zrakoplovno-tehniko odravanje helikop-tera je prije svega timski
rad koji Zahti-jeva dobru koordiniranost i poveZanost
meu tehniarima, ali i godine radnog isku-stva. tehniari ii.
stupnja su vrhunac nae
kontrole, Znanja i iskustva i do sada nismo imali ni jedan
iZvanredni dogaaj koji je
posljedica njihova propusta...
Timski rad i godine radnog iskusTvaVodei nas kroz hangar i
pokraj jed-nog od helikoptera koji upravo eka poetak uobiajenog
procesa provje-re, satnik nam objanjava dinamiku redovitog
pregledavanja helikoptera. Na nioj razini, na dnevnim i tjednim
pregledima te onima koji se provode nakon 25 sati leta, pregled
letjelice obavljaju tehniari I. stupnja, dok ga na vioj razini,
nakon 50 i 100 sati naleta, obavljaju tehniari II. stupnja. To je,
zapravo, mjera predostronosti, redoviti pregledi koji se rade prema
unaprijed utvrenim listama, moe-mo rei da su to preventivni
pregledi. No zrakoplovni tehniari odravanja
Za besprijekornu tehniku ispravnost
HV 416_18_19.indd 18 2/27/13 4:11 PM
-
19broj 416 / 1. oujka 2013.
Lada PULJIZEVI, snimio Davor KIrIn
Svaki helikopter HRZ-a i PZO-a ukljuen je u sustav redovi-tog
odravanja i pregledavanja koje se provodi prema jasno utvrenom
redoslijedu. Helikopteri tako prolaze dnevni i tjedni pregled, te
preglede nakon 25, 50, 100 i 200 sati naleta, a nakon 1500 sati
naleta imaju redoviti remont.Tehniari I. stupnja zadueni su za
dnevni, tjedni i pregled nakon 25 sati naleta. Tehniari II. stupnja
vode brigu nad 50-satnim i 100-satnim pregledom te, dodatno,
interve-niraju u sluaju uoenih i prijavljenih kvarova. Na razini
III. stupnja obavljaju se 200-satni pregled i remont, u pravilu u
remontnim zavodima.
II. stupnja obavljaju i intervencije nakon prijave bilo kakvih
kvarova. Sve je to ozbiljan, sloen posao koji zahtijeva vrhunsko
znanje i iskustvo ljudi koji ga obavljaju, a tehniari II. stupnja
su vrhunac nae kontrole, znanja i iskustva, kae na sugovornik te s
ponosom istie kako nikada do sada nisu imali ni jedan izvanredni
dogaaj koji je posljedica propusta tehniara.Zrakoplovno-tehniko
odravanje helikoptera je prije svega tim-ski rad koji zahtijeva
dobru koordiniranost i povezanost meu tehniarima, ali i godine
radnog iskustva. Mnogo je stvari koje treba napraviti, koje moramo
znati a koje se ne mogu nauiti u koli, i zato je posebno vano
iskustvo na ovim poslovima i praksa.. Nitko ne moe sam znati sve o
helikopteru, svatko ima svoj segment u kojem je najjai, za koji je
odgovoran, i jedino kao dobro uigran tim dolazimo do zajednikog
rjeenja i dobrog rezul-tata. Uzajamno povjerenje, dobra
komunikacija i dobri odnosi u postrojbi su ovdje od izuzetne
vanosti, naglaava satnik Plazibat.
Bez obzira na to je li vanjska temperatura srpanjskih 40
Celzijeva stupnja, ili je kao toga dana kada smo obilazili hangare
tek malo iznad nule a toliko je bilo i u hangaru, zrakoplovni
tehniari odravanja II. stupnja jednako predano rade svoj posao.
Satnik Ante Plazibat kae: Helikopter mora imati status ispravan,
sve to se radi mora biti provedeno u skladu s Pravilnikom o
odravanju vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike, i mi jedino tako
i radimo. Iskustvo, znanje i pouzdanost naih zrakoplovnih tehniara
odr-avanja II. stupnja prepoznato je i cijenjeno i u meunarodnom
okruenju, u misijama u koje oni redovito odlaze. Tako u misiji ISAF
u Afganistanu zrakoplovni tehniari II. stupnja uobiajeno imaju
ulogu instruktora, dok u misiji KFOR na Kosovu rade na odravanju
naih helikoptera. n
helikoptera
satnik ante Plazibat, zapovjednik satnije za zrakoplovno-tehniko
odravanje helikoptera
HV 416_18_19.indd 19 2/27/13 4:11 PM
-
VIJESTI IZ OSRH
20broj 416 / 1. oujka 2013.
pripreme za protupoarnu sezonuU 93. zrakoplovnoj bazi HRZ-a i
PZO-a u vojarni Zemunik 15. je veljae odran radni sastanak na temu
Priprema protupo-arne sezone 2013. godine na kojem su sudjelovali
zamjenik zapovjednika Zapovjednog operativnog sredita Glavnog
stoera OSRH brigadir Zlatko Ferenevi, naelnik stoera HRZ-a i PZO-a
brigadir Miroslav Kova, zapovjednik 93. zrakoplovne baze pukov-nik
Karol Luan te drugi asnici ukljueni u pripremu i provedbu
ovogodinje PP sezone.Tako e i ove godine baza u Zemuniku
sudjelovati u gaenju poara iz zraka s dvije eskadrile: Protupoarnom
eskadrilom baziranoj u matinoj vojarni Zemunik u sastavu koje je
est Canadaira CL -415 i pet Airtractora AT 802 A/F i Eskadrilom
transportnih helikoptera s lokacije u vojarni Knez Trpimir u
Divuljama kod Splita koja osigurava dva helikoptera Mi-8 MTV-1. Ove
dvije eskadrile i sada su stalnoj pripravnosti s po jednom posadom
na kanaderu, zranom traktoru i helikopteru MI-8 za sluaj potrebe.
Tako su do slubenog poetka sezone (15. svibnja) prole godine zrane
snage HRZ-a i PZO-a sudjelovale u gaenju 81 poara, dok je tijekom
prologodinje PP sezone zabiljeen najvei broj anga-mana zranih
protupoarnih snaga na 374 poarita s ostvarenih 2550 sati naleta. Na
sastanku se razgovaralo o organizacijskim i tehnikim pripremama,
koordinaciji sa zemaljskim vatrogasnim snagama kao i strukturi
organizacije i voenja i zapovijedanja zranim snagama tijekom ove PP
sezone radi poduzimanja kva-litetnih priprema za punu spremnost
angamana i ovu PP sezonu.Zapovjednik Protupoarne eskadrile bojnik
Davor Turkovi po-sebno je naglasio znaenje optimizacije uporabe
snaga taktikom gaenja koju Eskadrila koristi uz naelo vie je manje
pa je na praktinim primjerima pojasnio kako je operativno i tehniki
bolje na poarite uputiti tri kanadera koji e gasiti dva sata nego
dva kanadera koji e gasiti 3 sata. Pravodobna uporaba zranih
traktora takoer moe pridonijeti uspjenosti gaenja poara i ostavlja
prostor za uinkovitija planiranja angairanja sveukupnih snaga koje
djeluju u PP sezoni, istaknuo je bojnik Turkovi. M.K.
Njemaka potpora RACVIAC-uDirektor RACVIAC-a, Sredita za
si-gurnosnu suradnju u Rakitju, velepo-slanik Branimir Mandi i
veleposlanik Savezne Republike Njemake Hans Peter Annen potpisali
su 20. veljae ugovor o potpori za 2013. godinu u vrijednosti od
60.000 eura.Tim sredstvima Njemaka podupire projekte RACVIAC-a na
podruju kon-trole naoruanja i regionalne sigurno-sne suradnju u
jugoistonoj Europi.
RACVIAC je osnovan 2000. godine kao jedan od najznaajnijih
projekata njemake i hrvatske vlade. U prvim ga je godina-ma Njemaka
u potpunosti financirala. Danas je RACVIAC regionalni forum za
dijalog osam zemalja o svim pitanjima sigurnosti. Kao pridrueni
lan, Njemaka daje aktivan i vaan doprinos uspjehu njegovih
projekata.
OJI
GENERAL URI pOSJETIO HELIKOpTERSKE pOSADE U ZEMUNIKU
Zapovjednik HRZ-a i PZO-a brigadni general Draen uri posjetio je
14. ve-ljae 93. zrakoplovnu bazu u vojarni Zemunik gdje se susreo
sa sudionicima zajednike obuke hrvatskih, ekih i maarskih
savjetodavnih zrakoplovnih timova (3. AAT PTC- Air Advisory Team
Pre-deployment Training Course). Rije je o zajednikoj obuci
zrakoplovnih posada helikoptera i zrakoplovnih tehniara za
odravanje helikoptera u sklopu preduputne obuke i pripreme
pripadnika koji se upuuju u mirovnu operaciju ISAF u Afganistanu
kao zrakoplovni mentorski timovi koji e po NATO standardima i
procedurama obuavati pripadnike Afganistanskog ratnog
zrakoplovstva. Ovaj teaj pratimo s posebnom pozornou jer je dobio
meunarodnu legiti-maciju u sklopu ega je i pozitivno vrednovan kroz
NATO-ov ko